KIKʼASLEMAL RI E WINAQ
Nuyaʼom bʼe che ukʼamom nubʼe ri Jehová
ARE chiʼ 16 nujunabʼ xintzukuj jun nuchak che sibʼalaj utz xwilo. Xintzukuj ri xinbʼan pa ri nukʼaslemal. Are kʼu ri Jehová xuya jun chi nuchak. Jetaneʼ xubʼij chwe: «Keʼenyaʼ anoʼj, kinkʼut na ri bʼe chawach ri katereneʼj» (Sal. 32:8). Rumal che nuyaʼom bʼe che ri Jehová ukʼamom nubʼe nuriqom kʼi taq tewchibʼal pa ri nuchak re ri nukojonik, jun chke ri tewchibʼal are che pa 52 junabʼ xinpatanij ri Jehová pa África.
XOJEL BʼI PA BLACK COUNTRY XOJBʼE PA RI RANIMAʼ RI ÁFRICA
Xinalax pa ri junabʼ 1935 pa Darlaston (Inglaterra), re ri tinamit Black Country, che kraj kubʼij «qʼeq tinamit». Xkoj wajun bʼiʼaj che rumal che pa wajun tinamit e kʼo kʼi taq fábricas che kubʼan qʼeq che ri kaqiqʼ cho ri kaj rumal ri sibʼ. Are chiʼ cuatro nujunabʼ, ri e nutat nunan, xkimajij etaʼmanik chrij ri Biblia kukʼ ri testigos rech Jehová. Are chiʼ 14 o 15 nujunabʼ, xwilo che are waʼ ri qastzij rumal laʼ are chiʼ 16 chi ri nujunabʼ xinbʼan nuqasanjaʼ, pa ri junabʼ 1952.
Pa riʼ ri tiempo xinmajij chak pa jun nimalaj fábrica che kbʼan wi piezas y chakubʼal rech taq carros. Xintijoxik rech kinux secretario re ri fábrica, y wariʼ sibʼalaj utz xwilo.
Jun qʼij jun solinel re circuito xutaʼ chwe we kwaj kinya ri Etaʼmanik chrij ri Biblia rech ri congregación, che kbʼan xoʼl taq qʼij, pa ri nucongregación pa Willenhall. Xinriq taj jas xinbʼano, rumal che pa ri tiempo riʼ kinbʼe pa kebʼ congregaciones. Chuxoʼl taq semanas kinbʼe pa ri congregación che kʼo Bromsgrove, rumal che naqaj kʼo che ri nuchak, 32 kilómetros (20 millas) kʼo wi che ri wachoch. Y pa taq sábados y domingos, are chiʼ in kʼo kukʼ ri nutat nunan, kinbʼe pa ri congregación re Willenhall.
Rumal che kwaj kintoʼ ri utinamit ri Jehová, xinbʼan ri xubʼij ri solinel re circuito chwe, paneʼ wariʼ xubʼano che kinya kan ri nuchak che sibʼalaj utz kwilo. Rumal che xinya bʼe che ri Jehová kukʼam nubʼe, xinbʼan kʼi jastaq pa ri nukʼaslemal che kinkʼex ta rukʼ jun chi jastaq.
Are chiʼ xinbʼe pa ri congregación re Bromsgrove, xwetaʼmaj uwach ri al Anne, jun qachalal che sibʼalaj jeʼlik y ko pa ri ukojonik. Pa ri 1957 xojkʼuliʼk. Qariqom kʼi taq utzilal rumal che xojux precursores regulares, precursores especiales, ri in xinux solinel re circuito y xojbʼe pa Betel. Sibʼalaj uyaʼom kikotemal ri al Anne chwe.
Pa ri junabʼ 1966 xojbʼe pa ri clase número 42 re Galaad. ¡Sibʼalaj xojkikotik! Xojtaq bʼi pa ri tinamit Malaui, kbʼix ranimaʼ ri África che rumal che ri e winaq che keʼel chilaʼ sibʼalaj e utz y kesipanik. Xqachomaj che kojkʼojiʼ kʼi tiempo chilaʼ, are kʼu je ta xelik.
RI KʼAX CHE XRIQITAJ PA MALAUI
Ri Kaiser Jeep che xqakojo chiʼ xinux solinel re distrito pa Malaui.
Xojopan pa Malaui pa ri 1 re febrero re ri junabʼ 1967. Jun ikʼ xkʼut chqawach ri chʼabʼal re ri tinamit, tekʼuriʼ xinux solinel re distrito. Xojbʼe pa kʼi taq lugares pa jun Kaiser Jeep. Xqachomaj che kkunik kojukʼam bʼi pa ronojel taq lugares, xuqujeʼ kojuqʼaxej pa taq jaʼ. Are kʼu kqʼax ta pa nimaʼq taq jaʼ, rumal che xaq xiw kkunik kokʼow pa uwiʼ jubʼiqʼ jaʼ. Jujun taq mul xojkanaj kan pa ja re xan y kʼim uwiʼ. Are chiʼ kubʼan jabʼ rajawaxik kqakoj jun lona puwiʼ ri ja rech kok ta jaʼ chupam. Kʼax xqariq pa ri nabʼe taq qʼij, are kʼu ¡xojkikotik!
Pa abril xmajix ubʼanik chʼoj pa ri tinamit. Xinta pa ri radio ri tajin kubʼij ri presidente re Malaui chkij ri testigos rech Jehová, che are jun doctor ubʼiʼ Hastings Banda, xubʼij che kqatoj ta impuestos y che xa kqaqʼatej uwach ri política. Wariʼ qastzij taj. Qonojel qetaʼm che ri presidente utz ta krilo che kqaya ta qatobʼanik chke ri políticos y, más na rumal che kqaloqʼ ta ri tarjetas che kkikʼayij rech kojok pa jun partido.
Pa ri ikʼ septiembre, xel pa taq ri periódicos che ri presidente xubʼij che ri e qachalal tajin kkibʼan kʼax pa ronojel ri tinamit. Pa jun reunión xubʼij che kraj kuqʼatej kiwach ri testigos rech Jehová. Y jeʼ xubʼano, xumaj uqʼatexik ri qachak pa ri 20 re octubre 1967. Chiʼ qʼaxinaq chi kebʼ oxibʼ qʼij, ri agentes re ri policía y oficiales re inmigración xeʼopan che utzʼapixik ri sucursal y xekesaj bʼi pa ri tinamit konojel ri misioneros che e kʼo chilaʼ.
Are chiʼ xojchap bʼik y xojelesax bʼi pa Malaui e wachiʼl nikʼaj chi misioneros, ri a Jack y ri al Linda Johansson (1967).
Xojkʼojiʼ oxibʼ qʼij pa cárcel, tekʼuriʼ xojtaq bʼi pa Mauricio, jun tinamit che kʼo chuxeʼ utaqanik Gran Bretaña. Are kʼu ri e qʼatal taq tzij re ri tinamit xkaj taj xojkanaj kan chilaʼ rumal che oj misioneros, rumal laʼ ri utinamit ri Jehová xojutaq bʼi pa Rodesia (kimik are ri tinamit Zimbabue). Are chiʼ xojopan pa ri tinamit xopan jun kʼanalaj oficial re inmigración che qakʼulaxik, xubʼij chqe: «Xixesax lo pa Malaui. Xyaʼ ta bʼe chiwe xixkanaj kan pa Mauricio y kimik ix kʼo waral xa rumal che kʼo ta kixbʼe wi». Ri al Anne xumajij oqʼej rumal che xqachomaj che kojkʼulax ta pa nijun tinamit. Pa riʼ ri qʼij ri xqaj are che kojtzalij bʼi pa Inglaterra. Tekʼuriʼ xkaj xojkanaj kan chilaʼ jun aqʼabʼ pa ri sucursal rech chukabʼ qʼij kojetzijon kukʼ pa ri kicuartel. Sibʼalaj oj kosinaq are kʼu xqaya kan ronojel pa ri uqʼabʼ ri Jehová. Chukabʼ qʼij pa ri bʼenaqʼij, xqamay ri xbʼantajik: rumal che xbʼix chqe che kojkunik kojkanaj kan chilaʼ pa ri tinamit Zimbabue. Ksach ta pa nujolom ri xkʼulmataj pa ri tiempo riʼ. Qas wetaʼm che are ri Jehová xkʼamow qabʼe.
XYAʼ JUN KʼAKʼ CHAK CHQE: XOJPATANIN PA MALAUI PANEʼ OJ KʼO PA ZIMBABUE
Wachiʼl ri al Anne pa ri Betel re Zimbabue (1968).
Are chiʼ oj kʼo pa ri sucursal re Zimbabue, xinkʼojiʼ pa ri Departamento de Servicio rech kinwil ri chak che kbʼan pa Malaui y Mozambique. Ri e qachalal che e kʼo pa Malaui tajin kkichʼij ri kʼax che tajin kbʼan chke. Ri chak che kinbʼano are che kinbʼan traducir ri informes che kkitaq lo ri e solinelabʼ re circuito che e kʼo chilaʼ. Jun chaqʼabʼ matam xinkʼis ubʼanik jun informe. Are chiʼ xinsikʼij chrij ri kʼax che tajin kbʼan chke ri e qachalal, xinmajij oqʼej.a Are kʼu sibʼalaj nim xwil ri kisukʼilal, ri kikojonik y ri kikochʼonik (2 Cor. 6:4, 5).
Xqabʼan ri xojkun che ubʼanik rech kyaʼ ri kajwataj chke ri e qachalal pa ri kikojonik che e kʼo pa Malaui y ri e nikʼaj chik che xeʼanimaj bʼi pa Mozambique rumal ri itzelal che kbʼan chke. Ri Equipo re Traducción re Chichewa, ri chʼabʼal che más kechʼaw wi ri e winaq pa Malaui, xqʼaxex pa Zimbabue, pa jun nimalaj ulew che xuya jun qachalal. Wajun qachalal riʼ xukʼut jun nimalaj loqʼoqʼebʼal rumal che xubʼan jun oficina y nikʼaj ja rech kekanaj ri e traductores chilaʼ. Je wariʼ ri e qachalal xkiya ta kan ubʼanik wuj pa ri kichʼabʼal.
Xqil ronojel ri kajwatajik rech kojonel ri e solinelabʼ re circuito che e kʼo pa Malaui kebʼe ronojel taq junabʼ pa Zimbabue rech kekilaʼ ri nim riqbʼal ibʼ re distrito pa chichewa. Chilaʼ kyaʼ wi bosquejos chke re ri nim riqbʼal ibʼ. Are chiʼ ketzalij bʼi pa Malaui, kkibʼij kan chke ri e qachalal ronojel ri xketaʼmaj pa ri nim riqbʼal ibʼ. Jun chke ri junabʼ riʼ, pa Zimbabue xojkunik xqabʼan ri Escuela del Ministerio del Reino chke ri e solinelabʼ re circuito rech kqaya kichuqʼabʼ.
Pa Zimbabue, are chiʼ tajin kinya jun chʼabʼal pa jun nim riqbʼal ibʼ che xyaʼ pa ri chʼabʼal chichewa y shona.
Pa ri ikʼ febrero 1975, xinbʼe pa ri campos de refugiados che kʼo pa Mozambique rech xenchʼabʼej ri e qachalal che e animajinaq lo pa Malaui. Ri e qachalal che e kʼo pa wajun lugar riʼ tajin kkibʼan ke junam kukʼ ri e qachalal che e kʼo pa ronojel ri uwach Ulew, xuqujeʼ kikojom e jujun qachalal achijabʼ che kʼamal taq bʼe. Ri kʼakʼ taq kʼamal bʼe riʼ kibʼanom chi kʼi taq jastaq rech kkikowirisaj ri kikojonik ri e qachalal, rumal che xuqujeʼ kiyaʼom chi chʼabʼal, amaqʼel kkil ri texto re ri qʼij, kkinikʼoj uwach Ri Chajinel, xuqujeʼ kkibʼan nimaʼq taq riqbʼal ibʼ. Ri nimaʼq taq riqbʼal ibʼ che kbʼan pa ri campo junam rukʼ ri nim riqbʼal ibʼ che kqabʼan oj, rumal che e kʼo keʼilow ri kbʼan che ujosqʼixik ri lugar, ri kejachow ri rikil y e kʼo chajinelabʼ. Sibʼalaj mayibʼal rilik ronojel ri e kunaq che ubʼanik ri e utzalaj taq qachalal riʼ rukʼ ri utobʼanik ri Jehová. ¡Sibʼalaj xkiya nuchuqʼabʼ ri e qachalal riʼ are chiʼ xintzalij loq!
Chukʼisbʼal taq ri junabʼ setenta, ri sucursal re Zambia are kilow chi ri chak che kbʼan pa Malaui. Are kʼu ri e qachalal che e kʼo pa Malaui xesachan ta chwe y kinbʼan nuchʼawem pa kiwiʼ. Y wetaʼm che e kʼi chke e areʼ je kkinaʼo. Rumal che in kʼo pa ri Comité de Sucursal re Zimbabue, kʼi mul xqamulij qibʼ kukʼ ri representantes re ri central mundial. Xuqujeʼ xekʼojiʼ e qachalal che kkil ri chak pa Malaui, Sudáfrica y Zambia. Kʼi mul xqabʼan wajun pregunta riʼ: «¿Jas más kojkunik kqabʼano rech keqatoʼ ri e qachalal re Malaui?».
Are chiʼ xqʼax ri tiempo, xa jubʼiqʼ chi ri kʼax kbʼan chke ri e qachalal, y ri e qachalal che xeʼel bʼi pa Malaui nojimal xetzalij chi bʼik. Ri e qachalal che xekanaj kan pa ri tinamit qas ta chi xkiriq kʼax. Xuqujeʼ ri e nikʼaj chi tinamit xkiqʼatej ta chi uwach ri qachak, y je xubʼan ri qʼatal tzij pa Mozambique pa ri junabʼ 1991. Are kʼu xaq are kojchoman na chrij: «¿Jampaʼ waʼ kraj na rech kyaʼ bʼe chke ri Testigos pa Malaui?».
ARE CHIʼ XOJTZALIJ CHI BʼI PA MALAUI
Xuriq ri qʼij che xkʼis uwach ri chʼoj pa Malaui, y pa 1993 ri qʼatbʼal tzij xuya chi bʼe chke ri testigos rech Jehová rech kkibʼan chi ri kichak che ri Dios. Are chiʼ qʼaxinaq chi kebʼ oxibʼ qʼij jun misionero xutaʼ chwe: «¿La katbʼe chi jumul pa Malaui?». Rumal che 59 chi nujunabʼ, xinbʼij che: «¡Kinbʼe taj, rumal che ya xinrijobʼik!». Are kʼu pa riʼ ri qʼij xopan jun carta re ri Jupuq Ajkʼamal bʼe cho ronojel uwach Ulew che kubʼij che kojkunik kojtzalij chi bʼi pa Malaui.
Sibʼalaj kojkikot pa Zimbabue, rumal che ukʼamom chi qawach y pa ri kʼi junabʼ che oj kʼolinaq chilaʼ e kʼi qachiʼl qariqom. Rumal laʼ kʼax xqariq che uchomaxik che kojtzalij chi bʼi pa Malaui. Ri Jupuq Ajkʼamal bʼe cho ronojel uwach Ulew sibʼalaj e utz qukʼ rumal che xkibʼij chqe che we kqaj kojkanaj kan pa Zimbabue kbʼanik. Xojkun ta riʼ xqachaʼ che kojkanaj kan chilaʼ. Are kʼu xnaʼtaj chwe ri kikʼutbʼal ri Abrahán y ri Sara, are chiʼ e nimaʼq winaq chik xkiya kan ri kachoch y ri jastaq kech rech xkibʼan ri xubʼij ri Jehová chke (Gén. 12:1-5).
Xqachomaj che are más utz kqabʼan ri xubʼij ri utinamit ri Jehová chqe, y xojtzalij bʼi pa Malaui 1 re febrero 1995, qʼaxinaq chi 28 junabʼ are chiʼ xojopan nabʼe mul pa ri tinamit. Are chiʼ xbʼan jun Comité de Sucursal chilaʼ, in y e kebʼ qachalal xojkʼojiʼ chilaʼ, y chiʼ qʼaxinaq chi jubʼiqʼ tiempo xqamaj rilik jas kbʼan che ri chak kech ri testigos rech Jehová pa Malaui.
UTZ XEL RI CHAK RUMAL RI UTOBʼANIK RI JEHOVÁ
Sibʼalaj jeʼl rilik che ri Jehová aninaq xunimarisaj ri chak. Xumaj lo pa ri junabʼ 1993 y 1998 sibʼalaj xekʼiyar ri publicadores: ¡nabʼe kanoq xa oj 30,000 xaq kʼateʼ más che oj 42,000 chik!b Rumal che xnimar más ri chak, ri Jupuq Ajkʼamal bʼe cho ronojel uwach Ulew xkibʼij che kbʼan jun kʼakʼ sucursal. Xqaloqʼ jun ulew che kʼo 12 hectáreas (30 acres) chuwach pa Lilongüe, y xinkoj che Comité de Construcción.
Pa ri mayo re 2001, ri qachalal Guy Pierce, re ri Jupuq Ajkʼamal bʼe cho ronojel uwach Ulew xpe che uyaʼik jun chʼabʼal re dedicación rumal ri kʼakʼ sucursal. Xekʼojiʼ más che 2,000 Testigos pa ri riqbʼal ibʼ. Y kʼi chke más che 40 junabʼ kibʼanom kiqasanjaʼ. Are chiʼ xqʼatex uwach ri chak kech ri testigos rech Jehová pa ri tinamit, waʼ taq qachalal sibʼalaj kʼi junabʼ xkichʼij nimaʼq taq kʼax. Paneʼ qas ta kʼo jastaq ke, are kʼu ri kikojonik sibʼalaj xkowirik. Sibʼalaj kekikotik kekisolij ri kʼakʼ Betel che xbʼan pa ri kitinamit. Y kkibʼixoj ri bʼix re ri utinamit ri Jehová rukʼ taq ri qʼojom re África. Ronojel ri xwil pa ri tiempo riʼ xubʼano che are ri jastaq más utz nukʼulmam pa ri nukʼaslemal. Wariʼ xukʼut chnuwach che ri Jehová sibʼalaj keʼutewchij ri winaq ri kkikochʼ ri kʼax rukʼ kojonik.
Are chiʼ bʼanom chi ri sucursal, sibʼalaj xinkikotik che xyaʼ ri eqeleʼn chwe rech kenbʼana dedicar ri e Ja rech Ajawbʼal. Kʼi taq congregaciones re Malaui tajin kkiriq utzilal rumal ri programa re uyakik Ja rech Ajawbʼal pa taq ri tinamit che qas ta kʼo wi pwaq. Nabʼe kanoq, jujun taq congregaciones kkibʼan ri kiriqbʼal ibʼ pa alaj taq kʼolbʼal che bʼanom che uqʼabʼ eucalipto. Kkikoj xikʼaʼy pa uwiʼ, y kkikoj kachʼ ulew rech kkibʼan kitem che. Are kʼu kimik ri e qachalal sibʼalaj kechakun che ubʼanik ladrillos rech kkibʼan jeʼlikalaj taq kʼolbʼal jawiʼ kkibʼan wi ri kiriqbʼal ibʼ. Are kʼu ri e qachalal qas ta kkaj kkikoj ri e tem che xyaʼik, are kkaj kkikoj ri tem re kachʼ ulew rumal che junam rukʼ ri kkibʼij e areʼ, «más e kʼi winaq kuchʼij jun tem re kachʼ ulew».
Xuqujeʼ sibʼalaj uyaʼom nuchuqʼabʼ rilik ri kubʼan ri Jehová che kitoʼik ri winaq rech kkʼiy más ri kikojonik. Más na xinmay ri kkibʼan ri alabʼom alitomabʼ re África rumal che aninaq kkiya ri kitobʼanik y aninaq kkibʼan ri kukʼut ri utinamit ri Jehová. Rumal ri tijonik kuya ri utinamit ri Jehová e areʼ xyaʼ más eqeleʼn chke pa Betel y pa taq ri congregaciones. Xuqujeʼ, ri e kʼakʼ taq solinelabʼ re circuito re ri tinamit sibʼalaj kkiya kichuqʼabʼ ri e qachalal re taq ri congregaciones. E kʼi chke e kʼulan chik. Ri e qachalal riʼ xkichomaj che kkʼojiʼ ta na kalkʼwal paneʼ ketaqchiʼx kumal ri winaq re ri kitinamit o weneʼ jujun taq mul ri kifamilia, rumal che sibʼalaj kkaj kkipatanij más ri Jehová.
KINKIKOT RUKʼ RI XINCHAʼ UBʼANIK PA RI NUKʼASLEMAL
Wachiʼl ri al Anne oj kʼo pa ri Betel re Gran Bretaña.
Are chiʼ qʼaxinaq chi 52 junabʼ che in kʼolinaq pa África, xinriq jujun taq yabʼil. Ri Jupuq Ajkʼamal bʼe cho ronojel uwach Ulew xkaj che kbʼan ri xubʼij ri Comité de Sucursal re Malaui rech kojqʼaxex pa ri sucursal re Gran Bretaña. Sibʼalaj xojbʼisonik rumal che xqaya kan ri qeqeleʼn chilaʼ, are kʼu ri familia Betel re Gran Bretaña utz tajin kkibʼan che qilixik rumal che nim chi ri qajunabʼ.
Qas wetaʼm che rumal che xinya bʼe che ri Jehová che kukʼam nubʼe pa ri nukʼaslemal, are ri jastaq che más utz xinchaʼ ubʼanik. Wet xinkubʼsaj nukʼuʼx chrij ri wetaʼmabʼal wetaʼm taj jawiʼ xinukʼam wi bʼi riʼ ri nuchak. Ri Jehová qas retaʼm ri xajwataj chwe rech utz ri kinchaʼ ubʼanik pa ri nukʼaslemal (Prov. 3:5, 6). Are chiʼ kʼa in ala na, xwaj xwetaʼmaj jas taq ri chak kbʼan pa jun nimalaj empresa. Are kʼu ri utinamit ri Jehová uyaʼom jun chak chwe che sibʼalaj uyaʼom kikotemal chwe. Upatanixik ri Jehová xuya y kʼa tajin kuya na jun kʼaslemal chwe che sibʼalaj jeʼlik.
a Ri xkʼulmataj pa Malaui xyaʼ ubʼixik pa ri wuj Anuario de los testigos de Jehová 1999, uxaq 148 kopan 223.
b Kimik e kʼo más che 100,000 publicadores.