Hẹrokele Emakashe na ri Fuevwan

1-2. (a) Marhẹ ọwan i ru vẹnẹ emakashe na? (b) Izede ego yẹ ọwan i ru họhọ emakashe na?

OGEGE wa ghwai rhiẹ Oseri Jehova, wu rhiẹ usuẹn ekrun akpọ ephian ne ra ga i Jehova, ri ji vwo ẹgwọlọ kpahen owuowọnwan, ro ji vwo emakashe buebun ra fuevwan. (Dan. 7:​9, 10) Ọke re roro kpahen emakashe na, na mẹrẹn ovẹnẹ rọ ha uvwre aye ọrhẹ ọwan. Jerẹ udje, emakashe na i nyerẹnren uvwre ẹgbukpe buebun bọmọke a ki ma ọwan. (Job 38:​4, 7) Aye i vwo omẹgbanhon ghwẹ ọwan. Habaye aye i ji fon ghwẹ ọwan, fọkime ọwan ihworho ri vwa gba.—Luke 9:26.

² Ọrẹn, udabọ ovẹnẹ enana, ọwan i họherẹ aye uvuẹn izede buebun. Jerẹ udje, ọwan a sabu dje iruemru i Jehova phia jerẹ emakashe na. Ọwan i vwo ugbomọphẹ jerẹ emakashe na. Habaye jerẹ emakashe na, e ji vwo edẹ, iruemru, ọrhẹ ewian sansan uvuẹn ukoko i Jehova. Ọrọ mai ghanren, e vwo ọdamẹ ra na ha ẹga rẹn Ọmemama ọwan.—1 Pet. 1:12.

3. Me ya na sabu yono mie emakashe na ri fuevwan?

³ Ra mẹriẹn taghene ọwan i họhọ emakashe na uvuẹn izede buebun, omamọ udje aye ọnọ sabu ha urhebro rẹn ọwan. Itiọrurhomẹmro, o vwo ekwakwa buebun ra na sabu yono mie aye. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ ene ru hẹrokele omeriotọre, ẹgwọlọ, ọrhẹ edirin emakashe ri fuevwan na, kugbe omẹdamu aye e djephia neneyo ukoko i Jehova ọ sabu fon.

EMAKASHE NA I VWO OMERIOTỌRE

4. (a) Marhẹ emakashe na i ru dje omeriotọre phia? (b) Mesoriẹ emakashe na e vwo omeriotọre? (Psalm 89:7)

⁴ Emakashe na i vwo omeriotọre. Dedevwo aye i vwo ẹghwanren, omẹgbanhon ọrhẹ irherhe, aye a huvwele ọkpọvi Jehova ọke ephian. (Ps. 103:20) Aye arha wian owian ra yẹrẹ aye, aye i vwa kparoma yanghene ha omẹgbanhon aye djoma-a. Oma ọ merhan aye rẹ aye ine ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ ọrhọ tobọ rhianẹ awọrọ e rhe odẹ aye-e.a (Gen. 32:​24, 29; 2 Ki. 19:35) Aye i vwe rhiabọ ha ujiri ro fori na harẹn i Jehova-a. Mesoriẹ emakashe na e vwo aruẹ omeriotọre ọnana? Fọkime aye i vwo ẹgwọlọ ọrhẹ ọghọ okokodo kpahen i Jehova.—Se Psalm 89:7.

5. Marhẹ ọmakashe owu o ru dje omeriotọre phia ọke rọ kpọ ọnyikọ John viẹ? (Ji ni ifoto na.)

⁵ Roro kpahen udje owu ro djephia taghene emakashe na i ghini vwo omeriotọre. Emrẹ ẹgbukpe 96 C.E., ọmakashe owu re vwe rhe odẹ ye, no dje ekwakwa igbevwunu rẹn ọnyikọ John uvuẹn emena arudo. (Rev. 1:1) Marhẹ i John ọ kpahenrhọ ye lele? Ọ damoma rọ nọ ha ẹga rẹn ọmakashe na. Ọrẹn, ọmakashe ọnana nọ dariẹ obọ ji ogege, nyoma rọ ta: “Jomarhotọre! Wu vwa damiẹ-ẹ! Mẹmẹ odibo jerẹ owẹwẹ ọrhẹ imizuo . . . Ha ẹga rẹn Osolobrugwẹ!” (Rev. 19:10) Ẹkpahenrhọ ọrana o dje omeriotọre phia dẹn! Ọmakashe na ọ vwọ gwọlọ ujiri yanghene otitimẹ-ẹ. Ogege, nọ ta rẹn i John nọ ha ẹga rẹn i Jehova Osolobrugwẹ. Ọke owu ọvo na, ọmakashe na no ji brọghọ rhẹ i John oma. Dedevwo ọmakashe na o vwo omẹgbanhon ghwẹ John, ọ ji ga i Jehova uvwre ẹgbukpe buebun ne, ọ homariotọre se i John odibo jerẹ ọye. Habaye, oborẹ ọ kpọ i John vi lele, ọ havwọ hwainhwai-in. Ukpomaran, ọmakashe na ọ tẹmro esiri riẹn. Ọ mẹrẹnvwrurhe taghene, oborẹ i John ọ mẹrẹnren yo gberie unu.

6. Marhẹ ene ru hẹrokele omeriotọre emakashe na?

⁶ Marhẹ ene ru hẹrokele omeriotọre emakashe na? Ana ji sabu homariotọre wian owian ra yẹrẹ ọwan, vabọ omẹkpare yanghene otitimẹ. (1 Cor. 4:7) Habaye, o fo ne roro taghene e rhomu ghwẹ awọrọ fọkime e kikirẹ aye rhiẹ ukoko na, yanghene fọkiẹ uphẹn ẹga re vwori-i. Itiọrurhomẹmro, owian ra yẹre ọwan orho bunẹnrhọ, o fori ne vwo omeriotọre rhọ. (Luke 9:48) Jerẹ emakashe na, o fori na ha userhumu rẹn awọrọ. O fo ne roro taghene e rhomu ghwẹ aye-e.

7. Marhẹ ene ru dje omeriotọre phia arha gwọlọ tiobọnẹ ọkpọvi yanghene ọghwọghwu rẹn awọrọ?

⁷ O ji fo ne dje omeriotọre phia orhianẹ a gwọlọ tiobọnẹ ọkpọvi yanghene ọghwọghwu rẹn awọrọ—sẹ imizu ukoko na yanghene ọmọ ọwan dede. Itiọrurhomẹmro, o fori ne fiudugbere tiobọnẹ ọghwọghwu na. Ọrẹn, jerẹ ọmakashe rọ kpọ i John vi na, o fori nẹ ọghwọghwu ọwan ọ bọn awọrọ gbanhon ukperẹ ono kpe ẹhẹn aye riotọre. Erhe vwo omeriotọre, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan tiobọnẹ urhebro i Baibol rẹn awọrọ izede ẹgwọlọ ọrhẹ ọghọ.—Col. 4:6.

EMAKASHE NA I VWO ẸGWỌLỌ KPAHEN IHWORHO

8. (a) Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Luke 15:​10, marhẹ emakashe na e ru dje ẹgwọlọ aye i vwo kpahen ihworho phia? (b) Marhẹ emakashe na e ru hobọtua owian aghwoghwo na? (Ji ni ifoto ọbe na.)

⁸ Emakashe na i vwa hẹriẹ oma aye nẹ ituakpọ-ọ. Aye i vwo ẹgwọlọ kpahen ihworho. Aye a ghọghọ, oruọdandan owu ọrhọ ghwẹriẹ—nọyẹ, orhianẹ odibo i Jehova ọ rharhumu bruie rhe, yanghene oruọdandan orho yono kpahen i Jehova ji wene akpenyerẹn yen. (Se Luke 15:10.) Emakashe na a ji hobọtua owian aghwoghwo Uvie na. (Rev. 14:6) Dedevwo aye i vwe bru ihworho riẹ oghwa aye-e, ọrẹn, aye ina sabu suẹn oghwoghwẹmro bru ohworho rọ gwọlọ yono kpahen i Jehova. A sabu ghwai ta taghene emakashe na ọvo ye suẹn ọwan bru ihworho ephian ra mẹrẹ-ẹn. Fọkime, Jehova ọnọ ji sabu ha izede sansan ruiruo—jerẹ ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen—rọ ha kpọ ihworho viẹ yanghene suẹn idibo yi. (Acts 16:​6, 7) Ọrẹn, ọ ha emakashe yi ruiruo vuọnvuọn. Omarana, ọke erhe ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, jene vwo imwẹro taghene emakashe na ina hobọtua ọwan.—Se ekpeti na “A Kpahenrhọ Ẹrhomo Aye.”b

9. Marhẹ ene ru hẹrokele ẹgwọlọ rẹ emakashe na i vwo kpahen ihworho?

⁹ Marhẹ ene ru hẹrokele ẹgwọlọ rẹ emakashe na i vwo kpahen ihworho? Erhe ghwoghwo taghene a rharhumu ha ohworho re ti nẹ ukoko, o fori na ghọghọ jerẹ emakashe na. O fori na dabu rhiabọ dede omizu na, ji yẹ ye imwẹro taghene e ji vwo ẹgwọlọ kpahiẹn. (Luke 15:​4-7; 2 Cor. 2:​6-8) Ana ji sabu hẹrokele emakashe na nyoma re ne ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri uvuẹn owian aghwoghwo na. (Eccl. 11:6) Habaye, jerẹ oborẹ emakashe na a hobọtua ọwan ọke re ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, o fori na gwọlọ izede ene ru ha userhumu rẹn imizu ukoko na. Jerẹ udje, wu na sabu ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre wu ne lele oghwoghwẹmro rọ vwọ ji dabu tona wian? Wu na sabu hobọtua imizu ri ho ne yanghene re kpomẹ, nẹ aye i sabu vwobọrhọ owian aghwoghwo na?

10. Me ye yono nẹ udje i Sara?

¹⁰ Me ye ne ruo orhianẹ erhirhiẹ ọwan ọ vwọ lẹrhẹ ọwan sabu wian te oborẹ a gwọlọre-e? Ana sabu gwọlọ izede erọrọ ene ru lele emakashe na wian uvuẹn owian aghwoghwo na. Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn Sara,c ro rhiẹ omizu ọmase ro rhirhiẹ India. Ọke rọ wian owian ọkobaro te ẹgbukpe 20 ne, no kpomu emiamo owu rọ gbariẹ rhẹ ekpa. Ọnana nọ lẹrhẹ ẹhẹn yen seriotọre omamọ. Ọrẹn, nyoma userhumu imizu ukoko na kugbe isese i Baibol ọke ephian, ẹhẹn i Sara no gogovi. Habaye, no wene lele erhirhiẹ ye nọ sabu vwobọrhọ owian aghwoghwo na. Vwana, aghwoghwo nyoma ifonu ọvo yo vwobọrhọ, fọkime ọ vwọ sabu vẹnrẹn nẹ ekpa ya ileta dede-e. Omarana, nọ ha ifonu se ẹrharhumu bru enẹyen, aye na ta riẹn kpahen awọrọ ri gwọlọ yono i Baibol na. Me yo nerhumie rhe? Uvwre ibiamo ezẹko ọvo, Sara no vwo iyono i Baibol ri te 70—ọye ọvo ọ vwọ tobọ sabu yono aye ephia-an! Nọ ha ezẹko rẹn awọrọ uvuẹn ukoko na. Vwana, ezẹko usuẹn aye a rhiẹ uyono ukoko ne. Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen emakashe na aye ine lele imizu jerẹ Sara wian, re ruẹ ekete omẹgbanhon aye o teri uvuẹn owian aghwoghwo na!

EMAKASHE NA E DJE EDIRIN PHIA

11. Marhẹ emakashe na ri fuevwan i ru dje edirin ọgbogbanhon phia ne?

¹¹ Emakashe na i dje obọdẹn udje edirin phia ne. Aye i havwọ e diẹn osehiẹn ọrhẹ ojẹriọ uvwre ẹgbukpe uriusionrin buebun ne. Aye i havwiẹ ọke Echu ọrhẹ emakashe erọrọ re lele aye ga kugbe, a kparehaso i Jehova. (Gen. 3:1; 6:​1, 2; Jude 6) Baibol na ọ ta kpahen okpodje owu ro vwo omẹgbanhon, rọ kparehasuẹ ọmakashe i Jehova owu. (Dan. 10:13) Habaye, aye i ji mẹrẹnvwrurhe ne taghene ibiẹ ihworho ọvo uvuẹn akpọ na, ya ga i Jehova uvuẹn izede ro serhọ. Udabọ enana ephian, emakashe enana a ji fuevwan ga i Jehova rhẹ aghọghọ ọrhẹ oruru. Aye i rheri taghene Osolobrugwẹ ono tiẹ osehiẹn ephian nie uvuẹn ọke ro serhọ.

12. Me yọ nọ sabu sa ọwan erhumu vwo edirin?

¹² Marhẹ ene ru hẹrokele edirin emakashe na? Jerẹ emakashe na, ana sabu rhiẹromẹrẹn osehiẹn yanghene ẹkparehaso. Ọrẹn, ọwan i vwo imwẹro taghene uvuẹn ọke ro serhọ, Osolobrugwẹ ono tiẹ irueruo ọkon ephian nie. Omarana, jerẹ emakashe na, ọwan i vwe “rhe fiobọrhotọre orhorhomu e ruo-o.” (Gal. 6:9) Osolobrugwẹ o veri taghene ọnọ sa ọwan erhumu vwo edirin. (1 Cor. 10:13) Ana sabu rẹ i Jehova nọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen, na sabu vwo erhionrin ọrhẹ aghọghọ. (Gal. 5:22; Col. 1:11) Wu rha dẹrughwaroghwu ẹkparehaso vwo? Hẹroso i Jehova vuọnvuọn, wu vwe brudu-u. Jehova ọnọ hobọtua ji ruo gbanhon ọke ephian.—Heb. 13:6.

EMAKASHE NA E RUẸ UKOKO NA FUAN

13. Owian ọghoghanren ọgo yẹ emakashe na i vwori uvuẹn ẹdẹ ri koba enana? (Matthew 13:​47-49)

¹³ Uvuẹn ẹdẹ ri koba enana, Jehova ọ yẹ emakashe na owian ọghoghanren owu. (Se Matthew 13:​47-49.) Owian aghwoghwo na o tiẹ iduduru ihworho rhiẹ ukoko i Jehova. Ezẹko usuẹn aye e ruẹ ewene nẹ aye i sabu rhiẹ obọdẹn Ilele Kristi, ọrẹn, awọrọ i vwe ruẹ te omara-an. Emakashe na yi vwo owian ra na “hẹriẹ evwọkon na nẹ uvwre evwata.” Ọnana o mevirhọ taghene aye yi vwo owian ra na sẹrorẹ ẹfuọn uvuẹn ukoko na. Ọrẹn, ọrana orho mevirhọ taghene ohworho ro nẹ ukoko na, ọrhọ sabu ghwẹrioma sa-a; yanghene ebẹnbẹn i rha homaphia uvuẹn ukoko na-a. Udabọ ọrana, e vwo imwẹro taghene emakashe na a wian gbanhan nẹ ukoko na ọ sabu rha fuan.

14-15. Marhẹ ene ru hẹrokele emakashe na sẹrorẹ ẹfuọn rọ ha uvuẹn ukoko na? (Ji ni ifoto na.)

¹⁴ Marhẹ ene ru hẹrokele emakashe na sẹrorẹ ẹfuọn rọ ha uvuẹn ukoko na? Nyoma ra na damoma sẹrorẹ ẹfuọn ọrẹ uruemru ọrhẹ ọrẹ ẹhẹn. Fọkiẹ ọnana, ọwan na damoma sẹrorẹ ọmudu ọwan nyoma re mwu emamọ igbehian, ji kẹnoma rẹn ekwakwa ri na sabu lẹrhẹ ọwan gbe ukoko na aghwa. (Ps. 101:3) Ana ji sabu ha userhumu rẹn imizu ukoko na sẹrorẹ atamwu aye kpahen i Jehova. Jerẹ udje, me yo fori ne ru orhianẹ e rhonrin taghene omizu ukoko na o ruẹ ọdandan ọghwaghwa? Fọkiẹ ẹgwọlọ re vwo kpahiẹn, o fori na ha urhebro riẹn nọ yọ ta rẹn ekpako ukoko. Orho ru te omara-an, o fori na ya ta rẹn ekpako ukoko kpahiẹn. Ọwan i gwọlọre na ha userhumu rẹn imizu ọwan ri vwiẹlẹre ogege!—Jas. 5:​14, 15.

¹⁵ Ọrẹ omemwurhọ, ene vi ti ihworho ezẹko ri ruẹ edandan eghwaghwa nẹ ukoko. Uvuẹn aruẹ erhirhiẹ enana, ọwan i vwe rhe “kwomakugbe” aye-e.d (1 Cor. 5:​9-13) Ẹkwaphiẹrhotọre ọnana, ọ sẹrorẹ ẹfuọn rọ ha uvuẹn ukoko na. Habaye, erhe kwomakugbe aye-e, ne djephia taghene e vwo uruemru esiri kpahen aye. Arha nyalele ẹkwaphiẹrhotọre ọrana, ọnọ sabu mwu aye rharhumu bru i Jehova. Aye i rhe ruẹ omaran, ọwan ephian tobọ te i Jehova ọrhẹ emakashe yi ni na ghọghọ.—Luke 15:7.

16. Izede ego ye wu ne ru hẹrokele emakashe na?

¹⁶ Ghini uphẹn ọduado yi Jehova ọ yẹrẹ ọwan na sabu yono kpahen emakashe na, ji lele aye wian kugbe! Jena hẹrokele iruemru aye: nọyẹ omeriotọre, ẹgwọlọ aye i vwo kpahen ihworho, edirin aye, ọrhẹ omẹdamu aye e djephia nẹ aye i sabu sẹrorẹ ẹfuọn rọ ha uvuẹn ukoko na. Arha hẹrokele emakashe na, na na sabu rhiẹ usuẹn ekrun i Jehova nẹ ọke ọnana ya ruẹ i bẹmẹdẹ.