Hẹroso i Jehova Taghene Ọnọ yọ Urhebro

1. Dje kpahen erhirhiẹ rẹ itu i Jew ri ha abọ evrẹn i havwọ.

RORO kpahen oborẹ oma o ruẹ itu i Jew re mwu riẹ abọ evrẹn. Aye i rhiẹromẹrẹn oghwọghọ ẹkwotọre aye. Fọkiẹ edandan aye ọrhẹ ọrẹ esẹ aye ride, ne mwurun aye nẹ ẹkwotọre aye riẹ ẹkwotọre ọrọrọ. (2 Chron. 36:​15, 16, 20, 21) Uvuẹn Babylon, aye i vwo ugbomọphẹ aye ine ruẹ ekwakwa ezẹko aye e ruẹ bi. (Jer. 29:​4-7) Udabọ ọrana, akpenyerẹn ọ ghwai lọhọ rẹn aye-e, o ji fiotọre taghene rhẹ aruẹ akpọ ọrana yẹ aye i gwọlọre-e. Ukẹro ọgo yẹ aye i ha ni erhirhiẹ na? Djokarhọ oborẹ owuọwan usuẹn aye ọ tare: “Ame i siyẹ kẹrẹ urhie i Babylon. Ame i viẹre gbangbanhon ọke ame a karorhọ i Zion.” (Ps. 137:1) Itu i Jew enana rẹ ẹhẹn aye o seriotọre na i gwọlọ urhebro, ọrẹn bọgo yẹ aye ina mẹrẹn urhebro na?

2-3. (a) Me yi Jehova o ru rẹn itu i Jew ri ha abọ evrẹn? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Jehova yẹ “Osolobrugwẹ urhebro ephian.” (2 Cor. 1:3) Oma ọ merhiẹn rọ nọ ha urhebro rẹn ihworho ri tikẹriẹ. Jehova o rheri taghene ezẹko usuẹn ere mwu riẹ evrẹn na, ine rhiabọ dede ọghwọghwu ji rharhumu bruie rhe. (Isa. 59:20) Omarana, nọ nyoma ẹhẹn ọfuanfon na mwu Isaiah ya ọbe owu ra ha odẹ ye se, ọ ya ọbe ọnana rhotọre emrẹ ẹgbukpe ri vrẹn 100 bọmọke e ki mwu aye riẹ abọ evrẹn. Marhẹ ọbe ọnana o ru ha userhumu rẹn aye? Isaiah nọ tare: “‘Urhebro, ha urhebro rẹn ihworho mẹ,’ omaran Osolobrugwẹ are ọ tare.” (Isa. 40:1) Itiọrurhomẹmro, nyoma ẹmro ọmẹraro ọnana, Jehova no tiobọnẹ urhebro rẹn itu i Jew re mwu riẹ abọ evrẹn na.

³ Jerẹ itu i Jew re mwu riẹ abọ evrẹn na, ọwan i ji gwọlọ urhebro ọke ephian. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen izede esa ri Jehova o ru ha urhebro rẹn itu i Jew na: (1) O veri taghene ọnọ harhomu eri ghwẹriẹre, (2) ọ yẹ ihworho yi ifiẹrorhọ, ọrhẹ (3) ọ ha userhumu rẹn aye vwo ẹhẹn ro totọre. Habaye, djokarhọ oborẹ i Jehova o ru yẹ ọwan urhebro inyenana.

JEHOVA Ọ HARHOMU ỌWAN NẸ ẸHẸN SA

4. Marhẹ i Jehova o ru djephia taghene ọye Osolobrugwẹ arodọmẹ? (Isaiah 55:7)

⁴ Jehova yẹ “Ọsẹ arodọmẹ.” (2 Cor. 1:3) O dje uruemru ọrana phia, ọke ro ve taghene ọnọ harhomu itu i Jew ri ghwẹriẹre. (Se Isaiah 55:7.) Nọ tare: “Ẹgwọlọ atamwu mi vwo kpahen are, ono mwu mẹ gbe arodọmẹ rẹn are bẹmẹdẹ.” (Isa. 54:8) Marhẹ i Jehova ono dje arodọmẹ ye phia lele? Dedevwo, itu i Jew na ina rioja fọkiẹ edandan aye, ọrẹn, Jehova o veri taghene aye i daji Babylon bẹmẹdẹ-ẹ. Ibiọke ọvo yẹ aye ina daji erhirhiẹ evrẹn. (Isa. 40:2) Itiọrurhomẹmro, ẹmro ọrana ọnọ ghini ha urhebro rẹn eri ghwẹriẹre usuẹn aye!

5. Mesoriẹ e vwo imwẹro ghwẹ itu i Jew ọke ahwanren, taghene Jehova o dje arodọmẹ phia?

⁵ Me yẹ ọwan i yonorin? Jehova o vwo omwemẹ rọ nọ harhomu idibo yi nẹ ẹhẹn rhe. Ọwan inyenana i vwo imwẹro ghwẹ itu i Jew ọke ahwanren, taghene Jehova ọnọ harhomu ọwan. Izede ọgo? Fọkime ọwan i dabu vwẹruọ oborẹ ẹharhomu i Jehova o mevirhọ. Isaiah nọ mẹraro taghene Jehova ono dje Ọmọyen ro vwo ẹgwọlọ kpahen rhiẹ otọrakpọ na, nọ ha arhọ ye ruẹ otan fọkiẹ ituakpọ, ẹgbukpe buebun i nyavrẹn bọmọke aruẹmẹrẹn na o ki rugba. Izobo ọrana no rhiẹ izede firhọ na sabu “phoro” edandan ọwan nie phẹlẹphẹlẹ. (Acts 3:19; Isa. 1:18; Eph. 1:7) Jehova ghini Osolobrugwẹ arodọmẹ!

6. Erere ọgo ya na mẹrẹn arha tẹnrovi arodọmẹ i Jehova? (Ji ni ifoto na.)

⁶ Ẹmro i Jehova rọ ha uvuẹn Isaiah 55:​7, ọnọ sabu ha urhebro rẹn ọwan orhianẹ ẹhẹn iborhin o kpokpo ọwan. Ihworho ezẹko usuẹn ọwan ri ruẹ ọdandan i rha tobọ ghwẹriẹ ne, ẹhẹn iborhin ọnọ sabu rhe kpokpo aye. Ọrana ọnọ sabu phia orhianẹ a ji rioja fọkiẹ ọdandan na. Ọrẹn, arha rhian edandan ọwan ji ghwẹriẹ ne, ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ọ harhomu ọwan ne. Habaye, Jehova ọrhọ harhomu hin ne, ọ vwọ rhọ karorhọ orusọ na ghwomara-an. (Haye vwanvwọn Jeremiah 31:34.) Omarana, Jehova ọrhọ kpariroro vrẹn orusọ na ne, o ji fo ne ruẹ omaran. Oborẹ ọ mai ghanren rẹn i Jehova yẹ oborẹ e ruẹ vwana, ukperẹ ono rhiẹ erusọ re ru vrẹn ne. (Ezek. 33:​14-16) Phẹrẹkpẹ, Ọsẹ arodọmẹ ọwan ono simi ọwan nẹ oja re rhiẹromẹrẹn vwana, fọkiẹ orusọ ọwan.

7. Me yo no mwu ọwan nekpẹn userhumu ekpako ukoko orhianẹ e ruẹ ọdandan ọghwaghwa tinu?

⁷ Me yo fori ne ru orhianẹ ẹhẹn iborhin o kpokpo ọwan, fọkiẹ ọdandan ọghwaghwa re ru tinu? Baibol na ọ ha urhebro rẹn ọwan na nekpẹn userhumu mie ekpako ukoko. (Jas. 5:​14, 15) Ọrẹn, ọnọ sabu bẹn re ne kwe orusọ ọwan. Arha ghwẹriẹ ne jeghwai karorhọ taghene Jehova ọrhẹ ekpako ukoko rọ ha mwu ine dje arodọmẹ ọrhẹ ẹgwọlọ rẹn ọwan, ọnana ono mwu ọwan bru aye nya. Roro kpahen oborẹ arodọmẹ i Jehova o ru ha urhebro rẹn omizu ọhworhare owu re se Arthur,a rẹ ẹhẹn iborhin o kpokpo. Arthur nọ tare, “Mi ni ifoto ọrhẹ ughe ihworho ri banfirhọ joma te ẹgbukpe owu. Ọrẹn, ọke mia kerhọ ẹmro owu ro sekpahen ẹhẹn obrorhiẹn hin, ni mi rhian ọdandan mẹ rẹn ane mẹ ọrhẹ ekpako ukoko na. Ẹhẹn mẹ no totọre, ọrẹn ẹhẹn iborhin o ji kpokpi mẹ. Ekpako na ni karorhọ mẹ taghene Jehova ọ ji sẹrerhumuji mẹ-ẹ. Ẹgwọlọ yo mwuie ghwọghwu ọwan. Ẹmro esiri aye nọ hobọte mẹ, ji lẹrhe mẹ kpọ iroro mẹ vi.” Vwana, Arthur ọ ga ẹrhẹ odibo owian ọrhẹ ọkobaro ọke ephian. Ghini emru urhebro re rhe taghene Jehova o gbe arodọmẹ rẹn ihworho ri ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe!

JEHOVA Ọ YẸ ỌWAN IFIẸRORHỌ

8. (a) Ifiẹrorhọ ọgo yi Jehova ọ yẹ itu i Jew na? (b) Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Isaiah 40:​29-31, marhẹ ifiẹrorhọ ono ru ha userhumu rẹn itu i Jew ri ghwẹriẹre?

⁸ Uvuẹn ukẹro onyakpọ, itu i Jew na ri ha abọ evrẹn e vwo ifiẹrorhọ-ọ. Fọkime, Babylon ro rhiẹ Omẹgbanhon Akpọ Ephian ọke ọrana, o vwo kwe tiobọnẹ evrẹn ye-en. (Isa. 14:17) Ọrẹn, Jehova nọ yẹ ihworho yi ifiẹrorhọ. No vive rẹn ihworho yi taghene ono tiobọnu aye, o vwo oborẹ ọnọ sabu da ye obọ ji-i. (Isa. 44:26; 55:12) Uvuẹn ikẹro i Jehova, Babylon ọ họhọ oghwurhie kpekpa. (Isa. 40:15) Ibiẹ aphẹrẹ orho zu, no no phoro oghwurhie na. Marhẹ ifiẹrorhọ ọnana ono ru ha userhumu rẹn itu i Jew na? Ọnọ yẹ aye urhebro. Ọrẹn, ọnọ ji sabu ru vrẹn omaran. Isaiah nọ yare: “Era hẹroso i Jehova ina rharhumu vwo omẹgbanhon.” (Se Isaiah 40:​29-31.) Itiọrurhomẹmro, ifiẹrorhọ aye i vwori, ọnọ rharhumu yẹ aye omẹgbanhon; aye ni na bẹrẹ “ibekpe dan jerẹ ugo.”

9. Iroro ọgo yi Jehova ọ yẹ itu i Jew re mwu riẹ abọ evrẹn na, ro no mwu aye hẹroso ive yi?

⁹ Jehova ọ ji yẹ itu i Jew na iroro rọ soriẹ aye ina hẹroso ive na. Ọrana iroro ọgo? Roro kpahen aruẹmẹrẹn ri rugba ne. Aye i rheri taghene Assyria yo fiẹ uvie Israel rọ ha obọrẹ o rierun kparobọ, ji mwu ihworho na riẹ abọ evrẹn. (Isa. 8:4) Aye i rhiẹromẹrẹn i Babylon ọke rọ ghwọghọ i Jerusalem, ji mwu ihworho re rhirhiẹ uvuien riẹ abọ evrẹn. (Isa. 39:​5-7) Aye i ji mẹriẹn ọke re tuẹ ikẹro Orodje Zedekiah, ji mwuie riẹ Babylon. (Jer. 39:7; Ezek. 12:​12, 13) Kemru kemru ri Jehova ọ mẹraro kpahen i te orugba. (Isa. 42:9; 46:10) Itiọrurhomẹmro, enana ephian ina lẹrhẹ aye vwo esegburhomẹmro taghene, ive usimirhọ i Jehova ono ji te orugba!

10. Me yọ nọ sa ọwan erhumu sẹrorẹ ifiẹrorhọ ọwan uvwrọke oba enana?

¹⁰ Me yẹ ọwan i yonorin? Ẹhẹn ọwan orho seriotọre, ifiẹrorhọ re vwori ọnọ sabu ha urhebro rẹn ọwan ji lẹrhẹ ọwan rharhumu vwo omẹgbanhon. Ọwan e nyerẹn uvuẹn ọke egbogbanhon, habaye evwreghrẹn ọwan a kparahasuẹ ọwan omamọ. Udabọ ọrana, o fo nẹ ẹhẹn ọwan o seriotọre-e. Jehova ọ yẹrẹ ọwan obọdẹn ifiẹrorhọ ne—nọyẹ, arhọ i bẹmẹdẹ uvuẹn akpọ ro vwo ufuoma ọrhẹ omefuon. O fori na rha tẹnrovi ifiẹrorhọ ọrana ọke ephian. Orhiomara-an, ifiẹrorhọ ọwan ọrhọ gbanha-an, nọ nọ họhọ ohworho ro ni emru uvuẹn ujegbe ro gberi, oborẹ o nẹ na ọ sabu fiotọre dẹ-ẹ. Marhẹ ene ru ruẹ ifiẹrorhọ ọwan gbanhonrhọ, jerẹ ọke re “hionron ujegbe na”? Ana sabu gwọlọ ọke roro kodo kpahen oborẹ akpọ ọwan ono rhirhiẹ uvuẹn akpọ ọkpokpọ na. Ana sabu se irhomu-ẹmro, ni ividio, ji kerhọ ijoro ri ta kpahen ifiẹrorhọ ọwan. Ana ji sabu nẹrhomo vwe i Jehova, ji ta riẹn kpahen ive re fiẹrorhọ taghene ine rugba obaro na.

11. Me yọ ha userhumu rẹn omizu ọmase owu ro vwo emiamo ọgbogbanhon sabu rharhumu vwo omẹgbanhon?

¹¹ Roro kpahen oborẹ ifiẹrorhọ o ru ha urhebro ọrhẹ omẹgbanhon rẹn omizu ọmase owu re se Joy, ro vwo emiamo ọgbogbanhon. Nọ tare: “Ẹhẹn mẹ orho seriotọre, ni mia ta rẹn i Jehova kpahiẹn, fọkime mi rheri taghene o vwẹruọ mẹ. Fọkiẹ ọnana, Jehova nọ yẹre mẹ ‘omẹgbanhon rọ vrẹn ovwan.’” (2 Cor. 4:7) Joy o ji roro kpahen akpọ ọkpokpọ na, ọke ọrana, “orho vwo ọrọ nọ ta taghene: ‘Mie kpomẹ-ẹ.’” (Isa. 33:24) Jerẹ i Joy, arha ta ẹhẹn ọwan rẹn i Jehova ji tẹnrovi ifiẹrorhọ re vwori, ana rharhumu vwo omẹgbanhon.

12. Iroro ego ye vwori ri na lẹrhẹ ọwan hẹroso ive i Jehova? (Ji ni ifoto na.)

¹² Jerẹ oborẹ i Jehova o ru rẹn itu i Jew re mwu riẹ abọ evrẹn, ọwan i vwo iroro sansan ri na lẹrhẹ ọwan hẹroso ive yi. Roro kpahen aruẹmẹrẹn re ruẹgba vwana. Jerẹ udje, ọwan a mẹrẹn omẹgbanhon akpọ ephian rẹ ‘owuobọ ye ọ gbanhonron, owuobọ ye nọ rhọ vwiẹlẹ.’ (Dan. 2:​42, 43) Ọwan e ji rhon iyẹnrẹn ‘etọre ekpogho nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ,’ habaye, ọwan e ghwoghwo uvuẹn “egbamwa na ephian.” (Matt. 24:​7, 14) Aruẹmẹrẹn enana ọrhẹ erọrọ i lẹrhẹ esegburhomẹmro ọwan gbanhon ne, taghene ive i Jehova erọrọ ine te orugba.

JEHOVA Ọ HA USERHUMU RẸN ỌWAN VWO ẸHẸN RO TOTỌRE

13. (a) Ebẹnbẹn ego yẹ itu i Jew na ina dẹrughwaroghwu orho te ọke re ne tiobọnu aye? (b) Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn Isaiah 41:​10-13, marhẹ i Jehova o ru ha urhebro rẹn itu i Jew na?

¹³ Dedevwo Jehova ọ ha urhebro rẹn itu i Jew re mwu riẹ abọ evrẹn, o ji rhe taghene aye ina dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn orho te ọke re ne tiobọnu aye. Jehova ọ mẹraruiẹ rhotọre ne taghene uvwrọke re ne tiobọnẹ itu i Jew na, orodje owu ro vwo omẹgbanhon omamọ, ọnọ kparehaso i Babylon ọrhẹ emwa ri kinhariẹ ye. (Isa. 41:​2-5) O fori nẹ itu i Jew na i brudu? Ẹjo, fọkime Jehova ọ ghwanriẹn ha urhebro rẹn ihworho yi ne, nọ tare: “Wu vwa zofẹ-ẹn, fọkime mẹmẹ rhẹ owẹwẹ i gba havwiẹ. Wu vwe brudu-u, fọkime mẹmẹ yẹ Osolobrugwẹ ọnọ.” (Se Isaiah 41:​10-13.) Me yo mevirhọ ọke rọ ta “Mẹmẹ yẹ Osolobrugwẹ ọnọ”? Ọ vwọ haye karorhọ itu i Jew na taghene aye i ga ye-e—ọrana oborẹ aye ine vi ru. Ukpomaran, ọ karorhọ aye taghene ọye rhẹ aye i gba havwiẹ.—Ps. 118:6.

14. Izede ọrọrọ ọgo yi Jehova o ru lẹrhẹ ẹhẹn itu i Jew na totọre?

¹⁴ Jehova ọ ji lẹrhẹ ẹhẹn itu i Jew na totọre, nyoma rọ karorhọ aye taghene omẹgbanhon ọrhẹ irherhe yi o vwoba-a. Ọ ta rẹn itu i Jew na nẹ aye i kparughwaro ni ikereti ri ha idjuwu na. Ọ ta rẹn aye taghene ọye yọ ma ikereti na, o ji rhe odẹ aye owuowu. (Isa. 40:​25-28) Ọnana no djephia taghene o rhe odẹ odibo yi owuowu! Ra mẹriẹn taghene Jehova o vwo omẹgbanhon rọ ma ikereti na, ọnana no djephia taghene o ji vwo omẹgbanhon rọ nọ ha userhumu rẹn ihworho yi. Itiọrurhomẹmro, o vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ itu i Jew na zofẹ-ẹn.

15. Marhẹ i Jehova o ru mwuegbe itu i Jew na hẹrhẹ oborẹ ọ ha obaro?

¹⁵ Jehova o ji mwuegbe ihworho yi hẹrhẹ oborẹ ọ ha obaro. Uvuẹn ekete owu uvuẹn ọbe Isaiah, Osolobrugwẹ nọ ta rẹn agbamwa na: “Are i nyarhẹn riẹ ibuvun are, jeghwai kanren ighwe ze oma. Are i tiomanu ibiọke bọmọke ekwẹre mẹ ono zien.” (Isa. 26:20) Ọkezẹko, aruẹmẹrẹn ọnana o kiki rugba ne ọke Orodje Cyrus o fiẹ Babylon kparobọ. Ọgba irherhe i Greek owu nọ tare taghene ọke i Cyrus ọ ruẹ i Babylon, no “jurhi rẹn [isodja ye] nẹ aye i kpe ihworho ephian aye i mẹrẹnren otafe.” Roro kpahen aruẹ ofẹn ro no mwu itu i Babylon! Ọrẹn, itu i Jew na i simirhọ fọkime aye i huvwele ọkpọvi Jehova.

16. Mesoriẹ o vwo fo ne brudu phan kpahen oborẹ ọnọ phia obaro na? (Ji ni ifoto na.)

¹⁶ Me yẹ ọwan i yonorin? Phẹrẹkpẹ, ituakpọ ina dẹrughwaroghwu ukpokpogho ra vwa ji mẹrẹn aruiẹ dẹ. Ọrhọ tonrhọ ne, ihworho buebun ina zofẹn ji ghweghwe. Ọrẹn, orhiomaran rẹn ihworho i Jehova-a. Ame i rheri taghene Jehova yẹ Osolobrugwẹ ame. Ame ine mevigbanhon, fọkime ame i rheri taghene “usimirhọ [ame] o tiẹkẹrẹ ne.” (Luke 21:28) Okugbe egbamwa na ọrhọ tobọ kparehaso ame, ame ine mevigbanhon. Jehova ọnọ nyoma emakashe yi sẹrorẹ ọwan, ji yẹ ọwan ọkpọvi ri ne simi arhọ ọwan. Marhẹ ene ru tiobọnu ọkpọvi erana rẹn ọwan? Ana mẹriẹn ọke ọrana. Ọrẹn, o fiotọre taghene ana mẹrẹn aruẹ ọkpọvi enana, nyoma ukoko ra havwọ. Aye ni na họhọ “ibuvun,” ra sẹrorẹ ọwan nẹ ẹkuọn. Marhẹ ene ru mwuegbe hẹrhẹ obaro na? Ene vi tikẹrẹ imizu ukoko na, huvwele ọkpọvi ukoko i Jehova, ji vwo imwẹro taghene Jehova yo suẹn ukoko na.—Heb. 10:​24, 25; 13:17.

17. Marhẹ wu ne ru hẹroso i Jehova taghene ọnọ ha urhebro wẹn?

¹⁷ Dedevwo itu i Jew ri ha abọ evrẹn i ha erhirhiẹ ọgbogbanhon, ọrẹn, Jehova ọ yẹrẹ aye urhebro. Ono ji ruẹ omaran rẹn ọwan. Omarana, o toro oborẹ ọ phiare obaro na-a, rha hẹroso i Jehova taghene ọnọ ha urhebro wẹn. Vwo esegburhomẹmro taghene ono gbe arodọmẹ rẹn idibo yi. Sẹrorẹ ifiẹrorhọ wu vwori. Karorhọ taghene Jehova yẹ Osolobrugwẹ ọnọ, omarana, o vwo oborẹ ọnọ lẹrhuọ zofẹ-ẹn.