Ẹghwanren re ne Sun Akpenyerẹn Ọwan

1. Mesoriẹ ọwan ephian a guọlọ ẹghwanren ro nẹ obẹ i Jehova rhe? (Proverbs 4:7)

ORHIANẸ wu brorhiẹn ọghoghanren dẹ ne, o mwuẹro taghene wu nekpẹn ẹghwanren mie Jehova ọrẹ ẹrhomo fọkime wu guọleriẹ. (Jas. 1:5) Orodje Solomon ọrhọ ya: “Ẹghwanren yẹ oborẹ ọ mai ghanren.” (Se Proverbs 4:7.) Itiọrurhomẹmro, Solomon ọ vwọ ta kpahen ẹghwanren ghemeghe-e. Ọye ọ rionbọrhọ ẹghwanren ro nẹ obẹ i Jehova rhe. (Prov. 2:6) Ọrẹn, ẹghwanren ro nẹ obẹ i Jehova sa, ọnọ ghini sabu ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele aruẹ ebẹnbẹn ephian inyenana? Ee, jerẹ oborẹ ene yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana.

2. Me yẹ izede owu re ne ghini vwo obọdẹn ẹghwanren?

² Izede owu re ne ghini vwo obọdẹn ẹghwanren yẹ ọrẹ ene yono, ji ha oborẹ e yono miẹ Solomon ọrhẹ Jesu ri vwo ẹghwanren omamọ ruiruo. Ọrukaro, ene yono kpahen Solomon. Baibol na ọ tare taghene “Osolobrugwẹ ọ yẹ Solomon ẹghwanren ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe buebun.” (1 Ki. 4:29) Ọreva, ene yono kpahen Jesu, ro rhiẹ ohworho rọ mai ghwanren uvuẹn otọrakpọ na. (Matt. 12:42) A mẹraro kpahen Jesu: “Ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ono lelie rhirhiẹ ye, ẹhẹn ẹghwanren ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe.”—Isa. 11:2.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Solomon ọrhẹ Jesu i ha ẹghwanren ri Jehova ọ yẹre aye ruiruo, nyoma aye a ha urhebro kpahen ekwakwa eghoghanren ri sekpahen ọwan phia. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen esa vwọ ye: Oborẹ ọsoriẹ ọghanren na ha ukẹro ro serhọ ni igho, owian omobọ, ọrhẹ oma ọwan.

HA UKẸRO RO SERHỌ NI IGHO

4. Marhẹ erhirhiẹ akpenyerẹn i Solomon o ru vẹnẹ ọrẹ i Jesu?

⁴ Solomon o feri omamọ, o ji nyerẹn obọdẹn akpọ. (1 Ki. 10:7, 14, 15) Ọrẹn, Jesu o vwo ibiẹ ekwakwa ugboma, o ji vwo oghwa ọnẹye-en. (Matt. 8:20) Udabọ ọrana, ehworhare awanva na i ha ukẹro ro serhọ ni ekwakwa ugboma, fọkime ẹghwanren aye i vwori, o nẹ Esiri owu rhe—Jehova Osolobrugwẹ.

5. Marhẹ i Solomon o ru ha ukẹro ro serhọ ni igho?

⁵ Solomon o kweri taghene igho ọ “sẹrorẹ” ọwan. (Eccl. 7:12) Erhe vwo igho, ana sabu dẹ kemru kemru ra guọlọre. Ọrẹn, udabọ ọsoso efe ri Solomon o vwori, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o vwo ekwakwa erọrọ ri ghanren ghwẹ igho. Jerẹ udje, ọrhọ ya: “O fori ne vwo omamọ odẹ [yanghene, omamọ uruemru,” ekete ra djokarhọ] ukperẹ ono rhiẹ efe ọduado.” (Prov. 22:1) Solomon ọ ji mẹrẹnvwrurhe taghene ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen igho, oma ọ vwọ kiki merhen aye kpahen oborẹ aye i vwori-i. (Eccl. 5:10, 12) Ọ ji ha orhetio phia kpahen ọrẹ ana hẹroso igho phan, fọkime igho ọ vwọ tọ-ọ.—Prov. 23:4, 5.

6. Marhẹ i Jesu o ru ha ukẹro ro serhọ ni ekwakwa ugboma? (Matthew 6:31-33)

⁶ Jesu ọ ha ukẹro ro serhọ ni ekwakwa ugboma. Ọ riamerhen obọdẹn emaren ọrhẹ enyo. (Luke 19:2, 6, 7) Uvuẹn erhirhiẹ owu, o ruẹ obọdẹn enyo ọmemerhen—ọrana yẹ igbevwunu ọrukaro usuẹn igbevwunu ro ruru. (John 2:10, 11) Uvuẹn ẹdẹ ro hwu, ọ dabu ku ewun ọghoghanren rhọ. (John 19:23, 24) Ọrẹn, Jesu ọ ha uphẹn rẹn ekwakwa ugboma rhiẹ oborẹ ọ mai ghanren uvuẹn akpọ ye-e. Nọ ta rẹn idibo yi: “O vwo ohworho rọ nọ sabu rhiẹ ọvrẹn harẹn inini eva-a . . . Are i sabu rhiẹ ọvrẹn harẹn Osolobrugwẹ ọrhẹ Efe-e.” (Matt. 6:24) Jesu o yonirin ọwan taghene arha ha Uvie na karo, Jehova ọnọ yẹ ọwan oborẹ a guọlọre.—Se Matthew 6:31-33.

7. Marhẹ omizu ọhworhare owu o ru mẹrẹn erere fọkime ọ ha ukẹro ro serhọ ni igho?

⁷ Imizu ukoko na buebun i mẹrẹn erere ne fọkime aye i ha ẹghwanren ro nẹ obẹ i Jehova rhe ruiruo sekpahen igho. Roro kpahen udje omizu ọhworhare owu re se Daniel, rọ vwọ ji rọnmọ. Nọ tare: “Ọke mia ha uphuphẹn, ni mi brorhiẹn mi na ha ogame i Jehova karo uvuẹn akpenyerẹn mẹ.” Fọkime o ruẹ akpenyerẹn yen lọhọ, Daniel nọ sabu ha ọke ọnẹyen ọrhẹ ena ro vwori wian ewian ebanbọn buebun. Ọrhọ habaye: “Mi na sabu ta rhẹ omamerhomẹ taghene mia vioja fọkiẹ odjẹ mi djẹre-e. Itiọrurhomẹmro, manẹ mia sabu vwo igho buebun, orhianẹ mi hariẹ ruẹ oborẹ ọ mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn mẹ. Ọrẹn, igho ọ sabu wene obọdẹn onyerẹnkugbe mi vwori vwarana-a. Ọ sabu ji wene aghọghọ mie vwo-o, fọkime mi rheri taghene mia ha owian Uvie na karo. O vwo uchunu igho rọ nọ sabu vwanvwọn ebrurhọ ri Jehova ọ yẹre mẹ ne-e.” Ọrẹ imwẹro, ọwan a mẹrẹn erere buebun ọke arha wian rẹn Jehova, ukperẹ ana hatua igho.

HA UKẸRO RO SERHỌ NI OWIAN OMOBỌ

8. Marhẹ e ru rhe taghene Solomon ọ ha ukẹro ro serhọ ni owian? (Ecclesiastes 5:18, 19)

⁸ Solomon o se aghọghọ ra na sabu mẹrẹn ọke ra wian, “ẹghẹlẹ Osolobrugwẹ.” (Se Ecclesiastes 5:18, 19.) Ọrhọ ya: “Erere ọ havwiẹ uvuẹn kowian kowian ọgbogbanhon ephian.” (Prov. 14:23) Solomon o rhe oborẹ ọ ta kpahan. Ọye ọgbowian! Solomon ọ bọn eghwa, wọ ikebi, ji ruẹ ogba ọrhẹ ẹtẹrhe ame sansan. Ọ jeghwai bọn emwa sansan. (1 Ki. 9:19; Eccl. 2:4-6) Ọrana owian ọgbogbanhon, o vwo ẹfro-o, ọrana ọ yẹriẹ aghọghọ. Ọrẹn, Solomon o fiẹrorhọ taghene ewian erana ọvo yi na yẹ ye omamerhomẹ-ẹ. Ọ ji wian rẹn Jehova. Jerẹ udje, ọ hẹrote owian ebanbọn oghwa ẹga i Jehova ro vwo erhumu omamọ—rọ ha ẹgbukpe irhiruẹ a ki bọn yen hin! (1 Ki. 6:38; 9:1) Ọke ro vwobọrhọ aruẹ ewian erana hin, Solomon nọ mẹrẹnvwrurhe taghene owian ra wian rẹn Jehova yọ mai ghanren ghwẹ owian omobọ. Ọrhọ ya: “Ifuen ẹmro na, kemru kemru re rhon ne, yẹ: Zofẹn Osolobrugwẹ urhomẹmro na ne wu ji sẹrorẹ ekama enẹyen.”—Eccl. 12:13.

9. Me yi Jesu o ruru neneyo owian omobọ o jo rhiẹ oborẹ ọ mai ghanren riẹn?

⁹ Jesu ọgbowian. Ọke rọ ha idama uvuẹn otọrakpọ na, ọye ọ wian owian ikapita. (Mark 6:3) O vwo ẹfro-o, eri vwiẹriẹ i vwo ọdaremẹro kpahen userhumu rọ haphia neneyo ọ sabu hẹrote edamẹ ekrun aye rọ doro. Fọkime ọye ohworho rọ gbare ro rhe kpahen owian rọ wian, ọnọ sabu họhọ taghene ihworho buebun a yẹ ye owian! Jesu ọ riamerhen owian yen. Dedevwo Jesu o gbẹro rhotọre wian owian yen, ọrẹn o fiẹ ọke rhotọre ga i Jehova. (John 7:15) Ọke oru, ọke rọ wian owian Uvie na vuọnvuọn, nọ ha urhebro rẹn era kerhọ ye: “Are i vwa wian fọkiẹ emaren rọ ghwọghọ-ọ, ọrẹn, fọkiẹ emaren ro no rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ.” (John 6:27) Habaye, uvuẹn ẹmro rọ tare oberun Ugbenu na, Jesu ọrhọ ta: “Are i koko efe rhẹ obẹ odjuwu.”—Matt. 6:20.

10. Ebẹnbẹn ego yẹ ezẹko a dẹrughwaroghwẹ uvuẹn ekete aye a wian?

¹⁰ Ẹghwanren ro nẹ obẹ i Jehova rhe, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ha ukẹro ro serhọ ni owian ọwan. Re rhiẹ Ilele Kristi na, ọwan i yonorin taghene a “wian owian ọgbogbanhon . . . , owian orhorhomu.” (Eph. 4:28) Ihworho ri yẹre ọwan iruo, ina sabu djokarhọ uruemru ra ta urhomẹmro re vwori, ọrhẹ ọre fiomarhọ owian, aye ina sabu jiri ọwan fọkiẹ oborẹ a wian gbanhan lele. Ọrana ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan wian inọke buebun, neneyo eri yẹre ọwan iruo, i sabu ha ukẹro ro serhọ ni Iseri Jehova. Ọrẹn, ana sabu mẹrẹnvwrurhe taghene e vwe rhe vwo ọke rẹn ekrun ọwan yanghene ogame i Jehova-a. O fori ne ruẹ ewene neneyo a sabu ha ogame i Jehova karo.

11. Me yẹ omizu ọhworhare owu o yonorin kpahen ukẹro ro fori na ha ni owian?

¹¹ Omizu ọhworhare owu re se William, o yono kpahen ọghanronmẹ ra na ha ukẹro ro serhọ ni owian. William ọrhọ ta kpahen omizu ọhworhare owu rọ wian riẹn bi: “[Omizu ọnana] obọdẹn udje kpahen ohworho rọ ha ukẹro ro serhọ ni owian. Ọye ọgbowian, ọ ji dabu lele ihworho ra yẹ ye owian ruẹ kugbe fọkime o rhe ona owian. Ọrẹn, ọrhọ wian hin uvuẹn ẹdẹ na, nọ dobọ iruo yi jẹ, ji tẹnrovi ekruien ọrhẹ ogamiẹ. Mi rherie rhẹ owuọwan usuẹn ihworho oma ọ mai merhan mi rheri!”b

JENẸ A HA UKẸRO RO SERHỌ NI OMA ỌWAN

12. Marhẹ i Solomon o ru djephia taghene ọ ha ukẹro ro serhọ ni omayen, ọrẹn marhẹ o ru wene ọke oru?

¹² Ọke rọ fuevwan ga i Jehova, Solomon ọ ha ukẹro ro serhọ ni omayen. Ọke rọ ha idama, ọ homariotọre kwe taghene o vwo ekete omẹgbanhuiẹn o teri, nọ ji nekpẹn ọkpọvi mie i Jehova. (1 Ki. 3:7-9) Uvuẹn ọtonrhọ usuien, Solomon o ji rhe kpahen imwofẹn rọ havwiẹ ra na kparoma. Ọrhọ ya: “Omẹkpare ọrhọ kobaro oghwọghọ no lelie, ọrhẹ omẹwọn ọ kobaro rẹn ese.” (Prov. 16:18) Ọrẹ omemwurhọ, Solomon ọrhọ ha urhebro ọnẹyen ruiruo ọke oru-u. Ọke ro suẹn nyarhẹn, omẹkpare nọ lẹrheriẹ tiẹn irhi Jehova. Jerẹ udje, owu usuẹn irhi na ọ tare taghene o fo nẹ orodje onyẹ Hebrew, ọ “rọnmọ emẹse buebu-un, neneyo ọmudu ọnẹyen o jo rho beghe.” (Deut. 17:17) Solomon ọ nyalele urhi ọrana-a, nọ rọnmọ emẹse ri te 700, ji djọse emẹse ri te 300, buebun aye igehọ! (1 Ki. 11:1-3) Ọkezẹko, Solomon o roro taghene ọye ọnọ sabu sun omayen. Oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ ephian, ọke oru, Solomon no rioja omiamiamo rọ havwiẹ arha nyaji Jehova vwo.—1 Ki. 11:9-13.

13. Me ya na sabu yono ọke re roro kodo kpahen uruemru omeriotọre i Jesu?

¹³ Jesu ọ sẹrorẹ uruemru ro serhọ ji homariotọre. Bọmọke i Jesu ọ ki rhiẹ otọrakpọ na, o ruẹ ekwakwa igbevwunu buebun ọke rọ ga i Jehova. Nyoma i Jesu “ya ma ekwakwa eri hẹrhẹre ephian obẹ idjuwu ọrhẹ akpọ na.” (Col. 1:16) Ọke ro bromarhame hin, Jesu nọ karorhọ ekwakwa ro ruru ọke rọ ha obẹ odjuwu. (Matt. 3:16; John 17:5) Ọrẹn, irherhe ọrana ọ lẹrhẹ i Jesu kparoma-a. Ọ ji haye ni omayen gegerege taghene o rhomu ghwẹ awọrọ-ọ. Ọ ta rẹn idibo yi taghene ọ rhiẹ akpọ na, orhiẹ “ọrẹ ene gbodibo ha riẹ-ẹn, ọrẹn ọrẹ ọye ono gbodibo jeghwai ha arhọ ye ru otan harẹn ihworho buebun.” (Matt. 20:28) Ọrẹ omeriotọre, o kweri taghene ọye o vwo ruẹ oborẹ o jerie-e. (John 5:19) Jesu o ghini dje obọdẹn omeriotọre phia! Jesu o dje omamọ udje ro fori na hẹrokele.

14. Me ya na sabu yono mie i Jesu kpahen ukẹro ro serhọ ra na ha ni oma ọwan?

¹⁴ Jesu o yono idibo yi taghene aye i ha ukẹro ro serhọ ni oma aye. Uvuẹn erhirhiẹ owu, Jesu ọrhọ ta rẹn aye: “Ọ tobọ rhe uchunu ẹton ri ha urhomu are.” (Matt. 10:30) Ọrana ghini ẹmro urhebro rẹn ọwan maido, orhianẹ ọwan a ha ukẹro sakamu ni oma ọwan. Ọrana o mevirhọ taghene Jehova o vwo ọdamẹ okokodo kpahen ọwan—taghene ọwan i ghanren riẹn. E vwe roro taghene Jehova o brorhiẹn rọ sọre, orhianẹ ọ ha uphẹn rẹn ọwan na ga ye, ji mwuovwan re ne nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn akpọ ọkpokpọ na-a.

15. (a) Ukẹro ọgo ro serhọ ra na ha ni oma ọwan yẹ Oghwa Odẹrẹ na ọ guọlọre ne vwo? (b) Jerẹ oborẹ e dje rhẹ ifoto rọ ha aruọbe 24, ebrurhọ ego yi na sabu va ọwan obọ arha tẹnrovi oma ọwan phan?

¹⁵ Ẹgbukpe 15 ezẹko ri vrẹnren na, Oghwa Odẹrẹ na nọ tare taghene o fori na ha ukẹro ro serhọ ni oma ọwan: “Itiọrurhomẹmro, a guọlọ ha ukẹro gegerege ni oma ọwan, rọ nọ suẹ omẹkpare-e; yanghene ni oma ọwan sakamu rọ nọ suẹ omemwurhọ-ọ. Ukpomaran, o fori na ha ukẹro rọ gbare ni oma ọwan, ro mevirhọ taghene e vwẹruọ ekete ra gbanhon ọrhẹ erhirhiẹ ra vwiẹlẹ. Omizu ọmase owu ọrhọ ta ye izede omana: ‘Orhiẹ omẹmẹ yi mai dumu ọkon kparobọ-ọ; yanghene mẹmẹ yi mai rhomu kparobọ-ọ. Mi vwo iruemru irhorhomu ọrhẹ ibiobiomu, omaran ji te ihworho ephian.’ ”c A dabu mẹrẹn oborẹ ọsoriẹ ọghanren na ha ukẹro ro serhọ ni ọwan ne.

16. Mesoriẹ i Jehova ọ yẹ ọwan urhebro ẹghwanren?

¹⁶ Nyoma i Baibol na, Jehova ọ ye ọwan urhebro ẹghwanren. O vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, ọ ji guọlọ nẹ oma ọ merhen ọwan. (Isa. 48:17, 18) Odjẹ rọ mai gba ra na sabu djẹ rọ nọ yẹ ọwan obọdẹn aghọghọ yẹ, ọrẹ ene ruẹ ekwakwa ri na merhen i Jehova oma. Erhe ruẹ omaran, ana kẹnoma rẹn ebẹnbẹn buebun rẹ ihworho ri tẹnrovi igho, owian ọrhẹ oma aye, a rioja ye. Jenẹ owuowọnwan o brorhiẹn ro no vwo ẹghwanren, ji lẹrhẹ ọmudu i Jehova ghọghọ!—Prov. 23:15.