Mi ha Uphẹn Rẹn Jehova no Suẹn Akpenyerẹn mẹ

NẸ ẸKWOTỌRE ENGLAND RIẸ AFRICA

E vwiẹre mẹ uvuẹn ẹgbukpe 1935 uvuẹn Darlaston, England. Ọke mia ha emrẹ ẹgbukpe ẹne, eri vwiẹre mẹ ne lele Iseri Jehova yono i Baibol na. Ọke mia ha uvwre ẹgbukpe 14 riẹ 15, ni mi vwe imwẹro kpahen urhomẹmro na, ni mi bromarhame uvuẹn ẹgbukpe 1952 ọke mia ha ẹgbukpe 16.

Uvwre ọke ọrana ni mi tuẹn iruo e yono rhọ, uvuẹn ikọpini ọduado re ruẹ ekwakwa ra ha wian owian ọrhẹ ekwakwa imoto. Ne yonirin mẹ rhiẹ ọyẹbe rẹn ikọpini na, mi dabu riamerhen owian na.

Mi dẹrughwaroghwu orhienbro ọghoghanren ọke oniruo okinhariẹ ọ ta mẹ ne mi hẹrote Uyono Ọbe Ukoko re ruẹ uvuẹn erhẹrhẹ ọkprughwre na, uvuẹn ukoko me havwọ uvuẹn Willenhall. Ọrẹn, mi vwo orhienbro ọghoghanren. Uvwre ọke ọrana, mie kwomakugbe ukoko eva. Uvuẹn ọkprughwre na, mie kwomakugbe ukoko rọ kẹrẹ iruo mẹ uvuẹn Bromsgrove, rọ ha kilometers 32 seri nẹ oghwa mẹ. Ọrẹn uvuẹn obẹta ọkprughwre na, ni mie bru eri vwiẹre mẹ, ji riẹ uyono ukoko rọ ha Willenhall.

Fọkime mi vwo omwemẹ mi na hobọtua ukoko i Jehova, ni mi ha urhebro oniruo okinhariẹ na, dedevwo ọnana ọnọ lẹrhẹ mẹ dobọ iruo mie yono jeghwai riamerhiẹn ji. Fọkime mi ha uphẹn rẹn Jehova no suẹn akpenyerẹn mẹ, ọ lẹrhere mẹ riamerhen akpọ mi na ja vioja ye.

Ọke mie riẹ ukoko Bromsgrove, ni mi mẹrẹn omizu ọmase re se Anne rọ dabu ga i Jehova. Ame ni rọnmọren uvuẹn ẹgbukpe 1957, ame i gare ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian, ọkobaro oghẹnrensan, owian okinhariẹ ọrhẹ uvuẹn Oghọn Ukoko. Anne ọ lẹrhere mẹ vwo aghọghọ uvuẹn ọsọsọ akpenyerẹn mẹ.

Oma ọ merhenren ame ọke ame riẹ isukuru i Gilead, iklasi ọrẹ 42 uvuẹn ẹgbukpe 1966. Ọke ame a ruotọre, ne djeri ame riẹ Malawi, uvuẹn Africa ro vwo ihworho ra dabu dede awọrọ. Ọrẹn, ame e rhirhiẹ avwaye jiri-i.

MI GARE UVWRE ỌKE EKWAKWA BUEBUN A PHIA UVUẸN MALAWI

Ame i te Malawi uvuẹn February 1, 1967. Ọke ame a dabu yono edjadjẹ na uvwre ubiamo owu hin, ame ni tuẹn owian oniruo ẹkwotọre rhọ. Ame a ghwa i Jeep re se Kaiser, rẹ ihworho ezẹko e roro taghene ọnọ sabu ghwa ekete ephian tobọ te uvuẹn irhie dede. Ọrẹn, udabọ ikẹro ihworho a ha nie, ibiẹ ame ri vwe kodo yẹ ame a sabu ghwa vrẹn. Ọkezẹko, ibiẹ eghwa ra ha eyẹn bọn ra ha itapolini rhurhu uvuien yẹ ame e rhirhiẹ uvuẹn ọke oso. Ọnana o dje rẹn ame oborẹ owian imishọnari ọ havwọ, ọrẹn ame i riamerhiẹn.

Uvuẹn ibiamo April, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene ame ina mẹrẹn ebẹnbẹn ezẹko nẹ obẹ igọmẹti. Mi rhon ẹmro ezẹko uvuẹn ekpeti ughe rẹ ohworho ro suẹn Malawi re se Dr. Hastings Banda ọ tare. Ọ tare taghene Iseri Jehova i vwa kwosa urhomu-u, aye a ji suẹ ebẹnbẹn rẹn igọmẹti. Itiọrurhomẹmro, ẹmro erana efian. Ame i rheri taghene oborẹ ọ ha otọre ẹmro na yẹ emevigbanhon ọwan ra sẹroriẹ, maido fọkime ame kwe dẹ ikadi re ne fiomarhọ owuobọ oseghe-e.

Uvuẹn ibiamo September, ame ni seri uvuẹn ọbe rọ kpare iyẹnrẹn taghene imizu ukoko na a suẹ ebẹnbẹn rhẹ ekete ephian. Ọro suẹn no ghwoghwori uvuẹn ọke ihworho buebun e koko taghene ọye ono fioba rhẹ irueruo Iseri Jehova. Ne ghini fioba rhọ ye uvuẹn October 20, 1967. O jiri-i, elọkpa ọrhẹ ihworho igọmẹti re ni epha sua, ni me kwurhu Oghọn Ukoko na, ji le imishọnari nẹ ẹkwotọre na.

Ọke ame a daji ekanron ẹdọke esa hin, ne leri ame riẹ amwa re se Mauritius, ri Britain e suẹn. Ọrẹn, ere suẹn Mauritius e kwe nẹ ame i daji jerẹ imishọnari-i. Omarana, na kpare rẹ ame riẹ Rhodesia re se (Zimbabwe vwana). Ọke ame e te avwaye, ame ni vwa elọkpa ra djoma ri vwe kwe taghene ame i ruẹ ẹkwotọre na, aye ni tare: “E kwe nẹ are i ruẹ Malawi-i. Aye i kwe nẹ are i rhirhiẹ Mauritiu-us, vwana, are a rhiẹ aran fọkime ọye ono fuen are oma.” Anne nọ tuẹn oviẹ rhọ. Ọ họhọre taghene o vwo ohworho rọ guọlọre ame-e! Ọke ọrana, ni mi vwo ẹhẹn mi na rharhumu riẹ England mi nurhe. Obẹtaye, elọkpa na ni ha uphẹn rẹ ame rhirhiẹ oghọn ukoko na, takpu ame ina rharhumu bru aye riẹ esiri oghwa iruo aye ẹdẹ ọreva ye. Oma ọ ghwọghere ame, ọrẹn ame i hẹroso i Jehova nọ ha userhumu rẹn ame. Uvuẹn erhẹrhuvo ẹdẹ ọreva, na ha uphẹn rẹn ame nẹ ame i rhirhiẹ jerẹ epha uvuẹn Zimbabwe. Oborẹ oma ọ merhenren mẹ te ẹdẹ ọrana, ọ sẹri mẹ ẹro dẹ-ẹ​—o mwurun mẹ ẹro taghene Jehova yo suẹn idjaghwẹ ame.

OWIAN ỌKPOKPỌ​—MI HA USERHUMU RẸN IMIZU RI HA MALAWI ỌKE MIA HA ZIMBABWE

Ọke mia ha oghọn ukoko uvuẹn Zimbabwe, na yẹrẹ mẹ owian uvuẹn Awuiruo Ẹga, mia hẹrote Malawi ọrhẹ Mozambique. A kparahasuẹ imizu ri ha Malawi gbangbanhon. Owu usuẹn owian mẹ yẹ ọrẹ mia ya iyẹnrẹn uvuẹn edjadjẹ ọrẹ Malawi rẹn iniruo okinhariẹ. Ọke mia ya iyẹnrẹn owu te erhẹrhẹ ason ẹdẹ owu, ni mi viẹre fọkiẹ osehiẹn ọgbogbanhon rẹ imizu na a dẹrughwaroghwẹ.a Udabọ ọrana, oma ọmerhenren mẹ kpahen atamwu, esegburhomẹmro ọrhẹ edirin aye.​—2 Cor. 6:4, 5.

Ame i ruẹ ekete omẹgbanhon ame o teri nẹ ame i sabu ha ẹbe ukoko vwe imizu ri hẹrhẹre uvuẹn Malawi, ọrhẹ imizu ri zẹ riẹ Mozambique fọkiẹ ozighi na. Imizu ra rhian edjadjẹ i Chichewa, ro rhiẹ edjadjẹ ra mai djẹ uvuẹn Malawi ni kwa riẹ okegbe omizu owu uvuẹn Zimbabwe. Ọye nọ dabu bọn eghwa ọrhẹ ọfisi rẹn aye. Avwaye yẹ aye a wian owian erhianrhian ẹbe ukoko na sansan.

Ne ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre nẹ iniruo okinhariẹ ri ha Malawi ni rhiẹ omẹvwa ra djẹ edjadjẹ Chichewa kukpe kukpe uvuẹn Zimbabwe. Avwaye ya yẹ aye ẹbe ra na haphia uvuẹn omẹvwa na. Ọke aye a ghwẹrioma riẹ Malawi, aye na ghalẹ ẹbe na rẹn imizu aye i sabu mẹrẹn. Uvwre ẹgbukpe owu ọke aye e riẹ Zimbabwe, ame ni ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre re ne ruẹ Kingdom Ministry School, nọ sabu bọn iniruo okinhariẹ enana re fiudugbere na gbanhon.

Uvuẹn February 1975, ni mi bru imizu ri nẹ Malawi rhe, ri ji zẹ riẹ ọko sansan ri ha Mozambique. Imizu enana, a dabu nya kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ ukoko i Jehova, ji ha ẹkwaphiẹrhotọre ekpako mwuẹ. Ekpako ra ha mwu obọ na i dabu mwuegbe ewian ukoko na buebun, jerẹ ẹkwaphiẹrhotọre ẹmro otu, isese i kẹdẹkẹdẹ ọrhẹ uyono Oghwa Odẹrẹ, aye i tobọ ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre emẹvwa okinhariẹ. Aye i dabu kwaphiẹ ọko na rhọ jerẹ omẹvwa ọduado, rhẹ awuiruo erufon, ọrẹ a ghalẹ emaren ọrhẹ ẹruete. Imizu enana i dabu wian ewian buebun nyoma userhumu i Jehova, oma nọ dabu merhen mẹ omamọ.

Uvuẹn obẹta ẹgbukpe 1970, Oghọn Ukoko i Zambia nọ yọ hẹrote ẹkwotọre i Malawi. Udabọ ọrana, mi ji fiẹ erhirhiẹ ri Malawi ọ havwọ rhẹ ẹhẹn, ji nẹrhomo kpahiẹn, omaran ji te imizu erọrọ. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, fọkime mẹmẹ owuọwan usuẹn umẹ rọ hẹrote Oghọn Ukoko i Zimbabwe na, mi mẹrẹn imizu ri nẹ Esiri Ukoko rhe ọrhẹ omizu erọrọ ri nẹ Malawi, South Africa, ọrhẹ Zambia rhe. Kọke kọke, ame a ji nọ onọ owu, “Me yẹ emru erọrọ ra na sabu ru rẹn imizu ri ha Malawi?”

Ọke oru, ẹkparehaso na no riotọre. Imizu ri zẹ nẹ ẹkwotọre na, na rharhumu riẹ Malawi, ọrẹn imizu ri ha ẹkwotọre na bi, na damoma aye ina mẹrẹn omefuon nẹ ẹkparehaso na. Ẹkwotọre erọrọ ri kinhariẹ ye, e rhiabọ dede Iseri Jehova ne, ji kwenu rẹn aye nẹ aye i ga ogame aye. Mozambique ni ji kwenu rẹn aye uvuẹn ẹgbukpe 1991. Ọren, ame ne roro, ‘Ọkiọgo yẹ Iseri Jehova ri ha Malawi ine vwo ugbomọphẹ?’

MI RHARHUMU RIẸ MALAWI

Erhirhiẹ usun uvuẹn Malawi no wenerin bibiesuọn, uvuẹn ẹgbukpe 1993, igọmẹti no tiobọnu ugbomọphẹ rẹn Iseri Jehova. Ọke oru, ni mia tẹmro rhẹ imishọnari owu rọ nọren, “Wu na rharhumu riẹ Malawi?” Uvwre ọke ọrana mi te ẹgbukpe 59 ne, omarana ni mi kpahenrhọ ye, “Ẹjo, mi ho phan ne!” Ọrẹn, ẹdẹ ọrana ni mi mẹrẹn iyẹnrẹn ro nẹ obẹ Ugboma Usuon rhe taghene mi ghwẹrioma.

Ame i vwo ẹguọlọ kpahen owian ame obẹ i Zimbabwe, omarana orhienbro na nọ bẹn rẹn ame. Ame i dabu riẹnrioma, ji vwo omamọ igbehian uvuẹn Zimbabwe ne. Ugboma Usuon na, i ha uphẹn rẹn ame djẹ sẹ ame ina nya yanghene ame i nya-a. Omarana, manẹ ame a sabu ghwai daji Zimbabwe. Ọrẹn, ne mi karorhọ oborẹ Abraham ọrhẹ Sarah, i nyaji omamọ oghwa aye vwo, ji huvwele ọkpọvi Jehova.​—Gen. 12:1-5.

Ame ni brorhiẹn ame ina nyalele ọkpọvi ukoko i Jehova, ji rharhumu riẹ Malawi uvuẹn February 1, 1995, ọrana yọ lẹrheriẹ rhiẹ ẹgbukpe 28, avwọke ame e tu te amwa na. Na ha Umẹ Oghọn Ukoko mwu, mẹmẹ ọrhẹ imizu ehworhare awanva erọrọ, ni tuẹn owian rhọ ame ine ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre owian Uvie na.

JEHOVA YỌ LẸRHIẸ DUA

Oma ọ merhenren ame ri Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn owian na no riarorhọ! Uchunu ighwoghwẹmro ni bunrhọ nẹ emrẹ 30,000 uvuẹn ẹgbukpe 1993 riẹ uchunu ri vrẹn 42,000 uvuẹn ẹgbukpe 1998.b Ugboma Usuon na ni kwerhọ taghene a bọn Oghọn Ukoko rọ nọ hẹrote eru riaro rọ ha ẹkwotọre na. Ame ni dẹ otọre ro te 12-hectare (30-ac) uvuẹn Lilongwe, na ji ha mẹ mwu mi rhiẹ oniruo rẹn owian ebanbọn na.

Omizu Guy Pierce ro rhiẹ owuọwan usuẹn Ugboma Usuon na yọ ha ẹmro ẹhakpahontọre egodo ọkpokpọ na phia uvuẹn May 2001. Imizu ri vrẹn uriusionrin akwava, buebun aye imizu ri ga vrẹn ẹgbukpe 40 ne, yi rhiẹ ẹkwaphiẹrhotọre na. Imizu enana ri fuevwan na, i vwo edirin akpenyerẹn ọgbogbanhon ọke ra dobọ owian na ji. Aye a ghwai vwo ekwakwa ugboma bu-un, ọrẹn aye i fuevwan ga i Jehova. Vwana, oma ọ merhen aye rẹ aye ine kin Oghọn Ukoko ọkpokpọ aye. Ekete aye i nyaren ephian uvuẹn Oghọn Ukoko na, aye na so ijoro ukoko uvuẹn ikpekporo edjadjẹ Africa, rọ lẹrhẹ ẹkwaphiẹrhotọre na rhiẹ ọrọ mai merhen oma, mi rhiẹromẹrẹn dẹ ne. Ọnana obọdẹn oseri taghene Jehova ọ ha ebrurhọ rhẹ edirin imizu na uvuẹn ọke ẹkparehaso.

Ọke ra bọn Oghọn Ukoko na hin, oma ọ merhenren mẹ ra yẹ mẹ ewian ri sekpahen ẹhakpahontọre Aghwẹlẹ Uvie. Ikoko ri ha Malawi, a mẹrẹn erere nẹ ẹkwaphiẹrhotọre ra na ha userhumu rẹn ebanbọn Aghwẹlẹ Uvie uvuẹn ẹkwotọre ri vwa ghwai vwo igho. Ọke bi, ikoko ezẹko a vwoma uvuẹn eghwa ra ha erhan bọn. Aye a ha odin rhurhu oberun oghwa na, ji ha eyẹn ma ekete re siyẹ. Vwana, imizu na a dabu ruẹ ibriki rhẹ omamerhomẹ, rẹ aye ina ha bọn Aghwẹlẹ Uvie ekpokpọ. Ọrẹn, aye i ji vwo omamerhomẹ kpahen ibẹnji, fọkime jerẹ oborẹ a ta, owuọwan ọvo o vwo siyẹ ibẹnji-i!

Oma ọ ji merhen mẹ mia mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn ihworho ru riarorhọ. Imizu ri rhiẹ iphuphẹn uvuẹn Africa i dabu lẹrhẹ oma merhen mẹ, fọkime aye i homakpahontọre yono ena nyoma uyono ukoko i Jehova, ọrhẹ ọrẹ aye a ha oborẹ aye i yonorin ruiruo. Aye ni dabu homakpahontọre wian ewian eduado uvuẹn Oghọn Ukoko ọrhẹ ukoko sansan. Ikoko na ni gbanhonrhọ nyoma iniruo okinhariẹ ekpokpọ ra ha mwu, buebun aye imizu ri rọnmọ ne. Imizu enana ri rọnmọren na, a dabu ga i Jehova vuọnvuọn nyoma aye a kpariroro vrẹn uvwiẹ vwana, udabọ ọhiẹn ro nẹ abọ ekrun ọrhẹ irueruo amwa.

OMA Ọ MERHENREN MẸ KPAHEN ORHIENRBO MẸ EPHIAN

Ọke mia ga ẹgbukpe rọ vrẹn 52 hin uvuẹn Africa, ni mi vwo emiamo ezẹko. Ugboma Usuon na no kweri taghene a ha mẹ riẹ Oghọn Ukoko rọ ha Britain. Ọ dare ame taghene ame i nyaji owian ame i vwo ẹguọlọ kpahen vwo, ọrẹn imizu ri ha Oghọn Ukoko i Britain a dabu hẹrote ame uvuẹn ọke ọho ame.

O mwurun mẹ ẹro taghene fọkime mi ha uphẹn rẹn Jehova no sun akpenyerẹn mẹ, ọrana yẹ orhienbro rọ mai rhomu mi bruru. Orhianẹ mi hẹroso iroro mẹ bi, manẹ mi vwe rhe oborẹ akpenyerẹn mẹ ono rhirhiẹ-ẹ. Jehova o rhe oborẹ mi guọlọre nẹ ‘akpenyerẹn mẹ ọ dabu phiọn.’ (Prov. 3:5, 6) Ọke mia ha idama, mi vwo omamerhomẹ mi ne yono kpahen iruo uvuẹn ikọpini ọduado. Ọrẹn, ukoko i Jehova ọ lẹrhere mẹ vwo owian rọ yẹre mẹ obọdẹn evwẹnvuọn. Harẹn omẹmẹ, ogame i Jehova ọ yẹ mẹ obọdẹn aghọghọ ọke ephian!