Idama—Are i Hẹrokele i Mark Ọrhẹ Timothy

1-2. Manẹ ebẹnbẹn ego ya sabu lẹrhi Mark ọrhẹ Timothy ja ha userhumu rẹn awọrọ?

IDAMA, are i gwọlọ wian rhọ uvuẹn ogame i Jehova ji rhe tiobọnẹ userhumu rẹn imizu ri ha uvuẹn ukoko are? Itiọrurhomẹmro, are i gwọlọ ru omaran. Ọ merhoma omamọ ọke arha mẹrẹn idama buebun ri vwo omwemẹ aye ina ha userhumu rẹn awọrọ! (Ps. 110:3) Ọrẹn, wu na sabu vwo ebẹnbẹn. We ruẹ sikẹnsikẹn wu na wian rhọ uvuẹn ogame i Jehova, fọkiẹ ofẹn oborẹ obaro na ono rhirhiẹ? Wu tiẹn owian ra yẹruọ dẹ ne fọkime we roro taghene wu sabu wian ye-en? Orhiomaran, karorhọ taghene awọrọ i ji vwo aruẹ iroro ọnana.

² Mark ọrhẹ Timothy i dẹrughwaroghwu aruẹ ebẹnbẹn enana. Ọrẹn, aye i ha userhumu rẹn awọrọ udabọ ofẹn aye i vwori ọrhẹ iroro na taghene aye e mwuovwa-an. Ọkezẹko, Mark o ji lele izie rhirhiẹ ọke ọnyikọ Paul ọrhẹ Barnabas a ha use riẹn no lele aye riẹ owian imishọnari aye ọrukaro. (Acts 12:​12, 13, 25) Mark no nẹ uvwrakpọ ọrana rọ dabu rhe, nọ sabu kerabọ owian aghwoghwo yi. Ọke ukaro, nọ kwa riẹ Antioch. Ọke oru, no leli Paul ọrhẹ Barnabas riẹ ekete erọrọ ri serabọ omamọ. (Acts 13:​1-5) Ọkezẹko, Timothy o ji lele eri vwiẹriẹ rhirhiẹ ọke i Paul ọ ha use riẹn nọ homaba ye uvuẹn owian aghwoghwo na. Fọkime Timothy uphuphẹn re vwe ji tiobọnu uyono riẹn, ọnọ sabu rhe roro taghene o mwuovwan rọ nọ wian owian ọnana-a. (Haye vwanvwọn 1 Corinthians 16:​10, 11 ọrhẹ 1 Timothy 4:12.) Ọrẹn, no rhiabọ dede use i Paul ji riamerhen ebrurhọ buebun ọke oru.—Acts 16:​3-5.

3. (a) Marhẹ i Paul o vwo ẹgwọlọ kpahen Mark ọrhẹ Timothy te? (2 Timothy 4:​6, 9, 11) (Ji ni ifoto na.) (b) Enọ ego ya na kpahenrhọ uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Mark ọrhẹ Timothy i yono ekwakwa buebun uvuẹn ọke uphuphẹn rọ lẹrherẹ aye sabu hẹrote ewian eghoghanren uvuẹn ukoko na. Paul o vwo ẹgwọlọ kpahen idama enana omamọ, fọkiẹ ọnana ọke rọ gwọlọ hwuẹ, nọ tare taghene e dje aye bruie rhe nẹ aye i ha userhumu riẹn. (Se 2 Timothy 4:​6, 9, 11.) Iruemru ego yi Mark ọrhẹ Timothy i vwori, rọ lẹrhi Paul vwo ẹgwọlọ kpahen aye omamọ? Marhẹ idama ine ru hẹrokele uruemru aye? Marhẹ idama ine ru mẹrẹn erere nẹ urhebro i Paul?

HẸROKELE I MARK—VWO OMWEMẸ WU NA HA USERHUMU RẸN AWỌRỌ

4-5. Marhẹ i Mark o ru djephia taghene o mwuegbe rọ nọ sa awọrọ erhumu?

⁴ Jerẹ oborẹ ọbe owu ọ tare, na ha userhumu rẹn awọrọ yanghene gbodibo rẹn aye, o surhobọmwu “ọrẹ a jomarhotọre wian ji gbromarhọ owian na.” Mark o dje obọdẹn udje phia sekpahen ọnana. Ọke i Paul ọ ta taghene ọ ha Mark leloma riẹ owian imishọnari ọreva-a, ẹhẹn i Mark no seriotọre omamọ. (Acts 15:​37, 38) Udabọ ọnana, Mark ọ ji ha userhumu rẹn imizu ukoko na.

⁵ Mark no lele Barnabas wian, ro rhiẹ ohworho ekruien. Ẹgbukpe 11 a vrẹn, Mark ọ ha usuẹn ihworho ri hobọtua i Paul, ọke rọ ha ekanron uvuẹn i Rome. (Philem. 23, 24) Itiọrurhomẹmro, Paul o dje ọdaremẹro kpahen i Mark, nyoma rọ ta taghene ọye “esiri urhebro ọduado.”—Col. 4:​10, 11.

6. Erere ọgo yi Mark ọ mẹrẹnren fọkime o kwomakugbe imizu ri te edje uvuẹn ukoko na? (Ni ekete ra djokarhọ.)

⁶ Mark ọ mẹrẹn erere fọkime o kwomakugbe imizu ri te edje uvuẹn ukoko na. Ọke i Mark o leli Paul ghwọghọ ọke kugbe uvuẹn i Rome, ọke oru, Mark nọ ji homaba ọnyikọ Peter uvuẹn i Babylon. Onyerẹnkugbe aye nọ mọ kpẹnkpẹn omamọ te erhirhiẹ ri Peter o se yi “Mark, ọmọ mẹ.” (1 Pet. 5:13) Ọke i Peter ọrhẹ Mark a wian kugbe, ọkezẹko Peter ọ ta riẹn kpahen akpenyerẹn ọrhẹ owian aghwoghwo i Jesu ri Mark ọ ya rhẹ ọbe i Baibol ra ha odẹ ye se.a

7. Marhẹ i Seung-Woo ro rhiẹ idama o ru hẹrokele udje i Mark? (Ji ni ifoto na.)

⁷ Mark ọ gbromarhọ owian aghwoghwo na, ji ha imizu ri te edje uvuẹn ukoko na mwu ugbehian. Marhẹ wu ne ru hẹrokele i Mark? Orhianẹ we ji mwuovwan uphẹn ẹga ezẹko uvuẹn ukoko na-a, wu vwe fiobọrhotọre-e, gwọlọ izede erọrọ wu ne ru ga i Jehova ji ha userhumu rẹn imizu ukoko na. Ọnana yẹ oborẹ ọ phia rẹn Seung-Woo, rọ ga ẹrhẹ ọkpako ukoko vwana. Ọke rọ ha idama, nọ ha omayen vwanvwọn idama erọrọ uvuẹn ukoko na. Ezẹko usuẹn aye i vwo uphẹn ẹga ro vwo ji vwo. Seung-Woo no roro taghene a vwa djokarhọ ye-e, omarana nọ ta rẹn ekpako ukoko yi kpahiẹn. Ọkpako ukoko owu nọ ta riẹn taghene orho ruẹ ekete omẹgbanhuiẹn o teri ha userhumu rẹn awọrọ, ọrhọ tobọ rhianẹ a vwa djokarhọ ye-e. Urhebro ọrana nọ ha userhumu rẹn i Seung-Woo brorhiẹn rọ nọ ha userhumu rẹn imizu ri kpako ne, ọrhẹ eri gwọlọ userhumu ohworho rọ nọ rhọ kpare aye riẹ uyono ukoko. Nọ tare: “Ni mi dabu rhe oborẹ o mevirhọ ra na ha userhumu rẹn awọrọ. Ni mi mẹrẹn aghọghọ re vwo arha ha userhumu rẹn awọrọ izede re rhiẹromẹrẹn.”

HẸROKELE I TIMOTHY—DJE ỌDAMẸ PHIA RẸN AWỌRỌ

8. Mesoriẹ i Paul ọ sanọ i Timothy no lelie wian? (Philippians 2:​19-22)

⁸ Paul ọ gwọlọ imizu ri vwo uduefigbere ri ne lelie riẹ emwa ra kparehasuiẹ. Ọ kiki sanọ i Silas rọ tona nọ homaba ye. (Acts 15:​22, 40) Ọke oru, Paul nọ ji sanọ i Timothy no lelie wian. Mesoriẹ i Paul ọ sanọ i Timothy? Fọkime awọrọ i ta omamọ ẹmro kpahiẹn. (Acts 16:​1, 2) O ji dje ọdamẹ rẹn ihworho.—Se Philippians 2:​19-22.

9. Marhẹ i Timothy o ru djephia taghene o vwo ọdamẹ kpahen imizu ukoko na?

⁹ Uvuẹn ọtonrhọ ri Timothy ọ homaba i Paul uvuẹn owian aghwoghwo na, Timothy o djephia taghene ọ ha ọdamẹ awọrọ karo ukperẹ ono rhiẹ ọnẹyen. Fọkiẹ ọnana, Paul nọ sabu nyajẹ i Timothy vwo uvuẹn Beroea rhẹ imwẹro taghene ọnọ ha urhebro rẹn imizu ekpokpọ na. (Acts 17:​13, 14) Timothy ọ mẹrẹn erere nẹ udje i Silas, rọ ji ha i Beroea. Ọke oru, Paul no dje i Timothy vwe imizu ri ha Thessalonica, no ruẹ aye gbanhon. (1 Thess. 3:​2, ekete ra djokarhọ) Ẹgbukpe rọ vrẹn 15, Timothy o yono kpahen oborẹ o mevirhọ nọ “viẹ rhẹ ihworho ra viẹ,” ji dje aruẹdọn rẹn ihworho ra rioja. (Rom. 12:15; 2 Tim. 1:4) Marhẹ idama uvuẹn ukoko na ine ru hẹrokele i Timothy?

10. Marhẹ omizu ọhworhare re se Woo Jae o ru yono oborẹ ono ru dje ọdamẹ rẹn awọrọ?

¹⁰ Omizu ọhworhare owu re se Woo Jae, o yono kpahen oborẹ ono ru dje ọdamẹ rẹn awọrọ rhọ. Ọke Woo Jae ọ ji ha idama, ọ bẹn riẹn ro no lele imizu ri kpako ne tẹmro. Omarana, ọrhọ mẹrẹn aye uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie, nọ ghwai mroma aye ji nyavrẹn. Ọkpako ukoko owu nọ yẹ Woo Jae irorẹdjẹ owu, taghene ọrhọ mẹrẹn imizu ukoko na, ọgbọ kpẹmẹ aye ji hunute emamọ iruemru aye i vwori. Ọkpako ukoko na nọ ji ta riẹn no rho roro kpahen oborẹ imizu na i mai vwo ọdamẹ kpahen. Woo Jae nọ ha irorẹdjẹ na ruiruo. Vwana, Woo Jae nẹ ọkpako ukoko, nọ tare: “Ọ vwọ rhọ bẹn mi ne lele imizu ri ha ẹgbukpe sansan tẹmro-o. Oma ọ merhenren mẹ taghene mi sabu rhe erhirhiẹ sansan awọrọ a dẹrughwaroghwẹ. Ọnana ọ lẹrhere mẹ sabu tiobọnu userhumu rẹn imizu ukoko na ne.”

11. Marhẹ idama ine ru dje ọdamẹ phia rẹn imizu ri ha uvuẹn ukoko aye? (Ji ni ifoto na.)

¹¹ Idama ina ji sabu yono oborẹ e dje ọdamẹ phia rẹn awọrọ. Wu rha ha uvuẹn uyono ukoko, lele ihworho ephian tẹmro, o toro ẹgbukpe aye i havwọ yanghene ekete aye i nurhe-e. Nọ aye oborẹ ekwakwa i havwọ rẹn aye, ji dabu kerhọ aye. Bibiesuọn bibiesuọn, wu na sabu rhe oborẹ wu ne ru ha userhumu rẹn aye. Ọkezẹko wu na mẹrẹn esa ọrhẹ ane ri kpako ne, ri gwọlọ ohworho ro no yono aye oborẹ a ha JW Library^® app ruiruo lele. Yanghene aye i gwọlọ ohworho ro no lele aye wian uvuẹn aghwoghwo. Wu na sabu yono aye oborẹ a ha ifonu aye ruiruo yanghene lele aye wian uvuẹn aghwoghwo? Wu rha ha kuphẹn kuphẹn wu vwori sa awọrọ erhumu, wu ne rhiẹ obọdẹn udje rẹn ihworho ephian.

URHEBRO I PAUL ỌNỌ SABU HA USERHUMU WẸN

12. Marhẹ idama ine ru mẹrẹn erere nẹ urhebro ri Paul o tiobọnu rẹn i Timothy?

¹² Paul ọ yẹ i Timothy urhebro rọ nọ lẹrhiẹ vwo efikparobọ uvuẹn akpenyerẹn yen ọrhẹ owian aghwoghwo na. (1 Tim. 1:18; 2 Tim. 4:5) Idama ina ji sabu mẹrẹn erere nẹ urhebro i Paul. Izede ọgo? Se ileta eva ri Paul ọ ya vwe i Timothy kamẹriẹn wẹwẹ ya yariẹ vwe, ji djokarhọ urhebro wu na sabu ha ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọnọ. Jene yono kpahen urhebro na ezẹko.

13. Me ye ne vi ru na sabu tikẹrẹ i Jehova?

¹³ “Yono oma neneyo wu sabu vwo uruemru ọ ga Osolobrugwẹ.” (1 Tim. 4:7b) Me yo mevirhọ ne rhiẹ ọ ga Osolobrugwẹ? O mevirhọ taghene ohworho ono vwo atamwu kpahen i Jehova ọrhẹ ojemẹ ro no ruẹ oborẹ ọ lẹrhẹ oma merhiẹn. O fori na damoma vwo yi, fọkime e vwe vwiẹ ọwan rhẹ uruemru ọnana-a. Izede ọgo? Ọgbọ buebun ẹmro i Greek na “yono oma,” ọ rionbọrhọ aruẹ uyono rẹ era zorhẹ e fiomarhọ uvwrọke aye e mwuegbe hẹrhẹ orhẹzẹ. O fori nẹ aye i vwo omerhesun nẹ aye i sabu fikparobọ. O ji fo ne dje omerhesun phia, na sabu vwo iruemru ri ne ti ọwan kẹrẹ i Jehova.

14. Me yo fori na kpomavi riẹn erhe se i Baibol na? Dje udje yi.

¹⁴ We rhe se i Baibol na, kpomavi rẹn oborẹ wu ne ru tikẹrẹ i Jehova rhọ. Jerẹ udje, me wu na sabu yono mie i Jesu ọke ro lele idama ro suẹn ro ji rhiẹ ọdafe na tẹmro? (Mark 10:​17-22) Idama na o vwo imwẹro taghene Jesu yẹ i Messiah na, ọrẹn o kwe lelie-e. Udabọ ọrana, Jesu o “ji vwo ẹgwọlọ kpahiẹn.” Oborẹ i Jesu ọ tẹmro rẹn idama na lele ọ merhoma dẹn. Itiọrurhomẹmro, Jesu ọ gwọlọre no brorhiẹn ẹghwanren. Uruemru i Jesu o ji djephia taghene Jehova o vwo ẹgwọlọ kpahen idama na. (John 14:9) We rhe roro kpahen iyẹnrẹn ọnana ọrhẹ erhirhiẹ ọnọ, gba nọ oma, ‘Me mi ne ruo ne mi sabu tikẹrẹ i Jehova rhọ ji rha ha userhumu rẹn awọrọ vuọnvuọn?’

15. Mesoriẹ o fo nẹ idama orho dje omamọ udje phia? Dje udje yi. (1 Timothy 4:​12, 13)

¹⁵ “Rhiẹ omamọ udje rẹn ihworho ri fuevwan.” (Se 1 Timothy 4:​12, 13.) Paul ọ ha urhebro rẹn i Timothy no rho ruẹ ona isese ọrhẹ uyono ọnẹyen rhomẹrhọ—omaran ji te iruemru jerẹ ẹgwọlọ, esegburhomẹmro ọrhẹ uruemru rọ vabọ upe. Mesoriẹ? Fọkime, omamọ udje o rhomu ghwẹ ẹmro ra tare. Jerẹ udje, gba haye taghene a yẹruọ ẹmro rọ ta kpahen oborẹ ene ru vwobọrhọ owian aghwoghwo na rhẹ oruru. Wu na sabu ta ye rhẹ imwẹro orhianẹ we ruẹ ekete omẹgbanhuọn o teri uvuẹn owian aghwoghwo na. Habaye, omamọ udje ọnọ ono mwu otu na kpare udjoghwẹ.—1 Tim. 3:13.

16. (a) Izede isionrin ego yẹ idama ine ru rhiẹ omamọ udje uvuẹn ukoko na? (b) Marhẹ idama ono ru rhiẹ omamọ udje ọrẹ “ẹmro”?

¹⁶ Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Timothy 4:​12, Paul ọ hunute izede isionrin rẹ idama ine ru dje omamọ udje phia. We rhe ruẹ uyono omobọ, wu na sabu roro kodo kpahen izede enana? Jerẹ udje, gba haye taghene wu gwọlọ rhiẹ omamọ udje ọrẹ “ẹmro.” Roro kpahen oborẹ wu ne ru nyoma ẹmro ọnọ bọn awọrọ gbanhon. Orhianẹ we ji lele eri vwiẹruọ rhirhiẹ, wu na sabu rhe dje ọdaremẹro phia fọkiẹ oborẹ aye e ruẹ wẹn? Erhe fuen uyono ukoko, wu na sabu ta rẹn omizu ro vwobọrhọ uyono na oborẹ wu riamerhiẹn uvuẹn ẹhaphia ye? Wu na ji sabu ha ẹkpahenrhọ ro nẹ ẹhẹn rhe phia uvuẹn uyono ukoko. Omẹdamu we djephia ne wu sabu rhiẹ omamọ udje ọrẹ ẹmro, o djephia taghene we ruẹ riaro uvuẹn ukoko na.—1 Tim. 4:15.

17. Me yọ nọ ha userhumu rẹn idama nyamwu ẹkẹ ro bru te oma uvuẹn ukoko na? (2 Timothy 2:22)

¹⁷ “Kẹnoma rẹn ojemẹ iphuphẹn, ọrẹn, hatua irueruo ọvwata.” (Se 2 Timothy 2:22.) Paul ọ ha urhebro rẹn Timothy nọ wọnrọn hasuẹ ojemẹ rọ nọ sabu lẹrhiẹ bẹn nọ nyamwu ẹkẹ ro bru te oma, ji ghwọghọ onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova. Wu na ji mẹrẹnvwrurhe taghene ekwakwa ezẹko ri serhọ dede, ina sabu lẹrhẹ ọwan je vwo ọke re ne ruẹ ekwakwa ri na lẹrhẹ ọwan tikẹrẹ i Jehova rhọ. Jerẹ udje, roro kpahen uchunu ọke wa ghwọghọ rhẹ omẹsasa, itanẹti, yanghene igemu ẹfa. Wu na sabu ha ezẹko usuẹn ọke ọrana fiomarhọ ogame i Jehova rhọ? Wu na sabu homakpahontọre wu ne ruẹ Aghwẹlẹ Uvie fon yanghene hobọtua aghwoghwo nyoma ophanphan re je ẹbe rhọ. Wu rhe fiomarhọ irueruo enana, wu ne mwu igbehian ekpokpọ ri na ha userhumu wẹn bru ẹkẹ te oma uvuẹn ukoko na ji nya mwu aye.

ANA MẸRẸN ERERE ARHA HA USERHUMU RẸN AWỌRỌ

18. Mesoriẹ ana sabu ta taghene Mark ọrhẹ Timothy i nyerẹn akpọ ro vwo omamerhomẹ?

¹⁸ Mark ọrhẹ Timothy i kpariroro vrẹn ekwakwa buebun neneyo aye i sabu ha userhumu rẹn awọrọ, ọnana nọ lẹrherẹ aye vwo omamerhomẹ. (Acts 20:35) Mark o riẹ ekete sansan nọ sabu ha userhumu rẹn imizu ukoko na. Ọ ji ya kpahen akpenyerẹn ọrhẹ owian aghwoghwo i Jesu. Timothy ọ ha userhumu rẹn Paul ha ikoko ekpokpọ mwu, ji bọn imizu ukoko na gbanhon. Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen i Jehova kpahen omẹdamu i Mark ọrhẹ Timothy i djephia.

19. Mesoriẹ o fo nẹ idama i roro kpahen urhebro ri Paul ọ yẹ i Timothy, erere ọgo yẹ aye ina mẹrẹn?

¹⁹ Ileta ri Paul ọ ya vwe i Timothy, o djephia taghene o vwo ẹgwọlọ okokodo kpahen ugbehian yen. Iyẹnrẹn i Baibol erana i ji djephia taghene Jehova o vwo ẹgwọlọ okokodo kpahen are ri rhiẹ idama. Ọ gwọlọre nẹ are i fikparobọ. Omarana, dabu roro kpahen urhebro i Paul ji vwo omwemẹ wu na ha userhumu rẹn awọrọ vuọnvuọn. Wu rhe ruẹ omaran, wu ne nyerẹn akpọ ro vwo omamerhomẹ vwana ji “sanbọmwu obọdẹn akpọ” rọ sa obaro na.—1 Tim. 6:​18, 19.