Hechos (Ri xkibʼan ri apóstoles)
16 Ri Pablo xopan pa Derbe, tekʼuriʼ xbʼe pa Listra. Chilaʼ pa Listra kʼo jun discípulo Timoteo ubʼiʼ. Ri unan are judía y kkojon chrij ri Jesús, pero ri utat are griego. 2 Y ri e qachalal re Listra y re Iconio utz kechʼaw chrij ri Timoteo. 3 Ri Pablo kraj kbʼe ri Timoteo rukʼ, rumal laʼ xukʼam bʼik y xubʼan bʼi circuncidar rumal che e kʼo judíos chilaʼ, y rumal che juntir ketaʼm che griego ri utat. 4 Are chiʼ xeqʼax bʼi pa taq ri tinamit, xkiya kan ubʼixik chke ri qachalal che kkinimaj ri xkichaʼ ubʼanik ri apóstoles y ri kʼamal taq bʼe ri e kʼo pa Jerusalén. 5 Rukʼ wariʼ ri qachalal más xkikubʼsaj chi kikʼuʼx chrij ri Dios y ronojel taq qʼij xekʼiyarik.
6 Xaq xeqʼax bʼi pa Frigia y pa Galacia rumal che ri espíritu santo xubʼij chke chi kkitzijoj ta ri utzij ri Dios pa Asia. 7 Xuqujeʼ are chiʼ xeʼopan pa Misia, xkaj xebʼe pa Bitinia, pero rumal ri espíritu santo ri Jesús xuya ta bʼe chke. 8 Rumal laʼ xaq xeqʼax bʼi pa Misia y xeqaj bʼi pa Troas. 9 Y chaqʼabʼ ri Pablo xril jun visión: xril jun achi aj Macedonia xtakʼiʼ chuwach y xutaʼ toqʼobʼ che,* xubʼij: «Chatpet pa Macedonia che qatoʼik». 10 Are chiʼ xilitaj ri visión rumal ri Pablo, xojbʼe pa Macedonia, rumal che xqachʼobʼo che ri Dios tajin kojusikʼij che utzijoxik ri utz taq noticias chilaʼ.
11 Rumal laʼ xqakʼam bʼi ri barco pa Troas y sukʼ xojbʼe pa Samotracia. Y chukabʼ qʼij xojbʼe pa Neápolis. 12 Tekʼuriʼ xojbʼe pa Filipos, jun tinamit re Roma y are ri tinamit más nim ubʼanik re Macedonia. Y xojkʼojiʼ na kan kebʼ oxibʼ qʼij chilaʼ. 13 Pa jun qʼij sábado xojel bʼi pa ri tinamit y xojbʼe chuchiʼ jun jaʼ, rumal che xqachomaj che weneʼ chilaʼ kkimulij wi kibʼ ri winaq che ubʼanik oración. Rumal laʼ xojtʼuyiʼk y xojtzijon kukʼ ri ixoqibʼ ri e kʼo chilaʼ. 14 Jun ixoq Lidia ubʼiʼ tajin kutatabʼej ri Pablo, wajun ixoq aj Tiatira kukʼayij atzʼyaq re púrpura* y kuqʼijilaj ri Dios, xtoʼ rumal ri Jehová* rech kuchʼobʼ ri tajin kubʼij ri Pablo. 15 Are chiʼ ri Lidia y ri e kʼo pa rachoch xbʼantaj ki bautismo, ri Lidia xubʼij chqe: «Chixkʼol kan cho wachoch we qas kikojo che kinkojon chrij ri Jehová». Rumal laʼ, xojkanaj kan rukʼ rumal che xojubʼan obligar.
16 Jun qʼij chik, are chiʼ oj bʼenaq pa ri lugar jawiʼ kbʼan wi oración xqariq jun ajikʼ* okinaq jun demonio che, wajun demonio riʼ kubʼan adivinación. Rumal laʼ ri taq u patrón nim kkichʼak chrij are chiʼ kubʼij chke ri winaq ri kkiriq na. 17 Ri ajikʼ xojuternej y ko kuraq uchiʼ chqij, kubʼij: «Ri achijabʼ riʼ e rajchak ri Nimalaj Dios y tajin kkibʼij chiwe jas rajawaxik kibʼano rech kibʼan salvar iwibʼ». 18 Kʼi qʼij jelaʼ xubʼan ri ajikʼ. Rumal laʼ ri Pablo xkʼistaj ukʼuʼx che, xkaʼy chrij y xubʼij che ri demonio: «Pa ubʼiʼ ri Jesucristo kinbʼij chawe chatel bʼi che ri ali». Aninaq kʼut xel bʼi ri demonio che ri ali.
19 Are chiʼ ri taq u patrón xkilo che kʼo ta chi pwaq kkichʼak chrij ri ali, xkichap bʼi ri Pablo y ri Silas, xekichararej bʼik y xekikʼam bʼi chkiwach ri e qʼatal taq tzij ri e kʼo pa ri kʼaybʼal. 20 Are chiʼ xeʼopan chkiwach ri e qʼatal taq tzij, xkibʼij: «Ri e areʼ e judíos, tajin kkikʼex kichomanik ri qawinaq, 21 y tajin kkikʼut costumbres chqawach ri kojkowin ta oj kqabʼano, rumal che oj romanos». 22 Y rumal laʼ xebʼe ri e winaq chkij. Tekʼuriʼ ri e qʼatal taq tzij xkirichʼij* ri katzʼyaq ri Pablo y ri Silas, y xetaqanik kechʼay rukʼ cheʼ. 23 Are chiʼ xechʼaytaj kumal, xekikʼam bʼi pa cárcel y xkibʼij kan che ri guardia che qas utz kichajixik kubʼano. 24 Are chiʼ xbʼitaj kan wariʼ che ri guardia, xeʼukʼam bʼik y xeʼuya kan pa jun lugar ri qas utz bʼanom che uchajixik y xunim kan ri kaqan pa pimaʼq taq tzʼalam.*
25 Pa nikʼaj aqʼabʼ, ri Pablo y ri Silas tajin kkibʼan ki oración y tajin kebʼixonik, y e juntir ri e kʼo pa ri cárcel tajin kkitatabʼej. 26 Xaq kʼateʼ xpe jun nimalaj kebʼraqan, xusilabʼej ri raʼ ri ja, rumal laʼ xtorotaj ri uchiʼ taq ri cárcel y xtzoqopitaj ri cadenas chke ri winaq. 27 Are chi’ ri guardia xkʼastajik y xril ri uchiʼ ri cárcel torotal chi kanoq, xresaj ri u espada rech kukamisaj ribʼ, rumal che xuchomaj chi xeʼanimaj b’i juntir ri e k’o pa ri cárcel. 28 Pero ri Pablo ko xuraq uchiʼ xubʼij: «¡Makamisaj awibʼ! ¡Oj juntir oj kʼo waral!». 29 Rumal laʼ ri guardia xutaʼ jun candil* y xutij anim xbʼe* kukʼ ri Pablo y ri Silas y kbʼirbʼatik xxukiʼ chkiwach. 30 Tekʼuriʼ ri guardia xeresaj bʼi ri Pablo y ri Silas, xutaʼ chke: «Chibʼij chwe, ¿jas rajawaxik kinbʼano rech kinbʼan salvar wibʼ?». 31 «Chatkojon chrij ri Qajaw Jesús rech ri at y ri e kʼo pa awachoch kkibʼan salvar kibʼ», xecha che. 32 Rumal laʼ xkitzijoj ri utzij ri Jehová che ri guardia y chke ri e kʼo pa ri rachoch. 33 Pa ri chaqʼabʼ riʼ ri guardia xeʼukʼam bʼi ri Pablo y ri Silas, y xuchʼaj ri xesokotaj wi. Tekʼuriʼ ri guardia y ri e kʼo pa rachoch xbʼan ki bautismo. 34 Ri guardia xerokisaj pa ri rachoch y xuya kiwa cho ri mesa. Ri areʼ y ri e kʼo pa rachoch sibʼalaj xekikotik rumal che xekojon chrij ri Dios.
35 Are chiʼ xsaqirik ri qʼatal taq tzij xkitaq bʼi ri ki guardaespalda che ubʼixik che ri guardia: «Cheʼatzoqopij bʼi ri achijabʼ riʼ». 36 Rumal laʼ ri guardia xubʼij che ri Pablo: «Ri e qʼatal taq tzij xkitaq lo e jujun achijabʼ che ubʼixik chwe che kixintzoqopij bʼik, rumal laʼ jix y nojimal kixbʼek». 37 Pero ri Pablo xubʼij che: «Oj oj romanos, pero xojkichʼay chkiwach ri winaq paneʼ majaʼ na kqʼat tzij pa qawiʼ, xojkitzʼapij pa cárcel y tekʼuriʼ kkaj xaq jeriʼ kojel bʼik, ¡kbʼan ta riʼ! Chepe na areʼ che qesaxik bʼik». 38 Ri e guardaespalda xekibʼij chke ri qʼatal taq tzij ri xubʼij ri Pablo chke. Y are chiʼ ri qʼatal taq tzij xkito che ri Pablo y ri Silas e romanos sibʼalaj xkixiʼj kibʼ. 39 Rumal riʼ ri e qʼatal taq tzij xkitaʼ kuybʼal kimak che ri Pablo y ri Silas, tekʼuriʼ xekitzoqopij bʼik y xkibʼij bʼi chke che keʼel bʼi pa ri tinamit. 40 Are chiʼ ri Pablo y ri Silas xeʼel lo pa ri cárcel, xebʼe cho rachoch ri Lidia jawiʼ kimulim wi kibʼ ri qachalal, xkikubʼsaj kan kikʼuʼx* tekʼuriʼ xebʼek.