Ekete ra Rionbọrhọ Uvuẹn Ọbe Owian Akpenyerẹn Ọwan Ọrhẹ Iruo Uvie Na
JANUARY 7-13
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | ACTS 21-22
“Jenẹ Ọhọre i Jehova o Rugba”
(Acts 21:8-12) Ẹdẹ ọreva ye ame ni nẹ avwaye riẹ Caes·a·re′a, ame ni ruẹ oghwa i Philip ro rhiẹ oghwoghwẹmro na, ro rhiẹ owu usuẹn ehworhare awan irhiruẹ na, ame ni lelirie rhirhiẹ. 9 Ọhworhare ọnana o vwo egbọtọ awan ẹne ri vwa ji rọnmọ ra mẹraro. 10 Ọrẹn, ọke ame e rhirhiẹ avwaye te ẹdẹ ezẹko ne, ọmẹraro owu re se Ag′a·bus no nẹ i Ju·de′a rhe. 11 Ọye no bruru ame rhe, ji ha umwaya i Paul gba aghwẹ ọrhẹ abọ ye jeghwai ta: “Ẹhẹn ọfuanfon na ọrhọ ta, ‘Itu i Jew ri ha uvuẹn i Jerusalem ina gba ọhworhare ọnana ro vwo umwaya ọnana omana, aye ni na ha ye rẹn ihworho egbamwa na.’ ” 12 Ọke ame e rhon ọnana, ame rhẹ ihworho ri ha avwaye na rẹ ye no jo riẹ i Jerusalem.
bt 177-178 ¶15-16
“Jenẹ Ọhọre i Jehova o Rugba”
15 Uvwre ọke i Paul o lele i Philip rhirhiẹ, ọwọrọ re mwuọghọ riẹn re se Agabus nọ rherhe. Ihworho ri kokori uvuẹn oghwa i Philip i rhe Agabus rhẹ ọmẹraro; ọ ta kpahen orhọmo ọgbogbanhon ro no rhirhiẹ ye uvwre ọke i Claudius o suẹn. (Acts 11:27, 28) Ọkezẹko aye ina sabu rhe roro: ‘Mesoriẹ Agabus ọ rhe? Iyẹnrẹn ọgo yọ rhua rhe?’ Rẹ aye a dabu nie, nọ ha umwaya i Paul, nọyẹ ovwẹrẹ owẹn oseseri rọ họhọ umwaya ra gba mwu ugbewun re fiẹ ighọ yanghene ekwakwa erọrọ rhọ. Agabus nọ ha riẹ gba aghwẹ ọrhẹ abọ ọnẹyen. Nọ tẹmro. Urhomu edje na ọ lẹrhẹ ihworho mwuomarhọ: “Ẹhẹn ọfuanfon na ọrhọ ta, ‘Itu i Jew ri ha uvuẹn i Jerusalem ina gba ọhworhare ọnana ro vwo umwaya ọnana omana, aye ni na ha ye rẹn ihworho egbamwa na.’”—Acts 21:11.
16 Aruẹmẹrẹn na no djephia taghene i Paul ono riẹ i Jerusalem. No ji djephia taghene oborẹ ono ru rhẹ itu i Jew na avwaye ono lele fi ọrẹ ana “ha ye rẹn ihworho egbamwa na.” Aruẹmẹrẹn na ọ hobọte ihworho ri ha avwaye. Luke ọrhọ ya: “Ọke ame e rhon ọnana, ame rhẹ ihworho ri ha avwaye na rẹ ye no jo riẹ i Jerusalem. Omarana, Paul nọ kpahenrhọ: “Me are e ruẹ nyoma are a viẹ ji damoma lẹrhe mẹ vwo ẹhẹn eveva kpahen orhienbro mẹ? Are i rhe ọnana, taghene mi mwuegbe mi ne hwu uvuẹn i Jerusalem fọkiẹ odẹ Ọrovwori Jesu orhiẹ ọrẹ ene mwu mẹ rhẹ ekanron ọvo-o.’”—Acts 21:12, 13.
(Acts 21:13) Omarana, Paul nọ kpahenrhọ: “Me are e ruẹ nyoma are a viẹ ji damoma lẹrhe mẹ vwo ẹhẹn eveva kpahen orhienbro mẹ? Are i rhe ọnana, taghene mi mwuegbe mi ne hwu uvuẹn i Jerusalem fọkiẹ odẹ Ọrovwori Jesu orhiẹ ọrẹ ene mwu mẹ rhẹ ekanron ọvo-o.”
bt 178 ¶17
“Jenẹ Ọhọre i Jehova o Rugba”
17 Gbe roro kpahen erhirhiẹ na. Imizu na, tobọ te i Luke, na rẹ i Paul nọ jọ rhọ nya. Ezẹko a viẹ. Fọkime ẹguọlọ aye e dje rẹn i Paul o terie ẹhẹn, nọ tare taghene aye a lẹrhiẹ “vwo ẹhẹn eveva,” yanghene oborẹ erhianrhian ezẹko i rhian ẹmro i Greek na rhọ yẹ, aye a “lẹrhẹ ẹhẹn [yen] seriotọre.” Ọrẹn, o mevi kẹrẹ orhienbro yi, jerẹ oborẹ ọ havwọ ọke rọ ha uvuẹn Tyre, ọ ha uphẹn rẹn omevwerhe ọrhẹ oviẹ imizu na lẹrhẹ ẹhẹn yen seriotọre-e. Ukpomaran, no dje rẹn aye oborẹ ọsoriẹ o fo nọ nya. O ghini dje uduefigbere ọrhẹ omwemẹ phia! Jerẹ i Jesu, Paul o brorhiẹn ro no riẹ i Jerusalem. (Heb. 12:2) Paul ọvwọ guọlọ izede ro no hwu-u, ọrẹn, ọrhọ phia, ono nie rhiẹ emru ọghọ ro no hwu jerẹ odibo i Jesu Kristi.
(Acts 21:14) Ọke ame a mẹriẹn taghene o kwe daji-i, ame ni dobọji jeghwai ta: “Jenẹ ọhọre i Jehova o rugba.”
bt 178 ¶18
“Jenẹ Ọhọre i Jehova o Rugba”
18 Marhẹ yẹ imizu na i ru lele? Ọrẹ ẹmro owu, aye i dje ọghọ phia. Ọwan i rhe se: “Ọke ame a mẹriẹn taghene o kwe daji-i, ame ni dobọji jeghwai ta: ‘Jenẹ ọhọre i Jehova o rugba.’” (Acts 21:14) Ihworho ri damoma da i Paul obọ ji no jo rho riẹ i Jerusalem, a gba ye ruẹ oborẹ aye i tare-e. Aye i kerhọ i Paul jeghwai ha uphẹn riẹn nyoma aye a mẹrẹn ọhọre i Jehova vwrurhe jeghwai hobọtua ye, dedevwo ọ bẹnren rẹ aye ine ru omaran. Paul ọ wian owian ro no lele fi uhwu ọnẹyen orho ru. Ọnọ phẹrẹ harẹn i Paul orhianẹ eri vwo ẹguọlọ kpahiẹn a damoma da ye obọ ji-i.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Acts 21:23, 24) Omarana, ru oborẹ ame i ta wẹn: Ame i vwo ehworhare awan ẹne ri vive. 24 Ha ehworhare enana lele oma, ne wu ruẹ oma ọnọ fon ọrhẹ ọrẹ aye, ne wu djẹ arhọghọ rẹn aye, neneyo aye i sabu da ẹton urhomu aye mwuotọre. Ihworho ephian ni ne rhe taghene iyẹnrẹn ra ta kpahuọn efian, ukpomaran aye ine rhe taghene wa nya izede ro serhọ jeghwai ruẹ lele Urhi na.
bt 184-185 ¶10-12
“Kerhọ Ẹzọn Mẹ”
10 Udabọ ọrana, Paul o roro rẹn ihworho re ruẹ irueruo itu i Jew ezẹko, jerẹ ọrẹ a kẹnoma rẹn owian uvuẹn Ẹdẹ Omeronmo yanghene ra zẹ aruẹ emaren ezẹko. (Rom. 14:1-6) O ji jurhi buebun kpahen osamo-o. Itiọrurhomẹmro, Paul ọ samo i Timothy neneyo itu i Jew na i je rhe nie ọkwaisan, ra mẹriẹn taghene ọsẹ i Timothy onyẹ i Greek. (Acts 16:3) Osamo orhienbro omobọ. Paul nọ ta rẹn itu i Galatia: “Osamo ọrhẹ jẹ osamo e fiemru owuorowu-u, ọrẹn esegburhomẹmro rọ wian nyoma ẹguọlọ yo fiemru.” (Gal. 5:6) Ọrẹn, ono rhiẹ irueruo ro vwo dje esegburhomẹmro phia, orhianẹ aye i ha osamo ruẹ urhi yanghene oborẹ ene vi ru ne vwo ekwerhọ i Jehova.
11 Dedevwo iyẹnrẹn na efian, o ji kpokpo ẹhẹn itu i Jew ri rhiẹ Ilele Kristi. Fọkiẹ iroro ọrana, ekpako na ni ha ọkpọvi ọnana rẹn i Paul: “Ame i vwo ehworhare awan ẹne ri vive. Ha ehworhare enana lele oma, ne wu ruẹ oma ọnọ fon ọrhẹ ọrẹ aye, ne wu djẹ arhọghọ rẹn aye, neneyo aye i sabu da ẹton urhomu aye mwuotọre. Ihworho ephian ni ne rhe taghene iyẹnrẹn ra ta kpahuọn efian, ukpomaran aye ine rhe taghene wa nya izede ro serhọ jeghwai ruẹ lele Urhi na.”—Acts 21:23, 24.
12 Manẹ i Paul ọ frẹfro taghene obẹnbẹn na orhiẹ iyẹnrẹn ra ta kpahiẹ-ẹn, ọrẹn oruru itu i Jew na ri rhiẹ Ilele Kristi ne i vwo kpahen Urhi Moses. O vwo omwemẹ rọ nọ hobọtua aye, orho rhirhiẹ taghene ọ haso iruemru-urhi Osolobrugwẹ-ẹ. O ki te ọke ọnana, ọrhọ ya: “Harẹn eri ha otọre Urhi ni mi rhiẹ ohworho rọ ha otọre urhi, dedevwo mẹmẹ harẹn omobọ mẹ a ha otọre urhi-i, neneyo mi sabu ghwẹriẹ eri ha otọre urhi.” (1 Cor. 9:20) Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, Paul ọ dabu ru kugbe rhẹ ekpako ri ha uvuẹn i Jerusalem no rhiẹ ohworho rọ ha “otọre urhi.” Nyoma izede ọnana, no dje omamọ udje harẹn ọwan inyenana, na hobọtua ekpako na, orhiẹ ọrẹ ene ruẹ ekwakwa izede ro jerẹ ọwa-an.—Heb. 13:17.
(Acts 22:16) Mesoriẹ we kpọke? Vẹnrẹn, bromarhame ne wu ghwe edandan enọ nẹ oma nyoma wu ne se odẹ ye.’
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Ac 22:16
ghwe edandan enọ nẹ oma nyoma wu ne se odẹ ye: Yanghene “ghwe edandan enọ nẹ oma ne wu se odẹ ye.” Ohworho ọnọ sabu ghwe edandan enẹyen nẹ oma orhiẹ ọrẹ ono bromarhame ọvo-o, ọrẹn nyoma ro no se odẹ i Jesu. Ne ruẹ ọnana o surhobọmwu ọrẹ ene vwo esegburhomẹmro kpahen i Jesu, jeghwai dje esegburhomẹmro ọrana phia nyoma ewian Olele Kristi.—Ac 10:43; Jas 2:14, 18.
Isese i Baibol
(Acts 21:1-19) Ọke ame a nyaji aye vwo ne jeghwai nyoma urhie na nẹ avwaye, ame ni riẹ Cos, ẹdẹ ọreva ye ame ni riẹ Rhodes, ji nẹ avwaye riẹ Patʹa·ra. 2 Ọke ame a mẹrẹn ọkuna ro riẹ Phoe·niʹcia, ame ni roriẹ jeghwai nyarhẹn. 3 Ọke ame a kparughwaro mẹrẹn otọre rẹ ame o kinhariẹ ọrẹ Cyʹprus, ame ni nyajevwo jeghwai riẹ Syria, ame ni totọre obẹ i Tyre, ekete ọkuna na ọnọ kpare ehwan rhotọre. 4 Ame ni guọlọ idibo na jeghwai mẹrẹn aye, ame ni daji avwaye ẹdẹ irhiruẹ. Ọrẹn nyoma ẹhẹn na aye na ta rẹn i Paul taghene o vwo riẹ i Jerusalemu-u. 5 Ọke ẹdẹ ame e rhirhiẹ avwaye ọ gba ne, ame ni nẹ avwaye ji ruẹ izede, ọrẹn aye ephian te emẹse te emọvwerhe ni lelirẹ ame bọmọke ame i ki te otafe amwa na. Ame ni sighwẹ rhe ọkoko urhie na, ame ni nẹrhomo 6 jeghwai kpogho obọ rẹn aye. Ame ni ruẹ ọkuna na, aye ni ghwẹrioma rie. 7 Ọke ame e nẹ Tyre ne, ame ni te Ptol·e·maʹis, ame ni mroma imizu na jeghwai lele aye rhirhiẹ ẹdẹ owu. 8 Ẹdẹ ọreva ye ame ni nẹ avwaye riẹ Caes·a·re′a, ame ni ruẹ oghwa i Philip ro rhiẹ oghwoghwẹmro na, ro rhiẹ owu usuẹn ehworhare awan irhiruẹ na, ame ni lelirie rhirhiẹ. 9 Ọhworhare ọnana o vwo egbọtọ awan ẹne ri vwa ji rọnmọ ra mẹraro. 10 Ọrẹn, ọke ame e rhirhiẹ avwaye te ẹdẹ ezẹko ne, ọmẹraro owu re se Ag′a·bus no nẹ i Ju·de′a rhe. 11 Ọye no bruru ame rhe, ji ha umwaya i Paul gba aghwẹ ọrhẹ abọ ye jeghwai ta: “Ẹhẹn ọfuanfon na ọrhọ ta, ‘Itu i Jew ri ha uvuẹn i Jerusalem ina gba ọhworhare ọnana ro vwo umwaya ọnana omana, aye ni na ha ye rẹn ihworho egbamwa na.’” 12 Ọke ame e rhon ọnana, ame rhẹ ihworho ri ha avwaye na rẹ ye no jo riẹ i Jerusalem. 13 Omarana, Paul nọ kpahenrhọ: “Me are e ruẹ nyoma are a viẹ ji damoma lẹrhe mẹ vwo ẹhẹn eveva kpahen orhienbro mẹ? Are i rhe ọnana, taghene mi mwuegbe mi ne hwu uvuẹn i Jerusalem fọkiẹ odẹ Ọrovwori Jesu orhiẹ ọrẹ ene mwu mẹ rhẹ ekanron ọvo-o.” 14 Ọke ame a mẹriẹn taghene o kwe daji-i, ame ni dobọji jeghwai ta: “Jenẹ ọhọre i Jehova o rugba.” 15 Vwana, ọke ẹdẹ enana a vrẹn hin, ame ni mwuegbe onya na, ame ni riẹ i Jerusalem. 16 Ezẹko usuẹn idibo na ri nẹ Caes·a·reʹa rhe ni ji lele ame, aye ni harẹ ame bru Mnaʹson onyẹ Cyʹprus, ro rhiẹ odibo ọkpokpọ rẹ ame ine rhirhiẹ oghwa ye. 17 Ọke ame e te Jerusalem, imizu na ni dedirẹ ame rhẹ omamerhomẹ. 18 Ọrẹn ẹdẹ ọreva ye, Paul ọrhẹ ame ni bru i James, ọsoso ekpako na e ha avwaye. 19 Nọ mromi rẹ aye jeghwai nẹ iyẹnrẹn ọsoso ekwakwa Osolobrugwẹ o ruru uvwre egbamwa na nyoma aghwoghwo ọnẹyen.
JANUARY 14-20
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | ACTS 23-24
“E Se Rie Ohworho Okpetu Ọrhẹ Ọrọ Lẹrhẹ Ihworho Kparahasuẹ Urhi”
(Acts 23:12) Ọke urhiọke o te ne, itu i Jew na ni dumirhonrin uvwre oma aye taghene aye i riẹ emaren yanghene da emru owuorowu-u, jokpanẹ aye i kpe i Paul.
(Acts 23:16) Ọrẹn, ọmọ omizu i Paul no rhon kpahen irorẹdjẹ aye, ọye nọ ruẹ ekete isodja na e rhirhiẹ, jeghwai nẹ iyẹnrẹn yen rẹn i Paul.
bt 191 ¶5-6
“Fiudugbere!”
5 Uduẹharhaghwẹ ra yẹ i Paul ọ dabu serhọ ọke. Ẹdẹ ọreva ye, ehworhare itu i Jew ri vrẹn awan 40 “ni dumirhonrin uvwre oma aye taghene aye i riẹ emaren yanghene da emru owuorowu-u, jokpanẹ aye i kpe i Paul.” Irhonrin ọnana ọ dabu dje kpahen omwemẹ itu i Jew na i vwori rẹ aye ine kpe ọnyikọ na. Aye arha sabu fikparobọ-ọ, aye i vwo imwẹro taghene obẹtaye, ono rhiẹ ekan yanghene emru ọdandan rẹn aye. (Acts 23:12-15) Irorẹdjẹ aye rẹ ilori irherẹn na ọrhẹ ekpako i hobọtua, ọrẹ aye ina kpare i Paul riẹ i Sanhedrin nẹ aye i sabu nọyen enọ rhọ, nọ họhọ taghene aye a guọlọ rhe urhomẹmro na rhọ. Ọrẹn, uvuẹn izede, ihworho ri djiroro ọnana, ina hẹrhẹ i Paul jeghwai kpe yi hwu.
6 Ọmọ omizu i Paul no rhon kpahen irorẹdjẹ ọnana, jeghwai nẹ iyẹnrẹn yen rẹn i Paul. Habaye, Paul nọ ta rẹn idama na nọ yọ nẹ iyẹnrẹn na rẹn olotu isodja itu i Rome re se Claudius Lysias. (Acts 23:16-22) Itiọrurhomẹmro, Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen iphuphẹn ri vwo aruẹ uruemru ọrẹ ọmọ imizu i Paul re vwe se ọdẹ ye na, rẹ aye e fiudugbere ha edamẹ ihworho Osolobrugwẹ kobaro rẹn ọrẹ aye jeghwai ru oborẹ aye ina sabu ru ephian hatua edamẹ Uvie na.
(Acts 24:2) Ọke re se yi, Ter·tul′lus nọ mọrenfian bariẹn, nọ ta: “Ra mẹriẹn taghene ame i vwo ufuoma nyoma owẹwẹ ọrhẹ ẹghwanren ọnọ, ewene a homaphia uvuẹn agbamwa ọnana ne,
(Acts 24:5, 6) Fọkime ame i mẹrẹn ọhworhare ọnana taghene ohworho okpetu ọrhẹ ọrọ lẹrhẹ ihworho kparahasua urhi uvwre ọsoso itu i Jew ri ha uvuẹn otọrakpọ na, ọye yọ kobaro uvuẹn ẹko ẹkparehaso itu i Naz·a·rene na. 6 Nọ ji guọlọ gbe oghwa ẹga na aghwa, omarana, ame ni tanbọmwuie.
bt 192 ¶10
“Fiudugbere!”
10 Uvuẹn Caesarea, ne fiẹ i Paul “rhẹ ekanron uvuẹn egodo i Herod” nọ hẹrhẹ eri se rie ẹzọn ri ne ni Jerusalem rhe. (Acts 23:35) Ẹdẹ isionrin a vrẹn, aye ni rhere, nọyẹ Orherẹn Ọduado Ananias, ohworho rọ tẹmro afiede re se Tertullus, ọrhẹ ẹko ehworhare ri kpako ne. Tertullus no kiki jiri Felix fọkiẹ oborẹ o ruẹ harẹn itu i Jew na, o rurie nọ lẹrhẹ oma merhiẹn ji vwo ekwerhọ ọnẹyen. Omarana, ọke i Tertullus ọ ta oborẹ ọ kpare riẹ rhe, no se i Paul “ohworho okpetu ọrhẹ ọrọ lẹrhẹ ihworho kparahasua urhi uvwre ọsoso itu i Jew ri ha uvuẹn otọrakpọ na, ọye yọ kobaro uvuẹn ẹko ẹkparehaso itu i Naz·a·rene na.” Nọ ji ta taghene i Paul ọ ‘guọlọ gbe oghwa ẹga na aghwa, omarana, aye ni tanbọmwuie.’ Itu i Jew erọrọ “ni homaba ozighi na jeghwai ta taghene ekwakwa enana urhomẹmro.” (Acts 24:5, 6, 9) Ọrọ lẹrhẹ ihworho kparahasuẹ urhi, ọrọ kobaro uvuẹn ẹko ẹkparehaso, ọrhẹ ọro gbe oghwa ẹga na aghwa, ekwakwa ri na sabu lele fi uhwu.
(Acts 24:10-21) Ọke igọvunọ na o kpogho urhomu rẹn i Paul nọ tẹmro, ọye nọ kpahenrhọ: “Ri mie rhe taghene owẹwẹ yẹ oguẹnzọn agbamwa ọnana ẹgbukpe buebun ne, mi mwuegbe mi na chochọn omamẹ. 11 Jerẹ oborẹ wu rhe fiotọre, ọ ji vrẹn ẹdẹ 12 ri mie riẹ i Jerusalem ya ha ẹga phia-a; 12 aye a mẹrẹn mẹ ri mia kunu rhẹ ohworho owuorowu uvuẹn oghwa ẹga na-a, yanghene koko ilogbozighi uvuẹn i synagogue sansan yanghene uvuẹn ọsoso amwa na-a. 13 Aye i sabu dje fiotọre ha wẹn ekwakwa aye a mọrọn haso mẹ na-a. 14 Ọrẹn, ji mẹ lẹrhuọ rhe ọnana, taghene sekpahen izede rẹ aye e se ẹko na, nyoma izede ọnana yi mia ha ogame rọ fonron rẹn Osolobrugwẹ ọrẹ esẹ mẹ ride, ji vwo imwẹro kpahen ọsoso ekwakwa ri ha uvuẹn Urhi na rẹ Emẹraro na i ya rhotọre. 15 Mi vwo ẹruefirhọ kpahen Osolobrugwẹ, ẹruefirhọ rẹ ihworho enana i ji tẹnrovi, taghene ono vwo ẹrhọmọnuhwu evwata ọrhẹ eri vwe rhiẹ evwata. 16 Fọkiẹ ọnana ni mia damoma mi ne vwo ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron obaro Osolobrugwẹ ọrhẹ ituakpọ. 17 Vwana, ẹgbukpe ezẹko a vrẹn ne, ni mi rhere mọ ha ẹghẹlẹ arodọmẹ rẹn agbamwa mẹ jeghwai ze izobo. 18 Ọke mia hẹrhẹ ekwakwa enana, aye ni mẹrenren mẹ taghene mie ruẹ omamẹ fuan uvuẹn oghwa ẹga na, ọrẹn mia ha otu lele oma-a yanghene suẹ okpetu-u. Ọrẹn, itu i Jew ezẹko ni nẹ ẹkwotọre Asia rhe 19 ro fori nẹ aye i rhiẹ aran me guẹnzọn na orhianẹ aye i ghini vwo emru owuorowu haso mẹ. 20 Yanghene jenẹ ehworhare na i ta oborẹ mi ru sọ ri mie mevi obaro i Sanʹhe·drin na, 21 jokpanẹ emru ọnana ri mi viẹ phia ọke mie mevi uvwre aye: ‘Sekpahen ẹrhọmọnuhwu eri hwuru na ọyẹ a ha mẹ guẹnzọn inyenana obaro are!’”
bt 193-194 ¶13-14
“Fiudugbere!”
13 Paul o dje omamọ udje rẹn ọwan ro fori na nyalele orhianẹ e serẹ ọwan ẹzọn obaro ihworho re suẹn fọkiẹ ogame ọwan, ri mọrenfian baren ọwan taghene ọwan a lẹrhẹ ihworho gbozighi ji vwo uruemru ra kparahaso omẹgbanhon usuon yanghene ihworho usuẹn “ẹko ẹkparehaso.” Paul ọ tẹmro ujiri omeru rẹn igọvunọ na jerẹ oborẹ i Tertullus o ruru-u. Paul o ru dẹndẹn jeghwai dje ọghọ phia. Izede ona, nọ dabu se oseri urhomẹmro ro fiotọre. Paul ọ tare taghene ‘itu i Jew ri nẹ ẹkwotọre Asia rhe,’ ri mọrenfian banriẹn taghene o gbe oghwa ẹga na aghwa a ha avwaye-e, omarana ofori nọ mẹrẹn aye jeghwai rhon ẹmro na mie aye.—Acts 24:18, 19.
14 Ọrẹ a mai djokarhọ, Paul o tirierhumu ro no se oseri kpahen imwẹro ọnẹye-en. Rhẹ uduefigbere, ọnyikọ na nọ ta kpahen imwẹro ro vwori kpahen ẹrhọmọnuhwu na, ro rhiẹ ẹmro rọ suẹ ọyanghan ọke rọ ha obaro i Sanhedrin na. (Acts 23:6-10) Uvuẹn ẹmro i Paul ọ tare, ọ dabu karunumwu ifiẹrorhọ ẹrhọmọnuhwu na. Mesoriẹ? Fọkime i Paul o se oseri kpahen i Jesu ọrhẹ ẹrhọmọnuhwu Ọnẹyen, ro rhiẹ imwẹro rẹ ihworho ra kparahasuiẹ i vwe kwerhọ. (Acts 26:6-8, 22, 23) Ee, ẹzọn na o sekpahen ẹrhọmọnuhwu, maido imwẹro kpahen i Jesu ọrhẹ ẹrhọmọnuhwu ọnẹyen.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Acts 23:6) Vwana, ọke i Paul o rhe taghene owuobọ otu i Sadducee, ọrẹn obọreva ye otu i Pharisee, nọ viẹ phia uvuẹn i San′he·drin na: “Ehworhare, imizu, mẹmẹ i Pharisee, ọmọ otu i Pharisee. Sekpahen ifiẹrorhọ ẹrhọmọnuhwu eri hwuru ya ha mẹ guẹnzọn.”
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Ac 23:6
mẹmẹ onyẹ i Pharisee: Ezẹko uvuẹn otu na i rhe i Paul. (Ac 22:5) Aye ine rhe taghene ro se omayen ọmọ otu i Pharisee, o dje kpahen ẹrhẹ rọ havwọ rhẹ aye. Aye i rheri taghene i Paul ọ vwọ mọrenfia-an, fọkime otu i Pharisee ri ha uvuẹn i Sanhedrin na i rheri taghene ọye orhiẹ Olele Kristi ro vwo oruru. Ọrẹn, uvuẹn oghwẹmro ọnana, ẹmro i Paul kpahen ọrẹ ọye o rhiẹ onyẹ i Pharisee na ana sabu vwẹruọ ye izede ọrọrọ; Paul o dje omayen rhiẹ onyẹ i Pharisee ukperẹ ono rhiẹ otu i Sadducee, fọkime otu i Pharisee i vwo imwẹro kpahen ẹrhọmọnuhwu. Nyoma ro ruẹ ọnana, no vwo ekwerhọ owu rhẹ otu i Pharisee ri ha avwaye. O fiẹrorhọ taghene ọrhọ ha ẹmro ọnana phia, ọnọ lẹrhẹ ihworho ezẹko uvuẹn i Sanhedrin na kwerhọ oborẹ ọ tare, ona ọnana nọ ghini wian. (Ac 23:7-9) Ẹmro i Paul rọ ha uvuẹn i Ac 23:6 o ji serhọ rhẹ oborẹ o dje omayen rhọ ọke rọ chochọn omayen obaro Orodje Agrippa. (Ac 26:5) Ọke rọ ya ileta nẹ i Rome vwe Ilele Kristi ri ha uvuẹn Philippi, Paul nọ ji rharhumu rionbọrhọ ẹrhẹ rọ havwọ ro rhiẹ onyẹ i Pharisee. (Php 3:5) O ji fo oborẹ ana djokarhọ taghene e dje kpahen Ilele Kristi ezẹko uvuẹn Ac 15:5 ri rhiẹ i Pharisee bi.—Se ọbe uyono ro sekpahen Ac 15:5.
(Acts 24:24) Ẹdẹ ezẹko a vrẹn ne, Felix rhẹ aniẹ Dru·sil′la, ro rhiẹ onyẹ i Jew ni rhere, no djurhomu vwe i Paul nọ rhe, nọ ji kerhọ ye ọke rọ ta kpahen imwẹro kpahen i Kristi Jesu.
(Acts 24:27) Ọrẹn ọke ẹgbukpe eva a vrẹn ne, Felix nọ ha ẹrhẹ usuon i Porcius Festus; fọkime i Felix ọ guọlọ vwo ekwerhọ itu i Jew na, nọ nyajẹ i Paul vwo uvuẹn ekanron.
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Ac 24:24
Drusilla: Ọmọ ọgbọtọ ọresa, ro ji rhiẹ ubrevwiẹ ọrẹ i Herod ra hunute uvuẹn Ac 12:1, nọyẹ, Herod Agrippa I. E vwiẹriẹ omẹ ẹgbukpe 38 ọke i Kristi, ọye omizu i Agrippa II ọrhẹ Bernice. (Se ọbe uyono ro sekpahen Ac 25:13 ọrhẹ Iglọzri, “Herod.”) Felix ro rhiẹ igọvunọ yẹ esa ye ọreva. Ọ kiki rọnmọ Orodje i Syria re se Azizus ọrẹ Emesa, ọrẹn nọ fonrọnmo na ji rọnmọ i Felix omẹ ẹgbukpe 54 ọke i Kristi, yanghene ọke rọ ha omẹ ẹgbukpe 16. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ọ ha avwaye ọke i Paul ọ tẹmro obaro i Felix “kpahen irueruo ọvwata ọrhẹ omerhesun kugbe ẹzẹnguon rọ nọ rhiọ.” (Ac 24:25) Ọke i Felix ọ ha ẹrhẹ igọvunọ na rẹn i Festus, nọ nyaji Paul vwo uvuẹn ekanron nọ sabu “vwo ekwerhọ itu i Jew na,” rọ lẹrhẹ ezẹko roro taghene o ruẹ ọrana nẹ oma ọmerhen aniẹ ro rhiẹ onyẹ i Jew.—Ac 24:27.
Isese i Baibol
(Acts 23:1-15) Ọke rọ tẹnrovi Sanʹhe·drin, Paul nọ tare: “Ehworhare, imizu, mi rhe omamẹ rhua obaro Osolobrugwẹ rhẹ ẹhẹn obrorhiẹn rọ gbare me te ẹdẹ ọnana.” 2 Omarana, orherẹn ọduado na An·a·niʹas no dje ihworho ri mevi kẹriẹ ni ghwiẹ ye unu. 3 Omarana, Paul nọ ta riẹn: “Osolobrugwẹ ọnọ ghwiẹ owẹwẹ, wẹwẹ ra gemai ruẹ na. Wu siyẹ me gun mẹ ẹzọn lele Urhi na, ọrẹn we gbe urhi na ghwẹ nyoma wa ta rẹn ihworho nẹ aye i ghwiẹ mẹ?” 4 Ihworho ri mevi avwaye ni tare: “We phien orherẹn ọduado Osolobrugwẹ?” 5 Paul nọ tare: “Imizu, mie rhe taghene ọye orherẹn ọduado-o. Fọkime a ya riẹ rhotọre, ‘Wu vwa ta erharhere ẹmro haso ọro suẹn ihworho enọ-ọ.’” 6 Vwana, ọke i Paul o rhe taghene owuobọ otu i Sadducee, ọrẹn obọreva ye otu i Pharisee, nọ viẹ phia uvuẹn i San′he·drin na: “Ehworhare, imizu, mẹmẹ i Pharisee, ọmọ otu i Pharisee. Sekpahen ifiẹrorhọ ẹrhọmọnuhwu eri hwuru ya ha mẹ guẹnzọn.” 7 Fọkime ọ tẹmro ọnana, ohra nọ homaphia uvwre otu Pharisee ọrhẹ otu i Sadducee na, omẹvwa na nọ ghalẹre. 8 Fọkime otu i Sadducee na a ta taghene o vwo ẹrhọmọnuhwu yanghene ọmakashe yanghene ẹhẹ-ẹn, ọrẹn otu i Pharisee na i vwo ekwerhọ kpahen aye ephian. 9 Omarana, ọyanghan ọgbogbanhon nọ homaphia, ezẹko usuẹn eyẹbe ọrẹ ẹko otu i Pharisee na ni vẹnrẹnren jeghwai frẹfro gbangbanhon rẹ aye a ta: “Ame a mẹrẹn emru owuorowu rọ sọre uvuẹn oma ọhworhare ọnana-a, ọrẹn orhianẹ ẹhẹn yanghene ọmakashe ọ tẹmro riẹn—.” 10 Ra mẹriẹn taghene ọyanghan na nọ gbanhanrhọ, ofẹn no mwu olotu isodja na taghene aye ine kpe i Paul, omarana nọ ta rẹn isodja na nẹ aye i ya kpariẹ nẹ uvwre aye, jeghwai kpariẹ riẹ ekete isodja na e rhirhiẹ. 11 Ọrẹn ason ẹdẹ ọreva ye, Ọrovwori na no mevi kẹriẹ jeghwai ta: “Fiudugbere! Jerẹ oborẹ wu dabu se oseri ro fiotọre kpahen mẹ obẹ i Jerusalem, wu ne ji se oseri uvuẹn i Rome.” 12 Ọke urhiọke o te ne, itu i Jew na ni dumirhonrin uvwre oma aye taghene aye i riẹ emaren yanghene da emru owuorowu-u, jokpanẹ aye i kpe i Paul. 13 Aye i vrẹn ehworhare awan 40 ri vwobọrhẹ irhonrin ọnana. 14 Ehworhare enana ni bru ilori irherẹn na ọrhẹ ekpako na jeghwai ta: “Ame i dumirhonrin uvwre oma ame taghene ame i riẹ emru owuorowu-u, jokpanẹ ame i kpe i Paul. 15 Omarana, wẹwẹ ọrhẹ ọsoso i Sanʹhe·drin na i gba ta rẹn olotu isodja na taghene ọ ha ye vwo, nọ họhọ taghene ame a guọlọ dabu rhon kpahen ẹzọn ye rhọ. Ọrẹn, bọmọke ono ki te obonẹ, ame ine mwuegbe re ne kpe yi.”
JANUARY 21-27
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | ACTS 25-26
“Paul Nọ Kpare Ẹzọn Bru i Caesar Ji Ghwoghwo Rẹn Orodje Herod Agrippa”
(Acts 25:11) Orhianẹ mẹmẹ ghini oruọdandan ro ji ru oborẹ o fo uhwu, mi vwa rẹ ni mi je hwuo-o; ọrẹn orhianẹ urhomẹmro ọ ha uvuẹn ẹmro rẹ ehworhare enana i ta haso mẹ na-a, ovwo ohworho ro vwo omẹgbanhon ọnọ ha mẹ rẹn aye-e. Mi kpare ẹzọn na bru i Caesar!”
bt 198 ¶6
“Mi kpare Ẹzọn na Bru i Caesar!”
6 Manẹ oruru i Festus o vwori rọ nọ lẹrhẹ oma merhen itu i Jew na o fi Paul rhẹ erhirhiẹ imwofẹn. Omarana, Paul nọ ha uphẹn ro vwori ro rhiẹ ọmotọre i Rome ruiruo. Nọ ta rẹn i Festus: “Mi mevi obaro aga ẹzẹnguon ọrẹ i Caesar, ekete ro fori re ne guẹnzọn mẹ. Mie ru emru owuorowu haso itu i Jew na-a, jerẹ oborẹ wa mẹrẹnvwrurhe na. . . . Mi kpare ẹzọn na bru i Caesar!” Arha tẹmro ọnana hin, e vwe wenie-e. Festus nọ karunumwu ọnana, nyoma rọ ta: “Wu kpare ẹzọn ọnọ bru i Caesar ne; obẹ i Caesar ye wu na nya.” (Acts 25:10-12) Nyoma rọ kpare ẹzọn ye vwe omẹgbanhon urhi ro rierun, Paul no dje udje harẹn Ilele Kristi urhomẹmro inyenana. Ọke ihworho ra kparahasua a damoma “ha odẹ Urhi na suẹ okpetu” Iseri Jehova na ha omẹgbanhon urhi rọ havwiẹ chochọn iyẹnrẹn esiri na.—Ps. 94:20.
(Acts 26:1-3) A·gripʹpa nọ ta rẹn i Paul: “Wu vwo uphẹn wu na chochọn oma.” Omarana, Paul nọ riẹn obọ ye phia ji tẹmro chochọn omayen: 2 “Sekpahen ọsoso ekwakwa itu i Jew na i ta kpahen mẹ, Orodje A·grip′pa, oma ọ merhenrẹn mẹ taghene obaruọ yi mi na chochọn omamẹ inyenana, 3 maido fọkime wu dabu rhe kpahen ọsoso irueruo ọrhẹ ẹfro rọ homaphia uvwre itu i Jew na. Omarana, mia rọ ne wu vwo erhionrin kerhọ mẹ.
bt 198-201 ¶10-16
“Mi kpare Ẹzọn na Bru i Caesar!”
10 Izede ọghọ, Paul nọ kpẹmẹ Orodje Agrippa fọkiẹ uphẹn rọ yẹriẹ nọ chochọn omayen obaruiẹ, ji ta taghene orodje na o rhe kpahen ọsoso irueruo ọrhẹ ẹfro ra homaphia uvwre itu i Jew na. Paul no dje kpahen akpọ ro nyerẹn vrẹn ne: “Sekpahen ẹko rọ mai mọren urhi ọrẹ ogame ame a haphia, mi nyerẹnren jerẹ i Pharisee.” (Acts 26:5) Ọke ro rhiẹ i Pharisee, Paul ovwo ifiẹrorhọ kpahen i Messiah rọ sa na. Vwana ro rhiẹ Olele Kristi ne na, no fiudugbere dje taghene i Jesu Kristi yẹ ọrẹ aye a hẹrhẹ na. Imwẹro rẹ ọye ọrhẹ eri serie ẹzọn i vwo ekwerhọ kpahen, nọyẹ ifiẹrorhọ ive Osolobrugwẹ o ve rẹn esẹ aye ride, yẹ oborẹ ọsoriẹ i Paul ọ ha ẹghware ẹzọn ẹdẹ ọrana. Erhirhiẹ ọnana nọ lẹrhẹ Agrippa fiẹ ẹhẹn rhọ oborẹ i Paul ọnọ ta.
11 Ọke i Paul ọ karorhọ oborẹ o ruẹ Ilele Kristi gbalogbalo vrẹn ne, nọ tare: “Mẹmẹ harẹn omobọ mẹ i vwo imwẹro taghene o fori ni mi ru ekwakwa buebun haso odẹ i Jesu onyẹ i Nazarene na . . . Ra mẹriẹn taghene mia tuekwẹre ọgbogbanhon kpahen aye [nọyẹ idibo i Kristi], ni mi tobọ riẹ emwa erọrọ ya kparehaso aye.” (Acts 26:9-11) Paul o vwo dje erhirhiẹ na gegerege-e. Ihworho buebun i rhe kpahen ozighi rọ so rẹn Ilele Kristi na. (Gal. 1:13, 23) Agrippa ọnọ sabu rhe roro, ‘Me yo wene aruẹ ọhworhare ọnana?’
12 Ẹmro i Paul ọ tare nọ ha ẹkpahenrhọ na phia: “Ọke mie riẹ i Damascus rhẹ omẹgbanhon ro ne abọ ilori irherẹn na, uvuẹn erhẹrhuvo, O orodje, uvuẹn izede ni mi mẹrẹn ukpẹ ro lo vrẹn ọren na nẹ odjuwu rhe kinhariẹ mẹ ọrhẹ ere leli mẹ. Ọke ame ephian e se totọre ne, ni mi rhon uvwele owu rọ ta ha mẹ uvuẹn edjadjẹ i Hebrew: ‘Saul, Saul mesoriẹ wa kparahaso mẹ? Ọnọ miamuọ wa rha ha aghwẹ ze erhan piọpiọrọ na.’ Ọrẹn, ni mi tare: ‘Wẹwẹ ọrọmo, Ọrovwori?’ Ọrovwori na nọ tare: ‘Mẹmẹ i Jesu, ru wa kparahasua na’”—Acts 26:12-15.
13 Bọmọke emru igbevwunu ọduado ọnana ọ ki phia, ọrẹ izede udje Paul ọ “ha aghwẹ ze erhan piọpiọrọ na” ne. Jerẹ oborẹ aranmo rọ kpare ehwan ọ ha ẹkuọn rẹn omayen nyoma rọ ha aghwẹ ze erhan ri vwo unu piọpiọrọ, omaran i Paul ọ ha ẹkuọn rẹn omayen izede ọrẹ ẹhẹn nyoma rọ tiẹn ọhọre Osolobrugwẹ. Nyoma rọ homaphia rẹn i Paul uvuẹn izede i Damascus, Jesu ra rhọmọnuhwu na nọ lẹrhẹ ọhworhare ọnana ro vwo omamọ ẹhẹn ọrẹn ọ vwọ ha ye ruiruo izede ro serhọ-ọ, wene iroro yi.—John 16:1, 2.
14 Paul o ruẹ ewene eduado uvuẹn akpenyerẹn yen. Ọke rọ tẹmro rẹn Agrippa, nọ tare: “Mia tiẹn uvwele emena arudo ro nẹ odjuwu rhe ri mi mẹrẹnren na-a, ọrẹn ni mi rhua urhomu edje na vwe eri ha uvuẹn Damascus vwẹre, ji te eri ha uvuẹn i Jerusalem, kugbe egbamwa buebun neneyo aye i ghwẹriẹ bru Osolobrugwẹ rhe nyoma aye ine ruẹ ewian ri fo ẹghwẹriẹ phia.” (Acts 26:19, 20) Ẹgbukpe buebun ne, Paul ọ wian owian i Jesu Kristi ọ ha riẹn nyoma emena arudo uvuẹn erhẹrhuvo ẹdẹ ọrana. Me yo nerhumie rhe? Eri kerhọ iyẹnrẹn esiri Paul o ghwoghwori ni ghwẹriẹ nẹ irueruo ọfanrhiẹn aye, irueruo ra vwa ta urhomẹmro, jeghwai bru Osolobrugwẹ rhe. Aruẹ ihworho enana ni rhiẹ obọdẹn emotọre, re toroba jeghwai mwuọghọ rẹn urhi ọrhẹ ọkpọvi ra haphia.
15 Ọrẹn, harẹn itu i Jew ra kparahasuẹ i Paul, erere erana e fiemru rẹn aye-e. Paul ọrhọ ta: “Ọnana yẹ ọsoriẹ itu i Jew na a tanbọmwu mẹ uvuẹn oghwa ẹga na, ji damoma aye ine kpe mẹ. Ọrẹn, fọkime mi rhiẹromẹrẹn userhumu ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe, ni mie ji se oseri rẹn eri kamoron ọrhẹ ihworho eduado ye te ẹdẹ ọnana.”—Acts 26:21, 22.
16 Re rhiẹ Ilele Kristi urhomẹmro na, ọwan ine vi, ‘mwuegbe ra na chochọn’ esegburhomẹmro ọwan. (1 Pet. 3:15) Arha tẹmro obaro iguẹnzọn ọrhẹ ihworho re suẹn kpahen imwẹro ọwan, ana mẹrẹn userhumu arha hẹrokele ona i Paul ọ ha ruiruo ọke rọ tẹmro rẹn Agrippa ọrhẹ Festus. Nyoma re mwuọghọ ta rẹn aye kpahen oborẹ urhomẹmro i Baibol na o wene akpenyerẹn ọwan ọrhẹ eri kerhọ iyẹnrẹn esiri na rhiẹ orhorhomu ne, ọwan ina sabu hobọte ẹhẹn ihworho enana re suẹn na.
(Acts 26:28) Ọrẹn, A·grip′pa nọ ta rẹn i Paul: “Ibiọke krẹn wu na riẹre mẹ me rhiẹ Olele Kristi.”
bt 202 ¶18
“Mi kpare Ẹzọn na Bru i Caesar!”
18 Ọrẹn, Paul o vwo oborẹ ọnọ kpahenrhọ rẹn igọvunọ na: “Mi vwe kpomorhuẹ-ẹ, Umogun Festus, ọrẹn mia ta urhomẹmro wẹn rhẹ iroro ro serhọ. Itiọrurhomẹmro, orodje ri mie lele tẹmro rhẹ ugbomọphẹ na, ọ dabu rhe kpahen ekwakwa enana . . . Orodje A·grip′pa, wẹwẹ i vwo imwẹro kpahen Emẹraro na? Mi rheri taghene wu vwo imwẹro.” Ọrẹn, A·grip′pa nọ ta rẹn i Paul: “Ibiọke krẹn wu na riẹre mẹ me rhiẹ Olele Kristi.” (Acts 26:25-28) Sẹ ẹmro na i nẹ ẹhẹn yen rhe yanghene e nie rhe-e, o djephia taghene i Paul o se oseri ro te ẹhẹn orodje na.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Acts 26:14) Ọke ame ephian e se totọre ne, ni mi rhon uvwele owu rọ ta ha mẹ uvuẹn edjadjẹ i Hebrew: ‘Saul, Saul mesoriẹ wa kparahaso mẹ? Ọnọ miamuọ wa rha ha aghwẹ ze erhan piọpiọrọ na.’
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Ac 26:14
ha aghwẹ ze erhan piọpiọrọ na: Orhan piọpiọrọ, ukọrọkpọ oseseri ro vwo unu rọ danren, ra ha suẹn eranmo. (Jg 3:31) Ẹmro na “ha aghwẹ ze erhan piọpiọrọ na,” isẹ ra mẹrẹn uvuẹn ẹbe itu i Greek. O dje kpahen aranmo ro vwo rhon ẹmro, rọ vwọ nyalele ọkpọvi orhan na nyoma rọ homa bọmiẹ, jeghwai suẹ ẹkuọn rẹn omayen. Saul o vwo aruẹ uruemru ọnana o ki rhiẹ Olele Kristi. Nyoma rọ hasuẹ idibo i Jesu, ri vwo obẹhatua i Jehova Osolobrugwẹ, Paul nọ guọlọ suẹ ẹkuọn rẹn omayen. (Haye vwanvwọn oborẹ ọ ha uvuẹn Ac 5:38, 39; 1Ti 1:13, 14.) Uvuẹn Ec 12:11, a hunute “erhan piọpiọrọ” izede udje, ro mevirhọ ẹmro ẹghwanren ohworho ro mwu ọrọ kerhọ ye nyalele ọkpọvi na.
nwt Iglọzri
Orhan piọpiọrọ. Ukọrọkpọ oseseri ro vwo unu ra ha uteru ru rọ danren, rẹ eghwẹrẹ a ha suẹn eranmo. A ha orhan piọpiọrọ na vwanvwọn ẹmro ọvwẹghwanren ro mwu ọrọ kerhọ ye nyalele ọkpọvi na. Na “rha ha aghwẹ ze erhan piọpiọrọ na,” o nẹ irueruo aranmo rọ vwọ nyalele ọkpọvi orhan na nyoma rọ homa bọmiẹ, jeghwai suẹ ẹkuọn rẹn omayen.—Ac 26:14; Jg 3:31.
(Acts 26:27) Orodje A·grip′pa, wẹwẹ i vwo imwẹro kpahen Emẹraro na? Mi rheri taghene wu vwo imwẹro.”
Ha Userhumu Rẹn Awọrọ Dede Iyẹnrẹn Uvie Na
14 Paul o rheri taghene Agrippa onyẹ i Jew fọkiẹ ẹrhẹ rọ havwọ. Paul nọ tare taghene ọye ọ vwọ ta “vrẹn oborẹ Emẹraro na kugbe i Moses i tare taghene ọnọ phia-a,” ro sekpahen uhwu i Messiah na ọrhẹ ẹrhọmọnuhwu ọnẹyen, fọkime o rheri taghene Agrippa o vwo irherhe kpahen irueruo itu i Jew na. (Acts 26:22, 23) Rọ tẹmro rẹn Agrippa, Paul nọ nọriẹn: “Orodje A·grip′pa, wẹwẹ i vwo imwẹro kpahen Emẹraro na? Agrippa nọ dẹrughwaroghwẹ orhienbro. Ọrhọ ta taghene ọye ọ tiẹn emẹraro na, ihworho i rhe nie taghene ọye o vwo ekwerhọ kpahen irueruo itu i Jew na-a. Ọrẹn orho kwe rhẹ iroro i Paul, ọye ono kwerhọ oborẹ ọnyikọ na ọ ta, jeghwai fioma rhẹ erhirhiẹ re ne se yi Olele Kristi. Paul ọ ha izede ẹghwanren kpahenrhọ onọ na, rọ ta: “Mi rheri taghene wu vwo imwẹro.” Marhẹ ọmudu Agrippa o mwu rien kpahenrhọ ye lele? Nọ tare: “Ibiọke krẹn wu na riẹre mẹ me rhiẹ Olele Kristi.” (Acts 26:27, 28) Dedevwo Agrippa o rhiẹ Olele Kristi-i, aghwoghwo i Paul o te ẹhẹn yen te erhirhiẹ ezẹko.—Hebrews 4:12.
Isese i Baibol
(Acts 25:1-12) Omarana, ọke i Festus o te ẹkwotọre na jeghwai ha ẹrhẹ usuon na, ẹdẹ esa a vrẹn hin, nọ nya i Caes·a·reʹa riẹ i Jerusalem. 2 Ilori irherẹn na ọrhẹ ehworhare itu i Jew na ni nẹ iyẹnrẹn riẹn kpahen i Paul. Omarana, aye na rẹ i Festus 3 kpahen ekwerhọ ọnẹyen na ha i Paul rhiẹ i Jerusalem. Ọrẹn, aye a djiroro rẹ aye ina hẹrhẹ i Paul jeghwai kpe yi uvuẹn izede. 4 Omarana, Festus nọ tare taghene a kpare i Paul riẹ i Caes·a·reʹa, ji ta taghene ọye ọ guọlọ riẹ oboran phẹrẹkpẹ. 5 Nọ tare “Omarana, jenẹ eri vwo omẹgbanhon uvwre are i leli mẹ rhe jeghwai guien ẹzọn orhianẹ ọhworhare na o ruẹ oborẹ ọsọre.” 6 Ọke rọ ghwọghọ omẹ ẹdẹ ẹrẹnren yanghene ikpe rhẹ aye, ọye no riẹ Caes·a·reʹa, ẹdẹ ọreva ye, ọye no siyẹ aga ẹzenguon na jeghwai ta taghene a kpare i Paul rhe. 7 Ọke rọ rhe, itu i Jew ri nẹ i Jerusalem rhe ni mevi kinhariẹ ye, aye ne se oseri efian rẹ aye i vwa sabu dje kpahen. 8 Ọrẹn, Paul nọ tare: “Mie ru ọdandan owuorowu haso urhi ọrẹ itu i Jew na yanghene haso oghwa ẹga na yanghene haso i Caesa-ar.” 9 Festus rọ guọlọ ekwerhọ itu i Jew na, nọ kpahenrhọ rẹn Paul: “Wu guọlọ riẹ i Jerusalem ne guẹnzọn na obaro mẹ kpahen ekwakwa enana?” 10 Ọrẹn, Paul nọ tare: “Mi mevi obaro aga ẹzẹnguon ọrẹ i Caesar, ekete ro fori re ne guẹnzọn mẹ. Mie ru emru owuorowu haso itu i Jew na-a, jerẹ oborẹ wa mẹrẹnvwrurhe na. 11 Orhianẹ mẹmẹ ghini oruọdandan ro ru oborẹ o fo uhwu, mi vwa rẹ ni mi je hwuo-o; ọrẹn orhianẹ urhomẹmro ọ ha uvuẹn ẹmro rẹ ehworhare enana i ta haso mẹ na-a, ovwo ohworho ro vwo omẹgbanhon ọnọ ha mẹ rẹn aye-e. Mi kpare ẹzọn na bru i Caesar!” 12 Omarana, ọke i Festus o lele iguẹnzọn na tẹmro hin, nọ kpahenrhọ ye: “Wu kpare ẹzọn ọnọ bru i Caesar ne; obẹ i Caesar ye wu na nya.”
JANUARY 28–FEBRUARY 3
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | ACTS 27-28
“Paul Nọ Ruẹ Ọkuna Riẹ Rome”
(Acts 27:23, 24) Ason ọnana ọmakashe Osolobrugwẹ ro rhiẹ ọrovwori mẹ ri mia ha ẹga rọ fonron riẹn, no mevi kẹre mẹ 24 nọ tare: ‘Wu vwa zofẹ-ẹn, Paul. Wu ne vi mevi obaro i Caesar, nughe! Osolobrugwẹ ono simi ọsoso arhọ ihworho ri ha uvuẹn ọkuna na kugbe ọnọ.’
bt 208 ¶15
“Ovwo Ohworho Owuorowu Usuẹn Are Ro No Vru-u”
15 Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene i Paul o ghwoghwo rẹn ihworho buebun ri ha uvuẹn ọkuna na kpahen “ifiẹrorhọ ọrẹ ive Osolobrugwẹ o veri.” (Acts 26:6; Col. 1:5) Vwana rẹ ọkuna na ọ guọlọ rhue na, Paul nọ sabu ha ifiẹrorhọ ọgbogbanhon phia. Nọ tare: “Ason ọnana ọmakashe . . . , no mevi kẹre mẹ, nọ tare: ‘Wu vwa zofẹ-ẹn, Paul. Wu ne vi mevi obaro i Caesar, nughe! Osolobrugwẹ ono simi ọsoso arhọ ihworho ri ha uvuẹn ọkuna na kugbe ọnọ.’ ” Paul ọrhọ ta rẹn aye: “Omarana, are i fiudugbere, ehworhare; fọkime mi vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ taghene ọnọ phia lele oborẹ a ta mẹ. Ọrẹn, aphẹrẹ ọgbogbanhon ono fi ọwan rhẹ otọre owu rẹ ame okinhariẹ.”—Acts 27:23-26.
(Acts 28:1, 2) Ọke ame e te oboran vabọ ẹkuọn ne, ame ni rheri taghene e se otọre rẹ ame o kinhariẹ na Malta. 2 Ihworho re rhirhiẹ ẹkwotọre na i dje obọdẹn uruemru esiri rẹn ame. Aye ni koko erhanren rhọ rẹn ame, jeghwai dede ame ephian ha fọkiẹ oso rọ rhọ ọrhẹ erinrin na.
bt 209 ¶18
“Ovwo Ohworho Owuorowu Usuẹn Are Ro No Vru-u”
18 Eri simirhọ na i ha uvuẹn otọre rẹ ame o kinhariẹ ọrẹ Malta, obọrẹ o riotọre ọrẹ Sicily. (Se ekpeti na “Malta—Where?”) Era djẹ edjadjẹ ẹkwotore na i dje “obọdẹn uruemru esiri” rẹn aye. (Acts 28:2) Aye ni koko erhanren rhọ rẹn epha enana ri te akpa aye rẹ oma aye ọkpọtọre, rẹ erinrin ọ kpa. Erhanren na nọ lẹrhẹ oma aye vwiọrọ udabọ erinrin ọrhẹ oso na. Ọnana no ji lele fiẹ igbevwunu.
bt 210 ¶21
“Ovwo Ohworho Owuorowu Usuẹn Are Ro No Vru-u”
21 Ọdafe owu re se Publius ro vwo otọre, o rhirhiẹ avwaye. Ọnọ sabu rhiẹ onyẹ i Rome ro suẹn Malta. Luke o dje rie rhẹ ‘ọhworhare ro titiri’ rọ ha uvuẹn ẹkwotọre ọrana rẹ ame o kinhariẹ na,’ rọ ha odovan ra mẹrẹnren uvuẹn eyaya eva ọrẹ itu i Malta ruiruo. Ọ dabu dede i Paul ọrhẹ eri lelirie ẹdọke esa. Ọrẹn, ọsẹ i Publius o kpomẹ. Ọgbọrọrọ Luke nọ dabu dje erhirhiẹ na fiotọre. Ọ yare taghene ọhworhare na “o semerhẹn ekpa ro kpomẹ rhẹ ifiva kugbe emiamo re tuevwan,” rọ dabu dje kpahen aruẹ emiamo ro kpomẹ. Paul nọ nẹrhomo riẹn, nọ ha abọ kpahiẹn jeghwai simie. Fọkiẹ igbevwunu ọnana rẹ ihworho na i mẹrẹnren, aye ni kpare ihworho erọrọ re kpomẹ rhe ne simi aye, jeghwai rhua ẹghẹlẹ ri na hẹrote edamẹ i Paul ọrhẹ ere lelie vwe aye.—Acts 28:7-10.
(Acts 28:16, 17) Ọke ame a ruẹ i Rome, na ha uphẹn rẹn i Paul nẹ ọye ọvo o rhirhiẹ ye ọrhẹ isodja rọ dẹriẹ na. 17 Ọrẹn, ọke ẹdẹ esa a vrẹn ne, no se ehworhare ri titiri erẹ itu i Jew na koko. Ọke aye e koko ne, nọ ta rẹn aye: “Ehworhare, imizu, dedevwo mie ru emru owuorowu haso ihworho na yanghene irueruo erẹ esẹ ọwan ride-e, na kpare re mẹ nẹ ekanron uvuẹn i Jerusalem rhẹ abọ itu i Rome.”
bt 213 ¶10
“Ro Se Oseri Ro Fiotọre”
10 Ọke otu ra nya onya na e ti Rome, “na ha uphẹn rẹn i Paul nẹ ọye ọvo o rhirhiẹ ye ọrhẹ isodja rọ dẹriẹ na.” (Acts 28:16) Harẹn ihworho rẹ ẹzọn aye ọvwọ gbanhon, a ha ejọrọ mọrọn aye ba isodja rọ hẹrote aye. Udabọ ọrana, Paul oghwoghwẹmro Uvie na, ejọrọ ọ sabu lẹrhiẹ je ghwoghwo-o. Omarana, ọke ro ronmoma ẹdẹ esa fọkiẹ onya na, no se ehworhare ri titiri erẹ itu i Jew ri ha uvuẹn i Rome koko neneyo ọ sabu dje omayen rẹn aye, jeghwai ghwoghwo.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Acts 27:9) Ẹdẹ buebun i nyavrẹn ne, vwana ọ bẹn re ne bi ọkuna na, fọkime orhọmo ezinrin Ẹdẹ Izobo Ẹkwaphiẹrhọ na ọ nyavrẹn ne, omarana Paul nọ djiroro
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Ac 27:9
orhọmo ezinrin Ẹdẹ Izobo Ẹkwaphiẹrhọ na: Yanghene “orhọmo ezinrin ọrẹ ọke uvo.” O mevirhọ, “orhọmo ezinrin na.” Ẹmro i Greek na ra ha se “orhọmo ezinrin na” ọ rionbọrhọ orhọmo ezinrin re je ekama kpahen uvuẹn Urhi Moses, nọyẹ, orhọmo ezinrin ro surhobọmwu Izobo Ẹkwaphiẹrhọ re ruẹ kẹgbukpe kẹgbukpe, re ji se Yom Kippur (uvuẹn i Hebrew, yohm hak·kip·pu·rimʹ, “ẹdẹ erhurhu”). (Le 16:29-31; 23:26-32; Nu 29:7; se Iglọzri, “Day of Atonement.”) Ẹmro na “na ha oja riẹ oma,” ra ha ruiruo sekpahen Ẹdẹ Izobo Ẹkwaphiẹrhọ na, o mevirhọ ọrẹ ana ha oja sansan riẹ oma ọwan, jeghwai te orhọmo ezinrin. (Le 16:29, ekete ra djokarhọ.) Ẹmro na “orhọmo ezinrin” ra ha ruiruo uvuẹn Ac 27:9 ọ hobọtua iroro rọ mai ghanren taghene oja owu ra ha riẹ oma uvuẹn Ẹdẹ Izobo Ẹkwaphiẹrhọ na o surhobọmwu orhọmo ezinrin. Ẹdẹ Izobo Ẹkwaphiẹrhọ na o se rhẹ ehion i September yanghene ọtonrhọ October.
(Acts 28:11) Ibiamo esa a vrẹn, ame ni ruẹ ọkuna ro vwo oka na “Emọ i Zeus.” Ọkuna na o nẹ Alexandria rhe, okwakwa ọ vwariẹ uvuẹn otọre rẹ ame o kinhariẹ na.
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Ac 28:11
Emọ i Zeus: Sekpahen uyono itu i Greek ọrhẹ i Rome, “Emọ i Zeus” (uvuẹn i Greek, Di·oʹskou·roi) ri rhiẹ Castor ọrhẹ Pollux, ejimẹ osolobrugwẹ re se Zeus (Jupiter) ọrhẹ Ane orodje ẹkwotọre i Sparta re se Leda. Haba ekwakwa erọrọ, aye a sẹrorẹ ihworho ra wian uvuẹn urhie, jeghwai simi ihworho re bi ọkuna ri vwo ebẹnbẹn uvuẹn urhie na. Iyẹnrẹn ọnana kpahen oka rọ ha uvuẹn ọkuna na imwẹro ọrọrọ ro djephia taghene ohworho ro rhiẹromẹrẹn oborẹ ọ phiare na yọ ya iyẹnrẹn na.
Isese i Baibol
(Acts 27:1-12) Vwana, ne brorhiẹn taghene ame ina ruẹ ọkuna riẹ Italy, aye ni ha i Paul ọrhẹ ihworho erọrọ re fi rhẹ ekanron rẹn olotu isodja re se i Julius, ọrẹ ẹko Au·gusʹtus. 2 Ọke ame a ruẹ ọkuna na ro nẹ Ad·ra·mytʹti·um rhe, rọ guọlọ riẹ ekete rẹ ikuna e gborhọ erẹ ẹkwotọre Asia, ame ni tuẹn onya rhọ; Ar·is·tarʹchus, onyẹ Mac·e·doʹni·an ro nẹ Thes·sa·lo·niʹca rhe, ọye rhẹ ame i gba havwiẹ. 3 Ẹdẹ ọreva ye ame ni te Siʹdon, Julius no dje uruemru esiri rẹn i Paul no ji kwe nọ kọn bru igbehian yen, neneyo aye i hẹrote yi 4 Ọke ame e nẹ avwaye ne, ame ni riẹ Cyʹprus, fọkime aphẹrẹ na ọ haso ame. 5 Ame ni nya urhie na vrẹn nẹ Ci·liʹcia ọrhẹ Pam·phylʹi·a jeghwai gbo rhẹ Myʹra ọrẹ Lyʹci·a. 6 Avwaye yẹ olotu isodja na ọ mẹrẹn ọkuna ro nẹ Alexandria sa ro riẹ Italy, nọ ta rẹn ame taghene ame i ruiẹ. 7 Ọke ame e bi ibibiesuọn ẹdẹ ezẹko ne, ame ni te Cniʹdus rhẹ obẹnbẹn. Fọkime aphẹrẹ na ọ ha uphẹn rẹn ame bi riẹ obaro-o, ame ni bi riẹ Crete ọrẹ Sal·moʹne. 8 Rẹ ame e bi ọkuna na rhẹ obẹnbẹn uvuẹn urhie na ne, ame ni te ekete owu re se Obọdẹn Ekete rọ kẹrẹ amwa ọrẹ La·seʹa. 9 Ẹdẹ buebun i nyavrẹn ne, vwana ọ bẹn re ne bi ọkuna na, fọkime orhọmo ezinrin Ẹdẹ Izobo Ẹkwaphiẹrhọ na ọ nyavrẹn ne, omarana Paul nọ djiroro 10 rẹn aye: “Ehworhare, mia mẹriẹn taghene onya ọnana ọnọ sabu suẹ ẹkuọn ọgbogbanhon ọrhẹ oghwọghọ harẹn ekwakwa ra kparare, ọkuna na kugbe arhọ ọwan.” 11 Ọrẹn, olotu isodja na nọ kerhọ oborẹ ọro biẹ ọkuna na ọrhẹ ọro vworie ọ tare, ukperẹ ono rhiẹ oborẹ i Paul ọ ta. 12 Ra mẹriẹn taghene ekete re gborhọ na o rhomu uvuẹn ọke erinri-in, ihworho buebun ni ha urhebro phia taghene e bi nẹ avwaye sẹ aye ina sabu te ẹkwotọre i Phoenix uvuẹn ọke erinrin na, ekete rẹ ikuna e gborhọ uvuẹn Crete ro rhie firhọ obọrẹ o rierun rẹ ọren ọ va nẹ sa ọrhẹ obọrẹ o riotọre rẹ ọren ọ va nẹ sa.