Watchtower BIBLIOTECA HA INTERNET
Watchtower
BIBLIOTECA HA INTERNET
Ñañu
O̱
  • Ä
  • ä
  • E̱
  • e̱
  • O̱
  • o̱
  • U̱
  • u̱
  • ꞌ
  • RÄ MÄKÄ TꞌOFO
  • YÄ HE̱ꞌMI
  • YÄ MHUNTSꞌI
  • Ana bi yꞌapäbi Jeoba nꞌa rä bätsi
    Nuꞌu̱ yä ntꞌudi ma gi pädi de rä Mäkä Tꞌofo
    • Ana bi zitsꞌi Samuel ha rä tabernáculo

      RÄ NTHEKE 35

      Ana bi yꞌapäbi Jeoba nꞌa rä bätsi

      Elcaná mi nꞌa rä israelita ꞌne mi pe̱ꞌtsi yoho yä ꞌme̱hñä: Ana ꞌne Peniná. ¿Gi pädi? Peniná mi pe̱ꞌtsi ndunthi yä bätsi, pe Ana hinä. Mäske njabu̱, Elcaná mänꞌa mi mädi Ana. Po rängeꞌä, Peniná xa mi xaxi ꞌne mi theni Ana. Tatꞌä je̱ya, Elcaná mi tsitsꞌi rä familia ha Siló pa dä xo̱kämbeni Jeoba ha rä tabernáculo. Nꞌa rä mꞌiki, mientra mi yꞌo ha rä tabernáculo, Elcaná bi da ngue̱nda ge Ana xa mi turämu̱i, hänge bi ꞌñembäbi: «Po rä mäte, ya ogi zo̱ni Ana, di ꞌmu̱i kongeꞌi ꞌne xa di mäꞌi ndunthi».

      Ana bi mase̱ nꞌambu̱ pa dä xatuäbi Jeoba. Näꞌä himi tsa dä hye̱gi de dä nzoni, ꞌne xa mi bäntebi Jeoba ge xä matsꞌi. Ana bi ꞌñembäbi Jeoba: «Mu̱ gi rꞌakägi nꞌa rä bätsi, go ma gä rꞌaꞌi pa dä me̱pꞌäꞌi pa nzäntho».

      Rä däta majhä Elí handätho hanja zoni Ana

      Rä däta majhä Elí bi hyandi ge Ana mi zoni ꞌne mäske mi äni rä ne, himi ntꞌo̱de te mi mää, hänge Elí mi hurämu̱i ge Ana xki nti. Ana bi ꞌñembäbi Elí: «Hinä, hixtä nti. Nuga di thogi nꞌa rä däta dumu̱i, hänge ndi xatuäbi Jeoba». Elí bi da ngue̱nda ge hingä geꞌä xki mbeni, hänge nubye̱ bi ꞌñembäbi Ana: «Ge Jeoba dä rꞌaꞌi näꞌä xkä yꞌapäbi». Mi yꞌo̱de njabu̱ Ana, xa bi johya ꞌne bi ma de gehni. Änte de nꞌa nje̱ya, Ana bi me̱ꞌtsi nꞌa rä zi bätsi ꞌne bi hñuꞌmpäbi Samuel. ¿Dä za gi imäjinä hängu bi johya Ana?

      Pe Ana himbi pumfri näꞌä xki prometebi rä Zi Dada Jeoba. Hänge ngu mi hye̱gi rä ꞌma Samuel, bi zitsꞌi ha rä tabernáculo pa ja dä pe̱päbini Jeoba. Ana bi ꞌñembäbi Elí: «Nuga dä xatuäbi rä Zi Dada Jeoba ꞌne dä apäbi nunä zi bätsi. Hänge nubye̱ di e̱ntꞌuäbi ha rä yꞌe̱ Jeoba pa dä me̱päbi pa nzäntho». Tatꞌä je̱ya, Elcaná ꞌne Ana mi pa mi tso̱ni Samuel ꞌne mi häꞌspäbi nꞌa rä rꞌayꞌo hee. Jeoba bi jäpi Ana, ꞌne bi me̱ꞌtsi mä hñuu yä tꞌu̱ ꞌne mä yoho yä tꞌixu.

      «Yꞌadihu̱ ꞌne dä tꞌaꞌähu̱. Hyonihu̱ ꞌne gi tsu̱dihu̱» (Mateo 7:7).

      Yä ntꞌani: ¿Por hanja xa mi turämu̱i Ana? ¿Hanja bi jäpi Jeoba Ana?

      1 Samuel 1:1–2:11, 18-21.

  • Jefté bi ja nꞌa rä kohi
    Nuꞌu̱ yä ntꞌudi ma gi pädi de rä Mäkä Tꞌofo
    • Jefté bi tu̱ni rä hee ora bi hyandi rä tꞌixu

      RÄ NTHEKE 36

      Jefté bi ja nꞌa rä kohi

      Yä israelita ya xki ꞌuege mänꞌaki de rä Zi Dada Jeoba ꞌne nubye̱ asta mi xo̱kämbeni yä hyate zidada. Pe nuꞌu̱ yä hyate zidada himi tsa dä ñäni de nuꞌu̱ yä nkontra, ꞌne ya xki sufri po ndunthi yä je̱ya. Nubye̱, ¿gi pädi te bi me̱fiꞌu̱? Bi bäntebi rä mfatsꞌi Jeoba ꞌne bi ꞌñembäbi: «Xtä pekahe kontra geꞌi. Po rä mäte, ñängägihe de nuꞌu̱ mä nkontrahe». Yä israelita bi hñäki nuꞌu̱ yä idolo ꞌne bi mu̱di bi xo̱kämbeni mänꞌaki Jeoba. Po rängeꞌä, Jeoba bi matsꞌiꞌu̱.

      Yä israelita bi huahni nꞌa rä ñꞌo̱ho̱ mi rä thuhu Jefté. Näꞌä go ma xä gu̱hni yä soldado yä israelita pa xä ntunkui yä ammonita. Jefté bi ja nꞌa rä kohi ko rä Zi Dada Jeoba ꞌne bi ꞌñembäbi: «Mu̱ gi faxkägi gä tähä nunä tuhni, di prometeꞌi gä rꞌaꞌi näꞌä toꞌo dä bo̱ni mꞌe̱tꞌo de mä nguu pa dä däkägi nuꞌmu̱ xkä pengi de rä tuhni». Jeoba bi yꞌo̱de rä sadi Jefté ꞌne bi matsꞌi pa bi dähä näꞌä rä tuhni.

      ¿Gi pädi toꞌo näꞌä bi bo̱ni pa bi dädi Jefté mi mengi ha rä nguu? Mi geꞌä rä tꞌixu. Näꞌä asta mi nei ꞌne mi pe̱i rä pandereta ko rä johya. Pe, ¿gi pädi? Jefté himi pe̱ꞌtsi märꞌa yä bätsi. ¿Xibye̱ te ma xä me̱fi Jefté? Bi beni näꞌä rä kohi xki ja ko Jeoba ꞌne bi ꞌñenä: «¡Ay, mä zi tꞌixu! ¡Hängu rä dumu̱i di rꞌakägi! Nuga xtä ja nꞌa rä kohi ko rä Zi Dada Jeoba ꞌne nubye̱ pe̱ꞌtsi te gä kumpli, ma gä tsixäꞌi ha Siló pa gi pe̱päbi Jeoba ha rä tabernáculo». Rä tꞌixu bi ꞌñenä: «Pa, mu̱ nuꞌi xkä ja nꞌa rä kohi ko rä Zi Dada Jeoba, pe̱ꞌtsi te gi kumpli. Ho̱nse̱ di aꞌi gi rꞌakä nse̱ki gä ma ko nuꞌu̱ mä amiga po yo nzänä ha yä tꞌo̱ho̱. Mꞌe̱fa de geꞌä gä ma ha rä tabernáculo». Rä tꞌixu Jefté nzäntho bi me̱päbi rä Zi Dada Jeoba ha rä tabernáculo, ꞌne tatꞌä je̱ya nuꞌu̱ yä amiga mi pa mi tso̱ni.

      Yä amiga rä tꞌixu Jefté mi tso̱ni ha rä tabernáculo

      «Nuꞌä toꞌo mänꞌa go di mädi rä tꞌu̱ o rä tꞌixu ke gekägi, näꞌä hindä za dä de̱ngägi» (Mateo 10:37).

      Yä ntꞌani: ¿Te mä kohi bi ja Jefté? ¿Te bi me̱fi rä tꞌixu Jefté mi bädi näꞌä rä kohi xki ja rä dada?

      Jueces 10:6–11:11; 11:29-40; 1 Samuel 12:10, 11.

  • Jeoba bi nzofo Samuel
    Nuꞌu̱ yä ntꞌudi ma gi pädi de rä Mäkä Tꞌofo
    • Samuel xokuäbi yä goxthi rä tabernáculo

      RÄ NTHEKE 37

      Jeoba bi nzofo Samuel

      Rä däta majhä Elí mi pe̱ꞌtsi yoho yä tꞌu̱: Hofní ꞌne Finehás. Nuꞌu̱ mi mpe̱fi de gä majhä ha rä tabernáculo. Pe nuꞌu̱ himi o̱te yä mhända Jeoba, nixi mi udi rä tꞌekꞌei po geꞌä, menu po yä jäꞌi. Nuꞌmu̱ yä israelita mi hätsꞌi yä sacrificio pa rä Zi Dada Jeoba, Hofní ꞌne Finehás mi ju̱ nuꞌu̱ yä hogä ngo̱ pa go mi tsi. Elí mi pädi ge yä tꞌu̱ mi pe̱fi yä tsꞌo tꞌo̱tꞌe, pe näꞌä himi tsu̱i. ¿Te gi kamfri bi me̱fi Jeoba?

      Mäske Samuel mänꞌa mi bäsjäꞌi ke Hofní ꞌne Finehás, näꞌä himi pe̱fi yä tsꞌo tꞌo̱tꞌe nguꞌu̱. Po rängeꞌä, Jeoba xa mi numäñho Samuel. Nꞌa rä xui, Samuel ya mi ähä ꞌne bi yꞌo̱de ge ja toꞌo mi nzofo. Näꞌä nguntꞌä bi nangi, ꞌne bi ma habu̱ mi ähä Elí ꞌne bi ꞌñembäbi: «Xi di ꞌmakua». Pe Elí bi dädi: «Nuga hindä nzoꞌi. Pengi guä ähä». Hänge Samuel bi mengi ha rä tꞌähä. Geꞌätho bi me̱fi rä yo mꞌiki. Pe rä hñu mꞌiki, Samuel bi yꞌo̱de ge ja toꞌo mi nzofo mänꞌaki. Nubye̱ Elí bi da ngue̱nda ge rä Zi Dada Jeoba go geꞌä mi nzofo Samuel. Elí bi ꞌñembäbi Samuel: «Mu̱ dä nzoꞌi mänꞌaki, pe̱ꞌtsi te gi thädi ꞌne gi ꞌñembäbi: “Xikägi Jeoba. Ri ꞌme̱go o̱de”».

      Samuel petuäbi Elí näꞌä xki xipäbi Jeoba

      Samuel bi mengi ha rä tꞌähä ꞌne bi yꞌo̱de ge ja toꞌo mi nzofo mänꞌaki ꞌne mi embäbi: «Samuel, Samuel». Näꞌä bi dädi: «Xikägi Jeoba. Ri ꞌme̱go o̱de». Jeoba bi ꞌñembäbi: «Xipäbi Elí ge ma gä hämpäbi nꞌa rä kastigo, tanto pa geꞌä ngu pa rä familia. Ngeꞌä näꞌä pädi ge yä tꞌu̱ pe̱fi yä tsꞌo tꞌo̱tꞌe ha mä tabernáculo, pe näꞌä hingi tsu̱i». Rä hyaxꞌä, Samuel bi nangi ꞌne bi xoki yä goxthi rä tabernáculo ja ngu mi pe̱fi nzäntho. Pe Samuel mi tsu dä xipäbi Elí näꞌä xki mändabi Jeoba. Nubye̱, Elí bi nzofo Samuel ꞌne bi yꞌambäbi: «Zi iho, ¿te bi xiꞌäꞌi Jeoba?». Oraꞌä, Samuel bi xipäbi Elí gatꞌho näꞌä xki mängä Jeoba.

      Samuel bi sigi bi te ꞌne Jeoba nzäntho bi ꞌmu̱i kongeꞌä. Gatꞌho rä hnini Israel mi pädi ge Jeoba go xki huahni Samuel de gä profeta ꞌne de gä nzaya.

      «Beni näꞌä ri Däta Hyokäte, nubye̱ gi bäsjäꞌitho» (Eclesiastés 12:1).

      Yä ntꞌani: ¿Por hanja Samuel himi pe̱fi yä tsꞌo tꞌo̱tꞌe ngu Hofní ꞌne Finehás? Nuꞌmu̱ Jeoba bi nzofo Samuel, ¿te bi mändabi dä xipäbi Elí?

      1 Samuel 2:12-17, 22-26; 3:1-21; 7:6.

  • Jeoba bi umbäbi rä tsꞌe̱di Sansón
    Nuꞌu̱ yä ntꞌudi ma gi pädi de rä Mäkä Tꞌofo
    • Sansón bi yꞌe̱ntꞌi nuꞌu̱ yä nꞌo̱tse rä templo yä filisteo ꞌne bi tämi

      RÄ NTHEKE 38

      Jeoba bi umbäbi rä tsꞌe̱di Sansón

      Ndunthi yä israelita xki mu̱di dä xo̱kämbeni yä idolo mänꞌaki, hänge Jeoba bi hyopäbi ge yä filisteo xä u̱ni. Pe mi ꞌmu̱i rꞌa yä israelita nuꞌu̱ hää mi mädi rä Zi Dada Jeoba, ja ngu Manóah. Manóah ꞌne rä ꞌme̱hñä himi pe̱ꞌtsi yä bätsi. Nꞌa rä pa, Jeoba bi me̱hni nꞌa rä e̱nxe̱ pa dä nuu rä ꞌme̱hñä Manóah ꞌne bi ꞌñembäbi: «Ma gi pe̱ꞌtsi nꞌa rä bätsi ꞌne näꞌä go ma dä ñäni yä israelita de yä filisteo. Näꞌä ma dä näsareo». ¿Gi pädi toꞌo yä näsareo? Go geꞌu̱ nuꞌu̱ yä jäꞌi xki umbäbi yä te Äjuä pa dä me̱päbi rä bolunta. Rꞌa de geꞌu̱ de yä boluntase̱, pe märꞌaa, go mi huahnise̱ Jeoba, ja ngu bi ja ko Sansón. ꞌNehe, nuꞌu̱ himi debe dä ñꞌäxi.

      Mi thogi rä tiempo, bi mꞌu̱i rä tꞌu̱ Manóah, ꞌne bi hñuꞌmpäbiꞌu̱ Sansón. Nuꞌmu̱ Sansón ya mi nꞌa rä bäsjäꞌi, Jeoba bi umbäbi rä tsꞌe̱di. ¡Mi tsa dä hyo nꞌa rä lion se̱he̱ ko yä yꞌe̱! Nꞌa rä pa, bi hyo 30 yä filisteo. Hänge yä filisteo xa mi u̱tsa ꞌne mi honi hanja dä hyo. Nꞌa rä xui, Sansón bi gohi bi ñꞌähä ha rä hnini Gaza, ꞌne nuꞌu̱ yä nkontra mi ndo̱ꞌmi ha rä goxthi rä hnini pa xä hyo ngu xä hyatsꞌi. Pe ngu mäde rä xui, Sansón bi nangi ꞌne bi kꞌu̱ꞌtsi nuꞌu̱ yä goxthi mi kotꞌi rä hnini, ꞌne bi hñäxä nuꞌu̱ yä goxthi asta ha rä ndehe nꞌa rä tꞌo̱ho̱, getbu̱ de Hebrón.

      Nubye̱, yä filisteo bi ma bä nuu Dalila, näꞌä rä nobia Sansón ꞌne bi ꞌñembäbiꞌä: «Gä jutꞌäꞌihe yä mꞌotho yä bojä de gä plata, mu̱ gi xikägihe de habu̱ bi ehe näꞌä rä tsꞌe̱di pe̱ꞌtsi Sansón. Di ne gä ju̱he pa gä kotꞌihe ha rä fadi». Dalila xa mi tsu̱di rä nkꞌatꞌä bojä, hänge bi me̱fi näꞌä bi sipäbi. Ri mu̱di, Sansón himi ꞌne dä xipäbi Dalila de habu̱ mi ehe näꞌä rä tsꞌe̱di mi pe̱ꞌtsi. Pe Dalila bi sigi bi yꞌambäbi asta xa bi xipäbi. Sansón bi ꞌñembäbi: «Nunka xä tꞌäxkägi ngeꞌä drä näsareo. Mu̱ dä tꞌäxkägi, ma gä ꞌme̱di mä tsꞌe̱di». ¿Bi hogi näꞌä bi me̱fi Sansón? Hinä, näꞌä bi zose̱ ha rä trampa.

      Mꞌe̱fa, Dalila bi ma bä xipäbi yä filisteo: «¡Ya di pädi de habu̱ bi ehe rä tsꞌe̱di Sansón!». Nubye̱, Dalila bi kai Sansón pa bi ñꞌähä ꞌne bi nzofo nꞌa rä jäꞌi pa bi ꞌñäxi. Oraꞌä, Dalila bi yꞌatsꞌi ꞌne bi ꞌñembäbi: «¡Sansón, bi zo̱ho̱ yä filisteo!». ¿Gi pädi te bi thogi? Sansón ya xki ꞌme̱di rä tsꞌe̱di. Nubye̱ yä filisteo bi pe̱ntꞌi Sansón, bi hñäꞌmpäbi yä da ꞌne bi zitsꞌi pa dä kotꞌi ha rä fadi.

      Nꞌa rä pa, yä mꞌotho yä filisteo xki muntsꞌi pa mi xo̱kämbeni näꞌä rä zidada mi rä thuhu Dagón. Nuꞌu̱ xa mi mafi ꞌne mi enä: «Mä zidadahu̱ xä yꞌe̱ntꞌi ha mä yꞌe̱hu̱ Sansón. Guä ju̱kihu̱ de rä fadi pa dä jakhu̱ gä nthedehu̱». Nguntꞌä bi ma toꞌo bä ju̱ki, ꞌne bi ꞌmaꞌmi mädetho de nuꞌu̱ yoho yä nꞌo̱tse rä templo. Nubye̱, Sansón bi xatuäbi rä Zi Dada Jeoba ꞌne bi ꞌñembäbi: «Oh Jeoba, po rä mäte, di bänteꞌi gi rꞌakägi rä tsꞌe̱di ke xi mä nꞌa mꞌiki». Pa nunä tiempo, Sansón ya xki te yä xtää mänꞌaki, hänge bi mihi ko ngatꞌho rä tsꞌe̱di nuꞌu̱ yoho yä nꞌo̱tse rä templo ꞌne bi yꞌentꞌi asta xa bi dagi ꞌne bi hyo gatꞌho nuꞌu̱ yä jäꞌi xki muntsꞌini. Xi Sansón, ¿bi za bi ñäni rä te? Hinä, näꞌä ja bi duni ꞌnehe.

      «Pa gatꞌho yä tꞌo̱tꞌe nuga di pe̱ꞌtsi rä tsꞌe̱di po mäde de näꞌä toꞌo di rꞌakägi rä tsꞌe̱di» (Filipenses 4:13).

      Yä ntꞌani: ¿Por hanja xa mi ja rä tsꞌe̱di Sansón? ¿Te bi tꞌo̱tꞌpäbi Sansón nuꞌmu̱ bi xipäbi Dalila de habu̱ mi ehe rä tsꞌe̱di?

      Jueces 13:1–16:31.

Biblioteka ha Internet Otomí (Valle del Mezquital) (2000-2025)
Kotˈi ri kuenta
Ku̱tˈi ha ri kuenta
  • Ñañu
  • Pe̱mpäbi märꞌaa
  • Paati hanja di nheki
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Condiciones de Uso
  • Política de privacidad
  • Configuración de privacidad
  • JW.ORG
  • Ku̱tˈi ha ri kuenta
Pe̱mpäbi märꞌaa