Rha Nya Rhẹ Esegburhomẹmro

1. Mesoriẹ oma ọ merhẹn ọnyikọ Paul fọkiẹ oborẹ ọ sabu ha akpenyerẹn yen ru?

ỌKE owu, ọnyikọ Paul o rheri taghene ene kpe yi hwu phẹrẹkpẹ, ọrẹn oma ọ merhenriẹn kpahen oborẹ ọ sabu ru. Nọ tare: “Mi zorhẹ na toba ne, mi dje esegburhomẹmro phia ne.” (2 Tim. 4:​6-8) Paul o brorhiẹn ẹghwanren uvuẹn akpenyerẹn yen, o ji vwo imwẹro taghene oma ọ merhen i Jehova kpahiẹn. O ji fo ne brorhiẹn ẹghwanren na sabu vwo ekwerhọ i Jehova. Marhẹ ene ruie lele?

2. Me yo mevirhọ na nya rhẹ esegburhomẹmro?

² Paul ọ ta kpahen omayen ọrhẹ Ilele Kristi erọrọ ri fuevwan: “Ọwan a nya rhẹ esegburhomẹmro, orhiẹ oborẹ ukẹro ọ mẹrẹ-ẹn.” (2 Cor. 5:7) Me yi Paul o mevirhọ? Uvuẹn i Baibol na, ọkezẹko ẹmro na “rha nya,” o mevirhọ aruẹ akpọ rẹ ohworho o brorhiẹn yen taghene ono nyerẹn. Ohworho ọrhọ nya rhẹ oborẹ ukẹro ọ mẹrẹn ọvo, nọ bọn orhienbro yi kpahen oborẹ ọ mẹrẹn, oborẹ o rhon, ọrhẹ oborẹ o roro. Ọrẹn, ohworho ọrhọ nya rhẹ esegburhomẹmro, nọ bọn orhienbro yi kpahen ẹruẹhaso ro vwo kpahen Jehova. Oborẹ o nyerẹn akpọ ye lele, no djephia taghene o vwo imwẹro taghene Osolobrugwẹ ọnọ kwosa riẹn, ji mẹrẹn erere ọrhọ ha urhebro ri ha uvuẹn i Baibol ruiruo.—Ps. 119:66; Heb. 11:6.

3. Erere ọgo ya mẹrẹn arha nya rhẹ esegburhomẹmro? (2 Corinthians 4:18)

³ Itiọrurhomẹmro, ọwan e brorhiẹn ezẹko lele oborẹ ọwan a mẹrẹn. Ana sabu mẹrẹn ebẹnbẹn, orhianẹ e brorhiẹn eghoghanren lele oborẹ ọwan a mẹrẹn ọvo, yanghene oborẹ e rhonrin. Mesoriẹ? Fọkime oborẹ a mẹrẹn yanghene oborẹ e rhon ọnọ sabu phiẹ ọwan rhọ. Arha nya rhẹ oborẹ ukẹro ọ mẹrẹn ọvo, ana sabu ru oborẹ i Jehova ọ vwọ gwọlọ. (Eccl. 11:9; Matt. 24:​37-39) Arha nya rhẹ esegburhomẹmro, ana sabu brorhiẹn re ne ruẹ “ekwakwa ri ne je Ọrovwori na.” (Eph. 5:10) Arha nyalele urhebro Osolobrugwẹ, ne ne vwo obọdẹn ufuoma ọrhẹ omamerhomẹ. (Ps. 16:​8, 9; Isa. 48:​17, 18) Habaye, ene vwo arhọ i bẹmẹdẹ obaro na.—Se 2 Corinthians 4:18.

4. Marhẹ ohworho ono ru rhe sẹ ọ nya rhẹ esegburhomẹmro ukperẹ ono rhiẹ oborẹ ukẹro ọ mẹrẹn?

⁴ Marhẹ ene ru rhe sẹ a nya rhẹ esegburhomẹmro ukperẹ ono rhiẹ oborẹ ukẹro ọ mẹrẹn? Ana sabu nọ oma ọwan: Me yo mwu mẹ brorhiẹn? Oborẹ mia mẹrẹn ọvo yo mwu mẹ brorhiẹn? Gbinẹ ẹruẹhaso mi vwo kpahen Jehova ọrhẹ urhebro yi yo mwu mẹ brorhiẹn? Jene yono kpahen izede eghoghanren esa ene ru rha nya rhẹ esegburhomẹmro: arha gwọlọ iruo, arha gwọlọ ohworho ra na rọnmọ, ọrhẹ ọke ukoko na orho tiobọnu ọkpọvi. Ene yono kpahen oborẹ o fori ne ru na sabu brorhiẹn ẹghwanren, uvuẹn izede esa erana.

ARHA GWỌLỌ IRUO

5. Me ye ne roro kpahen arha gwọlọ iruo?

⁵ Ọwan ephian i gwọlọ hẹrote edamẹ ọwan, omaran ji te ihworho ekrun ọwan. (Eccl. 7:12; 1 Tim. 5:8) Ewian ezẹko i vwo igho ghwẹ erọrọ. Ohworho rọ wian aruẹ owian ọnana, ọnọ sabu mẹrẹn igho rọ nọ hẹrote edamẹ ekruien, ọrhẹ ọrẹ ono firhẹ okokọ. Ọrẹn, ewian ezẹko i vwa ghwai vwo igho pha-an, ohworho rọ wian aruẹ owian ọnana ọnọ sabu mẹrẹn ibiẹ igho ọvo rọ nọ hẹrote edamẹ ekruien. Arha gwọlọ brorhiẹn kpahen iruo, ne roro kpahen uchunu igho ra na kwa rẹn ọwan. Ọrẹn, orhianẹ uchunu igho ra na kwa ọvo ye roro kpahan, nọyẹ ọwan a nya rhẹ oborẹ ukẹro ọ mẹrẹn.

6. Marhẹ ene ru rha nya rhẹ esegburhomẹmro arha gwọlọ iruo? (Hebrews 13:5)

⁶ Arha nya rhẹ esegburhomẹmro, ene roro kpahen oborẹ iruo na ono ru hobọte onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova. Ana sabu nọ oma ọwan: ‘Iruo na ọnọ lẹrhi mẹ vwobọrhọ irueruo ri Jehova o vwo utuoma kpahen?’ (Prov. 6:​16-19) ‘Ọnọ sabu hobọte ogame mia harẹn Jehova ji lẹrhi mẹ nyaji ekrun mẹ vwo ọke jijiri?’ (Phil. 1:10) Ẹkpahenrhọ rẹn enọ erana orho rhiẹ ee, ono rhomu na tiẹn iruo ọrana, ọrhọ tobọ rhianẹ ọnọ bẹn ra na mẹrẹn iruo ọrọrọ. Fọkime ọwan a nya rhẹ esegburhomẹmro, ne brorhiẹn ri djephia taghene e vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ hẹrote edamẹ ọwan izede re vwe roro rhọ.—Matt. 6:33; se Hebrews 13:5.

7-8. Marhẹ omizu ọhworhare owu ro rhirhiẹ South America o ru nya rhẹ esegburhomẹmro? (Ji ni ifoto na.)

⁷ Djokarhọ oborẹ omizu ọhworhare owu re se Javier,a ro rhirhiẹ South America, o ru nya rhẹ esegburhomẹmro. Nọ tare: “Mi fiobọrhọ iruo owu rọ nọ lẹrhi mẹ vwo igho obuebun ghwẹ oborẹ mia mẹrẹn bi, rọ nọ ji lẹrhi mẹ hẹrote edamẹ mẹ.” Ọrẹn, Javier ọ gwọlọ rhiẹ ọkobaro ọke ephian. Nọ ji habaye: “Na ha use mẹ taghene ọduado iruo na ọ gwọlọ rhonmie mẹ. Bọmọke erhonmie na ọ ki tonrhọ, ni mi nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu mẹ rhẹ imwẹro na taghene o rhe oborẹ o serhọ mẹ. Itiọrurhomẹmro, mi gwọlọ iruo ọduado rọ nọ yẹ mẹ igho obuebun, ọrẹn, mia gwọlọ nọ jaghwẹrhọ eruriaro mẹ uvuẹn ukoko na-a.”

⁸ Javier nọ tare: “Uvwrọke erhonmie na, ọduado iruo na nọ ta mẹ taghene, ọke ephian yi mi na rha wian vrẹn ọke. Ni mi ta riẹn izede bọrọbọrọ taghene mi sabu ruie-e, neneyo mi sabu rhe vwobọrhọ owian aghwoghwo na.” Javier nọ tiẹn iruo na. Ikprughwre eva a vrẹn, nọ tuẹn owian ọkobaro rhọ. Ẹgbukpe owu ọvo na, nọ mẹrẹn iruo rọ nọ rhọ wian ibiẹ ọke ọvo. Nọ tare: “Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo mẹ, ji ha userhumu mẹ mẹrẹn iruo rọ yẹre mẹ uphẹn wian owian ọkobaro mẹ. Oma ọ merhenren mẹ omamọ taghene mi mẹrẹn iruo rọ ha uphẹn mẹ fiomarhọ ogame i Jehova, ji ha userhumu rẹn imizu ukoko na.”

9. Me wu yono nẹ udje omizu Trésor?

⁹ Me ye ne ruo arha mẹrẹnvwrurhe taghene owian ọwan ọ vwọ lẹrhẹ ọwan nya rhẹ esegburhomẹmro-o? Roro kpahen udje omizu ọhworhare re se Trésor, ro rhirhiẹ Congo. Nọ tare: “Iruo ọkpokpọ mẹ o jeri mẹ omamọ, aruiẹ ọ ha ekete ọrọrọ-ọ. Uchunu igho ra kwa mẹ vwana, ọ ha ọgbesa bun ghwẹ uchunu igho mia mẹrẹn bi, a ji họghọ mẹ omamọ.” Ọrẹn, Trésor ọ vwọ rhọ sabu riẹ uyono ukoko ọke ephia-an, fọkime ọ wian vrẹn ọke. Ọ ji dẹrughwaroghwu ọhiẹn rọ nọ sueyi ọghware. Trésor ọ gwọlọ dobọ iruo na ji, ọrẹn, no roro kpahen oborẹ ono ru mẹrẹn iruo ọrọrọ. Me yọ ha userhumu riẹn? Nọ tare: “Habakkuk 3:​17-19 ọ ha userhumu mẹ mẹrẹnvwrurhe taghene iruo na ọrhọ tobọ va mẹ obọ dede, Jehova ọnọ hẹrote mẹ. Omarana, ni mi dobọ iruo na ji.” No fuen ẹmriẹn omana: “Iniruo buebun e fiẹrorhọ taghene aye i rha kwosa obuebun rẹn ohworho, ọravwọ ono ruẹ kemru kemru aye i tare, ji nyajẹ ekruien ọrhẹ ogame i Jehova vwo fọkiẹ owian na. Oma ọ merhenren mẹ taghene mi sabu sẹrorẹ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ i Jehova ọrhẹ ekrun mẹ. Ẹgbukpe owu ọ vrẹn, Jehova nọ ha userhumu mẹ mẹrẹn iruo ọrọrọ, rọ ha uphẹn mẹ sabu hẹrote ekrun mẹ ji rhe fiomarhọ ogame i Jehova. Dedevwo ọ bẹn ọkezẹko ra na mẹrẹn igho ra na hẹrote edamẹ ọwan, ọrẹn arha ha i Jehova karo ọnọ hẹrote ọwan.” Itiọrurhomẹmro, arha hẹroso urhebro i Jehova ọrhẹ ive enẹyen, na na rha nya rhẹ esegburhomẹmro ọke ephian, Jehova nọ nọ ji yẹ ọwan ebrurhọ.

ARHA GWỌLỌ OHWORHO RA NA RỌNMỌ

10. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan nya rhẹ oborẹ ukẹro ọ mẹrẹn ọke ra gwọlọ ohworho ra na rọnmọ?

¹⁰ Orọnmo ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ i Jehova rhe, ọ sọ ra na rọnmọ-ọ. Omizu ọmase rọ gwọlọ ohworho rọ nọ rọnmọ, ọnọ sabu roro kpahen uruemru omizu ọhworhare na, omẹhaphia ye, aruẹ ohworho re rherie rhọ, oborẹ ọ ghwọghọ igho lele, ihworho ekrun rọ hẹrote, ọrhẹ ukẹro rọ ha nie.b Iroro enana ephian i ghanranren omamọ. Ọrẹn, orho rhiẹ ekwakwa enana ọvo yo roro kpahen, nọyẹ ọkezẹko ọ nya rhẹ oborẹ ukẹro ọ mẹrẹn.

11. Marhẹ ene ru nya rhẹ esegburhomẹmro ọke ra gwọlọ ohworho ra na rọnmọ? (1 Corinthians 7:39)

¹¹ O vwo ẹfro-o, oma ọ merhen i Jehova ọke ọrhọ mẹrẹn imizu emẹse ọrhẹ ehworhare, ra ha urhebro yi ruiruo ọke aye arha gwọlọ ohworho aye ina rọnmọ! Jerẹ udje, aye a ha urhebro i Jehova ruiruo rọ tare taghene aye i “vrẹn ọke oruru ehware uphuphẹn” vwẹre, bọmọke aye ine ki lele ohworho kọnrhọ oma. (1 Cor. 7:36) Oborẹ i Jehova ọ ta kpahen esa ọrhẹ ane, yẹ aye e nẹ brorhiẹn sẹ ọravwọ ono rhiẹ omamọ esa yanghene ane. (Prov. 31:​10-13, 26-28; Eph. 5:33; 1 Tim. 5:8) Ohworho ro vwo rhiẹ Oseri Jehova ọrhọ ta rẹn aye taghene ọ gwọlọre nẹ aye i rọnmọ, aye na karorhọ orhetio i Jehova rọ tare taghene a rọnmọ “uvuẹn Ọrovwori na ọvo,” rọ ha uvuẹn 1 Corinthians 7:39. (Seyi.) Aye na nya rhẹ esegburhomẹmro ọke ephian, rhẹ imwẹro na taghene Jehova yọ nọ mai hẹrote aye.—Ps. 55:22.

12. Me wu yono nẹ udje i Rosa?

¹² Roro kpahen udje omizu ọmase owu re se Rosa, ro rhiẹ ọkobaro ro rhirhiẹ Colombia. Owian yen ọ lẹrheriẹ rhe ọhworhare owu ro vwo rhiẹ Oseri Jehova, ọhworhare na nọ gwọlọ rọnmiẹ. Ọhworhare na o je Rosa. Nọ tare: “Ọhworhare na omamọ ohworho. Ọ ha userhumu rẹn ihworho amwa yen, o ji nyerẹn omamọ akpọ. Ọ dabu hẹrote mẹ. Ọnana yẹ aruẹ ohworho mi gwọlọ rọnmọ, ọrẹn ọye rhẹ Oseri Jehova-a.” Nọ ji habaye: “Ọ bẹnren omamọ mi na ten, fọkime ọnana yẹ aruẹ ọhworhare mi vi gwọlọ. Ọke ọrana ni mie roro taghene mẹmẹ ọvo yi havwiẹ kologho, mi ji gwọlọ rọnmọ, ọrẹn mia ji sabu mẹrẹn omizu mi na rọnmọ uvuẹn ukoko na-a.” Ọrẹn, Rosa ọ tẹnrovi oborẹ ukẹro ọ mẹrẹ-ẹn. No roro kpahen oborẹ orhienbro ọnana ono ru hobọte onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova. Omarana, o vwo rho lele ọhworhare na ruẹ kugbe-e, no fiomarhọ ogame i Jehova ọke ephian. O jiri-i, na ha use riẹn riẹ Isukuru Ighwoghwẹmro Uvie na, vwana ọ ga ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan. Rosa nọ tare: “Oma ọ merhen mẹ fọkime Jehova ọ yẹre mẹ ebrurhọ buebun.” Dedevwo ọ lọhọ ra na nya rhẹ esegburhomẹmro ọke ra gwọlọ ohworho ra na rọnmọ-ọ, ọrẹn ana mẹrẹn erere arha nyalele ọkpọvi Jehova.

UKOKO NA ORHO TIOBỌNU ỌKPỌVI

13. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan nya rhẹ oborẹ ukẹro ọ mẹrẹn ukoko na orho tiobọnu ọkpọvi rẹn ọwan?

¹³ Ekpako ukoko, iniruo okinhariẹ, oghọn ukoko ọrhẹ Ugboma Usuon na, e tiobọnẹ ọkpọvi rẹn ọwan ra ha userhumu rẹn ọwan ga i Jehova. Ọrẹn, me ye ne ruo orhianẹ e vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ e tiobọnu ọkpọvi na-a? Fọkiẹ ọnana ana sabu vwo ẹhẹn eveva kpahen ọkpọvi na. Ana sabu rha tẹnrovi ijẹgba imizu ri tiobọnu ọkpọvi na.

14. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan rha nya rhẹ esegburhomẹmro ukoko na orho tiobọnu ọkpọvi rẹn ọwan? (Hebrews 13:17)

¹⁴ Arha nya rhẹ esegburhomẹmro, ne vwo imwẹro taghene Jehova yo suẹn ukoko na, o ji rhe erhirhiẹ ọwan. Ọnana no mwu ọwan huvwele rhẹ omamerhomẹ. (Se Hebrews 13:17.) O fori na karorhọ taghene arha huvwele, o toroba okugbe rọ ha ukoko na. (Eph. 4:​2, 3) Dedevwo imizu ra kobaro uvuẹn ukoko na ihworho ri vwa gba, e vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn ọwan arha huvwele. (1 Sam. 15:22) Phẹrẹkpẹ, Jehova ọnọ kpọ ekwakwa ephian vi.—Mic. 7:7.

15-16. Me yọ ha userhumu rẹn omizu ọhworhare owu nya rhẹ esegburhomẹmro dedevwo o vwo ẹhẹn eveva kpahen ọkpọvi ukoko na o tiobọnu? (Ji ni ifoto na.)

¹⁵ Djokarhọ udje owu kpahen erere ra mẹrẹn arha nya rhẹ esegburhomẹmro. Dedevwo edjadjẹ i Spanish yọ mai titi uvuẹn ẹkwotọre i Peru, ọrẹn ihworho buebun rẹ ame a mẹrẹn, a djẹ edjadjẹ amwa aye. Owu usuẹn edjadjẹ na yẹ Quechua. Ẹgbukpe buebun ne, imizu ra djẹ edjadjẹ i Quechua na gwọlọ ihworho ra djẹ edjadjẹ na uvuẹn okogho aye. Ọrẹn, na sabu nyalele irhi igọmẹti, ne ruẹ ewene rhẹ ona aghwoghwo ame. (Rom. 13:1) Fọkiẹ ọnana, imizu na ezẹko ne roro sẹ ona ọkpokpọ na ono rhiẹ ukọ uvuẹn okogho na. Fọkime imizu na i nyalele ewene na, Jehova nọ ha ebrurhọ rhẹ omẹdamu aye, ji sa aye erhumu mẹrẹn ihworho buebun ra djẹ edjadjẹ i Quechua.

¹⁶ Kevin ro rhiẹ ọkpako ukoko uvuẹn ukoko rọ djẹ edjadjẹ i Quechua, ọ ha usuẹn ihworho ri vwo ẹhẹn eveva kpahen ona ọkpokpọ na. Nọ tare: “Ni mie roro, ‘Marhẹ ame ine ru mẹrẹn ihworho ra djẹ edjadjẹ i Quechua?’” Me yi Kevin o ruru? Nọ tare: “Oborẹ ọ ha uvuẹn Proverbs 3:5 nọ kọn ruẹ ẹhẹn mẹ. Ni mi ji roro kpahen udje i Moses. Jehova ọ ta riẹn no suẹn emọ Israel nẹ Egypt, uvuẹn ukẹro onyakpọ ọkpọvi ọrana o dje ọhọ phia-a, fọkime izede na ọ bare ekete, habaye ọnọ phẹrẹ nẹ itu Egypt i kpe aye hwu avwaye. Udabọ ọrana, Moses ọ huvwele, Jehova nọ ha ebrurhọ riẹn.” (Ex. 14:​1, 2, 9-11, 21, 22) Kevin o mwuegbe ro no ruẹ ewene rhẹ aghwoghwo yi. Me yo nerhumie rhe? Nọ tare: “Oborẹ i Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn ame lele, o gberi mẹ unu. Vẹrhẹ bi, owuọwọn yanghene awanva ọvo ra djẹ edjadjẹ i Quechua yẹ ame a mẹrẹn uvuẹn owian aghwoghwo na. Ọrẹn vwana, ame na tẹnrovi ekogho ri vuọnren rhẹ ihworho ra djẹ edjadjẹ i Quechua. Fọkiẹ ọnana, ame na sabu mẹrẹn ihworho buebun ra kerhọ, ji vwo ẹrharhumu bru ọrhẹ uyono i Baibol buebun. Ihworho buebun na rhiẹ uyono ukoko ame.” Arha nya rhẹ esegburhomẹmro, Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn ọwan.

17. Me wu yono ne uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

¹⁷ E yono kpahen izede eghoghanren esa ne, re ne ru rha nya rhẹ esegburhomẹmro. Ọrẹn, ana vi rha nya rhẹ esegburhomẹmro uvuẹn kemru kemru re ruẹ uvuẹn akpenyerẹn ọwan, jerẹ ọke ra djẹ iruẹn ọrhẹ ughe, isukuru ra na nya yanghene oborẹ ana mọrẹn emọ ọwan lele. Omarana, o fo na bọn orhienbro ọwan kpahen oborẹ ukẹro ọ mẹrẹn ọvo-o, ukpomaran, jenẹ o surhobọmwu onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova, urhebro yi, ọrhẹ ive yi rọ nọ hẹrote ọwan. Erhe ruẹ omaran, na na sabu rha “nya rhẹ odẹ i Jehova Osolobrugwẹ [ọwan] bẹmẹdẹ bẹmẹdẹ.”—Mic. 4:5.