Uruemru Ọ Ga Osolobrugwẹ Ọ Ghanren Ghwẹ Diamond

Haykanush, ro rhiẹ oghwoghwẹmro ro vwo ji bromarhame uvuẹn Armenia, ọ mẹrẹn ẹkpa owu ro se kẹrẹ oghwa ye. Uvuẹn ẹkpa na, ikadi ezẹko kugbe igho buebun i havwiẹ. Ọmase na nọ ta rẹn esa ye, rọ jeghwai rhiẹ oghwoghwẹmro ro vwo ji bromarhame.

Ọhworhare na ọrhẹ aniẹ i vwo ebẹnbẹn igho, aye i jeghwai riosa, ọrẹn, aye ni brorhiẹn rẹ aye na ha igho na riẹ ekete ohworho ro vwo ẹkpa na o rhirhiẹ. No gbe ọhworhare rọ kpare igho na fughwẹ unu, omaran ji te ekrun ọnẹyen. Haykanush kugbe esa ye, ni dje rie fiotọre taghene aye i vwo uruemru ra ta urhomẹmro nime aye e yono i Baibol na. Aye i mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nẹ aye i rha ta urhomẹmro, aye ni jeghwai ha uphẹn ọrana tẹmro kpahen Iseri Jehova, nẹ aye jeghwai nyajẹ ẹbe vwo rẹn ekrun na.

Ekrun ọrana i guọlọ yẹ Haykanush igho ezẹko fọkiẹ oborẹ o ruru na, ọrẹn nọ tenren. Ẹdẹ ọreva, ane ohworho ro vwo ẹkpa na, nọ kọn bru Haykanush ọrhẹ esa ye, nọ yẹ Haykanush usan ra ha diamond ru, fọkiẹ oborẹ aye i ruru na.

Jerẹ ekrun ọrana, ono gbe ihworho buebun unu aye i rha mẹrẹn aruo uruemru ra ta urhomẹmro rẹ Haykanush kugbe esa ye i djephia na. Ọrẹn ono gbe i Jehova unu? Ukẹro ọgo yẹ i Jehova ọ ha ni uruemru rẹ aye a ta urhomẹmro na? Aye i mẹrẹn erere nẹ urhomẹmro aye i tare na?

IRUEMRU RE GHANREN GHWẸ EKWAKWA UGBOMA

Ẹkpahenrhọ enọ erana, a gbanho-on. Nime, idibo Osolobrugwẹ i vwo ekwerhọ taghene erhe dje iruemru i Jehova phia, ọ ghanren uvuẹn ukẹro Osolobrugwẹ ghwẹ diamond, oro, ọrhẹ ekwakwa eghoghanren erọrọ. Itiọrurhomẹmro, ukẹro i Jehova ọ ha nẹ oborẹ ọ ghanren ọrhẹ oborẹ ọ vwọ gharen ọ vẹnẹ ọrẹ ituakpọ. (Isa. 55:8, 9) Ne dje uruemru i Jehova phia vuọnvuọn, oborẹ ọ ghanren omamọ rẹn idibo enẹyen.

Ọwan ina sabu mẹrẹn ọnana nẹ oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen ọmẹrẹnvwrurhe ọrhẹ ẹghwanren. Proverbs 3:13-15 ọrhọ ta: ‘Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn ohworho rọ mẹrẹn ẹghwanren ọrhẹ ohworho ro vwo ọmẹrẹnvwrurhe; ne vwo yi ọ ghanren ghwẹ idọlọ efuanfon, erere yi o rhomu ghwẹ oro. Ọ ghanren omamọ ghwẹ itama eghoghanren; o vwo oborẹ ana ha vwanvwiẹ-ẹn.’ Itiọrurhomẹmro, Jehova o nẹ uruemru eghoghanren erana ghwẹ ekwakwa ugboma.

Me yẹ uruemru ra ta urhomẹmro?

Jehova ohworho urhomẹmro; ọye ‘ọ sabu mọrọn efia-an.’ (Titus 1:2) Ọ ha ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen mwu ọnyikọ Paul ya ẹmro enana vwe Ilele Kristi otu Hebrew ọrukaro: ‘Rha nẹrhomo rẹn ame ọke ephian, nime ame i vwo imwẹro taghene ame i vwo ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron, ame i guọlọ rha ta urhomẹmro ọrẹ kemru kemru.’—Heb. 13:18.

Jesu Kristi o dje omamọ udje ọrẹ a ta urhomẹmro phia. Jerẹ udje, karorhọ ọke rẹ orherẹn ọduado Caiaphas ọ ta: ‘Ta urhomẹmro harẹn ame nyoma odẹ Osolobrugwẹ ro nyerẹn na, wẹwẹ yi ghini Kristi, ọmọ Osolobrugwẹ na!’ Jesu nọ ta urhomẹmro riẹn taghene ọye yẹ Messiah na, dedevwo urhomẹmro rọ tare na ọnọ sabu lẹrhẹ otu Sanhedrin na se yi ọrẹ ọ rhaphiẹ ihworho, ọnọ ji sabu lẹrhẹ aye kpe yi.—Matt. 26:63-67.

Nẹ ọwan vwo? Orhianẹ ibie efian yanghene ẹmro efian ọnọ rhua efe vwo ọwan, ana ta urhomẹmro?

RA NA TA URHOMẸMRO, EBẸNBẸN RỌ HAVWIẸ

Itiọrurhomẹmro, ọ bẹnren ra na ta urhomẹmro uvuẹn ẹdẹ oba enana rẹ ihworho buebun ‘e vwo ẹguọlọ kpahen oma aye ọrhẹ igho ọvo.’ (2 Tim. 3:2) Igho ọrhọ kanren yanghene ofẹn re ne le ọwan nẹ iruo o mwu ọwan, ọnọ sabu hobọte uruemru ra ta urhomẹmro rẹ ọwan i vwori. Otu buebun e roro taghene aye i rhe so uhi, ru irueru ọghware, yanghene vwo uruemru efian erọrọ, aye e ru sọ-ọ. Iroro ọnana ọ vuọn ekete ephian omamọ, buebun ne roro taghene na mọrọn efian uvuẹn ẹmro ri sekpahen igho o fiemru-u. Ilele Kristi ezẹko i tobọ brorhiẹn rọ sọre uvuẹn erhirhiẹ ọnana ne, aye i jeghwai kpare omamọ ẹrhẹ aye i vwori uvuẹn ukoko na fughwẹ fọkiẹ erere aye i ne vwo, aye i rha mọrọn efian.—1 Tim. 3:8; Titus 1:7.

Ilele Kristi buebun, a hẹrokele i Jesu. Aye i mẹrẹnvwrurhe taghene uruemru ọ ga Osolobrugwẹ ọ ghanren ghwẹ kefe kefe yanghene erere ro nẹ uvuien sa. Omarana, iphuphẹn Ilele Kristi i vwe vwobọrhọ irueru ọghware uvuẹn isukuru nẹ aye i sabu vrẹn ọdamuni-i. (Prov. 20:23) Itiọrurhomẹmro, arha ta urhomẹmro, ọ vwọ rhua erere vwe ọwan ọke ephian jerẹ obore e ru rẹn Haykanush na-a. Jọrẹn, na ta urhomẹmro yẹ oborẹ ọgbare uvuẹn ukẹro Osolobrugwẹ, ọ jeghwai lẹrhẹ ọwan vwo ẹhẹn oborhiẹn rọ fonron, enana yi mai ghanren.

Udje i Gagik ọ ghwai dje ọrana phia. Ọrhọ ta: “Mi ki rhiẹ Olele Kristi, mia wian uvuẹn ikọmpini ọduado owu, ohworho ro vwo ikọmpini na ọ vwọ guọlọ kwosa urhomu-u, nọ ya iyẹnrẹn efian rhotọre. Nime mẹmẹ yi ha uvuẹn ẹrhẹ oniruo, na guọlọre ni mi yẹ ohworho ro toro osa urhomu na ufan, nọ jọ rhọ tẹmro kpahen irueru ọghware rẹ ikọmpini na o ruẹ. Fọkiẹ ọrana, ni mi rhiẹ ọmọrọn efian. Ọke mie yono i Baibol na, ni mi tiẹn irueru erana, dedevwo a kwa omamọ osa mẹ bi. Ni mi tuẹn ikọmpini ọnẹmẹ rhọ. Nẹ ẹdẹ ọrukaro rhe, ni mi ha eyi mẹ mwu lele urhi, ikọmpini ọnẹmẹ nọ jeghwai kwosa urhomu gba.”—2 Cor. 8:21.

Gagik nọ tare: “Igho mẹ o riotọre joma te uphrophro, no mo rhiẹ oborẹ ọ bẹnren mi na hẹrote ekrun mẹ. Jọrẹn, mi vwo omamerhomẹ ne. Mi vwo ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron obaro i Jehova. Mi jeghwai rhiẹ omamọ udje rẹn emọ mẹ awanva, mi jeghwai mwuovwan uphẹn ẹga sansan uvuẹn ukoko na. Ihworho re toro osa urhomu kugbe awọrọ mẹmẹ ọrhẹ aye a gba wian kugbe, i me rhe mẹ rhẹ ohworho urhomẹmro ne.”

JEHOVA YỌ HA USERHUMU PHIA

Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ere ruẹ uyono ọnẹyen rhomẹrhọ, nyoma aye e dje omamọ iruemru enẹyen phia, uruemru ra ta urhomẹmro ọ ha usuẹn aye. (Titus 2:10) Nyoma ẹhẹn ọfuanfon, Orodje David nọ ha imwẹro ọnana phia: ‘Mẹmẹ uphuphẹn vẹrhẹ, mi jeghwai ho ne, ọrẹn mia ji mẹrẹn ohworho ọvwata ra nyaje vwo-o, yanghene emọyen na rẹ emaren ria-a.’—Ps. 37:25.

Udje ọrẹ Ruth ro vwo esegburhomẹmro o dje ọnana phia. Ọye o tigban izu esa ye, Naomi, ukperẹ ọnọ nyaje vwo ọke ọho ọnẹyen. Ruth nọ kwa riẹ Israel, ekete rọ nọ sabu ga Osolobrugwẹ urhomẹmro na. (Ruth 1:16, 17) Ọke rọ ha uvuẹn Israel, Ruth no djephia taghene ọye ohworho urhomẹmro, rọ ji wian omamọ, o ji gbugbon lele oborẹ ọ ha uvuẹn urhi na. Jerẹ oborẹ ọ ji phia rẹn David, Jehova ọ nyajẹ i Ruth ọrhẹ Naomi vwo uvuẹn erhirhiẹ ọkanromẹ-ẹ. (Ruth 2:2-18) Emru owu kirighwo, Jehova ọ ghwai yẹ Ruth ekwakwa ugboma ọvo-o. Jehova nọ djẹriẹ no rhiẹ usuẹn izu eduado ọrẹ Orodje David jeghwai te i Messiah na!—Ruth 4:13-17; Matt. 1:5, 16.

Ezẹko usuẹn idibo i Jehova ina sabu dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọkanromẹ. Ukperẹ aye ina ha izede ro vwo serhọ guọlọ igho, aye na damoma wian omamọ owian jeghwai gbẹrorhọ owian aye. Omarana, aye ne djephia taghene iruemru Osolobrugwẹ jerẹ uruemru ra ta urhomẹmro, ọ ghanren ghwẹ ekwakwa ugboma ephian.—Prov. 12:24; Eph. 4:28.

Jerẹ Ruth ra hunute na, Ilele Kristi ephian i vwo esegburhomẹmro taghene i Jehova ọnọ ha userhumu rẹn aye. Aye i hẹroso ohworho ro vive ọnana: ‘O vwo ọke owuorowu mi na nyajẹ owẹwẹ vwo-o, mi jeghwai zẹ jẹ owẹwẹ vwo-o.’ (Heb. 13:5) Jehova o djephia taghene ọnọ sabu ha userhumu rẹn ihworho ri vwe vwo bun ra jeghwai ta urhomẹmro ọrẹ kemru kemru, ọ jeghwai ruie ne. Ọye ọ nya mwu ive ọnẹyen rọ nọ ha ekwakwa idibo yi vi guọlọ harẹn aye.—Matt. 6:33.

Itiọrurhomẹmro, ituakpọ ina sabu ni diamond ọrhẹ ekwakwa erọrọ ghanghanren. Jọrẹn ọnọ sabu mwu ọwan ẹro taghene, uruemru ra ta urhomẹmro kugbe iruemru Osolobrugwẹ erọrọ, i ghanrẹn ghwẹ efe eghoghanren harẹn Ọsẹ ọwan rọ ha obẹ odjuwu!