Hechos (Ri xkibʼan ri apóstoles)
27 Rumal che xchomaxik chi kojbʼe pa Italia, xyaʼ bʼi ri Pablo y nikʼaj chi presos pa uqʼabʼ ri Julio jun oficial rech jun grupo soldados, ri grupo riʼ kbʼix Augusto che. 2 Xojpaqiʼ pa jun barco ri upetik pa Adramitio, wajun barco riʼ ya kel bʼik y kbʼe pa taq ri tinamit ri e kʼo pa taq ri distrito re Asia. Xteriʼ bʼi ri Aristarco chqij, jun achi re Tesalónica ri kʼo pa ri distrito re Macedonia. 3 Chukabʼ qʼij xojopan pa Sidón. Ri Julio sibʼalaj utz rukʼ ri Pablo, rumal laʼ xuya bʼe che ri Pablo kbʼe che kichʼabʼexik ri ramigos y kkiya ri kajwataj che.
4 Xojel kʼu bʼi pa Sidón y xojqʼax bʼi chunaqaj ri isla re Chipre, rumal che kojutoʼ chuwach ri kaqiqʼ. 5 Tekʼuriʼ xojqʼax bʼi pa ri mar chuchiʼ Cilicia y Panfilia y xojopan pa Mira re Licia. 6 Chilaʼ, ri oficial kech ri soldados xuriq jun barco kbʼe pa Italia, ri upetik pa Alejandría. Xojpaqiʼ kʼu bʼi chupam ri barco. 7 Kʼi qʼij xqabʼinibʼej rech xojopan pa Cnido, y kʼax xqabʼano xojopanik. Tekʼuriʼ xojqʼax bʼi chuwach Salmone, re ri isla re Creta, rech kqatoʼ qibʼ chuwach ri kaqiqʼ. 8 Paneʼ chuchiʼ ri isla xojqʼax wi bʼik, xqariq wi kʼax rumal ri kaqiqʼ, pero xojopan pa ri lugar Bellos Puertos ubʼiʼ, ri kʼo chunaqaj ri tinamit Lasea.
9 Naj tiempo xojkʼojiʼ na chilaʼ y kʼax chi qʼaxem puwiʼ ri mar, rumal che ya xqʼax ri ayuno re ri Qʼij rech Kuybʼal makaj.* Rumal laʼ ri Pablo xubʼij chke ri achijabʼ: 10 «Kinwil in che utz taj kojbʼe kamik, we kojbʼek kuriq kʼax riʼ ri barco, ketzaq kan riʼ ri reqaʼn y weneʼ kojkam kanoq». 11 Pero ri oficial kech ri soldados xunimaj ta ri xubʼij ri Pablo che, xaneʼ are xunimaj ri xubʼij ri kbʼinsan ri barco y ri ajchaqʼe. 12 Utz taj kqaqʼaxej ri qʼalaj pa Bellos Puertos, rumal laʼ e kʼi xkibʼij che utz kojbʼe pa Fenice rech kqaqʼaxej ri qʼalaj chilaʼ. Wajun puerto riʼ kʼo pa Creta y kkaʼy pa ri relebʼal qʼij.
13 Are chiʼ xqaj uchuqʼabʼ ri kaqiqʼ ri kpe pa ri sur, xkichomaj che utz kojbʼe pa Fenice. Rumal laʼ xkijekʼ ri u anclas ri barco y xaq chuchiʼ ri isla re Creta xojbʼe wi. 14 Pero are chiʼ oj bʼinaq chi apan jubʼiqʼ, xwalij jun nimalaj kaqiqʼ pa ri nordeste.* 15 Pero xkowin ta ri barco sukʼ xbʼe chuwach ri kaqiqʼ rumal che sibʼalaj kʼo uchuqʼabʼ. Rumal laʼ xaq xqaya bʼe kojuchararej bʼik. 16 Xojqʼax bʼi chunaqaj ri nitzʼ isla Cauda ubʼiʼ, rech kojutoʼ chuwach ri kaqiqʼ. Paneʼ jeriʼ xqabʼano rukʼ taq kʼax xojkowinik xqaqʼansaj lo ri alaj barco, ri kʼo bʼi chrij ri nim barco. 17 Are chiʼ qapaqabʼam chik, xkixim ri nimalaj barco rech kjaqʼin taj. Rumal che kqaj taj kojkanaj kan pa ri sanyabʼ re Sirte,* xkikir ri kolobʼ re ri vela y xkiya bʼe che ri kaqiqʼ kojukʼam bʼik. 18 Chukabʼ qʼij, rumal che ri kaqiqʼ jabʼ sibʼalaj kusilabʼisaj ri barco, xkimaj kan ukʼaqik jujun jastaq pa ri mar. 19 Churox qʼij, xkikʼaq kan ri kolobʼ ri kkoj che ri vela.
20 Rumal che sibʼalaj kʼi chi qʼij tajin kubʼan kʼax ri kaqiqʼ jabʼ chqe, qilom ta uwach ri qʼij ni ri chʼumil, xqachomaj che kojkam kanoq. 21 E juntir ri e kʼo pa ri barco kʼi chi tiempo kitijom ta kiwa. Rumal riʼ ri Pablo xtakʼiʼ chkixoʼl ri achijabʼ y xubʼij chke: «Ma ta tajin kqariq waʼ we kʼax riʼ y ma ta xeqakʼaq kan riʼ ri jastaq pa ri mar we ta xito ri xinbʼij chiwe, chi kojel ta lo pa Creta. 22 Pero kixiʼj ta iwibʼ, nijun chiwe kkam kanoq xaq xiw ri barco ksach na uwach. 23 Kinbʼij wariʼ chiwe rumal che pa ri chaqʼabʼ kanoq, xul jun ángel wukʼ ri taqom lo rumal ri Dios ri kinpatanij y ri kinya uqʼij, 24 xubʼij chwe: ‹Pablo kaxiʼj ta awibʼ rajawaxik katopan na rukʼ ri César, xuqujeʼ ri Dios katutoʼ na rech katkam taj y nijun chke ri e kʼo pa ri barco kkamik›. 25 Rumal laʼ achijabʼ, kixiʼj ta iwibʼ. Wetaʼm in che ri xubʼij ri Dios qastzij wi je kbʼantajik. 26 Pero ri barco kupotzʼij na ribʼ chuwach jun isla».
27 Tekʼuriʼ 14 qʼij chik, xaq are oj kʼo na pa ri mar re Adria. Ri mar kojukʼam bʼi jeriʼ jelaʼ. Y pa nikʼaj aqʼabʼ ri achijabʼ xkinaʼo che weneʼ ya tajin kojnaqajin che jun isla. 28 Rumal laʼ xkimaj rilik jampaʼ qajinaq bʼi ri mar, xkilo che weneʼ qajinaq bʼi 36 metros.* Are chiʼ oj bʼinaq chi jubʼiqʼ, jumul chik xketaj jampaʼ qajinaq bʼi ri mar y xkilo che xa 27 metros* qajinaq chik. 29 Rumal che kkixiʼj kibʼ chi ri barco kupotzʼij ribʼ chuwach taq ri abʼaj, chrij ri barco xkikʼaq bʼi kajibʼ anclas pa ri mar y kkaj chik ya ksaqirik. 30 Tekʼuriʼ ri achijabʼ xebʼe che uqasaxik ri alaj barco pa ri mar y xkibʼij che rajawaxik keqasax ri anclas ri e kʼo chuwach ri barco, pero ri qas kkaj are che keʼanimaj bʼik. 31 Rumal laʼ ri Pablo xubʼij chke ri soldados y ri ki oficial: «We ri achijabʼ riʼ kekanaj ta kan pa ri barco, ri ix kixkam na». 32 Rumal laʼ ri soldados xebʼe che uramixik ri kolobʼ re ri alaj barco y xtzaq bʼi pa ri mar.
33 Are chiʼ tajin ksaqirik, ri Pablo xubʼij chke ri achijabʼ che rajawaxik kʼo kkitijo. Xubʼij chke: «14 qʼij chik xaq iweyeʼm jas ri kqariq na y kʼo ta jas itijom. 34 Rumal laʼ chitijaʼ iwa rech kʼo ichuqʼabʼ. Y qas kinbʼij chiwe chi nijun chiwe ix kuriq na kʼax». 35 Are chiʼ xbʼitaj juntir wariʼ rumal, xukʼam jun kaxlanwa, xumaltyoxij che ri Dios chkiwach juntir, tekʼuriʼ xupaʼij* y xumaj utijik. 36 Rumal ri xubʼan ri Pablo e juntir xeʼok pa waʼim. 37 Oj 276 winaq oj kʼo pa ri barco. 38 Are chiʼ xtijtaj ri qawa, xkimaj kan ukʼaqik ri triko pa ri mar rech kqaj ralal ri barco.
39 Are chiʼ xsaqirik xkilo che kʼo ulew chkinaqaj, pero kkichʼobʼ taj jawiʼ e kʼo wi. Tekʼuriʼ xkilo che utz kkitakʼabʼaʼ ri barco chilaʼ. 40 Rumal laʼ xkiramij ri e kolobʼ re ri anclas rech ketzaq kan pa ri mar. Xuqujeʼ xekikir ri nimaʼq taq paleʼt ri kkikoj che ubʼinisaxik ri barco, tekʼuriʼ xkiyak ri alaj nitzʼ vela kʼo chuwach ri barco rech keʼopan chuchiʼ ri lugar ri xkil apanoq. 41 Xupukʼij kʼu ribʼ ri barco pa jun mulaj sanyabʼ, xchʼapiʼ kan ri utzaʼm chupam, pero ri rachaq ri barco xtukin* rumal ri uchuqʼabʼ ri olas. 42 Rumal laʼ ri soldados xkichomaj kkikamisaj ri presos rech kkikʼaq ta bʼi kibʼ pa ri mar y keʼanimaj bʼik. 43 Pero ri oficial kech ri soldados kraj taj kkamisax ri Pablo, rumal laʼ xuya ta bʼe kkibʼan ri xkichomaj. Xaneʼ xubʼij chke juntir ri e kʼo pa ri barco, chi ri kekowinik kemuxanik* chkikʼaqaʼ bʼi kibʼ pa ri mar y chenabʼej apanoq 44 y ri ketaʼm taj kemuxanik, chkikojo bʼi tzʼalam o nikʼaj chi uchʼaqapil ri barco y cheteren bʼi chkij. E juntir utz kiwach xeʼopan pa ri isla.