Wu vwe Jenẹ Orusọ Awọrọ Rhiẹ ukọ Wẹ-ẹn

1, 2. Marhẹ i Baibol na ọ mẹraro kpahen ọdo ọrẹ ihworho i Jehova?

IDIBO i Jehova ri fuevwan uvuẹn otọrakpọ na inyenana, Iseri enẹyen, e ha uvuẹn ukoko oghẹnrensan. Itiọrurhomẹmro, ihworho ri vwa gba, re ji ruẹ sọ yi ha uvuien. Jọrẹn, ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ yọ lẹrhẹ ukoko ọnẹyen rọ ha uvuẹn akpọ ephian dua riaro. Gbe roro kpahen ekwakwa igbevwunu ezẹko ri Jehova o ruẹ nyoma ihworho enẹyen ri vwo omwemẹ, dedevwo aye a gba-a.

² Ọke rẹ ẹdẹ oba enyerakpọ ọnana ọ tonrhọ uvuẹn ẹgbukpe 1914, idibo Osolobrugwẹ re ha otọrakpọ na e bu-un. Jọrẹn, Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn owian aghwoghwo aye. Uvwre ẹgbukpe ezẹko rhe na, oduduru ihworho ni yono urhomẹmro i Baibol na jeghwai rhiẹ Iseri Jehova. Jehova ọ hunute ọdo oghẹnrensan ọnana, ọke rọ ta: ‘Ihworho ri vwe bun na ni ne rhiẹ urisiorin, ekokamo na ni ne rhiẹ agbamwa ọduado. Mẹmẹ harẹn omobọ mẹ, Jehova, mi ne ruie phẹrẹ ọke na orho te.’ (Isa. 60:22) Ẹmro aruẹmẹrẹn ọrana o ghini rugba uvuẹn ẹdẹ oba enana ne. Omarana, uchiunu ihworho Osolobrugwẹ uvuẹn otọrakpọ na i bun ghwẹ uchiunu ihworho ri ha uvuẹn egbamwa buebun.

3. Marhẹ yẹ idibo Osolobrugwẹ e dje ẹguọlọ phia?

³ Ọke ọnana, Jehova ọ jeghwai ha userhumu rẹn ihworho yi nẹ aye vwo uruemru ọghoghanren ọnẹyen ro rhiẹ ẹguọlọ. (1 John 4:8) Jesu rọ hẹrokele ẹguọlọ Osolobrugwẹ na, nọ ta rẹn idibo yi: ‘Mie je akama ọkpokpọ rẹn are, taghene are i vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan . . . Nyoma ọnana ihworho ephian ni ne rhe taghene are idibo mẹ—are i rhe vwo ẹguọlọ kpahen oma are.’ (John 13:34, 35) Ọnana orhiẹ oborẹ ọ ghanren omamọ, maido ọke rẹ egbamwa na e vwobọrhọ ivweri egbogbanhon ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren na. Jerẹ udje, ihworho ri te oduduru 55 yi hwu rhẹ Uvweri Akpọ ọreva. Jọrẹn, Iseri Jehova e vwobọrhọ uvweri ọrana re kpe ihworho na-a. (Se Micah 4:1, 3.) Ọnana ọ sa rẹ aye erhumu ‘ghwe abọ fon nẹ ọbara ituakpọ ephian.’—Acts 20:26.

4. Mesoriẹ a djokarhọ e ru riaro ọrẹ ihworho i Jehova?

⁴ E ru riaro ọrẹ ihworho Osolobrugwẹ ọ homaphia uvuẹn akpọ ọkon ọnana, rẹ i Baibol na ọ tare taghene Echu ro rhiẹ ‘osolobrugwẹ enyerakpọ ọnana,’ o suẹn na. (2 Cor. 4:4) Ọ ha usun oseghe ọrẹ akpọ na ọrhẹ ekwakwa ra kpare iyẹnrẹn uvuẹn akpọ na ruiruo. Ọrẹn ọye ọ sabu dobọ aghwoghwo iyẹnrẹn esiri na jẹ-ẹ. Ọrẹn, rẹ ọye o rhe taghene ibiọke yọ hẹrhẹre riẹn na, Echu nọ damoma ro no beghe ihworho nẹ ẹga urhomẹmro, ọ nyoma izede sansan ruẹ ọnana.—Rev. 12:12.

ỌDAMUNI ỌRẸ ATAMWU

5. Mesoriẹ ihworho e ru ọwan sọ ọkezẹko? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁵ Ukoko Ilele Kristi na, ọ dabu karunumwu ọghanromẹ rọ havwiẹ re ne vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ ereva ọwan. Jesu ọ tariẹ bi taghene omana yo no rhirhiẹ. Ọke rọ kpahenrhọ onọ ro sekpahen ekama rọ maido, ọrhọ ta: “Wu ne vi vwo ẹguọlọ kpahen Jehova Osolobrugwẹ ọnọ rhẹ ọsoso ọmudu ọnọ rhẹ ọsoso ugboma ọnọ kugbe ọsoso ẹhẹn ọnọ. Ọnana yẹ akama ukukaro rọ ji maido. Ọreva rọ họheriẹ, yẹ ọnana: ‘Wu ne vi vwo ẹguọlọ kpahen ọreva jerẹ oma ọnọ.’” (Matt. 22:35-39) Ọrẹn, Baibol na o djerie fiotọre taghene nyoma ọdandan Adam, ne vwiẹ rẹ ọwan ephian rhẹ ijẹgba. (Se Romans 5:12, 19.) Omarana, ihworho ezeko uvuẹn ukoko na ina sabu ru ọwan sọ nyoma ẹmro yanghene irueru aye. Ọnana ọnọ sabu damu ẹguọlọ ọwan i vwori kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ ihworho enẹyen ni. Me ye ne ruo uvuẹn erhirhiẹ erana? Idibo Osolobrugwẹ ọke ahwanren i tobọ ji tẹmro yanghene ru ereva ye sọ, ọwan ina sabu yono nẹ oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen ọnana.

6. Izede ọgo yẹ Eli o vwo kwe ghwọghwu emọyen?

⁶ Jerẹ udje, Orherẹn Ọduado Eli o vwo emọ eva ri vwa mọrọn urhi Jehova. Baibol na ọrhọ ta: ‘Emọ ehworhare Eli awanva na, evwọkọn; aye i vwe mwuọghọ rẹn i Jehova-a.’ (1 Sam. 2:12) Dedevwo ọsẹ aye ọ hobọtua ẹga urhomẹmro, emọyen ehworhare awanva na i ruẹ edandan ọghwaghwa. Eli o rhe kpahen ọnana, o fori nọ ji ghwọghwu aye, ọrẹn ọ kpare idjaghwẹ kpahen erhirhiẹ na-a. Fọkiẹ ọnana, Osolobrugwẹ no brorhiẹn kpe uvwioghwa Eli. (1 Sam. 3:10-14) Ọke ro ru, e rhe kwe nẹ uvwioghwa Eli i ga uvuẹn ẹrhẹ irherẹn ghwomara-an. Orhianẹ wu nyerẹnren uvuẹn ọke Eli, marhẹ we ru ọke rẹ Eli ọ nyajẹ emọyen vwo nẹ aye ruẹ ọdandan? Wu na lẹrhiẹ no rhiẹ emru ukọ wẹn te erhirhiẹ wu na sẹrerhumuji ẹga Osolobrugwẹ?

7. Marhẹ yẹ i David o ruẹ edandan ọghwaghwa, me yẹ Osolobrugwẹ o ru kpahiẹn?

⁷ Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen i David, ro rhiẹ ohworho ‘ẹhẹn yen ọrhẹ ọnẹyen i gbe serhọ.’ (1 Sam. 13:13, 14; Acts 13:22) Ọke ro ru, David nọ ghwọwe rhẹ i Bath-sheba, ọmase na nọ mẹrevwan. Ọnana ọ phiare ọke rẹ esa ye Uriah o riẹ uvweri. Ọke rọ rhiẹ oghwa ibiọke, David nọ damoma rọ nọ riẹriẹ Uriah no lele Bath-sheba merhẹn, neneyo ihworho i roro taghene Uriah yo vwo evwan na. Uriah o kwe ru oborẹ orodje na ọ tare-e, omarana David nọ djẹ iroro re ne kpe yi uvuẹn uvweri. David ọ rioja ọdandan yen omamọ, ọye ọrhẹ uvwioghwa ye ni mẹrẹn ukpokpogho. (2 Sam. 12:9-12) Ọrẹn, Osolobrugwẹ o dje arodọmẹ rẹn ọhworhare ọnana, rọ nyalele Osolobrugwẹ rhẹ ‘emevigbanhon ro nẹ ẹhẹn rhe.’ (1 Ki. 9:4) Orhianẹ wu nyerẹnren uvwre ihworho Osolobrugwẹ ọke ahwanren, marhẹ we ru? Manẹ orharhere uruemru i David o rhiẹ ukọ wẹn?

8. (a) Izede ọgo yẹ ọnyikọ Peter ọ vwọ nya mwu ẹmro ọnẹyen? (b) Ọke rẹ Peter orusọ hin, mesoriẹ i Jehova ọ ji ha ye ruiruo?

⁸ Udje ohworho ọrọrọ uvuẹn i Baibol na yẹ ọnyikọ Peter. Jesu ọ djẹriẹ no rhiẹ ọnyikọ ọnẹyen; ọrẹn, Peter ọ tẹmro re sọre, o ji ru ekwakwa ezẹko re sọre, rọ vwọ guọlọ ru bi. Jerẹ udje, uvuẹn erhirhiẹ ọgbogbanhon, inyikọ na ni sẹrerhumuji Jesu. Peter ọ tare bi taghene ọrhọ tobọ rhianẹ awọrọ i nyajẹ i Jesu vwo, ọye ọ nyaje vwo-o. (Mark 14:27-31, 50) Jọrẹn, ọke re mwu i Jesu, inyikọ enẹyen ephian—tobọ te Peter—ni zẹ je vwo. Peter ọ tiẹn i Jesu ọgbọ buebun taghene ọye o rhe yi-i. (Mark 14:53, 54, 66-72) Jọrẹn, Peter nọ ghwẹriẹre, Jehova nọ ji ha ye ruiruo ọgbọ buebun. Orhianẹ wewẹ odibo ọke ọrana, manẹ irueru i Peter ọ hobọte atamwu wu vwori kpahen i Jehova?

9. Mesoriẹ o mwẹro taghene Osolobrugwẹ o brorhiẹn ọsoso ọke ephian?

⁹ Idje ra hunute oberun na ghwai ezẹko usuẹn ihworho ri ru awọrọ sọ. Ana sabu hunute idje buebun uvuẹn ẹgbukpe ezẹko ri nyavrẹn na, kugbe eri phiare ọke ọwan na, idje ihworho buebun ra ga i Jehova ri ruẹ edandan jeghwai rhua ẹkuọn vwe awọrọ. Omarana, me wu ne ruo? Wu na lẹrhẹ orusọ aye rhiẹ ukọ wẹn, ne wu nyajẹ i Jehova ọrhẹ ihworho enẹyen re ha uvuẹn ukoko na vwo? Gbinẹ wu na mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova ọ nyajẹ iruedandan vwo nẹ aye i ghwẹriẹ, jeghwai rhe taghene ọye ono ruẹ ekwakwa sẹrhọ jeghwai brorhiẹn rọ gbare? Jọrẹn ọkezẹko, ihworho ri ruẹ edandan ọghwaghwa, a tiẹn arodọmẹ i Jehova, aye i vwe kwe ghwẹriẹ-ẹ. Uvuẹn erhirhiẹ enana, wu ne vwo imwẹro taghene i Jehova ọnọ ghwọghwu eruedandan na ọke ro fori, ọkezẹko tobọ le aye nẹ ukoko na?

SẸRORẸ ATAMWU

10. Me yẹ i Jesu ọ mẹrẹnvwurhe kpahen orusọ i Judas Iscariot ọrhẹ Peter?

¹⁰ Baibol na ọ nẹ iyẹnrẹn kpahen idibo Osolobrugwẹ ri sẹrorẹ atamwu kpahen i Jehova ọrhẹ ihworho enẹyen, udabọ orusọ eghwaghwa rẹ ereva aye i ruru. Jerẹ udje, ọke ri Jesu ọ nẹrhomo ọsoso ason owu rẹn Ọsẹ ye, Jesu nọ djẹ inyikọ ikpereva na. Judas Iscariot ọ ha usuẹn awan ikpereva na. Ọke rẹ Judas ọ rhẹ Kristi hin, Jesu ọ lẹrhẹ orusọ ọrana fiẹ ohra rhẹ onyerẹnkugbe ọnẹyen ọrhẹ i Jehova ro rhiẹ Ọsẹ ye-e; Jesu ọ jeghwai lẹrhẹ ẹten rẹ i Peter ọ ten riẹn ru omara-an. (Luke 6:12-16; 22:2-6, 31, 32) Jesu o rheri taghene orhiẹ i Jehova yanghene ihworho enẹyen ye ne kperi fọkiẹ orusọ erana-a. Jesu ọ ji wian omamọ owian yen, udabọ eseriotọre idibo enẹyen. Jehova ọ kwosa riẹn nyoma ọ rhọmiẹ nẹ uhwu, ọnana nọ gbẹn izede firhọ ri Jesu ono rhiẹ Orodje Uvie odjuwu na.—Matt. 28:7, 18-20.

11. Me yẹ i Baibol na ọ ta kpahen idibo Osolobrugwẹ ọke ọwan na?

¹¹ Jesu o vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen i Jehova ọrhẹ ihworho enẹyen ọke ọrana, omaran ji te inyenana. Itiọrurhomẹmro, erhe roro kpahen ekwakwa i Jehova ọ ha te orugba uvuẹn ẹdẹ oba enana nyoma idibo yi, o ghini gbe ọwan unu. O vwo ihworho erọrọ re ghwoghwo urhomẹmro na lele akpọ na ephia-an, nime i Jehova o vwo sun aye jerẹ oborẹ o suẹn ukoko yi inyenana-a. Isaiah 65:14 o dje erhirhiẹ ẹhẹn rẹ ihworho Osolobrugwẹ i vwori phia: ‘Nughe! Idibo mẹ ine kperi ukperi aghọghọ fọkiẹ omamọ erhirhiẹ ọmudu na.’

12. Ukẹro ọgo ya na ha ni orusọ awọrọ?

¹² Idibo Jehova a ghọghọ fọkiẹ omamọ ekwakwa rẹ aye a sabu ruẹ, nime i Jehova yo suẹn aye. Ọrẹ ovẹnẹ, akpọ rẹ Echu o suẹn, o mwuomarhọ nime erhirhiẹ aye i havwọ o biomẹrhọ biomẹrhọ. Ọrẹ imwẹro, ono rhiẹ oborẹ ọ sọre re ne kperi Jehova yanghene ukoko ọnẹyen fọkiẹ orusọ idibo enẹyen ezẹko. O fori nẹ ọwan i sẹrorẹ atamwu ọwan kpahen i Jehova kugbe ẹkwaphiẹrhotọre ọnẹyen, jeghwai yono oborẹ ene ru kpahen orusọ awọrọ.

OBORẸ ENE RU KPAHEN ORUSỌ AWỌRỌ

13, 14. (a) Mesoriẹ o fo ne vwo edirin rhẹ owuowọnwan? (b) Ive ọgo yo fori na karorhọ?

¹³ Me yẹ ọwan ine ru, arha mẹriẹn taghene owuọwan usuẹn idibo Osolobrugwẹ o ruru ọwan sọ? Omamọ uruemru-urhi Baibol ọnana o serhọ: ‘Wu vwa kiki tuekwẹre-e, nime ẹkpa ye kiki tuekwẹre.’ (Eccl. 7:9) Ọwan ine vi rhe taghene ituakpọ i serabọ rẹn erhirhiẹ ọgbagba rọ ha uvuẹn ogba Eden ẹgbukpe 6,000 re vrẹn ne. Ihworho re vwa gba e ruẹ sọ. Omarana, orho fo ne fiẹrorhọ oborẹ imizu ọwan ina ja sabu ru-u, yanghene lẹrhẹ aghọghọ ọwan i vwori re rhiẹ owuọwan usuẹn ihworho Osolobrugwẹ uvuẹn ẹdẹ oba na, nọ va ọwan abọ fọkiẹ orusọ awọrọ-ọ. Orusọ rọ maido, ọyẹ ana lẹrhẹ orusọ awọrọ no rhiẹ ukọ harẹn ọwan, jeghwai lẹrhẹ ọwan nẹ ukoko i Jehova. Ọrana ọrhọ phia, uphẹn re ne ru ọhọre Osolobrugwẹ ọrhẹ ifiẹrorhọ akpenyerẹn uvuẹn akpọ ọkpokpọ na, ọnọ va ọwan obọ.

¹⁴ Na sabu sẹrorẹ aghọghọ ọrhẹ ifiẹrorhọ ọwan, o fori ne fi ive i Jehova ọnana rhẹ ẹhẹn: ‘Nughe! Mẹmẹ a ma idjuwu ekpokpọ ọrhẹ akpọ ọkpokpọ; a vwa samọ karorhọ ekwakwa ahwanren na ghwomara-an, aye i rha tobọ kọn ruẹ ọmudu na-a.’ (Isa. 65:17; 2 Pet. 3:13) Wu vwe jenẹ orusọ awọrọ dobọ ebrurhọ wu ne vwo na ji-i.

15. Me yẹ i Jesu ọ tare taghene e ru orhianẹ awọrọ i ru sọ?

¹⁵ Jọrẹn, a mẹriẹn taghene a ji ruẹ akpọ ọkpokpọ na-a, no fori nẹ ọwan i roro kpahen oborẹ Osolobrugwẹ ọ tare taghene ọwan i ru na sabu kwaphiẹrhọ, orhianẹ ihworho i tẹmro yanghene i ru oborẹ ọ lẹrhẹ evwan biomu ọwan. Jerẹ udje, uruemru-urhi ra na karorhọ yẹ oborẹ i Jesu ọ tare: ‘Are i rha ha edandan awọrọ rhomu aye, Ọsẹ are rọ ha obẹ odjuwu ọnọ jeghwai harhomu are; ọrẹn, are a rha ha edandan awọrọ rhomu aye-e, Ọsẹ are rọ ha obẹ odjuwu ọ jeghwai ha edandan are rhomu are-e.’ Karorhọ taghene ọke i Peter ọ nọ sẹ ọye ọ harhomu te ‘ọgbọ irhiruẹ,’ Jesu nọ kpahenrhọ riẹn: ‘Mi ta wẹn, rhẹ ọgbọ irhiruẹ ọvo-ọ, ọrẹn ọgbọ 77.’ Itiọrurhomẹmro, Jesu ọ ha ye ta rẹn ọwan ne vwo omwemẹ ra na harhomu; o fori nẹ uyono ọghoghanren ọnana no suẹn ọwan.—Matt. 6:14, 15; 18:21, 22.

16. Omamọ udje ọgo yẹ i Joseph ọ haphia?

¹⁶ Joseph o dje omamọ udje ro dje oborẹ ene ru orusọ awọrọ lele, ọye yẹ ọmọ ọkpako i Jacob ọrhẹ Rachel. Emọ ọsẹ i Joseph awan ikpe na rioma kpahiẹn, nime ọsẹ aye o vwo ẹguọlọ kpahiẹn omamọ. Ọke ro ru, aye ni rhẹ Joseph no rhiẹ ọvrẹn. Ẹgbukpe buebun a nya vrẹn, fọkiẹ omamọ owian rẹ i Joseph ọ wian uvuẹn Egypt, na hariẹ mwu rhẹ ẹrhẹ ọreva rọ maido uvuẹn ẹkwotọre ọrana. Ọke rẹ orhọmo ọgbogbanhon ọ homaphia uvuẹn ẹkwotọre na, imizu i Joseph ni riẹ Egypt ya dẹ emaren, jọrẹn aye e vwrurhe yi-i. Manẹ i Joseph nọ ha omẹgbanhon ọnẹyen e ruẹ aye kele fọkiẹ oborẹ imizie i ru vrẹn ne. Ukperẹ ono ru omaran, nọ damu imizie ni, sẹ aye i ghini wene ne. Ọke rọ mẹrẹn taghene imizie i ghini wene ne, Joseph no dje oma rẹn aye. Ojiri bẹn, nọ tare: ‘Are i vwe jenẹ ofẹn o mwu are-e. Mi na rha yẹ are ọrhẹ emọ are emaren.’ Iyẹnrẹn i Baibol na nọ ta riaro: ‘Omarana nọ ha urhebro rẹn aye jeghwai tẹmro rọ nọ bọn aye gbanhon.’—Gen. 50:21.

17. Me yo fori ne wu ru orhianẹ awọrọ i ru sọ?

¹⁷ Orhiẹ emru ẹghwanren ra na karorhọ taghene orusọ ọ vwo kanrẹn ọwa-an, omarana ana sabu ru awọrọ sọ. Ọwan i rha mẹrẹnvwrurhe taghene ọwan i ru awọrọ sọ, Baibol na ọ ta rẹn ọwan ne bru ohworho nya jeghwai damoma kwaphiẹ ẹmro na rhọ. (Se Matthew 5:23, 24.) Oma ọ merhen ọwan ọke rẹ awọro a ha orusọ ọwan e rhomu ọwan, no fori taghene e ji ru omaran rẹn aye. Colossians 3:13 ọrhọ ta rẹn ọwan: ‘Rha kwaphiẹrhọ jeghwai rha harhomu owuowọnwan nẹ ẹhẹn sa, arha tobọ ruo biomu. Jerẹ oborẹ i Jehova ọ harhomu are nẹ ẹhẹn rhe, are i gbe ji ru omaran.’ Ẹguọlọ Ilele Kristi ‘ọ vwọ sẹrorẹ orusọ-ọ,’ omaran 1 Corinthians 13:5 ọ tare. Ọwan i rhe vwo uruemru ra harhomu awọrọ, Jehova nẹ ọnọ harhomu ọwan. Itiọrurhomẹmro, orho sekpahen oborẹ ene ru kpahen orusọ awọrọ, izede ro fori rẹ Ilele Kristi ina ha kpahen, yẹ aye ina hẹrokele Ọsẹ ọwan ro dje arodọmẹ phia rẹn ọwan ọke rẹ ọwan i rhe ruie sọ.—Se Psalm 103:12-14.