KIKʼASLEMAL RI E WINAQ
Nunaʼom nimalaj kikotemal che upatanixik ri Jehová
RI NABʼE nuchak pa ri Betel re Canadá are umesik ri upam ri ja jachiʼ kbʼan wi imprimir ri wuj. Pa ri junabʼ 1958 are chiʼ 18 nujunabʼ sibʼalaj utz tajin kel ri jastaq chnuwach y are chiʼ xqʼax ri tiempo xinchakun che uqupixik ri uchiʼ taq ri e wuj rukʼ jun máquina. ¡Sibʼalaj kinkikotik che tajin kinchakun pa Betel!
Qʼaxinaq chi jun junabʼ, xbʼix che ri familia re Betel che rajawaxik nikʼaj qachalal kechakun pa ri sucursal re Sudáfrica, rumal che chilaʼ kkoj jun kʼakʼ máquina y kubʼan imprimir ri wuj. Xinbʼij che kwaj in kinbʼek y sibʼalaj xinkikotik are chiʼ xbʼix chwe che kinbʼek. Xuqujeʼ xechaʼ oxibʼ betelitas re Canadá: are ri a Dennis Leech, ri a Bill McLellan y ri a Ken Nordin. Xbʼix chqe che naj tiempo keqabʼanaʼ.
Xinchʼabʼej ri nunan pa teléfono y xinbʼij che: «Nan kʼo kwaj kinbʼij chawe. Kinbʼe pa Sudáfrica». Ri nunan qas ta kchʼawik, are kʼu wetaʼm che nim ri ukojonik y kʼo jun utzalaj rachilanik rukʼ ri Jehová. Kʼo ta más xubʼij, are kʼu wetaʼm che kuya ri utobʼanik chwe. Ri nunan y ri nutat xinkiqʼatej ta che ubʼanik ri kwaj, are kʼu xebʼisonik rumal che naj kinbʼe wi.
ARE CHIʼ XINBʼE PA SUDÁFRICA
Pa ri 1959 are chiʼ oj bʼenaq pa ri tren, xojel bʼi pa Ciudad del Cabo rech kojbʼe pa Johannesburgo wachiʼl ri a Dennis Leech, ri a Ken Nordin y ri a Bill McLellan.
Are chiʼ qʼaxinaq chi 60 junabʼ, xqariq chi jumul qibʼ ri oj kajibʼ pa ri sucursal re Sudáfrica pa ri 2019.
Nabʼe xojbʼe pa ri Betel re Brooklyn, oxibʼ ikʼ xojtijox che ukojik jun máquina che kubʼan imprimir ri wuj. Tekʼuriʼ xojbʼe pa Ciudad del Cabo (Sudáfrica). Kʼate 20 nujunabʼ. Are chiʼ xojopan pa Ciudad del Cabo, chaqʼabʼ chik xojaqʼan bʼi pa ri tren rech kojbʼe pa Johannesburgo. Aqʼabʼil xojopan pa ri alaj tinamit Karroo ubʼiʼ y ri tren xchakiʼ jubʼiqʼ chilaʼ, sibʼalaj puqlaj y sibʼalaj kubʼan qʼaqʼ. Are chiʼ ri oj kajibʼ xojkaʼy pa ri ventana, xqabʼij: «¿Jachiʼ oj kʼo wi?». Are chiʼ qʼaxinaq chi ri tiempo xojtzalij pa wajun alaj tinamit riʼ y xqilo che e utz taq winaq ri keʼel chilaʼ.
Pa jujun taq junabʼ ri nuchak xinbʼano are ukojik ri linotipia, jun máquina che kʼax y mayibʼal ukojik. Ri kinbʼano are che kinsukʼumaj ri líneas re ri letras rech kebʼan imprimir ri e wuj La Atalaya y ¡Despertad! Ri sucursal re Sudáfrica kubʼan imprimir kʼi taq wuj pa kʼi taq chʼabʼal y xaq xiw ta ri kkoj chilaʼ xaneʼ ri kkoj pa nikʼaj chi tinamit re África. Sibʼalaj xojkikotik che xkoj ri máquina rech kbʼan imprimir ri wuj pa jun chi tinamit re ri uwach Ulew.
Are chiʼ xqʼax ri tiempo xinchakun pa ri Oficina de la Fábrica ri kilow jujun jastaq che kʼo ubʼanik rukʼ ri kbʼan che uqʼaxexik ri e wuj pa jun chi chʼabʼal, ubʼanik imprimir y rech ketaq bʼi pa nikʼaj chi tinamit. Rumal wariʼ sibʼalaj latzʼ nuwach, are kʼu sibʼalaj kinkikotik.
ARE CHIʼ XINKʼULIʼK, XYA CHI JUN KʼAKʼ EQELEN CHWE
Pa ri 1968 are chiʼ oj precursores especiales rukʼ ri al Laura.
Pa ri 1968, xinkʼuliʼ rukʼ ri al Laura Bowen, pa riʼ ri tiempo ri rachoch kʼo chunaqaj ri Betel. Precursora y ktobʼan che utzʼibʼaxik ri grabaciones re taq ri e wuj che kkoj pa ri Departamento re Traducción. Pa ri tiempo riʼ, ri kʼate xekʼuliʼk kuya taj kekanaj kan pa Betel, rumal laʼ ri sucursal xuya ri eqelen chqe rech xojux precursores especiales. Xinbʼison jubʼiqʼ, rumal che 10 junabʼ chik in kʼolinaq pa Betel, kʼo kintijo, kʼo wachoch, kʼo ta kinbʼisoj, are kʼu rukʼ ri eqelen xya chqe, ¿la kqariq na waʼ taq jastaq rukʼ ri jubʼiqʼ pwaq che kya chke ri precursores especiales? Jun precursor especial kya 25 rands che pa jun ikʼ (che ojer are 35 dólares) are kʼu xaq xiw kya chawe we katkunik kajach ronojel ri wuj, katzʼaqatisaj ri horas che bʼim chawe. Rukʼ ri jubʼiqʼ pwaq kya chqe rajawaxik kqakojo rech kojxuliʼk kojpaqik, kqatoj ri qachoch, kqaloqʼ ri kqatijo, ri qakunabʼal y nikʼaj chi jastaq che rajawaxik chqe.
Xojopan kukʼ jun alaj jupuq qachalal chunaqaj ri tinamit re Durban, chuchiʼ ri océano Índico. E kʼo kʼi indias chilaʼ. Kʼi chke ri winaq riʼ e kalkʼwal kan ri ajchakibʼ che xekoj pa taq ri e chak pa ri e nimaʼq taq ja ri kbʼan wi asukal chunaqaj ri junabʼ 1875 re ri qaqʼij. Are chiʼ xqʼax ri tiempo xkimaj chi ubʼanik nikʼaj chi chak, are kʼu xkikʼex ta ri ubʼantajik ri tinamit y ri jastaq kkitijo. Kʼo jun rikil kkibʼan rukʼ curry ¡sibʼalaj utz! Ri chʼabʼal chilaʼ are ri inglés, rumal laʼ kʼax ta xqariqo rech xqamaj utzijoxik utzij ri Dios.
Pa ri tiempo riʼ ri precursores especiales rajawaxik 150 horas kkitzijoj ri utzij ri Dios pa jun ikʼ. Rumal laʼ, ri al Laura y ri in xqabʼij che seis horas kqatzijoj ri utzij ri Dios pa ri nabʼe qʼij. Kʼo ta jun winaq qariqom rech keqasolij y tajin ta kqaya etaʼmanik re ri Biblia, rumal laʼ seis horas riʼ kojbʼe chuchiʼ taq ja, are kʼu sibʼalaj qʼaqʼ kubʼano. Are chiʼ qamajim chik, xwil ri nureloj... ¡y xwilo che kʼate 40 minutos qamajim! Rumal laʼ xinchomaj che weneʼ kojkun taj kqabʼan ri precursorado especial.
Xqabʼan más ubʼanik ri qahorario. Ronojel taq qʼij kqakʼam bʼi qasándwich, qasopa o qacafé pa jun termo. Are chiʼ oj kosinaq chik kqatzukuj ri umujal jun cheʼ rech kqachakabʼa ri alaj qachʼichʼ Volkswagen chilaʼ y kojuxlanik. Kʼi mul kkimulij kibʼ ri alaj taq akʼalabʼ chqij, kekaʼy chqe y kkimay qawach. Are chiʼ qʼaxinaq chi kebʼ oxibʼ qʼij xqilo che kqanaʼ ta chik kqʼax ri horas che utzijoxik utzij ri Dios.
Sibʼalaj xuya kikotemal chqe xqatzijoj ri utzij ri Dios chke ri e winaq chilaʼ. Xqilo che ri e winaq indias nim kekil wi ri e nikʼaj chik, utz kkibʼan che kikʼulaxik ri winaq cho taq ri kachoch y kkiloqʼoqʼej ri Dios. E kʼi winaq re ri kojonem hindú utz xkita ri xqatzijoj chke, sibʼalaj utz xkilo xketaʼmaj kʼi jastaq chrij ri Jehová, ri Jesús, ri Biblia, ri kotzʼiʼjalaj uwach Ulew y che ri e kaminaqibʼ kekʼastaj na. Are chiʼ qʼaxinaq chi jun junabʼ, sibʼalaj kojkikotik rumal che e 20 winaq tajin chi kqaya etaʼmanik re ri Biblia chke. Y ri qawa rech paqʼij kqabʼan kukʼ jujun chke ri familias ri tajin kketaʼmaj chrij ri Biblia.
Are kʼu xaq kʼateʼ xya chi jun eqelen chqe. Xojtaq bʼi pa ri chak kbʼan pa ri circuito re ri taqʼaj re ri jeʼlikalaj océano Índico. Ronojel taq semanas kojkanaj pa kachoch jalajoj taq familias re ri congregación ri keqasolij y keqachilaj che utzijoxik ri utzij ri Dios rech kqaya kichuqʼabʼ. Xkibʼan chqe che jetaneʼ oj kifamiliares, sibʼalaj utz kqanaʼo kojkʼojiʼ kukʼ ri alaj taq kalkʼwaʼl y kukʼ ri kichikop. Pa kebʼ junabʼ jeriʼ xqabʼano, are kʼu kʼo jun qʼij xaq kʼateʼ xojchʼabʼex lo pa ri sucursal y xbʼix chqe che kkaj kojtzalij bʼi pa Betel. Xinbʼij chke: «Sibʼalaj kojkikot waral». Are kʼu xojbʼek jawiʼ xubʼij wi ri sucursal ri kraj kojpatanin wi.
ARE CHIʼ XOJTZALIJ BʼI PA BETEL
Are chiʼ xinopan chi pa Betel xinmaj chak pa ri Departamento re Servicio, chilaʼ e kʼi qachalal xwetaʼmaj kiwach che kʼo nim ketaʼmabʼal. Pa riʼ ri tiempo are chiʼ ri solinel re circuito usolim chi jun congregación, kutaq bʼi jun informe pa ri sucursal. Rech ktzalix lo uwach ri informe, ri Departamento re Servicio kutaq bʼi jun carta che ri congregación. Chupam riʼ ri cartas ktzʼibʼax bʼi tzij rech kya kichuqʼabʼ ri e qachalal y we rajawaxik kya bʼi jujun taq pixabʼ. Ri secretarios re ri congregaciones sibʼalaj kechakunik rumal che kkiqʼaxej bʼi pa ri chʼabʼal inglés ri informes che kubʼan kan ri solinel re circuito pa taq ri chʼabʼal xhosa y ri zulú. Tekʼuriʼ are chiʼ ri sucursal utzalim chi lo uwach ri informe, ri secretarios kkiqʼaxej chi ri wuj pa taq ri kichʼabʼal ri e qachalal. Sibʼalaj xinmaltyoxij ri nimalaj chak kkibʼan ri traductores, rumal che xinkitoʼ che uchʼobʼik ri kʼax kkiriq ri e qachalal qʼeq kitzʼumal.
Pa riʼ ri tiempo pa ri tinamit Sudáfrica kʼo jun taqanik yaʼom, apartheid ubʼi, ri e winaq kkiriq kʼax rumal che kʼo tasoj ibʼ chkixoʼl rumal ri kitzʼumal. Ri e qachalal qʼeq kitzʼumal kkitzijoj ri utzij ri Dios y kkibʼan ri kiriqbʼal ibʼ pa ri kichʼabʼal.
Rumal che amaqʼel in pataninaq pa taq tinamit re ri chʼabʼal inglés, qas ta wetaʼm kiwach e kʼi winaq qʼeq kitzʼumal. Are kʼu rumal che xinnopan chilaʼ, pa África, kʼi xwetaʼmaj chrij ri kibʼantajik ri e winaq y ri e jastaq kbʼan pa ri tinamit. Xwetaʼmaj che kʼo kʼi kʼax kkiriq ri e qachalal rumal che kʼo nimaqʼij y kʼo taq jastaq kbʼanik ke taq ri e kojonem re ri tinamit. Are kʼu e areʼ, xkikʼutu che are más nim kkil wi ri Jehová. Xkixutuj ubʼanik ri jastaq che kʼo ta pa ri Biblia, xkibʼan ta ri jastaq che kʼo ubʼanik kukʼ ri itzel taq uxlabʼal y wariʼ xukʼam lo kʼax chke, itzel xeʼil kumal ri kifamilias y ri e winaq re ri kitinamit. Pa ri alaj taq tinamit riʼ, ri winaq kʼo ta kʼi jastaq ke. Kʼi chke e bʼenaq ta pa tijobʼal, are kʼu nim kkil wi ri kukʼut ri Biblia.
Xya ri eqelen chwe che xeʼintoʼ jujun taq mul ri e qachalal pa taq ri e qʼatbʼal tzij. Xukowirisaj ri nukojonik ri xkibʼan ri e qachalal kʼa e majaʼ na, rumal che xkikʼutu che are más nim ubʼanik ri Jehová chkiwach, paneʼ xeʼelesax bʼi pa taq ri e tijobʼal rumal che xkibʼan ta ri e chʼawem y ri e bʼix re ri qastzij taj kojonem.
Ri e qachalal xuqujeʼ xkiqʼaxej chi jun kʼax pa ri alaj tinamit Suazilandia ubʼiʼ (kimik are Esuatini). Are chiʼ xkam ri qʼatal tzij Sobhuza II ubʼiʼ, xbʼix chke ri winaq che kkibʼan jujun jastaq rech kkikʼutu che kkibʼisoj ri qʼatal tzij. Xbʼix chke ri achijabʼ che rajawaxik kkibʼan tol che ri kijolom y ri ixoqibʼ kuʼt kkibʼan che ri kiwiʼ. E kʼi chke ri e qachalal xetereneʼx rukʼ itzelal rumal che xkaj taj xkibʼan wajun jastaq che kʼo ubʼanik rukʼ ri kiqʼijilaxik ri kaminaqibʼ. Xuya qachuqʼabʼ ri xkibʼan ri e qachalal re África y sibʼalaj xopan pa qanimaʼ, rumal che xkikʼutu che are más nim ubʼanik ri Jehová chkiwach y kʼo kikochʼonik.
ARE CHIʼ XINTZALIJ CHI JUMUL CHE UBʼANIK IMPRIMIR WUJ
Pa ri 1981, xintobʼanik rech kmajix ukojik computadoras che ubʼanik imprimir ri e wuj. Pa ri e qʼij riʼ sibʼalaj kʼi jastaq tajin kkʼulmatajik. Tajin kkʼex ri kbʼan che ubʼanik imprimir ri e wuj. Jun achi re jun nimalaj kʼayij xuya jun máquina fotocomponedora pa qajik che ri sucursal rech kqilo jas kubʼan che ri chak. Xqilo che rajawaxik kqakʼex ri nueve linotipias y are kqakoj ri cinco kʼakʼ taq fotocomponedoras. Xuqujeʼ xqamaj chi ukojik jun kʼakʼ máquina che ubʼanik imprimir wuj. Xqamaj ubʼanik imprimir sibʼalaj kʼi wuj pa riʼ ri tiempo.
Ri ukojik ri computadoras xuqujeʼ xojutoʼo rech xqil chi nikʼaj taq ubʼanik ri chak rukʼ ri composición che kbʼan rukʼ MEPS, ri Sistema Electrónico re Edición Plurilingüe. ¡Sibʼalaj utz elenaq ri chak are chiʼ ri oj kajibʼ betelitas re Canadá xojopan pa Sudáfrica! (Is. 60:17). Pa ri tiempo riʼ qonojel oj kʼulan chi kukʼ e utzalaj taq precursoras che sibʼalaj kkiloqʼoqʼej ri Jehová. Ri in y ri a Bill oj kʼo pa Betel. Ri a Ken y ri a Dennis e kʼo kukʼ taq ri kifamilias.
Ri uqʼaxexik wuj pa nikʼaj chi chʼabʼal y ri ubʼanik imprimir wuj tajin knimarik, rumal che ri e wuj tajin kesax pa kʼi chʼabʼal y tajin ketaq bʼi pa nikʼaj chi sucursales. Rumal laʼ xajwataj chi jun kʼakʼ Betel chqe. Ri e qachalal xkiwok pa jun jeʼlikalaj tinamit re Johannesburgo, y xbʼan dedicar pa ri 1987. Sibʼalaj kinmaltyoxinik rumal che xintobʼan pa ronojel ri xbʼan chilaʼ y ri kʼi junabʼ che xinkʼojiʼ pa ri Comité re ri Sucursal re Sudáfrica.
ARE CHIʼ XYA CHI JUN EQELEN CHQE
Pa ri 2001, sibʼalaj xqamayo rumal che xojsikʼixik rech kinux jun chke ri e kʼo pa ri Comité re ri Sucursal re Estados Unidos, che pa ri tiempo riʼ kʼate xbʼanik. Paneʼ sibʼalaj xojbʼisonik xqaya kan ri qachak y xeqaya kan ri e qachiʼl pa Sudáfrica, xqachʼobʼo che kqamaj chi jun kʼakʼ qakʼaslemal pa ri familia Betel re Estados Unidos.
Are kʼu jun jastaq che xuya bʼis chqe are che naj kojkʼojiʼ wi che ri unan ri al Laura. Kojkun ta riʼ kqaya tobʼanik che rumal che pa Nueva York kojkʼojiʼ wi, are kʼu ri e oxibʼ rachalal ri al Laura xkibʼij che kkilij ronojel ri rajawaxik che. Xkibʼij chqe che paneʼ kekun taj kkipatanij más ri Jehová, kekunik kkichajij ri qanan y wariʼ xojutoʼ rech xqaya ta kan ri eqelen yaʼom chqe. Sibʼalaj xojmaltyoxin chke.
Ri wachalal y ri rixoqil che e kʼo pa Toronto (Canadá), xuqujeʼ xkiya tobʼanik chqe rumal che tajin kkichajij ri nunan. Pa ri tiempo riʼ 20 junabʼ kʼo chi kukʼ. Rukʼ ronojel qanimaʼ xqamaltyoxij chke rumal che xkichajij kʼa pa ri ukamikal, pa ri tiempo riʼ kʼate xojopan pa Nueva York. Are jun nimalaj tewchibʼal we e kʼo afamiliares katkito rech kaya ta kan ubʼanik ri eqelen che yaʼom chawe.
Pa jujun taq junabʼ ri weqelen pa Estados Unidos are ri kbʼan pa ri Producción de Publicaciones, rukʼ ri tiempo riʼ tajin kkʼextajik y qas ta kʼax chi ubʼanik ri chak chupam wajun Departamento. Y, majaʼ naj kanoq in chakunaq pa ri Departamento re Loqʼoj. Rukʼ ronojel qanimaʼ qabʼanom ri chak pa ri 20 junabʼ pa wajun nimalaj sucursal riʼ, che kimik e kʼo 5,000 betelitas chupam y weneʼ 2,000 voluntarios externos.
60 junabʼ kanoq xinchomaj taj che kojul kʼa waral. Ri al Laura sibʼalaj in utoʼm pa ronojel taq ri junabʼ riʼ. ¡Sibʼalaj jeʼlik ri qakʼaslemal rukʼ! Sibʼalaj nim kqil wi ri jalajoj taq chak yaʼom chqe pa ri utinamit ri Jehová y konojel taq ri qachalal ri oj chakunaq kukʼ. E jujun chke ri e qachalal are ri e kʼo pa kʼi taq sucursales ri qasolim pa kʼi taq tinamit re ri uwach Ulew. Kimik, rumal che 80 chi ri nujunabʼ qas ta kʼi chi ri chak yaʼom chwe y e kʼo e kʼi qachalal che kʼa e majaʼ na ri kebʼanow ri unimal ri chak.
Jun salmista xutzʼibʼaj: «Utz rech ri tinamit ri are uDios ri [Jehová], ri tinamit ri uchaʼom rech kux rech» (Sal. 33:12). ¡Y qastzij wi! Sibʼalaj kinmaltyoxij che in chakunaq rukʼ ri Jehová, pa ri utinamit ri e kʼo wi winaq ri sibʼalaj kekikotik.