Wa Lẹrhẹ Ọmemama Rode na Ma Owẹwẹ?

1, 2. Mesoriẹ i Jehova o ni Daniel rhẹ ‘ọhworhare rọ ghanren omamọ,’ marhẹ ọwan ine ru sabu huvwele jerẹ Daniel?

ỌKE otu i Jew re mwu riẹ evrẹn a ruẹ Babylon, aye ni mẹrẹnren taghene amwa na ọ vuọnren rhẹ ema, ọ jeghwai vwo ihworho ri rhiẹ evrẹn rẹn ikpodje. Jọrẹn, otu i Jew ri vwo atamwu, jerẹ Daniel ọrhẹ igbehian yen awansa, e kwe nẹ akpọ i Babylon ọke ọrana nọ ma aye-e. (Dan. 1:6, 8, 12; 3:16-18) Daniel ọrhẹ igbehian yen, i brorhiẹn rẹ aye ina ha ẹga ro fiotọre rẹn i Jehova ro rhiẹ Ọmemama aye na. Aye i ghini fikparobọ! Dedevwo i Daniel ọ joma nyerẹn ọsoso akpọ ye uvuẹn Babylon; ọmakashe Osolobrugwẹ ọ tare taghene ọye ‘ọhworhare rọ ghanren omamọ.’—Dan. 10:11, 19.

² Ọke ahwanren, ọmemama ọnọ sabu ma ọphiẹ no rhiẹ oborẹ ọ guọleriẹ rhọ. Ilele Kristi urhomẹmro inyenana a mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova yẹ Osuisuensun rọ maido, ro vwo omẹgbanhon rọ nọ ma ihworho ọrhẹ egbamwa. (Se Jeremiah 18:6.) Osolobrugwẹ ọ jeghwai vwo omẹgbanhon rọ nọ ma owuowọnwan. Ọrẹn, ọ yẹrẹ ọwan ẹghẹlẹ ugbomọphẹ, rẹ ọwan ina homariotọre riẹn nẹ ẹhẹn rhe. Jenẹ ọwan i tẹnrovi oborẹ ọwan ine ru sabu họhọ ọphiẹ ọlolọhọ uvuẹn abọ Osolobrugwẹ, ene roro kpahen erhirhiẹ esa: (1) Marhẹ ọwan ine ru sabu kẹnoma rẹn iruemru re na lẹrhẹ ọwan rhiẹ ọludu rẹn urhebro Osolobrugwẹ? (2) Marhẹ ọwan ine ru sabu vwo iruemru ri na lẹrhẹ ọwan homariotọre jeghwai huvwele? (3) Marhẹ emiọmọ Ilele Kristi ine ru sabu homariotọre rẹn Osolobrugwẹ ọke aye a ma emọ aye?

KẸNOMA RẸN IRUEMRU RI NA LẸRHẸ ỌWAN RHIẸ ILUDU

3. Iruemru ego yi na sabu lẹrhẹ ọwan rhiẹ iludu? Dje udje yi.

³ ‘Ha ghwẹ ekwakwa ephian wu na sẹroriẹ, sẹrorẹ ọmudu ọnọ, nime uvuien yẹ esiri arhọ,’ omaran Proverbs 4:23 ọ tare. Iruemru ego ri na lẹrhẹ ọwan rhiẹ iludu yẹ ọwan ina kẹnoma riẹn? Ezẹko usuẹn aye yẹ; omẹkpare, irueru edandan, ọrhẹ esegburhomẹmro re vwe vwo. Enana ena sabu lẹrhẹ ọmudu rọ vwọ huvwele ọrhẹ ẹhẹn ẹkparehaso homaphia. (Dan. 5:1, 20; Heb. 3:13, 18, 19) Orodje Uzziah ọrẹ i Judah o dje aruo omẹkpare ọrana phia. (Se 2 Chronicles 26:3-5, 16-21.) Ukukaro, Uzziah o ‘ru oborẹ orhomurun uvuẹn ukẹro i Jehova,’ ọ jeghwai ‘guọlọ Osolobrugwẹ ọke ephian.’ Jọrẹn ‘ogege ọ gbanhon ne, nọ kpare oma uvuẹn ọmudu ọnẹyen,’ dedevwo omẹgbanhon ọnẹyen o nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe! Ọ tobọ damoma rọ nọ torhẹ izobo uvuẹn oghwa ẹga na, ọnana uphẹn ra yẹ uvwiẹ Aaron ri rhiẹ irherẹn. Ọke rẹ irherẹn na a nọ yen, Uzziah rọ kpare oma na, nọ tuekwẹre! Me yo nẹ erhumie rhe? No seri izede ofa obaro Osolobrugwẹ, emiamo oti nọ jeghwai kpe yi.—Prov. 16:18.

4, 5. Me yọ nọ sabu phia arha kẹnoma rẹn omẹkpare-e? Dje udje yi.

⁴ Arha kẹnoma rẹn omẹkpare-e, ọwan ina sabu rhe ‘roro kpahen [oma ọwan] ọvo ghwẹ oborẹ o fori ne roro,’ ọkezẹko tobọ te erhirhiẹ rẹ ọwan ina tiẹn urhebro ro nẹ i Baibol rhe. (Rom. 12:3; Prov. 29:1) Roro kpahen udje Olele Kristi owu ro rhiẹ ọkpako re se Jim, ro vwo kwerhọ oborẹ ekpako erọrọ i tare kpahen ẹmro owu ro sekpahen ukoko na. Jim nọ tare: ‘Mi ta rẹn ekpako na taghene aye e vwo ẹguọlọ-ọ, ni mi vẹnrẹn jẹ esiyẹ na vwo.’ Ibiamo erhan a vrẹn, nọ kwa riẹ ukoko ọrọrọ, jọrẹn a jeghwai ha ye mwu rhẹ ẹrhẹ ọkpako-o. Nọ tare: “Ẹhẹn mẹ no seriotọre. Uruemru ọrẹ mẹmẹ yi mai rhiẹ ọvwata yo ghini sun mẹ, ni mi nẹ urhomẹmro na.” Jim o rhiẹ ohworho furhiemu te ẹgbukpe ikpe. Jim nọ mẹrẹnvwrurhe: “Mi vwo omẹkpare ọgbogbanhon, ni mie kperi Jehova fọkiẹ oborẹ ọ phiare. Uvwre ẹgbukpe erana, imizu na a kọn bru mẹ sa jeghwai damoma yẹ mẹ urhebro, ọrẹn mi tiẹn userhumu aye.”

⁵ Udje i Jim o djephia taghene omẹkpare ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan roro taghene orusọ ọwan ọ gbare, rọ nọ lẹrhẹ ọwan rhiẹ ihworho ra na ja sabu ma. (Jer. 17:9) Jim nọ mọ ta: “Ọke ephian ye mia tẹnroviẹ ekete awọrọ e ru sọ.” Orusọ awọrọ yanghene ẹrhẹ ro nẹ abọ ọnọ, ọ lẹrhẹ evwan biomuo dẹ ne? Orhiomaran, me wu ruru? Wu vwo ẹhẹn omẹkpare? Gbinẹ wu vwo ẹhẹn wu na sẹrorẹ ufuoma rhẹ omizuo jeghwai sẹrorẹ atamwu wu vwori kpahen Jehova?—Se Psalm 119:165; Colossians 3:13.

6. Me yọ nọ sabu phia erhe ruẹ ọdandan?

⁶ Ọwan erhe ruẹ ọdandan, ọkezẹko tobọ ruẹ ọdandan ọrẹ odjahen, ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan rhiẹ ihworho ri vwa ha urhebro ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. Ọke ọrana, ọwan ni ne rhe ruẹ ọdandan ọke ephian. Omizu ọhworhare owu nọ tare taghene, ọke ro ru, orharhere iruemru enẹyen i vwe rhe kpokpo ẹhẹn yen ghwomara-an. (Eccl. 8:11) Omizu ọhworhare ọrọrọ, ro vwo uruemru re ni ifoto ihworho ri banfirhọ, nọ tare: “Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene mia ha orharhere ukẹro ni ekpako ukoko na.” Uruemru ọnẹyen ọ rhua ẹkuọn ẹhẹn vwe yi. Ọke ro ru, na mẹrẹn uruemru ọnẹyen vwrurhe, na jeghwai yẹ ye userhumu rọ guọlọre. Itiọrurhomẹmro, ọwan ephian ihworho ri vwa gba. Ọwan i rhe vwo orharhere uruemru yanghene ọwan ne dje taghene e ru sọ-ọ, ukperẹ ọwan ina guọlọ userhumu ọrhẹ ẹharhomu Osolobrugwẹ, uruemu ọrana o djephia taghene ọwan iludu.

7, 8. (a) Marhẹ yẹ emọ Israel e djephia taghene je vwo esegburhomẹmro ọ lẹrhẹ ohworho vwo uduẹgbanhon? (b) Me yẹ ọwan i yonorin?

⁷ Emọ Israel ri Jehova o simi nẹ Egypt i dje udje oborẹ je vwo esegburhomẹmro ọnọ sabu lẹrhẹ ohworho rhiẹ ọludu. Agbamwa ọrana ọ mẹrẹn igbevwunu Osolobrugwẹ o ruru fọkiẹ aye, ekwakwa ri ghini gbunu! Jọrẹn, ọke rẹ aye a joma te Otọre Ive na, aye erhe dje esegburhomẹmro phia-a. Ukperẹ aye ina hẹroso i Jehova, aye na zofẹn, jeghwai brenu kpahen i Moses. Aye i tobọ guọlọ rharhumu riẹ Egypt, ekete aye e rhiẹ evrẹn bi! Ọnana o te i Jehova ẹhẹn omamọ. Nọ tare: ‘Marhẹ ono jiri te ihworho enana ine je mwuọghọ mẹ?’ (Num. 14:1-4, 11; Ps. 78:40, 41) Fọkiẹ uduẹgbanhon aye ọrhẹ esegburhomẹmro rẹ aye i vwe vwo, uvwiẹ ọrana ni hwuru uvuẹn ato na.

⁸ Inyenana, a damu esegburhomẹmro ọwan nẹ, nime ọwan a joma te akpọ ọkpokpọ na ne. O fori nẹ ọwan i dabu ni esegburhomẹmro ọwan fiotọre. Jerẹ udje, ana sabu roro kpahen oborẹ ọwan e ni ẹmro i Jesu rọ ha Matthew 6:33. Nọ oma: ‘Oborẹ mia ha karo ọrhẹ orhienbro mẹ, o djephia taghene mi ghini vwo ekwerhọ kpahen ẹmro Jesu na? Mia fọkiẹ igho mi ne vwo, jẹ uyono yanghene aghwoghwo vwo? Me yẹ mi ne ru orhianẹ iruo mẹ ọ ha ọke buebun mie mẹ? Mi na lẹrhẹ akpọ na ma mẹ, nọ jeghwai ti mẹ nẹ urhomẹmro na?’

9. Mesoriẹ o fo ‘na rha damẹ’ oma ọwan nẹ sẹ ọwan i ji ha uvuẹn esegburhomẹmro na, marhẹ ya na sabu ruie lele?

⁹ Udje ọrọrọ, roro kpahen odibo i Jehova rọ vwọ guọlọ nyalele ọkpọvi Baibol na, ọkezẹko sekpahen igbehian, ihworho re le nẹ ukoko, yanghene iruẹn. Nọ oma, ‘Ọnana ọnọ sabu phia mẹ?’ Arha mẹrẹnvwrurhe taghene e vwo aruo ọmudu ọrana ne, o fori ne brokpakpa ni esegburhomẹmro ọwan so! Baibol na ọ ha urhebro phia: ‘Are rha damu oma are nẹ, sẹ are ji ha uvuẹn esegburhomẹmro na; are rhe dje oborẹ are ghini havwọ phia.’ (2 Cor. 13:5) O fori na ha ẹmro Osolobrugwẹ ni oma ọwan so ọke ephian.

RHIẸ OHWORHO RA NA SABU MA

10. Me yọ nọ sa ọwan erhumu rhiẹ ọphiẹ ọlolọhọ uvuẹn abọ i Jehova?

¹⁰ Ekwakwa Osolobrugwẹ ọ ha sa ọwan erhumu na họhọ ọphiẹ ọlolọhọ yẹ; Ẹmro ọnẹyen, ukoko na, ọrhẹ iruo aghwoghwo uvie na. Jerẹ oborẹ ame ọ lẹrhẹ ọphiẹ lọhọ, isese i Baibol ọrhẹ eroro kodo ina sa ọwan erhumu rhiẹ ihworho ra na sabu ma uvuẹn abọ i Jehova. Jehova ọ guọlọre taghene irodje Israel i ha obọ aye ya irhi enẹyen jeghwai se yi kẹdẹkẹdẹ. (Deut. 17:18, 19) Inyikọ na i jeghwai mẹrẹnvwrurhe taghene erhe se Eyaya Ọfuanfon na jeghwai roro kodo kpahiẹn, ọ ghanren uvuẹn owian aghwoghwo na. Ọgbọ buebun aye i riẹn obọ rhọ jeghwai hunute Eyaya Ọfuanfon ra ha Hebrew ya na, aye i jeghwai ha urhebro rẹn ihworho aye i ghwoghwo riẹn ne aye i jeghwai ru omaran. (Acts 17:11) Inyenana, a jeghwai mẹrẹn ọghanromẹ re ne se Baibol na, jeghwai roro kpahiẹn kokodo. (1 Tim. 4:15) Re ruẹ ọnana ọnọ sa ọwan erhumu vwo omeriotọre obaro i Jehova jeghwai rhiẹ ihworho rọ nọ sabu ma.

11, 12. Marhẹ i Jehova o ru ha ukoko na ma owuowọnwan? Dje udje yi.

¹¹ Nyoma ukoko na, Jehova ọ ma owuowọnwan lele ọdamẹ yen. Jim, ra hunute na, no wene ẹhẹn yen ọke rẹ ọkpako owu o dje ọdamẹ omobọ riẹn. “Ọ ha mẹ guẹnzọn fọkiẹ erhirhiẹ mẹ-ẹ, ukpomaran, o vwo omamọ ẹhen ọ ji ghini guolọ sa mẹ erhumu” omaran Jim ọ tare. Ibiamo esa a vrẹn, ọkpako na no se Jim rhiẹ uyono. Jim nọ tare: “Ukoko na i rhiabọ dede mẹ, ẹguọlọ aye no mo wene mẹ, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene orhiẹ iroro mẹ yọ mai ghanre-en. Nyoma userhumu imizu eghoghanren na ọrhẹ ane mẹ—rọ ha ọke ephian mevigbanhon—ni mi ma sasa ọrẹ ẹhẹn. Mi jeghwai mẹrẹn urhebro nẹ urhomu-ẹmro enana ‘Jehovah Is Not to Blame’ ọrhẹ ‘Serve Jehovah Loyally,’ ri ha uvuẹn Watchtower ọrẹ November 15, 1992.”

¹² Ọke ro ru, na rharhumu ha Jim mwu ẹrhẹ ọkpako. Nẹ ọke ọrana rhe, Jim nọ ha userhumu rẹn imizu erọrọ fiẹ aruo erhirhiẹ ọnẹyen na kparobọ. Nọ tare: “Mie roro bi taghene mi vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, itiọrurhomẹmro mie vwo yi-i! Ọ daremẹ omamọ taghene omẹkpare ọ lẹrhẹ ekwakwa ri mai ghanren va mẹ obọ, ọ jeghwai lẹrhẹ mẹ tẹnrovi ekete ihworho e rusọ.”—1 Cor. 10:12.

13. Iruemru ego ya na sabu vwo nyoma iruo aghwoghwo uvie na, erere ego yi havwiẹ?

¹³ Marhẹ yẹ iruo aghwoghwo uvie na o ru ma ọwan rhomẹ? Erhe ghwoghwo iyẹnrẹn esiri rẹn awọro, ọnọ sa ọwan erhumu vwo omeriotọre ọrhẹ omamọ ọrẹ ẹhẹn ọfuanfon na. (Gal. 5:22, 23) Roro kpahen omamọ iruemru wu vwori nyoma aghwoghwo na rhe. Habaye, ọwan i rhe dje uruemru Kristi phia, no ruẹ iyẹnrẹn na rhomẹrhọ, nọ sabu lẹrhẹ uruemru ọrovwoghwa na wene. Jerẹ udje, imizu awanva obẹ Australia i dabu kerhọ ọke rẹ ọrovwoghwa owu ọ ta erharhere ẹmro rẹn aye. Ọke ro ru, nọ da ọmase na omamọ, nọ ya vwe esiri ukoko. Ọrhọ ya: “Harẹn ihworho awanva ri dje omeriotọre ọrhẹ erhiorin na, mia guọlọ rẹ taghene aye i vwa ghwọ-ọ, fọkiẹ orharhere uruemru mie roro taghene mẹmẹ yi mai rhiẹ ọvwata. Mẹmẹ ẹkpa mie le ihworho re ghwoghwo ẹmro Osolobrugwẹ na.” Orhianẹ ighwoghwẹmro na i tuekwẹre bi, manẹ ọrovwoghwa na ọ ya ileta na? Ẹjo. Itiọrurhomẹmro iruo aghwoghwo uvie na ọ ghini yẹ ọwan ọrhẹ ereva ọwan erere!

HOMARIOTỌRE RẸN OSOLOBRUGWẸ ỌKE WE RHE YONO EMỌ ENỌ

14. Me yẹ emiọmọ ine ru, aye i rha ghini guọlọ yono emọ aye lele izede ro mwidjẹn?

¹⁴ Emọ buebun i vwo omwemẹ rẹ aye ine yono, aye a jeghwai homariotọre. (Matt. 18:1-4) Omarana, emiọmọ ri vwo ẹghwanren i damoma nẹ aye wọ irherhe ọrẹ urhomẹmro na rhẹ ọmudu emọ aye. (2 Tim. 3:14, 15) Itiọrurhomẹmro, nẹ emiọmọ na i sabu fikparobọ, aye ina vi wọ urhomẹmro na rhẹ ọmudu aye vwẹre, no rhiẹ akpenyerẹn aye. Aye erhe ru ọnana, emọ aye ine rhon urhomẹmro na, jeghwai mẹriẹn. Habaye, aye na mẹrẹnvwrurhe taghene ẹghwọghwu ọse ọrhẹ izu aye, izede i Jehova o dje ẹguọlọ rẹn aye.

15, 16. Marhẹ yẹ emiọmọ ine ru sabu dje taghene aye i hẹroso i Jehova erhe le ọmọ aye nẹ ukoko na?

¹⁵ Arha tobọ yono emọ na urhomẹmro na, ezẹko a ji nyajẹ urhomẹmro na vwo yanghene e le aye nẹ ukoko, enana a suẹ emiamiamo vwe ekrun na. “Ọke re le omizu mẹ ọhworhare nẹ ukoko, nọ họhọre taghene o hwuru. Ọ lẹrhẹ ẹhẹn ame seriotọre!” Omaran omizu ọmase owu obẹ South Africa ọ tare. Me yẹ ekrun ọrana o ruru? Aye i nyalele ọkpọvi rọ ha i Baibol na. (Se 1 Corinthians 5:11, 13.) Ọsẹ ye ọrhẹ izie ni tare: “Ame i brorhiẹn rẹ ame ina ha i Baibol na ruiruo, rẹ ame a mẹrẹnvwrurhe taghene erhe ru ekwakwa lele izede i Jehova ọ rhua erere rọ mai rhomu sa. Ame i rheri taghene ẹkwaphiẹrhotọre re le ohworho nẹ ukoko na, ọrana ọghwọghwu ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe, ọ jeghwai mwu ame ẹro taghene i Jehova ọ dabu ghwọghwu ọwan fọkiẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen ọwan. Omarana, ame ni kẹnoma rẹn ọmọ ame.”

¹⁶ Marhẹ yẹ ọmọ na o nirien rhọ? Nọ tare: “Mi rheri taghene aye e vwo utuoma kpahen mẹ-ẹ, jọrẹn aye a huvwele i Jehova ọrhẹ ukoko yi.” Nọ ji ta: “Wu rha mẹrẹn erhirhiẹ ọgbogbanhon ne, ne wu na mẹrẹnvwrurhe taghene wu ghini guọlọ userhumu ọrhẹ ẹharhomu ọrẹ i Jehova.” Gbe roro kpahen omamerhomẹ ekrun na, ọke ra rharhumu ha ọmọ aye re le ukoko na! Itiọrurhomẹmro, arha hẹroso i Jehova uvuẹn izede ọwan ephian, ana sabu fikparobọ.—Prov. 3:5, 6; 28:26.

17. Mesoriẹ o fo nẹ ọwan i vwo uruemru ra homariotọre rẹn i Jehova, marhẹ ọnana ono ru rhua erere vwe ọwan?

¹⁷ Ọmẹraro Isaiah ọ rionbọrho ọke rẹ emọ Israel ine nẹ abọ evrẹn rhe, ọke rẹ eri ghwẹriẹre ina ta: ‘O Jehova, wẹwẹ yẹ Ọsẹ ame. Ame yẹ ọphiẹ na, wẹwẹ yẹ Ọmemama ame; ame ephian owian obọ ọnọ.’ Aye ni na rẹ: ‘Wu vwa karorhọ orusọ ame bẹmẹdẹ-ẹ. Biko ni ame, nime ame ihworho enọ.’ (Isa. 64:8, 9) Omaran ọ ji havwọ, ọwan i rha homariotọre rẹn i Jehova, jeghwai ha omeriotọre ru uruemru ọwan, Jehova ono ni ọwan ghanghanren, jerẹ oborẹ o ni ọmẹraro Daniel rhọ. Habaye, Jehova ọnọ rhọ ma ọwan nyoma Ẹmro ọnẹyen, ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen, ọrhẹ ukoko ọnẹyen, neneyo ọwan i sabu mevi obaruiẹ jerẹ ‘emọ Osolobrugwẹ’ ri gbare.—Rom. 8:21.