Wu “Yono Kpahen Oborẹ Ọnọ Lẹrhuọ” Vwo Ẹhẹn Otemẹ ne?

1. Me yo mevirhọ ne vwo ẹhẹn otemẹ, me yo vwo mevirhọ?

WU VWO ẹhẹn otemẹ kpahen oborẹ wu vwori? Ohworho ro vwo ẹhẹn otemẹ, o vwo aghọghọ ọrhẹ ufuoma nyoma rọ tẹnroviẹ ebrurhọ ro vwori vwana. Ọ vwọ tuekwẹre fọkiẹ oborẹ o vwo vwo-o. Ọrẹn, erhe vwo ẹhẹn otemẹ dede, orho mevirhọ taghene e vwe roro kpahen oborẹ e nyerakpọ ọwan lele-e. Jerẹ udje, ọ sọ rẹ Olele Kristi ọnọ damoma kerabọ ogame ọnẹye-en. (Rom. 12:1; 1 Tim. 3:1) Udabọ ọrana, orhianẹ uphẹn ẹga rọ gwọlọre o ji te ye obọ-ọ, ọ ji sẹrorẹ aghọghọ ye.

2. Me yọ nọ sabu phia orhianẹ e vwo ẹhẹn otemẹ-ẹ?

² Orhianẹ e vwo ẹhẹn otemẹ kpahen oborẹ e vwori-i, ana sabu brorhiẹn ri sọre. Ihworho ri vwe vwo ẹhẹn otemẹ kpahen oborẹ aye i vwori, a ha inọke buebun wian ji hatua ekwakwa ugboma ri vwe rhiẹ ọdamẹ rẹn aye. Ọrẹ omemwurhọ, Ilele Kristi ezẹko ne so igho orhẹ ekwakwa erọrọ re je aye. Ọkezẹko aye ina sabu ta rẹn omayen, ‘Manẹ no rhiẹ omẹmẹ bi, o jiri ne mia gwọlọ emru ọnana,’ yanghene ‘mi na kwosa ye orho ru.’ Ọrẹn, uvuẹn erhirhiẹ ephian, Jehova o vwo utuoma kpahen uhieso. (Prov. 30:9) Ẹhẹn ihworho ezẹko i seriotọre ne, ji dobọ ogame i Jehova ji, fọkiẹ uphẹn ẹga rẹ aye i gwọlọre ro vwo te aye obọ. (Gal. 6:9) Me yọ nọ sabu lẹrhẹ odibo i Jehova vwo aruẹ iroro ọrana? Ọkezẹko, ọravwọ orho vwo ẹhẹn otemẹ ghwomara-an.

3. Imwẹro ọgo yọ ha uvuẹn Philippians 4:​11, 12?

³ Ọwan ephian ina sabu vwo ẹhẹn otemẹ. Ọnyikọ Paul ọ yare taghene o “yono oborẹ e vwo uruemru otemẹ uvuẹn erhirhiẹ [ye] ephian.” (Se Philippians 4:​11, 12.) Ọ ya ẹmro erana ọke rọ ha ekanron. Udabọ ọrana, ọ ji sẹrorẹ aghọghọ ọnẹyen. O ‘yono kpahen oborẹ ono ru vwo’ ẹhẹn otemẹ. Orhianẹ ọ bẹn re ne vwo ẹhẹn otemẹ, ẹmro i Paul ọrhẹ oborẹ o rhiẹromẹrẹn ne, ina sabu yẹ ọwan imwẹro taghene ana sabu vwo ẹhẹn otemẹ. O fo ne fiẹrorhọ taghene ọnọ lọhọ re ne vwo ẹhẹn otemẹ kpahen erhirhiẹ ọwa-an. Ukpomaran, ene vi yono oma ọwan ne vwo yi. Izede ọgo? Jene yono kpahen oborẹ ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo ẹhẹn otemẹ.

VWO URUEMRU ỌDAREMẸRO

4. Marhẹ uruemru ọdaremẹro o ru ha userhumu rẹn ọwan vwo ẹhẹn otemẹ? (1 Thessalonians 5:18)

⁴ Uruemru ọdaremẹro, ọnọ ha userhumu wẹn vwo ẹhẹn otemẹ. (Se 1 Thessalonians 5:18.) Jerẹ udje, erhe dje ọdaremẹro phia fọkiẹ ekwakwa re vwori, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan je brudu phan kpahen ekwakwa re vwe vwo. Erhe roro kpahen uphẹn ẹga ra riamerhiẹn vwana, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan tẹnrovi owian ra yẹrẹ ọwan, ukperẹ ana tẹnrovi oborẹ ene ru vwo uphẹn ẹga ọkpokpọ. Ọnana yọ soriẹ i Baibol na ọ ha urhebro rẹn ọwan na rha kpẹmẹ i Jehova uvuẹn ẹrhomo ọwan! Erhe dje ọdaremẹro phia, ọ ha userhumu rẹn ọwan vwo “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ rọ ghwẹ ọmẹrẹnvwrurhe ephian.”—Phil. 4:​6, 7.

5. Mesoriẹ o fo nẹ emọ Israel na i dje ọdaremẹro phia? (Ji ni ifoto na.)

⁵ Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn emọ Israel. Aye i brenu rẹn i Jehova ọgbọ buebun taghene, aye i gwọlọ aruẹ emaren rẹ aye a ria uvuẹn Egypt bi. (Num. 11:​4-6) Itiọrurhomẹmro, akpọ ọ lọhọ rẹn aye uvuẹn ato na-a. Manẹ me yọ sabu ha userhumu rẹn aye vwo ẹhẹn otemẹ? Manẹ aye e roro kpahen ọsoso oborẹ i Jehova o ru rẹn aye ne, ji dje ọdaremẹro phia. Manẹ aye a karorhọ oborẹ i Jehova o ru simi aye nyoma ukpokpogho ikpe na, nẹ abọ itu Egypt ra ha aye ruẹ evrẹn. Ọke e tiobọnu emọ Israel nẹ erhirhiẹ evrẹn, aye “ni ha ekwakwa buebun mie itu Egypt,” jerẹ idọlọ efuanfon, oro, ọrhẹ ewun. (Ex. 12:​35, 36) Ọke re le emọ Israel na te Urhie i Red, Jehova nọ nyoma igbevwunu ghalẹ ame na akwava. Jehova ọ ji ghẹrẹ aye rhẹ i manna kẹdẹkẹdẹ, ọke aye a ha uvuẹn ato na. Ọrẹn, ni mesoriẹ aye e brenu kpahen emaren? Emọ Israel na e vwo ẹhẹn otemẹ-ẹ, o rhiẹ fọkiẹ emare-en, ọrẹn, fọkime aye e vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ aye i vwori-i.

6. Izede ego ya na sabu dje ọdaremẹro phia?

⁶ Me yọ nọ ha userhumu wẹn dje ọdaremẹro phia? Ọrukaro, fi ọke rhotọre kẹdẹkẹdẹ roro kpahen emamọ ekwakwa wa riamerhiẹn. Ọkezẹko, wu na sabu ya ekwakwa eva yanghene esa, rọ nọ lẹrhuọ dje ọdaremẹro phia. (Lam. 3:​22, 23) Ọreva, dje ọdaremẹro phia. Kpare udjoghwẹ wu ne dje ọdaremẹro phia rẹn awọrọ fọkiẹ oborẹ aye i ru wẹn. Ọrọ mai ghanren, kpẹmẹ i Jehova kẹdẹkẹdẹ. (Ps. 75:1) Ọresa, ha ugbehian mwu ihworho re dje ọdaremẹro phia. Omamọ uruemru ugbehian ọwan; ọnọ ha userhumu rẹn ọwan rhe dje ọdaremẹro phia, ji vwo ẹhẹn otemẹ. (Deut. 1:​26-28; 2 Tim. 3:​1, 2, 5) Arha tẹnrovi oborẹ ene ru dje ọdaremẹro phia, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo ẹhẹn otemẹ.

7. Me yọ ha userhumu rẹn omizu ọmase Aci dje ọdaremẹro phia, me yo nerhumie rhe?

⁷ Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn omizu ọmase owu re se Aci, ro rhirhiẹ Indonesia. Nọ tare: “Uvwrọke emiamo i COVID-19, ni mia ha erhirhiẹ mẹ vwanvwọn ọrẹ imizu na erọrọ. Obẹtaye, mie rhe vwo ẹhẹn otemẹ ghwomara-an.” (Gal. 6:4) Me yọ ha userhumu riẹn wene iroro yi? Aci nọ tare: “Ni mie roro kpahen ebrurhọ mia riamerhiẹn ẹdẹ owuowu ọrhẹ ekwakwa irhorhomu mi vwori, fọkime mi ha uvuẹn ukoko i Jehova. Omarana, ni mi kpẹmẹ i Jehova. Ọnana nọ ha userhumu mẹ vwo ẹhẹn otemẹ.” Orhianẹ we ji vwo ẹhẹn eveva, wu na sabu hẹrokele udje omizu ọmase na ji dje ọdaremẹro phia?

VWO OMERIOTỌRE JI TẸNROVI IFIẸRORHỌ RỌ HA OBARO NA

8. Ọdamuni ọgo yi Baruch ọ dẹrughwaroghwu?

⁸ Ọyẹbe ọmẹraro i Jeremiah re se Baruch, o serhẹ ọdamuni owu. A yẹ i Baruch owian ọgbogbanhon owu, nọyẹ ọrẹ ọnọ ha userhumu rẹn Jeremiah ọke ro ghwoghwo urhomedje ro mwuofẹn omamọ rẹn agbamwa ro vwo dje ọdaremẹro phia. Uvwrọke owu, Baruch nọ sẹrerhumuji oborẹ ọ mai ghanren. Ukperẹ ọnọ tẹnrovi oborẹ i Jehova ọ gwọlọ mie yi, no roro kpahen omayen phan ọrhẹ ọdamẹ yen. Jehova nọ nyoma i Jeremiah tẹmro rẹn i Baruch: “Wa gwọlọ ekwakwa eduado rẹn oma. Wu vwa gwọlọ ekwakwa erana-a.” (Jer. 45:​3-5) Nọyẹ Jehova ọ haye ta, “Vwo ẹhẹn otemẹ uvuẹn erhirhiẹ wu havwọ vwana.” Baruch no rhiabọ dede ọghwọghwu na, ji vwo ekwerhọ i Jehova.

9. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Corinthians 4:​6, 7, me yẹ omeriotọre ono mwu ọwan karorhọ? (Ji ni ifoto na.)

⁹ Ọkezẹko, Olele Kristi owu ọnọ sabu roro taghene o mwuovwan uphẹn ẹga owu. Ọkezẹko ọ tona, ọye ọgba owian, o jiri ne rọ ga i Jehova—yanghene o vwo iruemru esa erana dede. Ọrẹn, awọrọ ina sabu vwo uphẹn ẹga rọ gwọlọre na. Me yọ nọ ha userhumu riẹn uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ọrana? Ọnọ sabu roro kpahen oborẹ ọnyikọ Paul ọ yare uvuẹn 1 Corinthians 4:​6, 7. (Seyi.) Uphẹn ẹga ọrhẹ ena sansan re vwori, obẹ i Jehova yo nurhe. Ọwan e mwuovwan ẹghẹlẹ erana-a. Jehova yo tiobọnu ẹghẹlẹ esiri rode ọrana rẹn ọwan.—Rom. 12:​3, 6; Eph. 2:​8, 9.

10. Marhẹ ene ru vwo omeriotọre?

¹⁰ Erhe roro kpahen udje i Jesu, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo omeriotọre. Roro kpahen oborẹ ọ phiare uvuẹn ason ri Jesu o ghwe aghwẹ inyikọ ye. Ọnyikọ John nọ yare: “Jesu ro rheri taghene Ọsẹ na o fi ekwakwa ephian rhẹ abọ ye ne, ji rhe taghene ọye o nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe, ọnọ ji ghwẹrioma bru Osolobrugwẹ, . . . no ghwe aghwẹ idibo na.” (John 13:​3-5) Manẹ i Jesu ọ sabu ta rẹn inyikọ ye nẹ aye i ghwe aghwẹ ye. Ọrẹn ọke rọ ha otọrakpọ, ọ hatua ekwakwa ugboma-a. (Luke 9:58) Jesu o vwo omeriotọre ọrhẹ ẹhẹn otemẹ. Ọrana obọdẹn udje rẹn ọwan.—John 13:15.

11. Marhẹ omeriotọre o ru ha userhumu rẹn i Dennis vwo ẹhẹn otemẹ?

¹¹ Dennis ro nẹ Netherlands rhe, ọ damoma rọ nọ hẹrokele udje omeriotọre i Jesu, ọrẹn, ọ lọhọ-ọ. Nọ tare: “Ọkezẹko, mia mẹriẹnvwrurhe taghene mi vwo omẹkpare ọrhẹ ufiuphele, awọrọ i rhe vwo uphẹn ẹga mi gwọlọre uvuẹn ukoko na. Emru ọrana ọrhọ phia, ni mie yono kpahen urhomẹmro rọ ta kpahen omeriotọre. Ni mia kokarhọ ekete i Baibol sansan ri ta kpahen omeriotọre uvuẹn JW Library^® app, ni mi sabu mẹrẹn aye se phẹphẹrẹ ọke ọrọrọ. Mi ji danlodu ẹmro ri ta kpahen omeriotọre rhẹ ifonu mẹ, ji kerhọ aye ọgbọ buebun.a Mi ji yono ne taghene ọsoso owian ra wian ephian, a wian yen na haye jiri Jehova, orhiẹ oma ọwa-an. Owian ọwan owuowu o toroba eruriaro ukoko i Jehova.” Orhianẹ oma ọ vwọ merhuọn fọkime we ji vwo uphẹn wu gwọlọre-e, wian gbanhon ne wu vwo omeriotọre. Ọnana ọnọ ha userhumu wẹn bọn onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ i Jehova gbanhonrhọ, ji vwo ẹhẹn otemẹ.—Jas. 4:​6, 8.

RORO KODO KPAHEN IFIẸRORHỌ WU VWORI

12. Ifiẹrorhọ ọgo rọ ha obaro na yọ ha userhumu rẹn ọwan vwo ẹhẹn otemẹ? (Isaiah 65:​21-25)

¹² Ọwan e vwo ẹhẹn otemẹ, erhe roro kpahen ifiẹrorhọ rọ ha obaro. Jehova ọ ta rẹn ọwan nyoma ọmẹraro Isaiah, taghene o vwẹruọ ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ inyenana, ọ ji yẹ ọwan imwẹro taghene ono ti aye nie. (Se Isaiah 65:​21-25.) Ọwan ine rhirhiẹ omamọ oghwa. Ene vwo omamọ owian, aruẹ emaren sansan ine ji gbephe, ji riẹ ephan vuọn. Erhe brudu fọkiẹ ekwakwa ri na djofẹn mwu ọwan yanghene emọ ọwa-an. (Isa. 32:​17, 18; Ezek. 34:25) Fọkime obaro na ono rhomu.

13. Erhirhiẹ ego yo fo na mai tẹnrovi ifiẹrorhọ ọwan?

¹³ Vwana yẹ ọke ro fo na mai tẹnrovi ifiẹrorhọ ọwan. Mesoriẹ? Fọkime e nyerẹn “uvuẹn ẹdẹ ri koba na,” ọwan ephian a ji dẹrughwaroghwẹ “ọke egbogbanhon ra bẹn enyerẹn.” (2 Tim. 3:1) Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan kẹdẹkẹdẹ nyoma ro tiobọnẹ ọkpọvi, omẹgbanhon, ọrhẹ obẹhatua ra gwọlọre. (Ps. 145:14) Habaye, ifiẹrorhọ ọwan ọ ha userhumu rẹn ọwan uvwrọke egbogbanhon. Ọkezẹko, ọ bẹn wẹn wu na hẹrote edamẹ ekruon. Omaran ekwakwa ina ghwai rhirhiẹ wẹn ọke ephian? Ẹjo! Jehova o veri taghene ọnọ yọ oborẹ wu gwọlọre—tobọ ghwẹ oborẹ wu rorori—uvuẹn i Paradais. (Ps. 9:18; 72:​12-14) Ọkezẹko, wa dẹrughwaroghwu omiamiamo vwana, ẹhẹn ro seriotọre yanghene emiamo ọgbogbanhon. Ọnana no mevirhọ taghene we vwo ifiẹrorhọ-ọ? Ẹjo. Emiamo ọrhẹ uhwu o rhirhiẹ ye uvuẹn akpọ ọkpokpọ na-a. (Rev. 21:​3, 4) Ifiẹrorhọ ọrana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo ẹhẹn otemẹ vwana, ji kẹnoma rẹn ekwẹre ọrhẹ ephenbiomu. Ana sabu vwo ẹhẹn otemẹ erhe sehiẹn ọwan, ohworho re vwo ẹgwọlọ kpahen orho hwu, yanghene emiamo ọrhẹ erhirhiẹ erọrọ arha laha ọwan. Mesoriẹ? Fọkime e rheri taghene o toro oborẹ erhirhiẹ ọwan ọ havwọ vwana-a, e rheri taghene “ọdamuni na ọrẹ ibiọke” habaye, a ji rioja uvuẹn akpọ ọkpokpọ na-a.—2 Cor. 4:​17, 18.

14. Marhẹ ene ru ruẹ ifiẹrorhọ ọwan gbanhonrhọ?

¹⁴ Ra mẹriẹn taghene ifiẹrorhọ ọghanranren na sabu vwo ẹhẹn otemẹ na, marhẹ ene ru ruẹ ifiẹrorhọ ọwan gbanhonrhọ? Jerẹ oborẹ ohworho o kuẹ ughala rhọ nọ sabu mẹrẹn oborẹ ọ ha obaruiẹ fiotọre, a ji gwọlọ omẹdamu mie ọwan na sabu ruẹ ifiẹrorhọ ọwan gbanhonrhọ ji tẹnrovi Paradais rọ ha obaro na. Erhe brudu kpahen ọkanronmẹ igho, ana sabu roro kpahen oborẹ akpọ ọwan ono rhirhiẹ uvuẹn i Paradais, ọke igho, osẹriọ ọrhẹ akpọ ọgbogbanhon ono nie. Ọke erhe brudu fọkiẹ uphẹn ẹga ra gwọlọre ro vwo ji te ọwan obọ, o fori na karorhọ taghene uphẹn ẹga o rhirhiẹ ye uvuẹn i Paradaisi-i, ro rhiẹ ọke re ne rhiẹ ihworho ri gbare ji ga i Jehova bẹmẹdẹ. (1 Tim. 6:19) Ọkezẹko, ọ bẹn re ne roro kpahen obaro na ukperẹ ono rhiẹ ebẹnbẹn ọwan vwana. Erhe ruẹ omaran ọke ephian, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan tẹnrovi ive i Jehova.

15. Me wu yono nẹ oborẹ i Christa ọ tare?

¹⁵ Djokarhọ oborẹ ifiẹrorhọ o ru ha userhumu rẹn Christa, ro rhiẹ ane i Dennis, ra hunute vrẹn ne. Nọ tare: “Mi vwo emiamo iriẹn oma rọ lẹrhe mẹ ha aga ukpolo ruiruo, ji dajẹ ekpa ọke jijiri. Oma ọ miame mẹ kẹdẹkẹdẹ. Ro vwo ji jiri na, idọkitọ mẹ nọ ta mẹ taghene oma mẹ ọ sabu gbanha-an. Ọrẹn, ogege ni mi karorhọ, ‘Ọ vwọ ha ukẹro mia ha ni obaro na nie-e.’ Mi tẹnrovi ifiẹrorhọ mi vwo kpahen obaro na, rọ ha userhumu mẹ vwo ufuoma. Vwana, mia dẹrughwaroghwu emiamiamo, ọrẹn, uvuẹn akpọ ọkpokpọ na mi na riamerhen akpenyerẹn!”

“EMRU OWUOROWU Ọ KANREN ERA ZOFẸN YE-EN.”

16. Mesoriẹ Orodje David ọ ya taghene emru owuorowu “ọ kanren” era zofẹn i Jehova-a?

¹⁶ Arha tobọ vwo ẹhẹn otemẹ, ana ji dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Emọ Orodje David awansa i hwu je vwo. Ihworho ezẹko i mọrenfian banriẹn, phiẹ ye rhọ, ọ ji zẹ nẹ oghwa fọkiẹ ihworho ra gwọliẹ kpe. Uvwrọke ebẹnbẹn na, nọ tẹmro ọnana kpahen i Jehova: “Emru owuorowu ọ kanren era zofẹn ye-en.” (Ps. 34:​9, 10) Mesoriẹ ọ ta omaran? Fọkime, ọwan ri rhiẹ idibo i Jehova i rheri taghene ana dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn vwana, ọrẹn e vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ yẹ ọwan oborẹ a gwọlọre. (Ps. 145:16) Ana ji sabu vwo imwẹro taghene i Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan uvuẹn ọke ebẹnbẹn. Omarana, jene vwo ẹhẹn otemẹ.

17. Mesoriẹ we brorhiẹn wu ne vwo ẹhẹn otemẹ?

¹⁷ Jehova ọ gwọlọre ne wu vwo ẹhẹn otemẹ. (Ps. 131:​1, 2) Omarana, damoma vwo ẹhẹn otemẹ. Wu rha damoma vwo ẹhẹn otemẹ, dje ọdaremẹro phia, vwo omeriotọre, ji tẹnrovi ifiẹrorhọ rọ ha obaro na, ne wu na sabu ta: ‘Ee, mi vwo ẹhẹn otemẹ.’—Ps. 16:​5, 6.