Oborẹ o Fori ne ru Erhe Sehiẹn Ọwan

1-2. Marhẹ ihworho buebun a kpahanrhọ osehiẹn lele, me yẹ ọnana ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan rhe roro?

ỌWAN e nyerẹn uvuẹn akpọ rọ vuọnren rhẹ osehiẹn. O vwo iroro buebun rọ soriẹ e sehiẹn ihworho inyenana, jerẹ ẹrhẹ aye i vwori, aruẹ ohworho aye i havwọ, ekete aye i nurhe yanghene ophianroma aye i vwori. Ihworho buebun a rioja fọkiẹ ufiuphele edafe ri vwo ẹrhẹ ọduado uvuẹn igọmẹti ọrhẹ ileyi akpọ na. Aruẹ osehiẹn ọnana ọrhẹ erọrọ a hobọte ọwan izede owu yanghene ọrọrọ.

² O vwo rho gbe ọwan unu taghene ihworho buebun a tuekwẹre fọkiẹ osehiẹn aye e rhiẹromẹrẹn uvuẹn akpọ na-a. Ọwan ephian i gwọlọ nyerẹn uvuẹn akpọ ro vwo ufuoma vabọ osehiẹn. Fọkiẹ ọnana, ihworho ezẹko na homaba ẹko ra damoma aye ina kwaphiẹ obẹnbẹn na rhọ. Aye ne ludje hasuẹ igọmẹti, ji votu rẹn ihworho aye i rorori taghene ono mevi harẹn aye wọnrọn hasuẹ osehiẹn. Ọrẹn, re rhiẹ Ilele Kristi na, e rheri taghene ọwan “a ha usuẹn akpọ na-a,” ukpomaran, o fori na hẹrhẹ ọke Uvie Osolobrugwẹ ono tiẹ osehiẹn ephian nie. (John 17:16) Udabọ ọrana, ọwan a ji tuekwẹre—ji biomevwan—ọke arha mẹrẹn ohworho re sehiẹn. Ana sabu rhe roro: ‘Marhẹ mi na kpahenrhọ ye lele? O vwo oborẹ mi na sabu ru kpahen osehiẹn na vwana?’ Na sabu kpahenrhọ enọ erana, jene kiki yono kpahen oborẹ oma o ruẹ i Jehova ọrhẹ Jesu, kpahen osehiẹn ra dẹrughwaroghwẹ.

JEHOVA ỌRHẸ JESU I VWO UTUOMA KPAHEN OSEHIẸN

3. Mesoriẹ oma ọ vwọ merhen ọwan ọke erhe sehiẹn ọwan? (Isaiah 5:7)

³ Baibol na o dje kpahen oborẹ ọsoriẹ oma ọ vwọ merhen ọwan ọke erhe sehiẹn ọwan. Ọ tare taghene Jehova ọ maren ọwan uvuẹn ohọhọme ọnẹyen, habaye o ji vwo “ẹgwọlọ kpahen irueruo ọvwata ọrhẹ orhienbro ọsoso.” (Ps. 33:5; Gen. 1:26) O vwo sehiẹn ohworho-o, omarana, ọ gwọlọ nẹ ohworho owuorowu o sehiẹn ọwọrọ-ọ! (Deut. 32:​3, 4; Mic. 6:8; Zech. 7:9) Jerẹ udje, uvuẹn ọke ọmẹraro Isaiah, Jehova no rhon “oviẹ omemwurhọ” rẹ emọ Israel buebun re sehiẹn a viẹ. (Se Isaiah 5:7.) Jehova nọ kpare udjoghwẹ nyoma rọ ha oja riẹ ihworho ra ha arudo gbe irhie enẹyen ghwẹ ji sehiẹn awọrọ.—Isa. 5:​5, 13.

4. Me yẹ iyẹnrẹn owu rọ homaphia uvuẹn ọbe i Mark o djephia kpahen ukẹro ri Jesu ọ ha ni osehiẹn? (Ji ni ifoto na.)

⁴ Jerẹ i Jehova, Jesu o ji vwo ẹgwọlọ kpahen orhienbro ọsoso ọrẹn o vwo utuoma kpahen osehiẹn. Ọke owu ro ghwoghwo uvuẹn otọrakpọ na, nọ mẹrẹn ọhworhare owu rẹ omayen ọ vwọ gba—obọ ye o tidan. Fọkiẹ aruẹdọn, Jesu nọ ha userhumu riẹn, ọrẹn, ephan no biomu ilori ẹga na. Oborẹ ọ mai rhiẹ ọdamẹ rẹn aye, yẹ oborẹ aye ine ru mọrọn urhi Ẹdẹ Omeronmo na ukperẹ aye ina ha userhumu rẹn ọhworhare na. Marhẹ oma o ruẹ i Jesu kpahen uruemru aye? No “mwuomarhọ fọkime aye e vwo aruẹdọ-ọn.”—Mark 3:​1-6.

5. Arha tuekwẹre kpahen osehiẹn ra dẹrughwaroghwẹ me yo fori na karorhọ?

⁵ Oma ọ vwọ merhen i Jehova ọrhẹ Jesu kpahen osehiẹ-ẹn, omarana, ana ji rha sabu tuekwẹre kpahiẹn ọkezẹko. (Eph. 4:26 ọrhẹ ẹmro re dje fiotọre “Be wrathful”) Ọrẹn, o fori na karorhọ taghene ekwẹre ọwan ọ sabu kwaphiẹ irueruo osehiẹn rhọ-ọ—ọrhọ tobọ rhianẹ a rioja dede. Itiọrurhomẹmro, ekwẹre re vwe suẹn ọnọ sabu ha ẹkuọn rẹn ọwan ọrẹ ugboma ọrhẹ ọrẹ iroro. (Ps. 37:​1, 8; Jas. 1:20) Omarana, me yo fori ne ru erhe sehiẹn ọwan? O fori na hẹrokele udje i Jesu.

OBORẸ I JESU O RURU ỌKE RE SEHIẸN YEN

6. Irueruo osehiẹn ego yi havwiẹ ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na? (Ji ni ifoto na.)

⁶ Jesu o rhiẹromẹrẹn osehiẹn ọke rọ ha otọrakpọ na. Ọ mẹrẹn ilori ẹga na re sehiẹn ivwiegbere. (Matt. 23:​2-4) O rheri taghene usun i Rome o ruẹ ihworho na gbalogbalo. Itu i Jew buebun i gwọlọ ugbomọphẹ nẹ abọ usun i Rome. Ezẹko i ha ẹko sansan mwu ri na wọnrọn hasuẹ usun i Rome. Udabọ ọrana, Jesu ọ ha ẹko owuorowu mwu yanghene hobọtua ihworho ra wọnrọn hasuẹ ere suẹ-ẹn. Ọke ro rhe taghene a gwọlọ haye mwuẹ no rhiẹ orodje, Jesu nọ zẹre.—John 6:15.

7-8. Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, mesoriẹ ọ vwọ damoma tiẹ osehiẹn nie? (John 18:36)

⁷ Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, ọ hobọtua ẹko usun oseghe owuorowu nọ sabu wọnrọn hasuẹ osehiẹ-ẹn. Mesoriẹ? O rheri taghene ituakpọ e vwo omẹgbanhon aye ine sun oma aye-e. (Ps. 146:3; Jer. 10:23) Habaye, aye i ji sabu tiẹ oborẹ ọ suẹ ojẹriọ nie-e. Echu yo suẹn akpọ na, ọ ha omẹgbanhon ro vwori ruẹ ihworho nẹ aye i sehiẹn awọrọ. (John 8:44; Eph. 2:2) Habaye, ijẹgba ọ ji lẹrhẹ emamọ ihworho sehiẹn awọrọ ọkezẹko.—Eccl. 7:20.

⁸ Jesu o rheri taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ sabu tiẹ oborẹ ọ suẹ ojẹriọ nie. Fọkiẹ ọnana, nọ ha ọsoso ọke ọrhẹ omẹgbanhon ọnẹyen “ghwoghwo ji ta kpahen iyẹnrẹn esiri Uvie Osolobrugwẹ.” (Luke 8:1) Ọ yẹ “ihworho orhọmo irueruo ọsoso o kpe ọrhẹ erẹ uhrun irueruo ọsoso ọ ka” imwẹro taghene ene fiobarhọ ọkon ọrhẹ osehiẹn. (Matt. 5:6 ọrhẹ ẹmro re dje fiotọre; Luke 18:​7, 8) Ọrẹn, Uvie Osolobrugwẹ ọvo rọ vwọ “ha usuẹn akpọ ọnana,” yọ nọ sabu lẹrhiẹ phia, orhiẹ igọmẹti ituakpọ-ọ.—Se John 18:36.

HẸROKELE I JESU ERHE SEHIỌN

9. Me yọ yẹruọ imwẹro taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ sabu tiẹ osehiẹn ephian nie?

⁹ Osehiẹn ọ vuọn akpọ na vwana ghwẹ ọke i Jesu. Echu ọrhẹ ituakpọ ri vwa gba ra hobọtua ye, ya ji suẹ osehiẹn re rhiẹromẹrẹn uvuẹn “ẹdẹ ri koba” enana. (2 Tim. 3:​1-5, 13; Rev. 12:12) Jerẹ i Jesu, ọwan i rheri taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ sabu tiẹ oborẹ ọ suẹ osehiẹn ephian nie. Fọkime ọwan a hobọtua Uvie ọnana, e vwe rhe vwobọrhọ ẹmro usun oseghe-e, habaye ọwan i vwa hobọtua ere ludje hasuẹ igọmẹti na sabu tiẹ osehiẹn nie-e. Roro kpahen udje omizu ọmase re se Stacy.a Bọmọke o ki yono urhomẹmro na, Stacy ọ homaba awọrọ ludje na sabu dobọ osehiẹn ji jeghwai ruẹ ewene. Ọrẹn, no vwo ẹhẹn eveva kpahen oborẹ o ruẹ na. Nọ tare: “Ame erhe ludje, ni mia nọ oma mẹ sẹ oborẹ ọgbare yi mie ghini ruẹ. Vwana, mia hobọtua Uvie Osolobrugwẹ ne, mi rheri taghene oborẹ ọgbare yi mie ruẹ. Mi ji rhe taghene Jehova ọvo yọ nọ sabu chochọn ihworho re sehiẹn.”—Ps. 72:​1, 4.

10. Izede ọgo yẹ uruemru re ludje hasuẹ igọmẹti ọ kparehasuẹ oborẹ i Jesu o yonirin ọwan uvuẹn Matthew 5:​43-48? (Ji ni ifoto na.)

¹⁰ Ọrẹ ovẹnẹ rhẹ oborẹ i Jesu o yonirin ọwan, ihworho buebun ra homaba ẹko ra wọnrọn hasuẹ igọmẹti, a tuekwẹre omamọ, aye e gbe irhi ghwẹ ji ha ẹkuọn rẹn awọrọ. (Eph. 4:31) Omizu ọhworhare owu re se Jeffrey nọ tare: “Erhe ludje, e vwe rhe ọke rọ dẹrẹrhiẹ okpetu ọrhẹ ozighi ro lele fiẹ uhieso-o.” Ọrẹn, Jesu o yonirin ọwan ne dje ẹgwọlọ phia rẹn ihworho ephian, tobọ te ihworho ri vwe kwerhọ ẹmro ọwan yanghene era kparahasuẹ ọwan. (Se Matthew 5:​43-48.) Re rhiẹ Ilele Kristi na, ọwan a damoma kẹnoma rẹn ekwakwa ephian ri kparehasuẹ oborẹ i Jesu o yonirin ọwan.

11. Me yọ nọ sabu lẹrhiẹ bẹn ọkezẹko ra na hẹrokele i Jesu?

¹¹ Dedevwo e rheri taghene Uvie Osolobrugwẹ ono tiẹ osehiẹn ephian nie, ọrẹn, erhe sehiẹn ọwan, ọnọ sabu bẹn ra na hẹrokele i Jesu. Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn omizu ọmase owu re se Janiya, ọke re sehiẹn yen. Nọ tare: “Mi tuekwẹre gbangbanhon. Ọ ji da mẹ omamọ te erhirhiẹ mia gwọlọ rukele. Fọkiẹ ọnana, ni mi vwo ẹhẹn mi na hobọtua ẹko owu re ludje hasuẹ ere sehiẹn awan ji nẹ awan ruẹ. Ni mie roro taghene ọnana izede ro serhọ mi ne dje ekwẹre mẹ phia.” Ọrẹn ọke oru, Janiya nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori no ruẹ ewene. Nọ tare, “Mi ha uphẹn rẹn awọrọ nẹ aye i sun mẹ beghe, ji riẹrie mẹ ni mi hẹroso ituakpọ ukperẹ ono rhiẹ i Jehova. Ni mi tiomanẹ ẹko na.” O fori na jomarhotọre neneyo ekwẹre ọwan ọ jọ rhọ lẹrhẹ ọwan wọnrọn hasuẹ osehiẹn akpọ na, ji dumu unu rhẹ ẹmro usun oseghe rọ ha uvuien.—John 15:19.

12. Mesoriẹ o rhiẹ emru ẹghwanren na jomarhotọre sanọ iyẹnrẹn re se, nẹ, ji kerhọ ye?

¹² Erhe sehiẹn ọwan yanghene awọrọ, me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sun ekwẹre ọwan? Ihworho buebun i mẹrẹn erere ne fọkime aye a jomarhotọre sanọ oborẹ aye e se, nẹ, ji kerhọ ye. Irhomu-ẹmro ezẹko uvuẹn itanẹti, e jirie neneyo ihworho i wọnrọn hasuẹ ere sehiẹn awan. Ọgbọ buebun, era kpare iyẹnrẹn a ha iyẹnrẹn esọsọ ba iyẹnrẹn aye. Orhianẹ iyẹnrẹn na ọ tobọ gba, o fori ne rhe roro kpahiẹn? Erhe roro kpahen aruẹ iyẹnrẹn ọrana phan, ẹhẹn ọwan ọnọ sabu seriotọre. (Prov. 24:10) Ọrọ mai biomu, ọnọ sabu sẹrẹ ọwan ẹro taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ sabu tiẹ osehiẹn ephian nie.

13. Marhẹ obọdẹn ẹkwaphiẹrhotọre isese i Baibol ono ru ha userhumu rẹn ọwan ha ukẹro ro serhọ ni osehiẹn?

¹³ Obọdẹn ẹkwaphiẹrhotọre isese i Baibol ọrhẹ eroro kodo ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele osehiẹn. Omizu ọmase owu re se Alia o mwuomarhọ omamọ ọke rọ mẹrẹn aruẹ osehiẹn rẹ ihworho ezẹko a dẹrughwaroghwẹ. Nọ họhọre taghene e vwe ruẹ ere sehiẹn awan emru owuorowu-u. Nọ tare: “Ni mi zikẹn ji nọ oma mẹ, ‘Mi ghini vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ kwaphiẹ ebẹnbẹn enana ephian rhọ?’ Uvwrọke ọrana yi mie se Job 34:​22-29. Eghwẹmro i Baibol erana i karorhọ mẹ taghene Jehova ọ mẹrẹn kemru kemru. Ọye ọvo yọ nọ sabu brorhiẹn ọsoso, ji kwaphiẹ ebẹnbẹn ephian rhọ.” Ọrẹn, uvwrọke ra hẹrhẹ Uvie Osolobrugwẹ no brorhiẹn ọsoso, o fori na damoma nyerẹn ghele osehiẹn vwana. Izede ọgo?

OBORẸ ANA SABU RU KPAHEN OSEHIẸN VWANA

14. Me ya na sabu ru na ja rha haba osehiẹn rọ ha uvuẹn akpọ na? (Colossians 3:​10, 11)

¹⁴ Ọwan i sabu suẹn irueruo osehiẹn awọrọ-ọ, ọrẹn ana sabu suẹn irueruo ọwan. Jerẹ oborẹ e yono vrẹn ne, a hẹrokele i Jesu nyoma re dje ẹgwọlọ phia. Aruẹ ẹgwọlọ ọnana ono mwu ọwan họghọ rẹn awọrọ—tobọ te ihworho re sehiẹn awan. (Matt. 7:12; Rom. 12:17) Oma ọ merhen i Jehova ọke erhe dje uruemru esiri rẹn ihworho ephian.—Se Colossians 3:​10, 11.

15. Marhẹ urhomẹmro i Baibol re yono awọrọ o ru hobọte ere sehiẹn?

¹⁵ Izede rọ mai ghanren ra na kpahenrhọ osehiẹn yẹ ọrẹ ene ghwoghwo urhomẹmro i Baibol rẹn awọrọ. Mesoriẹ a ta omaran? Fọkime “irherhe i Jehova” ọnọ sabu dẹriẹ ohworho ro rhiẹ ologbozighi bi rhiẹ ohworho ọfọfọ ro vwo ẹgwọlọ kpahen irueruo ufuoma. (Isa. 11:​6, 7, 9) Jerẹ udje, bọmọke ọhworhare owu re se Jemal o ki yono urhomẹmro na, ọ homaba ẹko owu nọ sabu wọnrọn hasuẹ ere suẹn ọke ọrana, fọkiẹ irueruo osehiẹn aye. Nọ tare: “Wu sabu gba ihworho ruẹ ewene-e. A gba mẹ ruẹ ewene-e, ukpomaran, irhomẹmro i Baibol mie yono yi wenirin mẹ.” Oborẹ i Jemal o yonorin yọ lẹrheriẹ dobọ ozighi ji. Omarana, erhe yono ihworho buebun urhomẹmro i Baibol na ji ha userhumu rẹn aye ruẹ ewene, ere sehiẹn awọrọ i rhe buẹ-ẹn.

16. Mesoriẹ we vwo omwemẹ wu na ta rẹn awọrọ kpahen oborẹ Uvie Osolobrugwẹ ono ruo?

¹⁶ Jerẹ i Jesu, e vwo omwemẹ ra na ta rẹn awọrọ taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ sabu tiẹ osehiẹn nie bẹmẹdẹ. Ifiẹrorhọ ọrana ọnọ sabu ha urhebro rẹn ihworho re sehiẹn. (Jer. 29:11) Stacy ra hunute vrẹn ne, nọ tare: “Urhomẹmro na mi yonorin ọ ha userhumu mẹ nyerẹn ghele osehiẹn ri mi rhiẹromẹrẹn ne. Jehova ọ ha urhebro rẹn ọwan nyoma urhomedje i Baibol na.” Wu ne vi mwuegbe omamọ ne wu ki sabu ha urhebro rẹn ere sehiẹn nyoma urhomedje i Baibol. Jerẹ oborẹ e yono ne uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, wu rhe vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen ojẹriọ, ne wu na sabu fiudugbere ghwoghwo kpahiẹn ọrhọ homaphia obẹ isukuru yanghene uvuẹn ekete iruo.b

17. Marhẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan diẹn osehiẹn ra dẹrughwaroghwẹ vwana?

¹⁷ Ọwan i rheri taghene ene rhiẹromẹrẹn osehiẹn uvwrọke Echu o rhiẹ “ọro suẹn akpọ ọnana.” Ọrẹn, e rheri taghene ekwakwa ine rhomurhọ, fọkime Jehova ono “le” Echu phẹrẹkpẹ. (John 12:31) Nyoma Eyaya Efuanfon na, Jehova o lẹrhere ọwan rhe oborẹ ọsoriẹ osehiẹn ọ vuọn akpọ na ne, ọrhẹ oborẹ oma o ruie kpahiẹn. (Ps. 34:​17-19) Nyoma Ọmọyen, Jehova o yonirin ọwan oborẹ o fori na kpahenrhọ osehiẹn lele vwana, ọrhẹ oborẹ Uvie yi ono ru tiẹ osehiẹn nie phẹlẹphẹlẹ obaro na. (2 Pet. 3:13) Jene rhe ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rhẹ oruru, ji rha tẹnrovi ọke rẹ otọrakpọ na ọnọ vuọn rhẹ “orhienbro ọsoso ọrhẹ irueruo ọvwata.”—Isa. 9:7.