UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET Watchtower
Watchtower
UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET
quiché
'
  • '
  • ä
  • Ä
  • BIBLIA
  • E WUJ
  • E RIQB'AL IB'
  • bhs kʼutunem 8 e uxaq 83-93
  • ¿Jas riʼ ri uQʼatbʼal tzij ri Dios?

K'o ta video che wajun kʼutunem ri'.

Chakuyu' qamak, ri video ktziji' taj.

  • ¿Jas riʼ ri uQʼatbʼal tzij ri Dios?
  • ¿Jas kukʼut ri Biblia chqawach?
  • Usik'ixik uwach pa Jas qas kukʼut
  • Subtítulo
  • K'utunem che kjunamatajik
  • ¿JAS RIʼ RI UQʼATBʼAL TZIJ RI DIOS?
  • ¿JAS KUBʼAN NA RI UQʼATBʼAL TZIJ RI DIOS?
  • ¿JAMPAʼ XUMAJ UQʼATIK TZIJ RI JESÚS?
  • ¿Sulaʼ ri Rajawbʼäl ri Ajawaxel?
    ¿Su kuta ri Ajawaxel chaqe?
  • ¿Jas riʼ ri uQʼatbʼal tzij ri Dios?
    ¡Jun kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik! Chawetaʼmaj ri kubʼij ri Biblia
  • ¿Jas riʼ ri Rajawbʼal ri Ajawaxel?
    Kbʼix utz jastaq rech ri Ajawaxel
  • ¿Suche xkam ri Jesús rumal qech?
    Chanimaj ri Ajawaxel rech kʼo akʼaslemal che kʼot ukʼisik
¿Jas kukʼut ri Biblia chqawach?
bhs kʼutunem 8 e uxaq 83-93

KʼUTUNEM 8

¿Jas riʼ ri uqʼatbʼal tzij ri Dios?

1. ¿Jas riʼ ri chʼawem che nim ubʼanik che kojchʼaw na chrij pa wajun kʼutunem riʼ?

E MILLONES winaq ketaʼm ri chʼawem padrenuestro. Jesús xubʼan wajun chʼawem riʼ che nim ubʼanik rech xukʼut chkiwach ri utijoxelabʼ ri kkibʼan e areʼ. ¿Jas xutaʼ Jesús pa wajun chʼawem riʼ? ¿Jasche nim ubʼanik che kqetaʼmaj ri kraj kubʼij?

2. ¿Jas oxibʼ jastaq xukʼut Jesús chqawach rech kqataʼ pa qachʼawem?

2 Jesús xubʼij: «Ri ix kʼut jeʼ chʼawem waʼ chibʼanaʼ: qaTat ri kʼo la pa ri kaj, chtastaj ri bʼiʼ la. Chpet ri ajawbʼal la. Chbʼan ri rayibʼal la cho ri uwach Ulew, jachaʼ ri kbʼan chikaj» (chasikʼij uwach Mateo 6:9-13). ¿Jasche xukʼut ri Jesús chqawach che kqataʼ pa qachʼawem ri e oxibʼ jastaq riʼ? (Chawilaʼ ri nota 20, «Ri padrenuestro»).

3. ¿Jas kqetaʼmaj na pa wajun kʼutunem riʼ?

3 Qetaʼm chik che ri ubʼiʼ ri Dios are Jehová. Xuqujeʼ qilom chi ri kraj chke ri e winaq xuqujeʼ che ri uwach Ulew. Are kʼu ¿jas xraj xubʼij ri Jesús are chiʼ xubʼij: «Chpet ri Ajawbʼal la»? Pa wajun kʼutunem riʼ kqetaʼmaj na chrij ri Ajawbʼal o uQʼatbʼal tzij ri Dios, ri kubʼan na xuqujeʼ ri kubʼan che uchʼajchʼobʼexik ri ubʼiʼ ri Dios.

¿JAS RIʼ RI UQʼATBʼAL TZIJ RI DIOS?

4. ¿Jas riʼ ri uQʼatbʼal tzij ri Dios, xuqujeʼ jachin kuqʼat tzij?

4 Are jun Qʼatbʼal tzij che Jehová xukoj pa ri kaj. Xuqujeʼ xuchaʼ ri Jesús rech kux Qʼatal tzij. Ri Biblia kubʼij che Jesús are «Ajawinel pa kiwiʼ ri ajawinelabʼ, ri Kajaw ri ajawibʼ» (1 Timoteo 6:15). Xaq ri Jesús kkunik kubʼan kʼi utz taq jastaq pa qawiʼ. Xuqujeʼ, más kʼo na uchuqʼabʼ chkiwach konojel ri qʼatal taq tzij.

5. ¿Jas pa uwiʼ kuqʼat wi tzij ri uQʼatbʼal tzij ri Dios, xuqujeʼ jachiʼ kkʼojiʼ wi?

5 Jesús xtzalij bʼi pa ri kaj are chiʼ qʼaxinaq chi 40 qʼij kʼastajinaq. Qʼaxinaq chi ri tiempo, Jehová xukoj che qʼatal tzij (Hechos 2:33). Ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kuqʼat lo tzij pa uwiʼ ri uwach Ulew (Apocalipsis 11:15). Rumal laʼ, ri Biblia kubʼij «rajawbʼal chikaj» che ri uQʼatbʼal tzij ri Dios (2 Timoteo 4:18).

6, 7. ¿Jasche Jesús are más utz chuwach jun qʼatal tzij che xa winaq?

6 Ri Biblia kubʼij che ri Jesús are más utz chuwach jun qʼatal tzij che xa winaq, rumal che areʼ «kkam taj» (1 Timoteo 6:16). Konojel ri e qʼatal taq tzij che xa e winaq kekamik, are kʼu Jesús kkam taj. Rumal laʼ ronojel ri utz jastaq kubʼan pa qawiʼ kʼo ta ukʼisik.

7 Xuqujeʼ, ri Biblia kukʼutu che Jesús are jun sukʼalaj Qʼatal tzij xuqujeʼ kel ukʼuʼx. Ojer xtzʼibʼax loq che kyaʼ che ri Jesús «ri ruxlabʼal ri Ajawaxel kajeqiʼ na amaqʼel puwiʼ, kuya kʼu na unoʼj, kʼoxomanik, utzalaj chomanik, chuqʼabʼ, etaʼmanik xuqujeʼ uyaʼik uqʼij ri Ajawaxel». Xuqujeʼ kubʼij: «Kuqʼat na tzij rukʼ sukʼil pa kiwiʼ ri tuqaribʼ, kutoʼ na kiwiʼ ri mebʼayibʼ» (Isaías 11:2-4). ¿La kawaj kkʼojiʼ jun qʼatal tzij pa awiʼ jeʼ ubʼanik wariʼ?

8. ¿Jasche qetaʼm che utukel ta ri Jesús kuqʼat tzij?

8 Ri Biblia kubʼij che ri Dios e uchaʼom jujun taq winaq rech kkiqʼat tzij rukʼ ri Jesús pa ri kaj. Jun kʼutbʼal, ri apóstol Pablo xubʼij che ri Timoteo: «We kqachʼij ri kʼax, kaya na taqanik pa qaqʼabʼ rukʼ ri areʼ» (2 Timoteo 2:12). ¿E jampaʼ winaq kkiqʼat na tzij rukʼ ri Jesús?

9. a) ¿E jampaʼ winaq kkiqʼat tzij rukʼ ri Jesús? b) ¿Jampaʼ xmaj lo kichaʼik ri 144.000 rumal ri Jehová?

9 Junam che xqetaʼmaj pa ri kʼutunem 7, ri apóstol Juan xril pa jun visión che ri Jesús are Qʼatal tzij pa ri kaj e rachilam 144.000 winaq (chasikʼij uwach Apocalipsis 14:1). ¿E jachin riʼ ri 144.000? Ri Juan kubʼij chqe: «Are waʼ ri kiterenem ri Alaj Chij apawijeʼ taneʼ ri kbʼe wi». Xuqujeʼ xubʼij che e areʼ «xeloqʼ chkixoʼl ri winaq» (Apocalipsis 14:4). Ri Alaj Chij are ri Jesús. Ri 144.000 are ri e sukʼ taq cristianos che xeʼuchaʼ ri Dios rech «keʼajawin kʼu na pa kiwiʼ ri uwach Ulew» rukʼ Jesús. Are chiʼ kekamik, kebʼe pa ri kaj (Apocalipsis 5:10). Jehová xumaj kichaʼik ri 144.000 pa ri nabʼe siglo.

10. ¿Jasche are jun kʼutbʼal re ri uloqʼoqʼenik ri Jehová che xuchaʼ ri Jesús xuqujeʼ ri 144.000 winaq rech kkiqʼat tzij?

10 Jehová sibʼalaj kojraj rumal laʼ xubʼano che e kʼo winaq kkiqʼat tzij rukʼ ri Jesús. Jesús are jun utzalaj qʼatal tzij rumal che xux winaq pa ri uwach Ulew xuqujeʼ xunaʼ ri kʼax. Ri apóstol Pablo xubʼij che Jesús kuchʼobʼ ri kqanaʼo xuqujeʼ ri «qatuqaril», rumal che areʼ «xtaqchiʼx che ronojel uwach kʼambʼejenik jeʼ jas ri oj» (Hebreos 4:15; 5:8). Xuqujeʼ, ri 144.000 kkichʼobʼ ri kqanaʼo rumal che e areʼ xuqujeʼ e tzʼaqat taj xuqujeʼ xeqʼax pa yabʼil. Rumal laʼ, qas qetaʼm che Jesús xuqujeʼ ri 144.000 kkichʼobʼ ri kqanaʼo xuqujeʼ ri kʼax kqariqo.

¿JAS KUBʼAN NA RI UQʼATBʼAL TZIJ RI DIOS?

11. ¿Jasche xukʼut ri Jesús che rajawaxik ktaʼ che ri Dios pa chʼawem che kubʼan ri urayibʼal pa ri kaj?

11 Jesús xukʼut chkiwach ri utijoxelabʼ che kkitaʼ pa kichʼawem che kubʼan ri urayibʼal ri Dios cho ri uwach Ulew xuqujeʼ pa ri kaj. ¿Jasche rajawaxik kkitaʼ pa kichʼawem che kbʼan ri kraj ri Dios pa ri kaj? Pa ri kʼutunem 3 xqetaʼmaj che ri Satanás xubʼan ukʼulel che ri Dios. Jehová xuya bʼe che ri Satanás xuqujeʼ ri ángeles o demonios che xeniman taj che kekanaj jun tiempo pa ri kaj. Rumal laʼ konojel ta ri e kʼo pa ri kaj xkibʼan ri urayibʼal ri Dios. Pa ri kʼutunem 10 kqetaʼmaj na más chrij ri Satanás xuqujeʼ ri demonios.

12. ¿Jas kebʼ jastaq nim ubʼanik kubʼij Apocalipsis 12:10?

12 Ri Biblia kubʼij che are chiʼ ri Jesús kux qʼatal tzij kchʼojin na rukʼ ri Satanás (chasikʼij uwach Apocalipsis 12:7-10). Pa Apocalipsis 12:10 kuya ubʼixik kebʼ jastaq nim ubʼanik. Nabʼe, Jesucristo kumaj ri uqʼatoj tzij. Ri ukabʼ, kesax lo ri Satanás pa ri kaj tekʼuriʼ kkʼaq lo cho ri uwach Ulew.

13. ¿Jas xkʼulmataj pa ri kaj are chiʼ xesax lo ri Satanás?

13 Ri ángeles che kenimanik sibʼalaj xekikotik are chiʼ xesax lo ri Satanás xuqujeʼ ri demonios pa ri kaj. Ri Biblia kubʼij: «Chixkikotoq, kaj xuqujeʼ ri ix ri ix jeqel pa ri kaj» (Apocalipsis 12:12). Kimik pa ri kaj kʼo chi jamaril xuqujeʼ utz achilanik rumal che konojel ri e kʼo chilaʼ kkibʼan ri kraj ri Dios.

E wachbʼal re bʼis, chʼoj, elaqʼ xuqujeʼ utzʼiloxik ri uwach Ulew

Are chiʼ xkʼaq lo ri Satanás xuqujeʼ ri udemonios pa ri uwach Ulew ri e winaq sibʼalaj kiriqom kʼax. Are kʼu xa jubʼiqʼ chi kraj ksachisax uwach ri kʼaxkʼolil.

14. ¿Jas kʼulmatajinaq cho ri uwach Ulew are chiʼ xkʼaq lo ri Satanás?

14 Are kʼu ri kʼaslemal cho ri uwach Ulew xkʼextajik. Ri e winaq sibʼalaj kkiriq kʼaxkʼolil rumal che qajinaq lo ri Itzel xuqujeʼ «sibʼalaj kʼo royowal. Retaʼm kʼut chi xa kebʼ oxibʼ qʼij chik kʼolik» (Apocalipsis 12:12). Satanás sibʼalaj kʼo royowal rumal che xesax lo pa ri kaj xuqujeʼ naj ta chik ksachisax uwach. Rumal laʼ kubʼan ronojel ri kkun che ubʼanik rech kuya kʼaxkʼolil xuqujeʼ qʼoxomal chke ri winaq.

15. ¿Jas kraj ri Dios che ri uwach Ulew?

15 Are kʼu ri urayibʼal ri Dios che ri uwach Ulew ukʼexom taj. Areʼ kraj kubʼan na jun kotzʼiʼj che xuqujeʼ ri e winaq kojux tzʼaqat xuqujeʼ kqariq kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik (Salmo 37:29). ¿Jas kubʼan ri uQʼatbʼal tzij ri Dios che ubʼanik wariʼ?

16, 17. ¿Jas kukʼut ri bʼim kan pa ri wuj re Daniel 2:44 chrij ri uQʼatbʼal tzij ri Dios?

16 Pa Daniel 2:44 kubʼij: «Pa taq kʼut ri qʼijol ri keʼajawin taq we ajawinelabʼ riʼ, ri Dios ri kʼo pa ri kaj kujeqebʼaʼ na jun ajawbʼal ri mawi jubʼiqʼ ksachisax ta uwach mawi kʼo jun nim tinamit ktaqan ta chi na pa uwiʼ, xaneʼ keʼusachisaj na kiwach konojel taq ri nikʼaj ajawbʼal chik, kjeqiʼ kʼu na chbʼe qʼij saq». ¿Jas kukʼut ri e tzij riʼ chrij ri uQʼatbʼal tzij ri Dios?

17 Nabʼe, kukʼutu che ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kumaj uqʼatik tzij «pa taq kʼut ri qʼijol ri keʼajawin taq we ajawinelabʼ riʼ». Wariʼ kraj kubʼij che are chiʼ kumaj ri uQʼatbʼal tzij ri Dios e kʼo na qʼatal taq tzij pa ri uwach Ulew. Ukabʼ kukʼutu che ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kʼo ta ukʼisik xuqujeʼ kʼo ta jun qʼatal tzij che xa winaq kkanaj pa ukʼaxel. Urox, kukʼutu che ri e qʼatal taq tzij re wajun uwach ulew riʼ kechʼojin na rukʼ ri uQʼatbʼal tzij ri Dios. Ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kchʼakanik xuqujeʼ xaq xiw areʼ kuqʼat tzij pa uwiʼ ri uwach Ulew. Are chiʼ ktzʼaqat ri bʼim kanoq, konojel ri winaq pa ri uwach ulew kkʼojiʼ na jun utzalaj qʼatal tzij pa kiwiʼ.

18. ¿Jas ubʼiʼ ri nimalaj chʼoj kkʼulmataj na cho ri uwach Ulew?

18 ¿Jas kkʼulmatajik are chiʼ majaʼ kumaj ri chʼoj chkixoʼl ri e qʼatal taq tzij re ri uwach Ulew riʼ rukʼ ri uQʼatbʼal tzij ri Dios? Ri demonios kekisubʼ na «ri ajawinelabʼ re ronojel ri uwach Ulew, xekimulij che ubʼanik ri chʼoj re ri nimalaj uqʼij ri Dios ri kʼo ronojel ukunem». Wajun chʼoj riʼ ubʼiʼ Armagedón, xuqujeʼ pa ri chʼoj riʼ ri e qʼatal taq tzij che e kʼo pa ri uwach Ulew kechʼojin na rukʼ ri uQʼatbʼal tzij ri Dios (Apocalipsis 16:14, 16). (Chawilaʼ ri nota 10, «Armagedón»).

19, 20. ¿Jasche kajwataj ri uQʼatbʼal tzij ri Dios chqe?

19 ¿Jasche kajwataj ri uQʼatbʼal tzij ri Dios chqe? Rumal oxibʼ jastaq. Ri nabʼe, rumal che oj ajmakibʼ, kojyawajik xuqujeʼ kojkamik. Chuxeʼ ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kqariq na ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik. Xuqujeʼ ri Biblia kubʼij: «Ri Dios sibʼalaj keʼuloqʼoqʼej ri winaq cho ri uwach Ulew, xuya kʼut ri uKʼojol, ri xa jun kʼolik, rech konojel ri kekojon che, man ksach ta kiwach, xaneʼ kkʼojiʼ na junalik kikʼaslemal» (Juan 3:16).

20 Ri ukabʼ rumal are che oj kʼo pa jun uwach Ulew che nojinaq chke itzel taq winaq. E kʼi kkimol tzij, kesubʼunik xuqujeʼ tzʼil kikʼaslemal, are kʼu oj kojkun taj kqakʼex ri kibʼantajik. Xaq xiw ri Jehová kkunik. We ri winaq kkikʼex ta ri kikʼaslemal, areʼ kusachisaj na kiwach pa ri Armagedón (chasikʼij uwach Salmo 37:10). Ri urox rumal che kajwataj ri uQʼatbʼal tzij ri Dios chqe are che ri e qʼatal taq tzij re wajun uwach Ulew riʼ sibʼalaj e itzel, elaqʼomabʼ xuqujeʼ kekun ta che resaxik ri kʼax che kkiriq ri e winaq. Xuqujeʼ kkaj taj kekitoʼ ri winaq rech kkinimaj ri Dios. Rumal laʼ ri Biblia kubʼij che ri winaq ubʼanom «kʼax che ri rajil utzʼaqat» (Eclesiastés 8:9).

21. ¿Jas kubʼan ri Qʼatbʼal tzij riʼ rech kbʼantaj ri urayibʼal ri Dios cho ri uwach Ulew?

21 Are chiʼ qʼaxinaq chi ri Armagedón, ri Qʼatbʼal tzij riʼ kkunik kubʼan ri urayibʼal ri Dios cho ri uwach Ulew. Jun kʼutbʼal, Satanás xuqujeʼ ri udemonios ketzʼapix na (Apocalipsis 20:1-3). Kʼisbʼal re, kʼo ta chi jun winaq kyawajik xuqujeʼ kkamik. Rumal ri tojbʼal mak, konojel ri winaq che kenimanik kekun na kkiriq ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik pa ri kotzʼiʼjalaj Ulew (Apocalipsis 22:1-3). Xuqujeʼ, ri Qʼatbʼal tzij riʼ kubʼano che kux chʼajchʼoj ri ubʼiʼ ri Dios. ¿Jas kraj kubʼij wariʼ? Are chiʼ ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kuqʼat tzij pa uwiʼ ri uwach Ulew, konojel ri e winaq nim kkil na ri ubʼiʼ ri Dios. (Chawilaʼ ri nota 21, «Ri tojbʼal mak»).

¿JAMPAʼ XUMAJ UQʼATIK TZIJ RI JESÚS?

22. ¿Jasche qetaʼm che ri Jesús xumaj ta uqʼatik tzij are chiʼ kʼo na cho ri uwach ri Ulew xuqujeʼ are chiʼ kʼateʼ xopan pa ri kaj?

22 Are chiʼ Jesús xkʼojiʼ cho ri uwach Ulew, xukʼut chkiwach ri utijoxelabʼ che kkitaʼ wariʼ pa kichʼawem: «Chpet ri ajawbʼal la». Wariʼ kukʼutu che ri uQʼatbʼal tzij ri Dios majaʼ kpetik. Nabʼe, rajawaxik che Jehová kukoj wajun qʼatbʼal tzij riʼ xuqujeʼ kuchaʼ ri Jesús rech kux Qʼatal tzij. Are chiʼ xtzalij bʼi ri Jesús pa ri kaj, ¿la chanim xkoj che Qʼatal tzij rumal ri Jehová? Chanim taj. Rajawaxik xreyej na. Pa ri profecía re ri Salmo 110:1 Jehová xubʼij: «Kʼa kinbʼan na chi ri kibʼanom kikʼulel chawe keʼux e utakʼalibʼal ri e awaqan». Are chiʼ Jesús xkʼastaj pa ri kamikal, ri apóstol Pedro xuqujeʼ Pablo xkiya ubʼixik che wajun profecía kchʼaw chrij ri Jesús (Hechos 2:32-35; Hebreos 10:12, 13). Wariʼ kraj kubʼij che ri Jesús rajawaxik xreyej na kʼa chiʼ Jehová xukoj che Qʼatal tzij.

Ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kubʼano che kbʼantaj na ri urayibʼal ri Dios cho ri uwach Ulew.

23. a) ¿Jampaʼ xux Qʼatal tzij ri Jesús? b) ¿Jas kqil na pa ri jun chi kʼutunem?

23 ¿Jampaʼ xumaj uqʼatik tzij ri Jesús? Pa ri 1914. Kʼi junabʼ ojer kanoq, jun jupuq chke ri upatanelabʼ ri Dios xkichʼobʼo che ri junabʼ 1914 sibʼalaj nim ubʼanik pa ri bʼim kanoq. Ri kʼulmatajinaq pa ri uwach ulew pa 1914 kukʼutu che qastzij ri xkibʼij ri upatanelabʼ ri Dios. Jesús xumaj uqʼatik tzij pa ri junabʼ riʼ (Salmo 110:2). Tekʼuriʼ, Satanás xkʼaq lo cho ri uwach Ulew xuqujeʼ retaʼm che «xa kebʼ oxibʼ qʼij chik kʼolik» (Apocalipsis 12:12). Pa ri jun chi kʼutunem kqil na jasche kqabʼij che «xa kebʼ oxibʼ qʼij chik» kʼo ri kʼax. Xuqujeʼ kqetaʼmaj na che naj ta chik wajun Qʼatbʼal tzij riʼ kubʼan na ri urayibʼal ri Dios cho ri uwach Ulew. (Chawilaʼ ri nota 22, «¿Jasche nim ubʼanik ri junabʼ 1914?»).

RESUMEN

QASTZIJ 1: RI UQʼATBʼAL TZIJ RI DIOS QASTZIJ KʼOLIK

«Chpet ri ajawbʼal la. Chbʼan ri rayibʼal la cho ri uwach Ulew, jachaʼ ri kbʼan chikaj» (Mateo 6:9-13).

¿Jas riʼ ri uQʼatbʼal tzij ri Dios?

  • Apocalipsis 11:15

    Ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kuqʼat lo tzij pa uwiʼ ri uwach Ulew.

  • 1 Timoteo 6:15

    Jesús are ri kqʼatow tzij.

  • Apocalipsis 14:1, 4

    Kekʼojiʼ 144.000 winaq rukʼ ri Jesús rech kkiqʼat lo tzij pa ri kaj.

  • Hebreos 4:15; 5:8

    Jesús rukʼ ri 144.000 kkichʼobʼ ri kqanaʼo xuqujeʼ ri kʼax kqariqo.

QASTZIJ 2: JESÚS ARE RI UTZALAJ QʼATAL TZIJ

«Kuqʼat na tzij rukʼ sukʼil pa kiwiʼ ri tuqaribʼ» (Isaías 11:4).

¿Jasche are ri Jesús jun utzalaj Qʼatal tzij?

  • 1 Timoteo 6:16

    Konojel ri e qʼatal tzij che e winaq kekamik. Are kʼu Jesús kkam taj. Rumal laʼ ronojel ri utz taq jastaq che kubʼan ri Jesús pa qawiʼ kkʼis taj.

  • Isaías 11:2-4

    Jesús kkunik kubʼan más utz taq jastaq pa qawiʼ chuwach jun qʼatal tzij che xa winaq. Xuqujeʼ, kʼo más uchuqʼabʼ chkiwach konojel ri qʼatal taq tzij, sukʼ xuqujeʼ kutoqʼobʼisaj qawach.

QASTZIJ 3: RI QʼATBʼAL TZIJ RIʼ KUBʼANO CHE KBʼAN RI URAYIBʼAL RI DIOS

«Ri Dios ri kʼo pa ri kaj kujeqebʼaʼ na jun ajawbʼal ri mawi jubʼiqʼ ksachisax ta uwach» (Daniel 2:44).

¿Jas ubʼanom chi ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kimik? ¿Jas ri kubʼan na pa ri petinaq?

  • Apocalipsis 12:7-12

    Pa ri junabʼ 1914, are chiʼ kojom chi ri Jesús che Qʼatal tzij xukʼaq lo ri Satanás pa ri uwach Ulew. Rumal laʼ sibʼalaj kqariq kʼax.

  • Eclesiastés 8:9; Apocalipsis 16:16

    Pa ri chʼoj ubʼiʼ Armagedón, ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kusachisaj na kiwach ri e qʼatal taq tzij kech ri e winaq.

  • Salmo 37:10

    Ri Dios kusachisaj na kiwach konojel ri itzel taq winaq che kkaj taj kkikʼex ri kikʼaslemal.

  • Apocalipsis 22:1-3

    Are chiʼ ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kuqʼat na tzij pa uwiʼ ri uwach Ulew, konojel ri winaq kkiriq na utzilal, jun kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik xuqujeʼ nim kkil na ri ubʼiʼ ri Dios.

    E wuj pa quiché (1993-2025)
    Uk'isik sesión
    Umajixik sesión
    • quiché
    • Chataqa b'ik
    • Ri qas utz kawilo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ri kta' chawe rech kakojo
    • Keta'max ta ri xatz'ib'aj
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Umajixik sesión
    Chataqa b'ik