KIKʼASLEMAL RI E WINAQ
Kʼi qetaʼmam chrij ri Jehová pa ronojel ri qakʼaslemal
QILOM y qakʼulmam jujun taq kʼax rukʼ ri wixoqil are chiʼ oj precursores y misioneros, jujun chke ri kʼax riʼ are che ri winaq kechʼojinik, kekiporoj jastaq rech kkitzʼapij ri bʼe, qariqom kaqiqʼ jabʼ (huracanes), ri soldados kkinikʼoj ri jastaq qe che qukʼam are chiʼ kojbʼe pa jun chi lugar y jujun taq mul rajawaxik xojanimaj na bʼi pa jun chi lugar. Pero qabʼanom ta arrepentir qibʼ paneʼ xqakʼulmaj waʼ taq kʼax riʼ. Qilom ri ubʼanom ri Jehová che qatoʼik y kʼi qetaʼmam chrij wariʼ (Job 36:22; Is. 30:20).
RI KI EJEMPLO RI NUNAN NUTAT
Pa taq ri junabʼ 1950, ri nunan nutat xeʼel bʼi pa Italia y xebʼe pa Canadá, xeʼopan pa jun alaj lugar ubʼiʼ Kindersley, re ri tinamit Saskatchewan. Majaʼ naj keʼopan chilaʼ xketaʼmaj kiwach ri testigos rech Jehová. Upatanixik ri Jehová are ri más nim ubʼanik pa ri qakʼaslemal. Knaʼtaj chwe che are chiʼ kʼa in nitzʼ na kʼi horas kojbʼe che utzijoxik ri utz ri Dios kukʼ ri nunan nutat. Rumal laʼ, pa taq alachiʼ (etzʼanem) kinbʼij che are chiʼ ocho nujunabʼ in precursor auxiliar chik.
Rukʼ ri nu familia pa taq ri junabʼ 1966.
Ri nunan nutat e pobres, pero xkiya jun utz ejemplo chnuwach rumal che amaqʼel xkikoj kichuqʼabʼ che upatanixik ri Jehová. Jumul kul chwe che pa ri junabʼ 1963 xbʼan jun asamblea internacional pa Pasadena (California, Estados Unidos). Y rumal che ri nunan nutat kkaj kebʼe pa ri asamblea, xkikʼayij jujun jastaq ke rech kekunik kebʼek. Pa ri junabʼ 1972 xojbʼe pa jun alaj tinamit ubʼiʼ Trail che sibʼalaj naj kʼo wi che ri qachoch (1,000 kilómetros o 620 millas), re Columbia Británica (Canadá) rech kqatzijoj ri utzij ri Dios chke ri winaq che kechʼaw pa italiano. Ri uchak ri nutat are ubʼanik limpieza. Bʼim jujun chak che jawiʼ kkunik kuchʼak wi más pwaq, pero rumal che ri areʼ kraj kupatanij más ri Jehová xeʼukʼam ta waʼ taq chak riʼ.
Sibʼalaj kinmaltyoxij chke ri nunan nutat che xkiya jun utz ejemplo chqe ri oj kajibʼ kalkʼwal. Wariʼ xubʼano che are más kinpatanij ri Jehová y che kinkubʼsaj nukʼuʼx che ri areʼ kinutoʼ na (Mat. 6:33).
XINMAJ UPATANIXIK RI JEHOVÁ PA TIEMPO COMPLETO
Pa ri junabʼ 1980, xinkʼuliʼ rukʼ ri jeʼlalaj wixoqil ubʼiʼ Debbie, ri u meta ri areʼ are upatanixik ri Jehová pa tiempo completo. Rumal laʼ are chiʼ oxibʼ ikʼ oj kʼulan chik, xumajij ri precursorado. Y are chiʼ qʼaxinaq chi jun junabʼ xojbʼe pa jun congregación jawiʼ kajwataj wi más tobʼanik ri in xuqujeʼ xinmajij ri precursorado.
Are chiʼ xojkʼuliʼk pa ri 1980.
Are chiʼ xqʼax ri tiempo, xubʼan kebʼ qakʼuʼx, kojkikot ta chik y xqaj xojbʼe pa jun chi lugar. Pero nabʼe xojtzijon rukʼ ri solinel re circuito y ri areʼ rukʼ loqʼoqʼebʼal xubʼij chqe: «Kixkikot ta chik rumal che are más tajin kixchoman chrij ri kʼax che tajin kikʼulmaj. Pero we kixchoman chrij ri utz che tajin kiriq pa wajun asignación kixkikot riʼ». Sibʼalaj xojutoʼ ri xubʼij chqe (Sal. 141:5). Xqabʼan ri xubʼij chqe y xqilo che pa ri qa congregación e kʼi chke ri qachalal tajin kkikoj kichuqʼabʼ che upatanixik ri Jehová, junam kukʼ ri alaj taq akʼalabʼ y ri qachalal ixoqibʼ che e Testigos ta ri kachajil. Rukʼ wariʼ xqetaʼmaj che ri Jehová kusukʼumaj na apachike kʼax y che ri más utz are che kqil ri utzilal che tajin kqariqo (Miq. 7:7). Je wariʼ xojkikot chi jumul.
Pa ri nabʼe mul che xojbʼe pa ri escuela re precursores xekʼojiʼ kajibʼ instructores, oxibʼ chke kipatanim chi ri Jehová pa jun chi tinamit. Xkikʼut jujun fotos chqawach y xkibʼij chqe ronojel ri tewchibʼal che xkiriqo paneʼ xkiriq jujun taq kʼax. Y wariʼ xubʼano che ri oj xqakoj qa meta rech kojux misioneros.
Pa jun Ja rech Ajawbʼal pa Columbia Británica, pa ri junabʼ 1983.
Rech kqabʼan ri qa meta, pa ri junabʼ 1984 xojbʼe pa Quebec, jun tinamit che sibʼalaj naj kʼo wi che Columbia Británica (4,000 kilómetros o 2,485 millas). Ri winaq chilaʼ kechʼaw pa francés, xaq xiw ta xqetaʼmaj na ri ki chʼabʼal xaneʼ xuqujeʼ ri ubʼanik ri kʼaslemal chilaʼ. Jun chi kʼax che xqariqo are che kubʼanaʼ ta ri pwaq chqawach. Jumul, jun achi xuya bʼe chqe che keqatzukuj saqwach pa ri rulew. Pa jun tiempo xaq xiw laʼ ri kqatijo, ri wixoqil jalajoj xubʼan che ubʼanik preparar ri saqwach rech kkʼistaj ta qakʼuʼx che utijik. Paneʼ xqakʼulmaj waʼ taq kʼax riʼ are kʼu xqakoj qachuqʼabʼ rech amaqʼel kojkikotik y xqilo ri xubʼan ri Jehová che qatoʼik (Sal. 64:10).
Jun qʼij xojchʼabʼex loq rech kojbʼe pa ri Betel re Canadá. Pero rumal che qataqom chi bʼi ri qa solicitud rech kojbʼe pa ri Tijobʼal re Galaad kqariq ta chik jas kqabʼano, are kʼu xojbʼe pa Betel. Are chiʼ xojopan pa Betel, xqataʼ che ri qachalal Kenneth Little, che are jun chke ri kchakun pa ri Comité de Sucursal: «¿Jas kʼu kqabʼan riʼ we kojbʼan invitar rech kojbʼe pa Galaad?» xojcha che. Ri areʼ xubʼij wariʼ chqe: «Kʼateʼ kqil riʼ jas kqabʼano we kul ri invitación».
Kʼateʼ jun semana qʼaxinaq che xqataʼ wariʼ che ri qachalal, xojbʼan invitar rech kojbʼe pa Galaad. Jumul chik kqariq taj jas kqabʼano. Ri qachalal Kenneth xubʼij chqe: «Apastaneʼ ri kichaʼ ubʼanik, kʼo qʼij riʼ che weneʼ kichomaj che más utz riʼ we ta are xichaʼ ri jun chi asignación, pero ri Jehová kutewchij na ri kichaʼo. Ri kebʼ asignaciones nim kibʼanik». Are xqakʼam ri invitación re Galaad, pa ronojel ri junabʼ che qapatanim ri Jehová, qilom che qastzij ri xubʼij ri qachalal Kenneth. Y are laʼ ri qabʼim chke nikʼaj chi qachalal are chiʼ kkiriq taj jas kkibʼano.
ARE CHIʼ XOJUX MISIONEROS
(Izquierda) Ri qachalal Ulysses Glass.
(Derecha) Ri qachalal Jack Redford.
Sibʼalaj xojkikotik are chiʼ xojbʼe pa ri clase 83 re Galaad che xbʼan pa abril re ri junabʼ 1987 pa Brooklyn (Nueva York) y oj 22 ri xojkʼojiʼ pa wajun escuela riʼ. E jujun chke ri qa instructores are ri qachalal Ulysses Glass y ri qachalal Jack Redford. Aninaq xqʼax ri 5 ikʼ re ri escuela, xqabʼan graduar qibʼ pa ri 6 re septiembre re 1987. Junam xojtaq bʼi pa Haití kukʼ ri qachalal John y Marie Goode.
Pa Haití, pa ri junabʼ 1988.
Kʼateʼ chi waʼ xeʼopan misioneros pa Haití rumal che pa ri junabʼ 1962 xeʼesax bʼi ri misioneros che e kʼo chilaʼ. Xojopan pa jun alaj congregación re 35 publicadores che kʼo pa taq ri juyubʼ. Kʼo kʼi xqetaʼmaj na pa wajun tinamit riʼ y qatukel xojkʼojiʼ pa jun ja. Sibʼalaj e pobre ri winaq pa Haití y ketaʼm ta kkisikʼij uwach wuj. Pa ri tiempo che xojkʼojiʼ chilaʼ kʼi mul xbʼan manifestaciones, xesax ri presidente pa ri uqʼatbʼal tzij, xkiporoj taq jastaq rech kkitzʼapij ri bʼe y xubʼan huracanes.
Kʼi xqetaʼmaj chkij ri qachalal re Haití rumal che xkichʼij ri kʼax y amaqʼel xekikotik. E kʼi xkiriq kʼax pa ri kikʼaslemal pero kkiloqʼoqʼej ri Jehová y utz kkilo kkitzijoj ri utzij ri Dios. Jun qachalal ixoq che nim chi ujunabʼ kkun taj kusikʼij uwach uwuj pero ukʼolom pa ujolom 150 textos re ri Biblia. Sibʼalaj kojkikotik kqabʼij chke ri winaq che are ri Uqʼatbʼal tzij ri Dios ri ksukʼuman na juntir ri kʼax che tajin kkiriqo. Y kojkikotik are chiʼ kqilo che jujun chke ri qa estudiantes xeʼux precursores regulares, precursores especiales y kʼamal taq bʼe.
Pa Haití xinchʼobʼ uwach jun ala ubʼiʼ Trevor, che misionero mormón, y kʼi mul xojtzijon rukʼ chrij ri Biblia. Are chiʼ xqʼax ri tiempo xutaq jun carta chwe jawiʼ kubʼij wi: «¡Kinbʼan ri nu bautismo pa ri asamblea que ya kpetik! Kwaj kinux precursor especial pa ri lugar che xinkʼojiʼ wi are chiʼ in misionero mormón!». Y je xkʼulmatajik, rumal che kʼi junabʼ xpatanin chilaʼ rukʼ ri rixoqil.
XOJBʼE PA EUROPA TEKʼURIʼ PA ÁFRICA
Tajin kchakun pa Eslovenia, pa ri junabʼ 1994.
Are chiʼ xqʼax ri tiempo, xojtaq bʼi pa Europa jawiʼ ri qʼatbʼal tzij xuya bʼe rech ktzijox ri utzij ri Dios. Pa ri junabʼ 1992 xojbʼe pa Liubliana (Eslovenia), Chunaqaj ri lugar jawiʼ xeʼalax wi ri nunan nutat are chiʼ majaʼ kebʼe pa Italia. Pa ri tiempo riʼ xbʼan jun chʼoj pa ri lugar che ojer kanok kbʼix Yugoslavia che. Y pa ri tiempo riʼ, ri sucursal re Viena (Austria) y ri oficinas re Zagreb (Croacia) y Belgrado (Serbia), are ri keʼilow ri predicación pa wajun tinamit riʼ. Pero kamik pa ri e kajibʼ tinamit kbʼan na jun Betel.
Rumal laʼ rajawaxik xqetaʼmaj chi na jun kʼakʼ chʼabʼal y ri ubʼanik ri kikʼaslemal ri winaq. Ri eslovenos kkibʼij chqe che kʼax retaʼmaxik ri kichʼabʼal. ¡Y qastzij ri xkibʼij! Sibʼalaj xojkikotik are chiʼ kqilo che ri e qachalal rukʼ ronojel kanimaʼ kkibʼan ri kubʼij ri utinamit ri Jehová. Y xqilo che ri Jehová xeʼutewchij rumal che xenimanik. Y xqaya cuenta che che ri Jehová amaqʼel kusukʼumaj ri rajawaxik kusukʼumaj na. Kʼi xqetaʼmaj pa ronojel ri tiempo che xojkʼojiʼ pa Eslovenia y jujun che ri xqetaʼmaj xojutoʼ chuwach ri kʼax che xqakʼulmaj.
Pa ri junabʼ 2000 xojtaq bʼi pa jun chi tinamit, xojbʼe pa Costa de Marfil, África Occidental. Pero pa noviembre 2002 xmajtaj jun chʼoj, rumal laʼ rajawaxik xojanimaj bʼi pa Sierra Leona, jawiʼ kʼateʼ kkʼis ri chʼoj che 11 junabʼ xuchʼijo. Sibʼalaj xojbʼisonik che xqaya kan ri tinamit re Costa de Marfil. Pero nim xojutoʼ wi uchomaxik ri ubʼanom ri Jehová che qatoʼik y wariʼ xubʼano che amaqʼel xojkikotik.
Nim xojutoʼ wi rilik che ri winaq kkaj kketaʼmaj chrij ri Dios, che ri e qachalal kkikʼut ri kiloqʼoqʼebʼal y che xkichʼij ri kʼax che xuya ri chʼoj pa kʼi junabʼ. Paneʼ e pobres ri qachalal pero sibʼalaj kesipanik. Jun qachalal ixoq xraj xusipaj atzʼyaq che ri wixoqil. Ri wixoqil rukʼ utzilal xubʼij che che rajawaxik taj kuya wariʼ che, pero ri qachalal xubʼij wariʼ: «Pa ri tiempo che kʼo ri chʼoj pa ri tinamit, ri e qachalal re nikʼaj chi tinamit xojkitoʼo, chanim riʼ ri oj kqʼaj keqatoʼ ri nikʼaj chik». Rumal laʼ xqaj xqabʼan qe ri kkibʼan ri qachalal.
Are chiʼ xqʼax ri tiempo xojtzalij chi pa Costa de Marfil, pero jumul chik xkimajij chi jun chʼoj. Rumal laʼ pa noviembre 2004 xojtaq bʼi pa jun chi tinamit, xojtaq bʼi pa helicóptero, y xaq xiw kebʼ oxibʼ jastaq qe xojkunik xqakʼam bʼik. Cho ulew xojwar wi pa ri lugar jawiʼ kʼo wi ri ejército francés y chukabʼ qʼij xojbʼe pa avión rech kojkʼam bʼi pa Suiza. Y nikʼaj aqʼabʼ xojopan pa ri sucursal. Sibʼalaj xojkikotik are chiʼ xqilo che ri Comité de Sucursal y ri instructores re ri Escuela de Entrenamiento Ministerial y ri kixoqil oj keyem chik, kibʼanom chi qawa y xkiya chocolate suizo chqe.
Tajin kuya jun chʼabʼal chke jun jupuq refugiados pa Costa de Marfil, pa ri junabʼ 2005.
Xojtaq bʼi pa Ghana y xa jun tiempo xojkʼojiʼ chilaʼ. Y are chiʼ xkʼis ri chʼoj pa Costa de Marfil xojtzalij chilaʼ. Pa ri tiempo riʼ sibʼalaj kosibʼal rumal che xojtaq bʼi pa jalajoj taq lugar pero ri qachalal sibʼalaj xojkitoʼo. Ri wixoqil y ri in xqabʼij che kqaj nim kqil ri loqʼoqʼebʼal kkikʼut ri qachalal chqe. Kʼi xqetaʼmaj rukʼ ri xqakʼulmaj pa ri qakʼaslemal y wariʼ xukowirisaj ri qakojonik.
XOJTAQ BʼI PA JUN CHI LUGAR
Pa Oriente Medio, pa ri junabʼ 2007.
Pa ri 2006 xyaʼ jun chi asignación chqe rech kojbʼe pa Asia occidental (Oriente Medio). Jumul chik rajawaxik kqetaʼmaj jun kʼakʼ chʼabʼal, ri ubʼanik ri kikʼaslemal ri winaq y weneʼ kqakʼulmaj jujun taq kʼax. Kʼi kqetaʼmaj chrij ri kikʼaslemal ri winaq rumal che sibʼalaj e kojonelabʼ y nim kkil ri política. Sibʼalaj utz xqilo che pa ri congregaciones e kʼo qachalal re jalajoj taq chʼabʼal y rumal che keniman che ri utinamit ri Dios sibʼalaj kkiloqʼoqʼej kibʼ y kʼo junamil chkixoʼl. Sibʼalaj nim xqil ri kkibʼan ri qachalal che uchʼijik ri kʼax che kbʼan chke kumal ri ki familia, ri kachiʼl pa ri escuela, ri kachiʼl pa ri chak y ri ki vecinos.
Pa ri 2012 xojbʼe pa ri asamblea especial che xbʼan pa Tel Aviv (Israel). Kʼo ta chi jumul bʼanom jun nim riqbʼal ibʼ junam rukʼ wariʼ rumal che ri kʼisbʼal mul che ri cristianos xkimulij kibʼ are pa ri Pentecostés re ri junabʼ 33.
Pa taq ri junabʼ riʼ xojtaq bʼi che usolixik jun tinamit jawiʼ qʼatem wi uwach ri qachak. Xqakʼam bʼi jujun publicaciones, xojel che utzijoxik ri utzij ri Dios y xojbʼe pa nitzʼaq taq asambleas che xbʼanik. Chajital ri tinamit kumal taq soldados y knikʼox ri jastaq ke ri winaq pa taq ri bʼe, pero xqaxiʼj ta más qibʼ rumal che ri e qachalal che keʼel chilaʼ xojkiya ta kan qatukel y xojkitoʼo rech kilitaj taj che oj testigos rech Jehová.
XOJTZALIJ CHI JUMUL PA ÁFRICA
Tajin kubʼan preparar jun discurso pa El Congo pa ri junabʼ 2014.
Pa ri 2013 xojbʼan invitar rech kojpatanin pa ri sucursal re Kinsasa (República Democrática del Congo). Sibʼalaj nim y jeʼlik wajun tinamit riʼ, pero ri winaq chilaʼ sibʼalaj e pobre y amaqʼel kbʼan chʼoj. Ri oj xqabʼij: «Ya qetaʼm chi uwach wajun tinamit riʼ rumal che ya xojkʼojiʼ jumul chilaʼ, qetaʼm chik jas riʼ ri weneʼ kqakʼulmaj». Pero kʼo kʼi xqetaʼmaj na, jun chke ri xqetaʼmaj are jas kqabʼano rech kojopan pa jun chi lugar rumal che kʼo ta bʼe ni e kʼo ta qʼaʼm. Pero xuqujeʼ kʼo kʼi xqetaʼmaj chkij ri qachalal, junam rukʼ che sibʼalaj kekikotik, tajin kkichʼij ri kʼax paneʼ kʼo ta kipwaq, kkitzijoj ri utzij ri Dios y kkikoj kichuqʼabʼ rech kebʼe pa ri e riqbʼal ibʼ y pa ri asambleas. Xqilo che rukʼ ri utobʼanik ri Jehová e kʼi winaq kkaj kketaʼmaj más chrij ri areʼ. Kʼi jastaq xqetaʼmaj pa ri tiempo che xojkʼojiʼ pa Congo-Kinsasa y xqachʼobʼ kiwach kʼi qamigos che xeʼux jetaneʼ qa familia.
Tajin kutzijoj ri utzij ri Dios pa ri tinamit Sudáfrica, pa ri junabʼ 2023.
Pa ri 2017 xojtaq bʼi pa ri Betel re Sudáfrica, kʼateʼ nabʼe mul waʼ kojkʼojiʼ pa jun nimalaj sucursal y xqabʼan jujun taq chak che ni jumul qabʼanom. Kʼo kʼi xqetaʼmaj na pa wajun asignación riʼ, pero ri qetaʼmam uloq nim xojutoʼ wi. Sibʼalaj keqaloqʼoqʼej ri qachalal che kipatanim ri Jehová pa kʼi junabʼ. Sibʼalaj jeʼl rilik che pa Betel e kʼo qachalal re jalajoj taq razas y culturas y kkiloqʼoqʼej kibʼ. Ri Jehová keʼutewchij ri upatanelabʼ rukʼ jamaril rumal che kkibʼan pa kikʼaslemal ri kubʼij ri Biblia.
Pa ronojel ri tiempo che qapatanim ri Jehová, yaʼom kʼi taq asignaciones chqe, qetaʼmam kʼi taq culturas y chʼabʼal. Paneʼ qariqom jujun taq kʼax, are kʼu qilom che ri Jehová sibʼalaj kojuloqʼoqʼej y e ukojom ri qachalal y ri utinamit che qatoʼik (Sal. 144:2). Ronojel ri tiempo che qapatanim ri Jehová pa tiempo completo oj utoʼom rech kojux más utz taq upatanelabʼ.
Sibʼalaj kinmaltyoxij ri ki ejemplo ri nunan nutat, ri ubʼanom ri wixoqil che nutoʼik y ri utz ki ejemplo ri qachalal re ronojel ri uwach Ulew. Are chiʼ kojchoman chrij ri kqariq na, ri wixoqil y ri in kqaj che amaqʼel kʼo kqetaʼmaj chrij ri Jehová.