Ekete ra Rionbọrhọ Uvuẹn Ọbe Owian Akpenyerẹn Ọwan Ọrhẹ Iruo Uvie Na
FEBRUARY 5-11
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | MATTHEW 12-13
“Udje Irosu Ọrhẹ Ẹgon”
(Matthew 13:24-26) Ọye nọ ha udje ọrọrọ phia harẹn aye, nọ tare: “Uvie odjuwu na ọ họhọ ọhworhare rọ wọ omamọ ikeri ewawọ rhẹ ikebi ọnẹyen. 25 Ọke ihworho a merhẹn, ọvwreghrẹn yen nọ wọ ẹgon rhẹ uvwre irosu na nọ nyarhẹn. 26 Ọke irosu na a họ jeghwai mọ emamọ, ẹgon na ni jeghwai homaphia.
w13 7/15 9-10 ¶2-3
“Nughe! Mẹmẹ Rhẹ Are i Gba Havwiẹ Ẹdẹ Na Ephian”
2 Ekwakwa ri phiare uvuẹn ikebi ọghwẹrẹ na, o dje ọke ọrhẹ oborẹ i Jesu ono ru koko ẹko irosu na nẹ uvwre ituakpọ, nọyẹ Ilele Kristi ra djẹha ri ne lelie sun uvuẹn Uvie ọnẹyen. Ọke a wọ ewawọ na ọ tonrhọ uvuẹn Pentecost 33 ọke i Kristi. Ekoko na ono toba ọke era djẹha re ji rhirhiẹ ye uvuẹn oba enyerakpọ ọnana, ina mẹrẹn osa aye jeghwai riẹ odjuwu. (Matt. 24:31; Rev. 7:1-4) Jerẹ oborẹ oberun ugbenu ọ ha userhumu rẹn ohworho mẹrẹn ekete ri kinhariẹ ye, omaran isẹ ọnana ọ ji ha userhumu rẹn ọwan mẹrẹn ekwakwa ri na phia uvwre ẹgbukpe 2,000. Nẹ uvuẹn erhirhiẹ ọnana, ekwakwa ego ri surhobọmwu Uvie na yẹ ọwan a mẹrẹn? Isẹ na o dje kpahen ọke ra wọ ikeri, ọke ọdo ọrhẹ ọke orhọ. Urhomu-ẹmro ọnana ọ tẹnrovi ọke orhọ na.
OBOTỌRE ẸRUETE I JESU
3 Uvuẹn ọtonrhọ ẹgbukpe 200 ọke i Kristi, “ẹgon na ni jeghwai homaphia,” ọke Ilele Kristi ra gemai ruẹ a homaphia uvuẹn akpọ na. (Matt. 13:26) Ọke ẹgbukpe 400 o te, Ilele Kristi ri họhọ ẹgon na ni bun vrẹn Ilele Kristi ra djẹha. Karorhọ taghene uvuẹn isẹ na, evrẹn na ni ta rẹn onini aye nọ yẹ aye uphẹn nẹ aye i ghwie ẹgon na. (Matt. 13:28) Marhẹ onini na ọ kpahenrhọ ye lele?
(Matthew 13:27-29) Omarana, evrẹn erẹ onini oghwa na ni bru rie rhe jeghwai ta riẹn, ‘Onini, wa wọ emamọ ikeri rhẹ uvuẹn ikebi ọnọ? Ni marhẹ o ru vwo ẹgon?’ 28 Nọ ta rẹn aye, ‘Ọvwreghrẹn na, ọhworhare, yo ruẹ ọnana.’ Evrẹn na ni ta riẹn, ‘Omarana, wu guọlọre taghene ame i ye ghwie aye?’ 29 Nọ ta rẹn aye, ‘Ẹjo, fọkime ọke are ine ghwie ẹgon na, are ina sabu ghwie irosu na ba.
w13 7/15 10 ¶4
“Nughe! Mẹmẹ Rhẹ Are i Gba Havwiẹ Ẹdẹ Na Ephian”
4 Ra ta kpahen irosu ọrhẹ ẹgon na, Jesu ọrhọ ta: “Jenẹ eva na i do kugbe bọmọke orhọ na ono te.” Ekama ọnana no djephia taghene nẹ ọke Ilele Kristi erẹ ukaro ye te inyenana, o vwo Ilele Kristi ezẹko ra djẹha ri ha uvuẹn otọrakpọ na. Ehion ẹmro ọrana o dje oborẹ i Jesu ọ ta rẹn idibo yi rhiẹ urhomẹmro: “Mẹmẹ rhẹ are i gba havwiẹ ẹdẹ na ephian bọmọke enyerakpọ na ono te oba.” (Matt. 28:20) Omarana, Jesu ọnọ hẹrote Ilele Kristi ra djẹha na uvuẹn ẹdẹ na ephian ri lele fi ọke oba na. Ọrẹn, ra mẹriẹn taghene Ilele Kristi ra gemai ruẹ i do ghwẹ aye na, ọwan e ghini rhe eri ha ẹko irosu na uvuẹn uvwre ọke ọrana-a. Ọrẹn, ẹgbukpe buebun a vrẹn bọmọke orhọ na o ki te, ẹko irosu na ni homaphia. Marhẹ ọrana o ru phia?
(Matthew 13:30) Jenẹ eva na i do kugbe bọmọke orhọ na ono te, uvwre ọke orhọ na, Mi na ta rẹn ere vuẹn na: Are i kiki ghwie ẹgon na jeghwai gba aye kugbe na torhẹ aye; orho ru, are i gbe koko irosu na rhẹ uvuẹn oghwa ra sẹrorẹ ekwakwa mẹ rhọ.’”
w13 7/15 12 ¶10-12
“Nughe! Mẹmẹ Rhẹ Are i Gba Havwiẹ Ẹdẹ Na Ephian”
10 Ọrukaro, ghwie ẹgon na. Jesu ọrhọ ta: “Uvwre ọke orhọ na, Mi na ta rẹn ere vuẹn na: Are i kiki ghwie ẹgon na jeghwai gba aye kugbe.” Ẹgbukpe 1914 ọ vrẹn hin, emakashe na ni tuẹn ‘eghwie’ Ilele Kristi ri họhọ ẹgon na nyoma ra hẹriẹ aye nẹ uvwre IIele Kristi ra djẹha, “emọ erẹ Uvie na.”—Matt. 13:30, 38, 41.
11 Rẹ owian na o nya riaro, ovẹnẹ uvwre ẹko eva na nọ dabu fiotọre rhọ. (Rev. 18:1, 4) Ẹgbukpe 1919, nọ dabu dje yi fiotọre taghene Babylon Rode o se ne. Me yọ ghini vẹnẹ Ilele Kristi urhomẹmro nẹ era gemai ruẹ na? Owian aghwoghwo na. Ihworho ra kobaro usuẹn Emọ Uyono i Baibol na, ni dabu karunumwu ọghanronmẹ rẹ ohworho owuowu ono vwobọrhọ owian aghwoghwo Uvie na. Jerẹ udje, ọbe na To Whom the Work Is Entrusted, re fomu phia ẹgbukpe 1919, ọ ta rẹn Ilele Kristi ephian ra djẹha nẹ aye ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa. Ọrhọ ta: “Owian na ọ doro omamọ, ọrẹn, Ọrovwori na yo vworie, ọnọ ji yẹ ọwan omẹgbanhon re ne ruie. Wu vwo uphẹn wu ne vwobọrhọ ye.” Marhẹ aye i kpahenrhọ ye lele? Nẹ ọke ọrana rhe, Oghwa Odẹrẹ ọrẹ 1922 ọrhọ ta, Emọ Uyono i Baibol na ni fiomarhọ owian aghwoghwo na vuọnvuọn. O jiri-i, aghwoghwo i nẹ oghwa riẹ oghwa no mo rhiẹ oborẹ e rhe Ilele Kristi ri vwo atamwu rhọ, jerẹ oborẹ ọ havwọ inyenana.
12 Ọreva, koko irosu na. Jesu nọ ta rẹn emakashe enẹyen: “Are i gbe koko irosu na rhẹ uvuẹn oghwa ra sẹrorẹ ekwakwa mẹ rhọ.” (Matt. 13:30) Nẹ ẹgbukpe 1919 rhe, e koko era djẹha na rhẹ ukoko Ilele Kristi ra rharhumu ha mwu na. Harẹn Ilele Kristi ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha re nyerẹn ọke oba enyerakpọ ọnana, ekoko rọ kẹta ọnọ homaphia ọke aye ina mẹrẹn osa ẹkwa obẹ odjuwu.—Dan. 7:18, 22, 27.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Matthew 12:20) Ọye o burhun uphrophro orhan rọ joma ghwọghọ hin ne na-a, Ọye ọ jeghwai fuẹn ukpẹ rọ joma fun ne na-a, bọmọke ọnọ ha orhienbro ọsoso fikparobọ.
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 12:20
ufi ukpẹ rọ joma fun ne: Ukpẹ owu ra mai mẹrẹn uvuẹn eghwa buebun ọke ahwanren, ọyẹ ukpẹ ukolẹhẹn. O vwo ufi ro te ikarasi na rọ lẹrhiẹ bara. Ẹmro i Greek re se “ufi ukpẹ rọ joma fun ne,” ọnọ sabu mevirhọ ufi ukpẹ ro vwo iphirhi ọvo, fọkime ughumu erhanren ọ ji havwiẹ, ọrẹn o vwo rho lo-o, yanghene ọ tobọ fun ne. Aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn Isaiah 42:3, ọ ta kpahen aruẹdọn i Jesu o vwori, taghene ọye o fuẹn ibiẹ ifiẹrorhọ ri ihworho ẹhẹn aye i seriotọre i vwori-i.
(Matthew 13:25) Ọke ihworho a merhẹn, ọvwreghrẹn yen nọ wọ ẹgon rhẹ uvwre irosu na nọ nyarhẹn.
Wu Rheri?
Mesoriẹ ene kwerhọ taghene ọke ahwanren ohworho ọnọ ghini sabu wọ ẹgon rhẹ ikebi ọreva ye?
JESU ọ tare uvuẹn Matthew 13:24-26 taghene: ‘Uvie odjuwu na ọ họhọ ọhworhare rọ wọ omamọ ikeri ewawọ rhẹ ikebi ọnẹyen. Ọke ihworho a merhẹn, ọvwreghrẹn yen nọ wọ ẹgon rhẹ uvwre irosu na nọ nyarhẹn. Ọke irosu na a họ jeghwai mọ emamọ, ẹgon na ni jeghwai homaphia.’ Ihworho buebun ra ya ẹbe, na frẹfro sẹ udje ọnana ghini urhomẹmro, ọrẹn ẹbe i Rome ọke ahwanren i kwerhọ ye taghene urhomẹmro.
“Ohworho ọrhọ wọ odin rhẹ ikebi ọreva ye no ruie kele, . . . ọrana ọkon lele urhi Rome. Ra mẹriẹn taghene e je urhi kpahen emru ọnana, no djephia taghene ọ phia omamọ,” omaran idishọnari i Baibol owu ọ tare. Ọgba irherhe owu re se Alastair Kerr, o dje fiotọre taghene uvuẹn ẹgbukpe 533 C.E., ohworho ro sun i Rome re se Justinian, no fomu ẹbe ọnẹyen re se Digest phia, urhi Rome ọrhẹ ẹmro rẹ ihworho re guẹnzọn i tare (uvwre ẹgbukpe 100-250 C.E.) i ha uvuẹn ọbe na. Sekpahen owian ọnana, Ulpian rọ dabu rhe urhi na, ọ rionbọrhọ ẹzọn rẹ Celsus ro sun Rome o gunrun (Digest, 9.2.27.14). Ọ tare taghene a wọ odin rhẹ ikebi ohworho ọrọrọ, fọkiẹ ọrana ewawọ ohworho na ni hwuru. Ọbe i Digest na ọ tare taghene ohworho ro ru sọ na, ọnọ kwa oborẹ ọ ghwọghọre na harẹn ohworho ro vwo ikebi na.
Nime aruo uruemru obiobiomu ọrana ọ phiare uvuẹn i Rome ọke ahwanren, no djephia taghene udje ri Jesu ọ haphia na ghini urhomẹmro.
Isese i Baibol
(Matthew 12:1-21) Uvuẹn ọke ọrana, Jesu nọ nya ikebi ra wọ ewawọ rhọ ẹdẹ i Sabbath na. Orhọmo no kpe idibo yi, aye na kọrẹ irosu ria. 2 Ọke itu Pharisee na a mẹrẹn aye, aye ni ta riẹn: “Nughe! Idibo enọ e ruẹ oborẹ ọ haso urhi uvuẹn ẹdẹ i Sabbath na.” 3 Nọ ta rẹn aye: “Are e ji se oborẹ i David o ruru ọke orhọmo o kpe yi ọrhẹ ehworhare re lelie? 4 Oborẹ ọ ruẹ oghwa Osolobrugwẹ jeghwai riẹ ibrẹdi ẹhaphia na, oborẹ o vwo fo riẹn ọrhẹ eri lelirie nẹ aye i re, jokpanẹ, irherẹn na ọvo? 5 Yanghene are e ji se yi uvuẹn Urhi na taghene ẹdẹ i Sabbath na, erherẹn ri ha uvuẹn oghwa ẹga na, i gbe i Sabbath na ghwu jeghwai vabọ iborhin? 6 Ọrẹn, mia ta rẹn are taghene oborẹ ọ do ghwẹ oghwa ẹga na ọ ha aran. 7 Ọrẹn, orhianẹ are i vwẹruọ oborẹ ọnana o mevirhọ, ‘Mi guọlọ arodọmẹ orhiẹ izobo-o,’ manẹ are i vwe brorhiẹn kpe eri vabọ iborhi-in. 8 Fọkime Ọmọ onyakpọ na yẹ Ọrovwori i Sabbath na.” 9 Ọke ro nẹ avwaye ne, no riẹ synagogue aye, 10 nughe! o vwo ọhworhare owu rẹ obọ ye ọ kako! Omarana, aye ni nọ riẹn, “O fori ne simi ohworho uvuẹn ẹdẹ i Sabbath?” neneyo aye i sabu mẹrẹn ekete mọriẹn. 11 Nọ ta rẹn aye: “Orhianẹ wu vwo ogegede owu, ogegede na no se rhẹ ọgọdọ uvuẹn ẹdẹ i Sabbath na, o vwo ohworho owuorowu usuẹn are na rọ nọ jọ kpariẹ nẹ uvuien? 12 Onyakpọ ọ ghanren vrẹn ogegede! Omarana, o fori ne ru oborẹ oserhọ uvuẹn ẹdẹ i Sabbath.” 13 Habaye, nọ ta rẹn ọhworhare na: “Riẹn obọ ọnọ phia.” Nọ riẹn obọ na, nọ kpokpọre jerẹ obọ ọreva ye. 14 Ọrẹn, itu i Pharisee na ni nyarhẹn jeghwai djiroro aye ine kpe yi. 15 Ro rhe ọnana, Jesu no nẹ avwaye. Ihworho buebun ni ji lelie, no ji simi aye ephian, 16 ọrẹn, nọ ta rẹn aye taghene aye i vwa ta taghene ọye yo simirin aye-e, 17 neneyo ọ sabu ha oborẹ a nyoma ọmẹraro Isaiah ta te orugba, rọ tare: 18 “Nughe! Odibo mẹ mi djẹha, ọ ri mi vwo ẹguọlọ kpahen, ri mi vwo ekwerhọ kpahen! Mi na yẹ ye ẹhẹn ọfuanfon mẹ, ono ji brorhiẹn rọ gbare harẹn egbamwa na. 19 Ọ vwọ samọ kunu yanghene viẹ phia-a, yanghene ohworho owuorowu o rhon uvwele yi uvuẹn idumu na-a. 20 Ọye o burhun uphrophro orhan rọ joma ghwọghọ hin ne na-a, Ọye ọ jeghwai fuẹn ukpẹ rọ joma fun ne na-a, bọmọke ọnọ ha orhienbro ọsoso fikparobọ. 21 Itiọrurhomẹmro, nyoma odẹ ye egbamwa ine vwo ifiẹrorhọ.”
FEBRUARY 12-18
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | MATTHEW 14-15
“Ra Ghẹrẹ Ihworho Buebun Nyoma Otu Krẹn”
(Matthew 14:16, 17) Ọrẹn, Jesu nọ ta rẹn aye: “O fo nẹ aye i nyarhẹ-ẹn; are i yẹ aye emaren re.” 17 Aye ni ta riẹn: “Ọwan e vwo emru ọrọrọ vrẹn ibrẹdi isionrin ọrhẹ irherin eva-a.”
w13 7/15 15 ¶2
Ra Ghẹrẹ Ihworho Buebun Nyoma Otu Krẹn
2 Ọke ri Jesu ọ mẹrẹn otu na, no vwo aruẹdọn kpahen ihworho na, omarana no simi ihworho re kpomẹ usuẹn aye jeghwai yono aye ekwakwa buebun kpahen Uvie Osolobrugwẹ. Ọke ohwọnhwọn o te ne, idibo na ni ta rẹn i Jesu nọ ta rẹn ihworho na nẹ aye ya dẹ emaren re uvuẹn ọko ri kẹrẹ aye. Ọrẹn, Jesu nọ ta rẹn idibo yi: “Are i yẹ aye emaren re.” Oborẹ ọ tare na o gberẹ aye unu, fọkime oborẹ aye i vwori ọ ghwai bu-un, ibrẹdi isionrin ọrhẹ irherin eva.
(Matthew 14:18, 19) Nọ tare: “Ha aye vwe mẹ.” 19 Nọ ta rẹn otu na nẹ aye i siyẹ odin na. Omarana nọ ha ibrẹdi isionrin ọrhẹ irherin eva na, nọ kpare ughwaro ni odjuwu, nọ nẹrhomo, no bru ibrẹdi na jeghwai ha aye rẹn idibo yi, idibo na ni hariẹ rẹn otu na.
w13 7/15 15 ¶3
Ra Ghẹrẹ Ihworho Buebun Nyoma Otu Krẹn
3 Arodọmẹ no mwu i Jesu ruẹ igbewunu, ọnana ọvo yẹ igbewunu Matthew, Mark, Luke ọrhẹ John i ya kpahen. (Mark 6:35-44; Luke 9:10-17; John 6:1-13) Jesu nọ ta rẹn idibo yi nẹ aye ta rẹn otu na ni siye odin na ẹko 50 ọrhẹ 100. Ọke rọ nẹrhomo hin, no bru ibrẹdi na jeghwai ghalẹ irherin na. Ukperẹ i Jesu ọnọ ha emaren na rẹn otu na, nọ hariẹ rẹn “idibo yi, idibo na ni hariẹ rẹn otu na.” Ọrẹ izede igbewunu, emaren o burun harẹn ihworho ephian rẹ aye i rere. Gbe rorie: Jesu ọ ghẹrẹ ihworho buebun nyoma otu krẹn—nọyẹ idibo yi.
(Matthew 14:20, 21) Omarana, aye ephian ni riẹ evwanvuọn, aye ni koko eri hẹrhẹre na, ekalokpọ 12 yi vuọnren. 21 Ihworho ri riẹ emaren na i tẹ ehworhare 5,000, omaran ji te emẹse ọrhẹ emọvwerhe.
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 14:21
omaran ji te emẹse ọrhẹ emọvwerhe: Matthew ọvo yọ ta kpahen emẹse ọrhẹ emọvwerhe ọke rọ nẹ iyẹnren kpahen igbewunu ọnana. Ihworho ri Jesu ọ ghẹrẹre izede igbewunu, ina sabu vrẹn 15,000.
w13 7/15 15 ¶1
Ra Ghẹrẹ Ihworho Buebun Nyoma Otu Krẹn
GBE roro kpahen erhirhiẹ na. (Se Matthew 14:14-21.) Ọke orẹ Ọnyavrẹn ẹgbukpe 32 ọke i Kristi ọ guọlọ te ne. Otu ihworho emrẹ ehworhare 5,000, ọrẹn e kele emẹse ọrhẹ emọvwerhe baye-e, aye rhẹ Jesu kugbe idibo yi, i ha uvuẹn ekete rọ fọre otafe amwa i Bethsaida, ọko rọ ha obọrẹ orierun okokọ Urhie i Galilee.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Matthew 15:7-9) Are ihworho ra gemai ruẹ na, Isaiah ọ mẹraro kpahen are ọke rọ ta: 8 “Ihworho enana a họghọ mẹ rhẹ ugbunu aye, ọrẹn ọmudu aye o tephe mẹ. 9 Ẹga rẹ aye a ha mẹ ofefe, fọkime aye e yono irhi ituakpọ rẹ aye i vwo ekwerhọ kpahen.’”
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 15:7
ihworho ra gemai ruẹ: Ẹmro i Greek na hy·po·kri·tesʹ o mevirhọ ọke i itu Greek (ọke oru itu Rome) re vwobọrhẹ iruẹn udje ra jẹ erhu ọduado ro rhurhu ughwaro aye rhọ, rọ ji wẹnẹ uvwele aye ọke aye a tẹmro. Na ha ẹmro na e dje kohworho kohworho ro tiẹ oborẹ o roro yanghene uruemru ọnẹyen nuẹ, nyoma ro ruẹ omeru yanghene rọ gemai ruẹ. Jesu o se ilori ẹga itu i Jew na taghene aye “ihworho ra gemai ruẹ.”—Mt 6:5, 16.
(Matthew 15:26) Ọrẹ ẹkpahenrhọ nọ tare: “Orhomu ra na ha ibrẹdi emọvwerhe na jeghwai dorien rẹn emọ arimwamwa-a.”
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 15:26
emọvwerhe . . . emọ arimwamwa: Rẹ arimwamwa o rhiẹ aranmo rọ vwọ fon lele urhi i Moses, Baibol na ọ hariẹ dje emru sakamu. (Le 11:27; Mt 7:6; Php 3:2; Re 22:15) Ọrẹn, uvuẹn iyẹnrẹn i Mark (7:27) ọrhẹ i Matthew kpahen ẹmro ri Jesu ọ ha ruiruo, o mevirhọ “emọ arimwamwa” yanghene “arimwamwa re kruẹn,” nọ hariẹ dje udje serhọ ovwan. Ọkezẹko, ọnana o djephia taghene i Jesu o roro kpahen oborẹ e se eranmo re rhirhiẹ oghwa ihworho ri vwe rhiẹ i Jew. Nyoma rọ ta taghene emọ Israel i họhọ “emọvwerhe” ọrhẹ ihworho ri vwe rhiẹ i Jew nẹ “emọ arimwamwa,” Jesu nọ dabu dje kpahen eri na karo. Uvuẹn oghwa ro vwo emọvwerhe ọrhẹ arimwamwa, emọ na ya kiki ghẹrẹ.
Isese i Baibol
(Matthew 15:1-20) Omarana, otu i Pharisee ọrhẹ eyẹbe ni nẹ Jerusalem bru i Jesu rhe, nẹ aye a ta: 2 “Mesoriẹ idibo enọ a kparahasuẹ irueruo esẹ ame ride? Jerẹ udje, aye i vwe ghwe abọ aye ọke aye a guọlọ riẹ emare-en.” 3 Ọrẹ ẹkpahenrhọ, nọ ta rẹn aye: “Mesoriẹ are e gbe urhi Osolobrugwẹ ghwẹ fọkiẹ irueruo rẹ are i ru notọre rhe? 4 Jerẹ udje, Osolobrugwẹ ọ tare: ‘Họghọ rẹn ọsẹ ọrhẹ izu are,’ ọrhẹ, ‘Jenẹ ohworho rọ ta erharhere ẹmro kpahen ọsẹ ye yanghene izie o hwu.’ 5 Ọrẹn are a ta, ‘Kohworho kohworho rọ ta rẹn ọsẹ ye yanghene izie: “Kemru kemru mi vwori rọ nọ sabu rhiẹ erere wẹn, ẹghẹlẹ mi ha ve rẹn Osolobrugwẹ,” 6 o fo nọ họghọ rẹn ọsẹ ye kakaka-a.’ Omarana, ẹmro Osolobrugwẹ orho fiemru fọkiẹ irueruo rẹ are i ru notọre rhe-e. 7 Are ihworho ra gemai ruẹ na, Isaiah ọ mẹraro kpahen are ọke rọ ta: 8 “Ihworho enana a họghọ mẹ rhẹ ugbunu aye, ọrẹn ọmudu aye o tephe mẹ. 9 Ẹga rẹ aye a ha mẹ ofefe, fọkime aye e yono irhi ituakpọ rẹ aye i vwo ekwerhọ kpahen.’ 10 Omarana, no se otu na kẹrẹ oma jeghwai ta rẹn aye: “Kerhọ jeghwai vwẹruọ ye: 11 Rhẹ oborẹ ọ ruẹ ugbunu ohworho yo gbe yi aghwa-a, ọrẹn, oborẹ o nẹ ugbunuie sa yo gbe yi aghwa.” 12 Idibo yi ni brurie rhe jeghwai ta riẹn: “Wu rheri taghene evwan o biomẹ itu i Pharisee na fọkiẹ oborẹ wu tare na?” 13 Ọrẹ ẹkpahenrhọ, nọ tare: Kowawọ kowawọ rẹ Ọsẹ mẹ ọ vwọ wọ, ene ghwie yi. 14 Are i nyajẹ aye vwo. Ituẹro yẹ aye ruẹ. Omarana, orhianẹ otuẹro o suẹn otuẹro ọrọrọ, aye awanva ine se rhẹ ọgọdọ.” 15 Peter nọ tare: “Dabu dje udje na fiotọre rẹn ame.” 16 Omarana, nọ tare: “Ukperhumẹ are e ji vwẹruọ ye? 17 Are e rhe taghene kemru kemru rọ ruẹ uvuẹn ugbunu na ọ nya evwan na vrẹn, na jeghwai ne yi fughwẹ? 18 Ọrẹn, kemru kemru ro nẹ ugbunu na rhe, uvuẹn ọmudu na yo nurhe, ekwakwa erana ye gbe ohworho aghwa. 19 Jerẹ udje, uvuẹn ọmudu na yẹ iroro esọsọ enẹ sa, ikpekpe, ọvwiẹghwọ, irueruo ọfanrhiẹn, uhieso, iseri efian, erharhere ẹmro kpahen Osolobrugwẹ. 20 Enana yẹ ekwakwa re gbe ohworho aghwa; ọrẹn na riẹ emaren rhẹ abọ re vwe ghwe, o vwo gbe ohworho aghwa-a.”
FEBRUARY 19-25
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | MATTHEW 16-17
“Iroro Ọrọmo We Roro?”
(Matthew 16:21, 22) Nẹ ọke ọrana rhe, Jesu nọ dabu dje yi fiotọre rẹn idibo enẹyen taghene ọye ono riẹ i Jerusalem jeghwai rioja ekwakwa buebun nẹ abọ ekpako na, ilotu irherẹn na ọrhẹ eyẹbe na, ene ji kpe yi, ẹdẹ ọresa nẹ ono vẹnrẹn. 22 Omarana, Peter no se rie riẹ okokọ jeghwai ghwọ ghwie, rọ ta: “Roro harẹn oma, Ọrovwori; ekwakwa enana i phia wẹ-ẹn.”
Esa—Nyalele Usuon i Kristi
17 Uvuẹn erhirhiẹ ọrọrọ, Jesu nọ ta rẹn idibo yi taghene ọye ono riẹ i Jerusalem, oboran yẹ ana kparehasuiẹ nẹ abọ “ekpako na, ilotu irherẹn na ọrhẹ eyẹbe na, ene ji kpe yi, ẹdẹ ọresa nẹ ono vẹnrẹn.” Omarana, Peter no se rie riẹ okokọ jeghwai ghwọ ghwie, rọ ta: “Roro harẹn oma, Ọrovwori; ekwakwa enana i phia wẹ-ẹn.” Itiọrurhomẹmro, Peter ọ ha uphẹn rẹn oborẹ o rorori taghene o serhọ no suẹn iroro ọnẹyen. Jesu nọ ha ọkpọvi phia. Omarana, nọ ta riẹn: “Nya riẹ oberhumu mẹ, Echu! Wẹwẹ ọgbanrhọ ha mẹ, fọkime we roro iroro ituakpọ, orhiẹ ọrẹ Osolobrugwẹ-ẹ.”—Matthew 16:21-23.
(Matthew 16:23) Ọrẹn, nọ ghwẹrioma nọ ta rẹn Peter: “Nya riẹ oberhumu mẹ, Echu! Wẹwẹ ọgbanrhọ ha mẹ, fọkime we roro iroro ituakpọ, orhiẹ ọrẹ Osolobrugwẹ-ẹ.”
w15 5/15 13 ¶16-17
Rha Dẹrẹ—Echu ọ Guọlọ Ghwọghọ Owẹwẹ!
16 Echu ono ghweghwe idibo i Jehova ri vwẹ oruru. Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ ọ phiare ọke i Jesu ọ ta rẹn idibo yi taghene ene kpe yi phẹrẹkpẹ. Rhẹ omamọ iroro, ọnyikọ Peter nọ ha i Jesu ruẹ okokọ, nọ ta riẹn: “Roro harẹn oma, Ọrovwori; ekwakwa enana i phia wẹ-ẹn.” Jesu no fiudu kpahenrhọ rẹn i Peter: “Nya riẹ oberhumu mẹ, Echu!” (Matt. 16:22, 23) Mesoriẹ i Jesu o se i Peter “Echu”? Fọkime i Jesu o vwẹruọ oborẹ ọnọ phia na. Ọke ro no hwu ji ha oma ruẹ izobo otan jeghwai dje i Dẹbolo rhiẹ omọrenfian o te ne. Uvwre ọke ọgbogbanhon ọnana uvuẹn akpenyerẹn, orhiẹ ọke i Jesu ono “roro” harẹn omaye-en. No fiobọrhotọre yẹ oborẹ Echu ọ guọlọre taghene o ru.
17 Re tiẹ kẹrẹ oba enyerẹn ọnana, ọwan e ji nyerẹn uvuẹn ọke ọgbogbanhon. Echu ọ guọlọre taghene ọwan i fiobọrhotọre, nọyẹ “roro” harẹn oma ọwan nyoma re vwobọrhọ irueruo akpọ na, jeghwai lẹrhẹ ọwan je vwo ẹhẹn okpakpa. Wu vwe jẹ ọran phia wẹ-ẹn! Ukpomaran, “rha dẹrẹ.” (Matt. 24:42) We vwo ekwerhọ kpahen iyono Echu taghene ọke oba na o ji te-e—yanghene ọ vwọ tobọ sa-a.
(Matthew 16:24) Jesu nọ ta rẹn idibo yi: “Kohworho kohworho rọ guọlọ nyaleli mẹ, jenẹ ọ tiẹn omayen nọ kpare orhan oja ọnẹyen no rho leli mẹ.
w06 4/1 23 ¶9
‘Nyarhẹn, Nẹ Are i Ye Ruẹ Idibo Ihworho, Bru Aye Rhẹ Ame’
9 Ra na nyalele udje i Jesu ọke re ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ, me yẹ osurhobọmwu? Jesu ọ ta rẹn idibo yi: “Kohworho kohworho rọ guọlọ nyaleli mẹ, jenẹ ọ tiẹn omayen nọ kpare orhan oja ọnẹyen no rho leli mẹ.” (Matthew 16:24) Uvuẹn aran, Jesu ọ hunute ekwakwa esa rẹ ọwan ine vi ru. Ọrukaro, ọwan ina tiẹn oma ọwan. Nọyẹ, ọwan ina tiẹn irueruo ufiuvwele, ọrhẹ iroro ri sọre jeghwai kwerhọ urhebro ọrhẹ ọkpọvi Osolobrugwẹ. Ọreva ye, ana ‘kpare orhan oja ọwan.’ Uvuẹn ẹdẹ i Jesu orhan oja, o mevirhọ ofa ọrhẹ ojẹriọ. Re rhiẹ Ilele Kristi na, ọwan ina rioja fọkiẹ iyẹnrẹn esiri na. (2 Timothy 1:8) Dedevwo ihworho akpọ na ina sabu ha ọwan djechẹ jeghwai phien ọwan, jerẹ i Kristi ọwan i vwa ‘zofa-a,’ oma ọ merhen ọwan fọkime e rheri taghene ọwan e ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ. (Hebrews 12:2) Ọrọ kẹta, ọwan e lele i Jesu “bẹmẹdẹ.”—Psalm 73:26; 119:44; 145:2.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Matthew 16:18) Habaye, Mi ta wẹn: Wẹwẹ yi Peter, uvuẹn atita ọnana ye mi na bọn ukoko mẹ rhọ, anurẹsẹ Usin i sabu fie kparobọ-ọ.
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 16:18
Wẹwẹ yi Peter, uvuẹn atita ọnana: Ẹmro i Greek na peʹtros ra ha se ọhworhare o mevirhọ “ibiẹ atita; atita.” A hariẹ rhiẹ odẹ re se ohworho (Peter), odẹ i Greek ri Jesu o mwu rẹn Simon. (Joh 1:42) Peʹtra ra ha se ọmase o mevirhọ “atita,” ọnọ ji sabu rhiẹ atita rọ ha uvuẹn otọre na, ẹroruẹ atita, yanghene atita ọduado. Ẹmro i Greek ọnana ọ ji homaphia uvuẹn Mt 7:24, 25; 27:60; Lu 6:48; 8:6; Ro 9:33; 1Co 10:4; 1Pe 2:8. Ọrẹ imwẹro, Peter o ni oma yen taghene ọye yẹ atita ri Jesu ọ tare taghene ọnọ bọn ukoko ọnẹyen rhọ-ọ, ra mẹriẹn taghene uvuẹn 1 Peter 2:4-8 ọyọ tare taghene i Jesu yẹ “atita usimo,” rẹ Osolobrugwẹ ọ djẹha. Omaran ọ ji havwọ, ọnyikọ Paul ọ rionbọrhọ i Jesu taghene ọye yẹ “usimo” ọrhẹ “atita ọrẹ ẹhẹn na.” (1Co 3:11; 10:4) Omarana, Jesu ọ ha ẹmro udje ruiruo, rọ ta: ‘Wẹwẹ, mi seri Peter, Ibiẹ Atita na, i ghini dje i Kristi na gba, “atita ọnana,” yo no rhiẹ usimo ọrẹ ukoko Ilele Kristi.’
ukoko: Ọnana yẹ ekete ọrukaro rọ homaphia uvuẹn ẹmro i Greek re se ek·kle·siʹa. O nẹ ẹmro i Greek eva rhe, owu re se ek, ro mevirhọ “ruẹ afe,” ọrhẹ ka·leʹo, ro mevirhọ “ye se.” O mevirhọ ẹko ihworho re se koko fọkiẹ iroro owu yanghene irueruo owu. (Se Glọzri.) Uvuẹn ẹmro ọnana, Jesu ọ ta kpahen Ilele Kristi ra djẹha ri na rhiẹ usuẹn ukoko Ilele Kristi ra ha mwu, ri rhiẹ “atita re nyerẹn,” ra ‘ha aye bọn oghwa ọrẹ ẹhẹn na.’ (1Pe 2:4, 5) A ha ẹmro i Greek na ruiruo omamọ uvuẹn Septuagint, ro ji rhiẹ aruẹ owu uvuẹn edjadjẹ i Hebrew re se “ukoko,” ro mevirhọ ọsoso agbamwa ihworho Osolobrugwẹ. (De 23:3; 31:30) Uvuẹn Ac 7:38, emọ Israel re se nẹ uvuẹn i Egypt rhe, e serẹ aye “ukoko.” Omarana, Ilele Kristi re ‘se nẹ . . . okuku rhe’ ọrhẹ ‘ra ji djẹha . . . nẹ uvuẹn akpọ na’ yẹ eri rhiẹ “ukoko ọrẹ Osolobrugwẹ.”—1Pe 2:9; Joh 15:19; 1Co 1:2.
(Matthew 16:19) Mi na yẹ owẹwẹ usaphẹ erẹ Uvie obẹ idjuwu na, kemru kemru wu gbare uvuẹn akpọ na, a gbariẹ obẹ idjuwu ne, kemru kemru wu rhanren uvuẹn otọrakpọ na, a ji rhan yen obẹ idjuwu ne.”
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 16:19
usaphẹ erẹ Uvie obẹ idjuwu na: Uvuẹn i Baibol na, ihworho ra yẹre usaphẹ, sẹ era mẹrẹn yanghene era ha dje udje, a yẹrẹ aye omẹgbanhon usuon ezẹko. (1Ch 9:26, 27; Isa 22:20-22) Omarana, ẹmro na “usaphẹ” o mevirhọ omẹgbanhon usuon ọrhẹ owian. Peter ọ ha “usaphẹ” enana ra yẹriẹ na, e rhiẹ uphẹn rhọ harẹn itu i Jew (Ac 2:22-41), itu i Samaria (Ac 8:14-17), ọrhẹ Egehọ (Ac 10:34-38) nẹ aye vwo ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ neneyo aye i sabu ruẹ Uvie ọrẹ odjuwu na.
Isese i Baibol
(Matthew 16:1-20) Ekete aran, itu i Pharisee ọrhẹ Sadducee ni brurie rhe, jeghwai damiẹ ni, aye ni ta riẹn no dje oka phia ro nẹ obẹ odjuwu rhe harẹn aye. 2 Ọrẹ ẹkpahenrhọ, nọ ta rẹn aye: “Ọke owuọwọn orho te, are na ta, ‘ono rhiẹ omamọ aruọke, fọkime ivwrevwrede na ọ bara jerẹ erhanren,’ 3 ọrẹn, uvuẹn urhiọke, ‘aruọke na ọnọ fọ, oso ọnọ rhọ inyenana, fọkime ivwrevwrede na ọ bara jerẹ erhanren, ọrẹn, o ji birhọ.’ Are ina sabu dje kpahen omẹhaphia ivwrevwrede na fiotọre, ọrẹn, are i sabu ta oborẹ oka ọrẹ ọke ra havwọ na o mevirhọ-ọ. 4 Uvwiẹ evwọkon ọrhẹ igberadja, a guọlọ oka, ọrẹn, o vwo oka owuorowu re ne dje rẹn aye-e, jokpanẹ oka ọrẹ i Joʹnah.” Omarana, nọ nya nẹ avwaye, ji nyajẹ aye vwo. 5 Vwana, idibo na ni danvrẹn riẹ obọreva, aye arha karorhọ kparẹ ibrẹdi lele oma-a. 6 Jesu nọ ta rẹn aye: “Are ni oma are so jeghwai dẹrẹ fọkiẹ oborẹ ọ lẹrhẹ emru phie ọrẹ otu i Pharisee ọrhẹ Sadducee.” 7 Omarana, aye ne roro uvwre oma aye, rẹ aye ta: “Ame a kparẹ ibrẹdi owuorowu lele oma-a.” 8 Ri Jesu o rhe ọnana, nọ tare: “Mesoriẹ are a ta taghene are a kparẹ ibrẹdi-i, are ri vwo esegburhomẹmro ọkokamu? 9 Are a mẹrẹn uhwẹmro na, yanghene are a karorhọ taghene ibrẹdi isionrin ọyẹ a ghẹrẹ otu ri te 5,000, emwa ekalokpọ yẹ are i kokori? 10 Yanghene ibrẹdi irhiruẹ ra ha ghẹrẹ otu ri te 4,000, ekalokpọ emwa yẹ are i kokori? 11 Mesoriẹ are i vwe vwẹruọ ye taghene mi vwa ta kpahen ibrẹdi-i? Ọrẹn, are i ni oma so fọkiẹ oborẹ ọ lẹrhẹ emru phie ọrẹ otu i Pharisee ọrhẹ Sadducee na.” 12 Omarana, aye ni vwẹruọ ye taghene ọ ta rẹn aye nẹ aye i ni oma aye so, orhiẹ fọkiẹ oborẹ ọ lẹrhẹ ibrẹdi phie-e, ọrẹn, harẹn iyono erẹ otu i Pharisee ọrhẹ Sadducee na. 13 Ọke rọ ruẹ okogho i Caes·a·reʹa Phi·lipʹpi, Jesu nọ nọ idibo yi: “Ọrọmo yẹ ihworho a ta taghene Ọmọ onyakpọ ọ havwọ?” 14 Aye ni tare: “Ezẹko a ta taghene John ro Brawanrhame, awọrọ E·liʹjah, awọrọ a ji ta taghene Jeremiah yanghene owu usuẹn emẹraro na.” 15 Nọ nọrẹn aye: “Are vwo, ọrọmo are i hare mẹ rhọ?” 16 Simon Peter nọ kpahenrhọ ye: ‘Wẹwẹ yi Kristi na, Ọmọ Osolobrugwẹ ro nyerẹn na.” 17 Ọrẹ ẹkpahenrhọ, Jesu nọ ta riẹn: “omamerhomẹ ọ havwiẹ wẹn, Simọn ọmọ i Joʹnah, fọkime, rhẹ uhwen ọrhẹ ọbara yo djerie wẹ-ẹn, ọrẹn, Ọsẹ mẹ rọ ha obẹ idjuwu yo rurie. 18 Habaye, Mi ta wẹn: Wẹwẹ yi Peter, uvuẹn atita ọnana ye mi na bọn ukoko mẹ rhọ, anurẹsẹ Usin i sabu fie kparobọ-ọ. 19 Mi na yẹ owẹwẹ usaphẹ erẹ Uvie obẹ idjuwu na, kemru kemru wu gbare uvuẹn akpọ na, a gbariẹ obẹ idjuwu ne, kemru kemru wu rhanren uvuẹn otọrakpọ na, a ji rhan yen obẹ idjuwu ne.” 20 Omarana, nọ dabu ta rẹn idibo yi taghene aye i vwa ta rẹn ohworho owuorowu taghene ọye yẹ i Kristi na-a.
FEBRUARY 26–MARCH 4
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | MATTHEW 18-19
“Ni Oma So Ne Wu Ja Suẹ Ukọ Harẹn Oma Ọrhẹ Awọrọ”
(Matthew 18:6, 7) Ọrẹn, kohworho kohworho ro rhiẹ ukọ harẹn ihworho enana ri vwo esegburhomẹmro kpahen mẹ, ono rhomu riẹn orhianẹ ọ gba atita rẹ ekẹrẹkẹtẹ ọ lọrọ rhẹ owọriẹ jeghwai dimi omayen rhẹ uvuẹn urhie ọduado na. 7 “Ukpokpogho ọ rhirhiẹ ye harẹn akpọ na fọkiẹ ukọ na! Itiọrurhomẹmro, a sabu vabọ ukọ-ọ, ọrẹn, ukpokpogho ọ rhirhiẹ ye harẹn ohworho rẹ ukọ na ọ nyoma yen rhe!
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 18:6, 7
atita rẹ ekẹrẹkẹtẹ ọ lọrọ: Yanghene “atita ọduado.” O mevirhọ, “atita ọrẹ ekẹrẹkẹtẹ.” Aruẹ atita ọrana, ọkezẹko o seri tẹ 1.2-1.5 m (nọyẹ isihianghwẹ 4-5), ọ ghwa te erhirhiẹ ekẹrẹkẹtẹ ọvo yọ nọ sabu lọriẹ.
ukọ: Ẹmro i Greek na re se skanʹda·lon, o mevirhọ “ukọ,” e roririe taghene o mevirhọ ufi; ihworho ezẹko i tare taghene o mevirhọ ibiẹ orhan re fiẹ oborẹ a ha kpahẹn ufi rhọ. Riobarorhọ, o mevirhọ kemru kemru rọ nọ sabu suẹ ukọ yanghene lẹrhẹ ohworho se. Ọrẹ udje, o mevirhọ irueruo yanghene erhirhiẹ rọ nọ sabu suẹn ohworho nyalele izede ro vwo serhọ, rọ suẹ ọgbanrhọ, irueruo ri vwa fon yanghene ọdandan. Uvuẹn Mt 18:8, 9, ẹmro na skan·da·liʹzo, ra rhian rhẹ “suẹ uko,” ọnọ ji sabu mevirhọ “rhiẹ ufi; lẹrhẹ ohworho ru ọdandan.”
nwtsty ikpekporo ọrhẹ ughe
Atita
A ha atita eduado lọ ikeri ewawọ jerẹ ọka jeghwai miẹ amivi nẹ ewawọ olive. Ezẹko ekamurun te erhirhiẹ abọ ọnọ sabu ha aye ruiruo, ọrẹn, ezẹko i doro omamọ te erhirhiẹ aranmo ọvo yọ nọ sabu lọriẹ. Ọnọ sabu rhiẹ atita ọduado rọ họhọ ọrẹ itu i Philistine i gba i Samson taghene ọ lọrọ. (Jg 16:21) Aruẹ atita ọrana rẹ aranmo ọ ha lọ ekwakwa, orhiẹ uvuẹn Israel ọvo ya ha ye ruiruo-o, ọrẹn, a ji ha ye ruiruo uvuẹn emwa ri ha uvuẹn i Rome.
Atita Rọ Ha Oberun Ọrhẹ Otọre
Atita ọduado jerẹ ọre dje rhẹ arana, ọrẹ aranmo ọ lọrọ, jerẹ ekẹrẹkẹtẹ, a jeghwai ha ye lọ ikeri ewawọ yanghene miẹ amivi nẹ uvuẹn ewawọ olive. Atita rọ ha oberun ọnọ sabu seri tẹ 1.5 m (nọyẹ isihianghwẹ 5) atita rọ do ghwẹ ye ya na ha lọriẹ.
(Matthew 18:8, 9) Omarana, orhianẹ obọ yanghene oghwọ ono rhiẹ ukọ wẹn, bruie nie ne wu dorien fughwẹ. Ono rhomu wu rhe kruabọ yanghene aghwẹ ne wu vwo arhọ ghwẹ ọrẹ wu na ha abọ yanghene aghwẹ ruẹ oghwọghọ i bẹmẹdẹ. 9 Habaye, orhianẹ ukẹruọ ono rhiẹ ukọ wẹn, ghwolie nie ne wu dorien fughwẹ. Ono rhomu wu rhe vwo ukẹro owu ne wu vwo arhọ ghwẹ ọrẹ wu na ha ukẹro eva ruẹ Ge·henʹna.
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 18:9
Gehenna: Ẹmro ọnana o nẹ edjadjẹ i Hebrew rhe re se geh hin·nomʹ, ro mevirhọ “ekete ro riotọre ọrẹ Hinnom,” rọ ha obọrẹ ọren ọ va nẹ sa ọrhẹ obọrẹ o riotọre uvuẹn i Jerusalem ọke ahwanren. (Se App. B12, imapu “Jerusalem and Surrounding Area.”) Uvuẹn ẹdẹ i Jesu, ekete ro riotọre na, no rhiẹ ekete ra torhẹ ikweku, omarana, ẹmro na “Gehenna” udje ro fo oghwọghọ phẹlẹphẹlẹ.
nwtstg Iglọzri
Gehenna
Ẹmro i Greek re se ekete ro riotọre ọrẹ Hinnom, ọ ha obọrẹ ọren ọ va nẹ sa ọrhẹ obọrẹ o riotọre uvuẹn i Jerusalem ọke ahwanren. (Jer 7:31) A mẹraro taghene ono rhiẹ ekete re ne doron irimi rhọ. (Jer 7:32; 19:6) O vwo oborẹ o djerie phia taghene a torhẹ yanghene ha oja riẹ eranmo yanghene ituakpọ re nyerẹn uvuẹn i Gehenna-a. Omarana, ọ sabu rhiẹ ekete ra vwa mẹrẹn ra torhẹ ituakpọ yanghene ha oja riẹ aye bẹmẹdẹ-ẹ. Ukpomaran, Jesu ọrhẹ idibo yi, i ha i Gehenna e dje ojẹriọ bẹmẹde ọrẹ “uhwu ọgbọreva,” nọyẹ, oghwọghọ i bẹmẹdẹ, oghwọghọ phẹlẹphẹlẹ.—Re 20:14; Mt 5:22; 10:28.
(Matthew 18:10) Jenẹ o mwu are ẹro taghene are i vwe ni owu usuẹn ekokamu enana sakamu-u, fọkime mia ta rẹn are taghene emakashe ri ha odjuwu na, e ni ughwaro Ọsẹ mẹ rọ ha obẹ odjuwu ọke ephian.
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 18:10
ni ughwaro Ọsẹ mẹ: Yanghene “mevi obaro Ọsẹ mẹ.” Fọkime aye i vwo uphẹn aye ine mevi obaro Osolobrugwẹ, emakashe na ọvo ya sabu mẹrẹn ughwaro Osolobrugwẹ.—Ex 33:20.
w10 11/1 16
Oborẹ Emakashe a Hobọte Ọwan Lele
Jesu o djerie phia taghene emakashe i vwo owian rẹ aye ina hẹrote idibo Osolobrugwẹ. Omarana, ọke i Jesu ọ ha orhetio phia rẹn idibo yi nẹ aye je rhiẹ ukọ harẹn awọrọ, ọrhọ ta: “Jenẹ o mwu are ẹro taghene are i vwe ni owu usuẹn ekokamu enana sakamu-u, fọkime mia ta rẹn are taghene emakashe ri ha odjuwu na, e ni ughwaro Ọsẹ mẹ rọ ha obẹ odjuwu ọke ephian.” (Matthew 18:10) Jesu ọ vwọ ha ẹmrọ ọnana ta taghene idibo yi owuowu o vwo ọmakashe rọ hẹrote yi-i. Ọrẹn, Jesu ọ ha ye ta taghene emakashe re lele Osolobrugwẹ wian, i vwo ọdamẹ kpahen owuowuọnwan uvuẹn ukoko Ilele Kristi na.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Matthew 18:21, 22) Omarana, Peter nọ rhere jeghwai nọ yen: “Ọrovwori, ọgbọ emwa yẹ omizu mẹ ono ru mẹ sọ mi na ki harhomie? Ono te ọgbọ irhiruẹ?” 22 Jesu nọ kpahenrhọ riẹn: “Me ta wẹn, rhẹ ọgbọ irhiruẹ ọvo-ọ, ọrẹn ọgbọ 77.
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 18:22
ọgbọ 77: ro mevirhọ, “uzosagbikpe akwa irhiruẹ.” Ẹmro i Greek ọnana ọnọ sabu mevirhọ “70 ọrhẹ 7” (nọyẹ ọgbọ 77) yanghene “70 akwa 7” (nọyẹ ọgbọ 490). Ẹmro owu rọ ha uvuẹn Septuagint ra ha ruiruo uvuẹn Ge 4:24 o se ẹmro edjadjẹ i Hebrew “ọgbọ 77,” rọ ji hobọtua ẹmro na “ọgbọ 77.” O toro oborẹ e vwẹruọ ye lele-e, ikekele irhiruẹ ra vwanriẹnren na, o mevirhọ “bẹmẹdẹ” yanghene “o vwoba-a.” Nyoma rọ ghwẹriẹ ọgbọ 7 i Peter riẹ ọgbọ 77, Jesu nọ ta rẹn idibo yi taghene ra na harhomu o vwo ughwru-u. Ọrẹ ovẹnẹ, ọbe uyono itu i Babylon re se Talmud (Yoma 86b) ọrhọ ta: “Orhianẹ ohworho o ru sọ ukukaro, ọgbọreva ọrhẹ ọgbọ ọresa ana harhomie, ọrẹn ọgbọ ọrẹ ẹniẹ a harhomie-e.”
(Matthew 19:7) Aye ni ta riẹn: “Mesoriẹ i Moses ọ ta taghene a ha ọbe re tiobọnẹ ọrẹ a rọnmọren jeghwai forọnmo na?”
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 19:7
ọbe re tiobọnẹ ọrẹ a rọnmọren: Yanghene “ọbe ra forọnmo.” Nyoma ra ta rẹn ọhworhare rọ guọlọ forọnmo no mwuegbe ọbe ra forọnmo, jeghwai guọlọ userhumu miẹ ekpako na, Urhi na nọ yẹ ye ọke rọ nọ rharhumu roro kpahen orhienbro na. A ha urhi ọnana mwu na sabu fioba rhẹ uruemru re brokpakpa forọnmo, ọnana nọ ha usimi rẹn emẹse. (De 24:1) Ọrẹn, uvuẹn ẹdẹ i Jesu, ilori ẹga na lẹrhẹ orọnmo ẹfan phẹrẹ harẹn ihworho. Ọgba irherhe re se Josephus ro nyerẹnren uvwre ẹgbukpe uriusionron ọrukaro, ọye i Pharisee rọ forọnmiẹ, nọ tare taghene ana sabu fọnrọnmo “o toro erhirhiẹ na-a (buebun irueruo enana a homaphia uvwre ehworhare).”
nwtsty ikpekporo ọrhẹ ughe
Ọbe ra Forọnmo
Ọbe ọnana ra forọnmo, ra yare ẹgbukpe 71 yanghene 72 ọke i Kristi, edjadjẹ Aramaic ya ha ya ye. A mẹrenriẹn uvuẹn obọrẹ o rierun uvuẹn ekete ro riotọre ọrẹ Murabbaat, urhie rọ kare uvuẹn Ato i Judea. Ọ tare taghene uvuẹn ẹgbukpe ọrẹ erhan ọrẹ ekparehaso itu i Jew, Joseph ọmọ i Naqsan, nọ forọnmo rhẹ Miriam, ro rhiẹ ọmọgbọtọ Jonathan ro rhirhiẹ amwa ọrẹ Masada.
Isese i Baibol
(Matthew 18:18-35) “Itiọrurhomẹmro, mia ta rẹn are, kemru kemru are i gbare uvuẹn otọrakpọ na ine rhiẹ ekwakwa ra gba ne obẹ odjuwu, kemru kemru are i rhanren uvuẹn otọrakpọ na ine rhiẹ ekwakwa ra rhan ne obẹ odjuwu. 19 Ọgbọrọrọ mia ta rẹn are, orhianẹ are awanva ri ha uvuẹn otọrakpọ na i kwerhọ i kemru kemru rọ ghanranren, ro fori nẹ aye i nọ kpahen, ọnọ phia rẹn aye nyoma Ọsẹ mẹ rọ ha obẹ odjuwu. 20 Ekete ihworho awanva yanghene awansa e koko ọrẹ odẹ mẹ, mi ha uvwre aye.” 21 Omarana, Peter nọ rhere jeghwai nọ yen: “Ọrovwori, ọgbọ emwa yẹ omizu mẹ ono ru mẹ sọ mi na ki harhomie? Ono te ọgbọ irhiruẹ?” 22 Jesu nọ kpahenrhọ riẹn: “Me ta wẹn, rhẹ ọgbọ irhiruẹ ọvo-ọ, ọrẹn ọgbọ 77. 23 “Ọrana yẹ ọsoriẹ a ha Uvie ọrẹ idjuwu na e dje orodje ro se evrẹn yen nẹ aye i nẹ iyẹnrẹn oborẹ aye i ha igho rọ yẹrẹ aye ruiruo lele. 24 Ọke rọ tonrhọ, na kparẹ ọhworhare owu rọ riosa ye italẹnti 10,000 vwe yi. 25 Ọrẹn, fọkime o vwo emru owuorowu rọ nọ sabu kwa ye-e, onini na nọ tare taghene a rhẹ ye, aniẹ, emọyen ọrhẹ ọsoso ekwakwa ro vwori na ha ye kwosa rọ rere na. 26 Omarana, ọvrẹn na no se gbughwaro rhotọre riẹn, nọ tare, ‘Vwo erhionrin kpahen mẹ, mi na kwa i kemru kemru mi riosa ye wẹn.’ 27 Fọkiẹ arodọmẹ ro vwo kpahiẹn, onini na no tiobọnie jeghwai kparẹ iroro vrẹn osa rọ rere na. 28 Ọrẹn, ọvrẹn ọrana nọ nyarhẹn, nọ mẹrẹn ọvrẹn ọrọrọ rọ riosa ye i de·narʹi·i 100, nọ tanbọmwien, no kpoghie gbangbanhon, nọ ta, ‘Kwa i kemru kemru wu riosa mẹ.’ 29 Omarana, ọvrẹn na no se gbughwaro rhotọre jeghwai rẹ ye, nọ ta, ‘Vwo erhionrin kpahen mẹ, mi na kwa i kemru kemru mi riosa ye wẹn.’ 30 Ọrẹn, o mwuegbe rọ nọ harhomie-e, no yo dorien rhẹ ekanron bọmọke ọnọ kwosa rọ rere na. 31 Ọke evrẹn erọrọ a mẹrẹn oborẹ ọ phiare na, oma ọ merhen aye-e, aye ni nyarhẹn ya nẹ iyẹnrẹn ọsoso oborẹ ọ phiare na rẹn onini aye. 32 Omarana, onini na no serie, nọ ta riẹn: ‘Ọvrẹn ọvwọkon na, mi kpare iroro vrẹn ọsoso osa wu rere, ọke wa rẹ mẹ. 33 O fo ne wu ji dje arodọmẹ harẹn ọrẹva ro rhiẹ ọvrẹn, jerẹ oborẹ mi dje arodọmẹ wẹn na? 34 Omarana, onini na nọ tuekwẹre ọgbogbanhon, nọ hariẹ rẹn isodja ne dorien rhẹ ekanron bọmọke ọnọ kwa i kemru kemru rọ riosa ye na. 35 Omaran Ọsẹ mẹ rọ ha obẹ odjuwu ono ji ruẹ are orhianẹ are a harhomu omizu are nẹ ẹhẹn rhe-e.”