“Se Ekpako Ukoko na”

1. Marhẹ i Jehova o ru djephia ne taghene igegede yi i ghanren riẹn?

IGEGEDE i Jehova i ghanren riẹn. Ọ dẹrẹ aye rhẹ ọbara i Jesu ji ha ekpako ukoko mwu nẹ aye i hẹrote igegede yi. (Acts 20:28) Osolobrugwẹ ọ gwọlọre na dabu hẹrote igegede yi. Ekpako ukoko na a nyalele ọkpọvi Jesu nyoma aye a rhuọnrhuọn igegede na oma ji sẹrorẹ aye nẹ ekwakwa ri mwuofẹn.—Isa. 32:​1, 2.

2. Ayọmo yi Jehova ọ mai vwo ọdamẹ kpahen? (Ezekiel 34:​15, 16)

² Jehova o vwo ọdamẹ okokodo kpahen igegede yi ephian, maido era rioja usuẹn aye. Nyoma ekpako ukoko na, nọ ha userhumu rẹn era rioja izede ọrẹ ẹhẹn. (Se Ezekiel 34:​15, 16.) Ọrẹn, ọ gwọlọre na nekpẹn userhumu uvuẹn ọke ra gwọliẹ. Jehova ọ gwọlọre na nẹrhomo vwe yi nọ sẹrorẹ ọwan ji nekpẹn userhumu mie “isuingegede ọrhẹ iyono” ri ha uvuẹn ukoko na.—Eph. 4:​11, 12.

3. Erere ọgo yẹ ọwan ephian ina mẹrẹn erhe roro kpahen owian ekpako ukoko na?

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen ẹkwaphiẹrhotọre Osolobrugwẹ o ru ne, neneyo ekpako ukoko i sabu ha userhumu rẹn ọwan. Ana kpahenrhọ enọ enana: Ọkiọgo ya na nekpẹn userhumu mie ekpako ukoko na? Mesoriẹ o fo ne ru omaran? Marhẹ aye e ru ha userhumu rẹn ọwan? Ọrhọ tobọ rhianẹ e vwe rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn vwana-a, ẹkpahenrhọ rẹn enọ erana ọnọ lẹrhẹ ọdaremẹro ọwan gbanhonrhọ kpahen ẹkwaphiẹrhotọre ri Jehova o ru ne, ji sabu simi arhọ ọwan obaro na.

ỌKIỌGO YE NE “SE EKPAKO UKOKO NA”?

4. Marhẹ e ru rhe taghene James 5:​14-16, 19, 20 ọ rionbọrhọ oborẹ ohworho ono ru kwaphiẹ onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova? (Ji ni ifoto na.)

⁴ Odibo James no dje kpahen oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan nyoma ekpako ukoko na, nọ nọren: “O vwo ohworho ro kpomẹ usuẹn are? Jenẹ o se ekpako ukoko na.” (Se James 5:​14-16, 19, 20.) Ẹmro erọrọ ri ha uvuẹn oghwẹmro ọrana i djephia taghene James ọ ta kpahen oborẹ ohworho ono ru kwaphiẹ onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova rhọ. Jerẹ udje, ọ tare taghene ohworho ro kpomẹ na o se ekpako ukoko ukperẹ ono rhiẹ idọkitọ. Habaye, ọ ji ta taghene omesimo na o surhobọmwu edandan ọravwọ ra na harhomu. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, idjaghwẹ rẹ ọravwọ ọnọ kpare ọnọ họhọ idjaghwẹ ohworho ro kpomẹ ọnọ ji kpare. Ọwan erhe kpomẹ, ne bru idọkitọ nya, dje oborẹ oma o ruẹ ọwan, ji nyalele ọkpọvi ro tiobọnu rẹn ọwan. Omaran ọ ji havwọ, onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova orho seriotọre, o fori ne bru ekpako ukoko nya, dje oborẹ erhirhiẹ ọwan ọ havwọ, ji nyalele urhebro i Baibol aye i tiobọnu rẹn ọwan.

5. Marhẹ ene ru rhe sẹ e ji vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova?

⁵ James urhomu-ẹmriẹn 5 ọ ha urhebro rẹn ọwan ne bru ekpako ukoko nya orhianẹ a gwọlọ userhumu. O rhiẹ emru ẹghwanren na nekpẹn userhumu bọmọke ene ki ruẹ oborẹ ọnọ lẹrhẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova ghwọghọ! O fori na ta urhomẹmro rẹn oma ọwan. Baibol na ọ ha orhetio phia taghene ana sabu phiẹ oma ọwan rhọ taghene e vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. (Jas. 1:22) Ilele Kristi erukaro ezẹko uvuẹn Sardis i ruẹ aruẹ orusọ ọnana, Jesu nọ ha orhetio rẹn aye taghene aye erhe vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova-a. (Rev. 3:​1, 2) Izede owu re ne rhe sẹ e vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova yẹ ọrẹ ana ha oruru ọwan vwanvwọn oborẹ ọ havwọ bi. (Rev. 2:​4, 5) Ana sabu nọ oma ọwan: ‘Oma ọ ji merhen mẹ mi ne ruẹ isese i Baibol ọrhẹ eroro kodo? Mie ji mwuegbe rhẹ uyono ukoko ji riẹ uyono na ephian? Oruru mi vwo kpahen owian aghwoghwo na o riotọre ne? Mie roro kpahen akpẹriọ ọrhẹ ekwakwa ugboma vwana ghwẹ ọke bi?’ Ẹkpahenrhọ rẹn owu usuẹn enọ enana orho rhiẹ, ee, ọnọ sabu djephia taghene wu vwo ovwiẹlẹme rọ nọ sabu biomurhọ orhianẹ we ruẹ emru kpahiẹ-ẹn. Ọwan ọvo arha sabu kwaphiẹ ye rhọ-ọ, yanghene ọrhọ lẹrhẹ ọwan gbe urhi Osolobrugwẹ ghwu ne, o fori na nekpẹn userhumu mie ekpako ukoko na.

6. Me yẹ eri ruẹ ọdandan ọghwaghwa ine vi ru?

⁶ Itiọrurhomẹmro, ihworho ri ruẹ ọdandan ọghwaghwa rọ nọ sabu lele fiẹ ọrẹ ene ti ohworho nẹ ukoko, ine vi bru ekpako ukoko nya. (1 Cor. 5:​11-13) Ohworho ro ruẹ ọdandan ọghwaghwa ọ gwọlọ userhumu nọ sabu kwaphiẹ onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova. Ni Jehova ọ sabu harhomu ọwan nyoma izobo otan na, ene vi vwobọrhọ ‘ewian ri djerie phia taghene a ghwẹriẹ ne.’ (Acts 26:20) Usuẹn ewian erana yẹ ọrẹ ene bru ekpako ukoko na orhianẹ e ruẹ ọdandan ọghwaghwa.

7. Ayọmo yi ji gwọlọ userhumu ekpako ukoko?

⁷ Ekpako ukoko a ha userhumu rẹn ihworho ri ruẹ ọdandan ọghwaghwa, aye a ji ha userhumu rẹn ihworho rẹ onyerẹnkugbe aye rhẹ i Jehova o seriotọre ne. (Acts 20:35) Jerẹ udje, wu na sabu rhe brudu taghene ojemẹ esọsọ ono fio kparobọ. Ọnọ sabu bẹn omamọ re ne fie kparobọ orhianẹ bọmọke e ki yono urhomẹmro na, e vwo uruemru ra da imwu egbogbanhon, ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ, yanghene e nyerakpọ ọfanrhiẹn. Wu vwa zofẹn wu na nekpẹn userhumu-u. Wu na sabu lele ọkpako ukoko owu tẹmro, ọnọ dabu kerhọ, yọ urhebro, ji yọ imwẹro taghene wu na sabu lẹrhẹ oma merhen i Jehova orhianẹ wu wọnrọn hasuẹ ojemẹ esọsọ. (Eccl. 4:12) Ẹhọn orho seriotọre, ekpako ukoko ina sabu karorhọ taghene ọnana o djephia taghene wa ha ukẹro ọghoghanren ni onyerẹnkugbe wu vwori rhẹ i Jehova ji kẹnoma rẹn uruemru ra hẹroso oma ọwan phan.—1 Cor. 10:12.

8. Aruẹ erusọ ego ya na ja ta rẹn ekpako ukoko na?

⁸ Orhiẹ orusọ ephian re ruru ya na ta rẹn ekpako ukoko-o. Jerẹ udje, gbe rorie taghene wu tẹmro ro vwo serhọ rẹn omizu ukoko na, yanghene tuekwẹre gbangbanhon. Ukperẹ wu ne bru ekpako ukoko na, wu na sabu nyalele urhebro i Jesu ji lele omizu na kwaphiẹrhọ. (Matt. 5:​23, 24) Wu na sabu gwọlọ iyẹnrẹn erọrọ kpahen oborẹ wu ne ru vwo uruemru dẹndẹn, erhionrin ọrhẹ omerhesun neneyo wu sabu dje obọdẹn iruemru erana phia obaro na. Wa rha sabu kwaphiẹ obẹnbẹn na rhọ-ọ, wu na sabu nekpẹn userhumu ekpako ukoko. Uvuẹn ileta rẹ ọnyikọ Paul ọ ya vwe ukoko rọ ha Philippi, nọ ta rẹn omizu ọhworhare owu ra vwa hunute odẹ ye nọ ha userhumu rẹn Euodia ọrhẹ Syntyche kwaphiẹ ẹghwọ aye rhọ, omaran ọ ji havwọ, ọkpako ukoko owu uvuẹn ukoko ọnọ, ọnọ sabu ha aruẹ userhumu ọnana wẹn.—Phil. 4:​2, 3.

MESORIẸ O FO NE SE EKPAKO UKOKO NA?

9. Mesoriẹ o vwo fo na lẹrhẹ ofa da ọwan obọ ji na ja rha nekpẹn userhumu mie ekpako ukoko? (Proverbs 28:13)

⁹ Erhe ruẹ ọdandan ọghwaghwa yanghene erhe roro taghene ojemẹ ọsọsọ o fiẹ ọwan kparobọ, a gwọlọ esegburhomẹmro ọrhẹ uduefigbere na sabu nekpẹn userhumu mie ekpako ukoko. O fo ne tirierhumu fọkiẹ ofa-a. Mesoriẹ? Arha nyalele ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova, ne djephia taghene a hẹrosuiẹ ọrhẹ ọkpọvi ro tiobọnẹ na sabu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ ọye. O fori ne kwerhọ ye taghene a gwọlọ userhumu ọnẹyen. (Ps. 94:18) Habaye, erhe ruẹ ọdandan ji rhian ọdandan na, ene vwo arodọmẹ Osolobrugwẹ.—Se Proverbs 28:13.

10. Me yọ nọ sabu phia orhianẹ a damoma tiẹ edandan ọwan nẹ?

¹⁰ Ana mẹrẹn ebrurhọ buebun arha nekpẹn userhumu mie ekpako ukoko, ọrẹn, erhe tiẹ edandan na nu, erhirhiẹ ọwan ono biomurhọ. Ọke Orodje David ọ damoma ro no tiẹ edandan yen nu, ẹhẹn yen no seriotọre, onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova nọ ji ghwọghọ. (Ps. 32:​3-5) Jerẹ ora yanghene emiamo, arha kwaphiẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova rhọ-ọ, ana rioja omamọ. Jehova o vwẹruọ ọnana, omarana, nọ ha use rẹn ọwan ne “ruẹ ekwakwa serhọ” rhẹ ọye nyoma ra na nekpẹn userhumu mie ekpako ukoko.—Isa. 1:​5, 6, 18.

11. Erhe tiẹ edandan eghwaghwa nu, marhẹ ono ru sabu hobọte awọrọ?

¹¹ Erhe tiẹ ọdandan ọghwaghwa nu, ọnọ sabu hobọte awọrọ. Ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ ọnọ sabu kwa nẹ ukoko na, ji lẹrhẹ imizu na je vwo ufuoma. (Eph. 4:30) Omaran ọ ji havwọ, erhe rhon taghene omizu ukoko na o ruẹ ọdandan ọghwaghwa, o fori na ha urhebro riẹn nọ ta rẹn ekpako ukoko kpahiẹn.a Erhe tiẹ ọdandan ọghwaghwa rẹ ọwọrọ o ruru nu, ọnọ lẹrhẹ ọwan riẹ iborhin. (Lev. 5:1) Jenẹ ẹgwọlọ re vwo kpahen i Jehova mwu ọwan bru ekpako ukoko nya, ji ta urhomẹmro rẹn aye. Erhe ruẹ omaran, na na sẹrorẹ ẹfuọn rọ ha uvuẹn ukoko na ji ha userhumu rẹn eri ruẹ ọdandan ọghwaghwa kwaphiẹ onyerẹnkugbe aye rhẹ i Jehova.

MARHẸ EKPAKO UKOKO E RU HA USERHUMU RẸN ỌWAN?

12. Marhẹ ekpako ukoko e ru ha userhumu rẹn imizu ukoko na ri gwọlọ userhumu?

¹² Baibol na ọ ta rẹn ekpako ukoko nẹ aye i ha userhumu rẹn imizu ukoko na ri gwọlọ userhumu, kwaphiẹ onyerẹnkugbe aye rhẹ i Jehova. (1 Thess. 5:14) Wu rhe ruẹ ọdandan, aye ina sabu nọ enọ ezẹko ri na lẹrhuọ ‘ghwolo’ iroro ọmuduo phia. (Prov. 20:5) Wu na sabu ha userhumu rẹn aye nyoma wu ne rhie ẹhẹn firhọ tẹmro rẹn aye, ọrhọ tobọ rhianẹ ọ bẹn wẹn fọkiẹ aruẹ ohworho wu havwọ, irueruo amwa wu nurhe, yanghene fọkiẹ obẹnbẹn wa dẹrughwaroghwẹ vwana. Wu vwe brudu taghene ẹmro wa ta i ‘havwọ hwainhwai-in.’ (Job 6:3) Ukpomaran, karorhọ taghene ekpako ukoko na i vwo omwemẹ aye ina kerhọ, ji vwẹruọ oborẹ ọ phiare bọmọke aye ina ki yọ urhebro. (Prov. 18:13) Aye i rheri taghene na ha userhumu rẹn imizu ukoko na ọ gwọlọ ọke, omarana, aye i vwe rhe fiẹrorhọ taghene ukwọgbọ ọvo yẹ aye ina kwaphiẹ obẹnbẹn na rhọ-ọ.

13. Marhẹ ekpako ukoko ine ru ha userhumu rẹn ọwan nyoma ẹrhomo aye ọrhẹ urhebro i Baibol? (Ji ni ifoto na.)

¹³ Wu rhe bru ekpako ukoko na nya, aye i ruẹ erhirhiẹ na biomẹrhọ-ọ. Ukpomaran, aye ina nẹrhomo wẹn. Ono gbo unu omamọ taghene ẹrhomo aye ọnọ “lẹrhẹ oma ọro kpomẹ na gbanhon.” Aye ina ji ha “emri [lerhuo] uvuẹn odẹ i Jehova.” (Jas. 5:​14-16) “Emri” ọnana o mevirhọ urhomẹmro ọrẹ Ẹmro Osolobrugwẹ. Ekpako ukoko ina ha i Baibol na yọ urhebro ọrhẹ ọkpọvi, ji ha userhumu wẹn kwaphiẹ onyerẹnkugbe wu vwori rhẹ i Jehova. (Isa. 57:18) Urhebro i Baibol aye e tiobọnẹ ono ruo gbanhon ji ha userhumu wẹn ruẹ oborẹ ọgbare. Nyoma ọnana, wu na sabu rhon uphele i Jehova rọ ta wẹn: “Ọnana yẹ izede na. Nya uvuien.”—Isa. 30:21.

14. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Galatians 6:​1, marhẹ ekpako ukoko e ru ha userhumu rẹn ihworho ri kpare “udjoghwẹ rọ sọre”? (Ji ni ifoto na.)

¹⁴ Se Galatians 6:1. Olele Kristi rọ kpare “udjoghwẹ rọ sọre,” ọ vwọ nyalele iruemru-urhi egbagba i Jehova-a. Udjoghwẹ rọ sọre na ọnọ sabu rhiẹ orhienbro rọ sọre aye i bruru yanghene ọdandan ọghwaghwa aye i ruru. Fọkiẹ ẹgwọlọ rẹ ekpako ukoko na i vwori, aye na “ha userhumu rẹn ọravwọ rhẹ ẹhẹn bọrọbọrọ.” Ẹmro i Greek ra rhian rhẹ “ha userhumu,” ọnọ sabu mevirhọ oborẹ e ru kpọ isuaso ugbuko na viẹ orhianẹ ọ phiọghọre nọ sabu kiki rie. Jerẹ oborẹ idọkitọ rọ dabu tona ọ damoma lerhe isuaso ro burhunrun izede rọ nọ jọ suẹ omiamiamo rẹn ohworho na, omaran ekpako ukoko a ji damoma ha userhumu rẹn eri ruẹ ọdandan ọghwaghwa izede bọrọbọrọ. Baibol na ọ ji ha urhebro rẹn aye nẹ aye i “ni oma [aye] so.” O fori nẹ ekpako ukoko i karorhọ taghene aye ihworho ri vwa gba, omarana, aye ina ji sabu brorhiẹn rọ sọre. Ukperẹ aye ine dje uruemru omẹkpare phia yanghene roro taghene aye i rhomu ghwẹ ọravwọ, aye na damoma dje omeriotọre ọrhẹ aruẹdọn phia.—1 Pet. 3:8.

15. Me ya na sabu ru erhe vwo obẹnbẹn?

¹⁵ Ana sabu hẹroso ekpako ukoko. E yonirin aye nẹ aye i sẹrorẹ ẹmro odjahen ri sekpahen imizu ukoko na, bọn urhebro aye kpahen i Baibol na ukperẹ ono rhiẹ iroro omobọ aye, ji ha userhumu rẹn eri vwo ebẹnbẹn. (Prov. 11:13; Gal. 6:2) Iruemru ọrhẹ irherhe aye ọ vẹnẹren, ọrẹn, ana sabu bru owu usuẹn aye nya erhe vwo obẹnbẹn. Ọnana orho mevirhọ taghene ene bru ọkpako owuowu nya na sabu mẹrẹn ọrọ nọ ta oborẹ a gwọlọ rho-on. Erhe ruẹ omaran, ana họhọ ihworho ri gwọlọre ne yono aye “oborẹ aye i gwọlọ rhon” ukperẹ ono rhiẹ “iyono ri vuọnren rhẹ erere” uvuẹn i Baibol na. (2 Tim. 4:3) Erhe bru ọkpako ukoko nya, ọnọ sabu nọ ọwan sẹ a ta rẹn ekpako ukoko erọrọ kpahiẹn ne ọrhẹ urhebro aye i tiobọnu rẹn ọwan. Omeriotọre ọnọ sabu lẹrhiẹ nekpẹn urhebro mie ọkpako ukoko ọrọrọ.—Prov. 13:10.

OWIAN RO TERẸ ỌWAN OWUOWU

16. Owian ọgo yo terẹ ọwan?

¹⁶ Dedevwo Jehova ọ yẹ ekpako ukoko owian aye ina hẹrote imizu ukoko na, ọrẹn aye i vwa ta rẹn ọwan oborẹ ene ruo-o. Ọwan owuowu i vwo owian re ne nyerakpọ ọ ga Osolobrugwẹ. Owuowọnwan yọ nọ kpare ohwan yen. Nyoma userhumu i Jehova, ana sabu brorhiẹn ri serhọ ji sẹrorẹ atamwu ọwan. (Rom. 14:12) Omarana, ukperẹ ekpako ukoko ine brorhiẹn rẹn ọwan, aye na ha userhumu rẹn ọwan mẹrẹn urhebro Osolobrugwẹ rọ ha uvuẹn i Baibol na. Arha nyalele urhebro i Baibol aye i tiobọnu, ana sabu yono “omẹgbanhon ọmẹrẹnvwrurhe” ọwan ne brorhiẹn ẹghwanren.—Heb. 5:14.

17. Orhienbro ọgo yo fori ne bru?

¹⁷ Ghini uphẹn ọghoghanren ye vwori re rhiẹ igegede i Jehova! Jehova o dje i Jesu ro rhiẹ “obọdẹn osuingegede na” rhe, nọ ha omayen ruẹ otan neneyo a sabu vwo uphẹn re ne vwo arhọ i bẹmẹdẹ. (John 10:11) Habaye, nyoma ekpako ukoko na, Jehova ọ ha ive yi te orugba ne: “Mi na yẹ are isuingegede ri mi vwo ekwerhọ kpahen, aye ni na ghẹrẹ are rhẹ irherhe ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe.” (Jer. 3:15) Onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova orho seriotọre, o fo ne tirierhumu ra na nekpẹn userhumu mie ekpako ukoko-o. Jene brorhiẹn ra na mẹrẹn erere vuọnvuọn nẹ ẹkwaphiẹrhotọre ri Jehova o ruru, rẹ ekpako ukoko ina ha userhumu rẹn ọwan.