UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET Watchtower
Watchtower
UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET
quiché
'
  • '
  • ä
  • Ä
  • BIBLIA
  • E WUJ
  • E RIQB'AL IB'
  • bhs e uxaq 207-223
  • Notas

K'o ta video che wajun kʼutunem ri'.

Chakuyu' qamak, ri video ktziji' taj.

  • Notas
  • ¿Jas kukʼut ri Biblia chqawach?
  • K'utunem che kjunamatajik
  • Qas chqakojoʼ ri ukuʼinem ri Utzij ri Dios che ubʼixik ri utzalaj taq tzij
    Ri qachak che ri Dios 2015
  • Ri Daniel xuqʼaxej ubʼixik che kpe ri Mesías
    ¿Jas qas kukʼut ri Biblia?
¿Jas kukʼut ri Biblia chqawach?
bhs e uxaq 207-223

NOTAS

1. JEHOVÁ

Ri ubʼiʼ ri Dios are Jehová, wajun bʼiʼaj riʼ kraj kubʼij «ri kux ronojel». Jehová are ri Dios kʼo nim uchuqʼabʼ xuqujeʼ areʼ xbʼanow ronojel ri e jastaq. Kʼo uchuqʼabʼ che ubʼanik ronojel ri kraj kubʼano.

Pa hebreo, ri ubʼiʼ ri Dios ktzʼibʼax rukʼ kajibʼ letras. Pa español, ri letras riʼ are ri consonantes YHWH o JHVH (xuqujeʼ YHVH). Pa ri texto hebreo original re ri Biblia, kriqitaj weneʼ 7.000 mul ri ubʼiʼ ri Dios chupam. E kʼi winaq re ronojel uwach Ulew kʼi kkibʼan che utzʼibʼaxik ri bʼiʼaj Jehová xuqujeʼ ri kkibʼan che ubʼixik are ri más ktataj pa ri kichʼabʼal.

▸ Kʼutunem 1, párr. 15, nota chuxeʼ ri página

2. RI BIBLIA «PETINAQ RUKʼ RI DIOS»

Are uchomanik ri Dios ri kʼo pa ri Biblia, are kʼu xeʼukoj achijabʼ che utzʼibʼaxik. Junam rukʼ jun nim winaq che kutaq ri ukʼojol che utzʼibʼaxik jun wuj rech kutaq bʼi che jun chi winaq, ronojel ri ktzʼibʼax pa ri wuj riʼ rech ri nim winaq rech ta ri ukʼojol. Junam rukʼ, Dios xukʼam kibʼe ri xetzʼibʼan ri Biblia rukʼ ri ruxlabʼal rech xkitzʼibʼaj ri uchomanik. Ri ruxlabʼal ri Dios kʼi ubʼanik xubʼan che ukʼamik kibʼe. Jun kʼutbʼal, jujun taq mul xkil visiones o xeʼachikʼanik, tekʼuriʼ xkitzʼibʼaj ri xkilo.

▸ Kʼutunem 2, párr. 5

3. PIXABʼ

Ri e pixabʼ che e kʼo pa ri Biblia are ri etaʼmanik che kkikʼut jastaq che nim kibʼanik pa ri kʼaslemal. Jun kʼutbʼal, ri pixabʼ chrij «ri e itzel taq achilanik kketzelaj ri e utzalaj taq naqʼatisabʼal» kukʼut chqawach che ri e qachiʼl kʼo kkibʼan pa qakʼaslemal weneʼ utz o utz taj (1 Corintios 15:33). Xuqujeʼ ri pixabʼ «jas ri utikoʼn ri winaq, are jeʼ uwachinik kuyak na» kukʼut chqawach che ri jastaq che kqariq pa qakʼaslemal are rumal ri xqachaʼ ubʼanik (Gálatas 6:7).

▸ Kʼutunem 2, párr. 12

4. PROFECÍAS

Are e uchomanik ri Dios. Weneʼ are kuya ubʼixik chrij ri urayibʼal ri Dios, taqanik che kojutoʼ pa ri qabʼantajik, e taqanik o qʼatoj tzij. Xuqujeʼ weneʼ e tzij che kubʼij ri kkʼulmataj pa ri petinaq. E kʼi profecías rech ri Biblia e bʼantajinaq chik.

▸ Kʼutunem 2, párr. 13

5. PROFECÍAS CHRIJ RI MESÍAS

Ronojel ri profecías rech ri Biblia che kchʼaw chrij ri Mesías xetzʼaqat rukʼ ri Jesús. Chawilaʼ ri kubʼij ri «Profecías chrij ri Mesías».

▸ Kʼutunem 2, párr. 17, nota chuxeʼ ri página

PROFECÍAS CHRIJ RI MESÍAS

BʼANTAJIK

PROFECÍA

XTZʼAQATIK

Kpe pa ri tribu rech Judá

Génesis 49:10

Lucas 3:23-33

Kalax rumal jun qʼapoj ali

Isaías 7:14

Mateo 1:18-25

Rijaʼlil ri qʼatal tzij David

Isaías 9:7

Mateo 1:1, 6-17

Jehová kubʼij che Jesús are uKʼojol

Salmo 2:7

Mateo 3:17

E kʼi kkikoj taj che Jesús are ri Mesías

Isaías 53:1

Juan 12:37, 38

Kejenaq chrij jun bʼur kok pa Jerusalén

Zacarías 9:9

Mateo 21:1-9

Kyaʼ pa kiqʼabʼ ri e ukʼulel rumal jun utz rachiʼl

Salmo 41:9

Juan 13:18, 21-30

Kkʼayix rukʼ 30 saq pwaq

Zacarías 11:12

Mateo 26:14-16

Kchʼaw taj are chiʼ kmol tzij chrij

Isaías 53:7

Mateo 27:11-14

Kchʼak ri ratzʼyaq

Salmo 22:18

Mateo 27:35

Ktzeʼx uwach are chiʼ xekebʼam chuwach ri cheʼ

Salmo 22:7, 8

Mateo 27:39-43

Kqʼaj ta nijun bʼaq che

Salmo 34:20

Juan 19:33, 36

Kmuq kukʼ ri qʼinomabʼ

Isaías 53:9

Mateo 27:57-60

Kkʼastajisax na

Salmo 16:10

Hechos 2:24, 27

Ktzalij pa ri kaj xuqujeʼ ktʼuyiʼ pa uxukut ri Dios

Salmo 110:1

Hechos 7:55, 56

6. RI KRAJ RI DIOS KUBʼAN CHE RI UWACH ULEW

Jehová xraj che kux sibʼalaj jeʼlik ri uwach Ulew jachiʼ kekʼojiʼ wi ri e winaq. Are kʼu ukʼexom ta ri kraj kubʼano. Pa kebʼ oxibʼ qʼij ri Dios kusachisaj na uwach ri itzelal are kʼu ri keniman che kuya kikʼaslemal che kʼo ta ukʼisik.

▸ Kʼutunem 3, párr. 1

7. SATANÁS, RI ITZEL

Are ri ángel che xniman ta che ri Dios. Satanás kraj kubʼij «ajchʼoj». Kbʼix wajun bʼiʼaj riʼ che rumal che kunimaj ta ri Jehová xuqujeʼ kchʼojin rukʼ. Xuqujeʼ Itzel kraj kubʼij «molol tzij». Kbʼix wajun bʼiʼaj riʼ che rumal che kubʼan molom taq tzij chrij ri Dios xuqujeʼ keʼusubʼ ri e winaq.

▸ Kʼutunem 3, párr. 4

8. RI ÁNGELES

Ri Jehová xeʼubʼan ri ángeles are chiʼ kʼa majaʼ kubʼan ri uwach Ulew. Xeʼubʼano rech kekʼojiʼ pa ri kaj. E kʼo más che 100 millones e ángeles (Daniel 7:10). Pa kijujunal kʼo kibʼiʼ xuqujeʼ jalajoj kibʼantajik. Ri e sukʼ taq ángeles kkimachʼ kibʼ xuqujeʼ kkaj taj keqʼijilax kumal ri e winaq. Ri ángeles kʼo jalajoj uwach kichuqʼabʼ xuqujeʼ kichak yaʼom. Jujun chke ri kichak are: kkipatanij ri Jehová chuwach ri utem re qʼatbʼal tzij, kkiya ubʼixik ri utzij ri Dios, kekichajij xuqujeʼ kkikʼam kibʼe ri upatanelabʼ ri Dios pa ri uwach Ulew, kkibʼan ri qʼatoj tzij che kubʼij ri Dios chke xuqujeʼ kkiya tobʼanik che utzijoxik ri utz taq tzij chrij ri uQʼatbʼal tzij ri Dios (Salmo 34:7; Apocalipsis 14:6; 22:8, 9). Pa ri petinaq, ri ángeles kkachilaj ri Jesús rech kechʼojin pa ri chʼoj ubʼiʼ Armagedón (Apocalipsis 16:14, 16; 19:14, 15).

▸ Kʼutunem 3, párr. 5; kʼutunem 10, párr. 1

9. MAKAJ

Ri makaj are unaʼik, uchomaxik o ubʼanik jun jastaq che utz ta kril ri Jehová o are ta ri urayibʼal. Ri makaj kojutas chrij ri Dios. Rumal laʼ, areʼ kuya e taqanik xuqujeʼ e pixabʼ che kojkitoʼ rech kojmakun taj. Are chiʼ xubʼan Jehová ri jastaq, ronojel tzʼaqat xubʼano. Are kʼu Adán xuqujeʼ Eva xkichaʼ ta unimaxik ri Dios. Are chiʼ xkibʼano, xemakunik xuqujeʼ xeʼux ta chi tzʼaqat taq winaq. Xerijobʼik xuqujeʼ xekamik. Rumal che xqechbʼej ri makaj, kojrijobʼik xuqujeʼ kojkamik.

▸ Kʼutunem 3, párr. 7; kʼutunem 5, párr. 3

10. ARMAGEDÓN

Pa wajun chʼoj riʼ ri Dios kusachisaj na uwach ri itzelal xuqujeʼ ri e winaq che kkibʼan ri kraj ri Satanás.

▸ Kʼutunem 3, párr. 13; kʼutunem 8, párr. 18

11. RI UQʼATBʼAL TZIJ RI DIOS

Are jun qʼatbʼal tzij che ukojom ri Jehová pa ri kaj. Ri kQʼatow tzij are ri Jesucristo. Pa ri petinaq, Jehová kukoj ri uQʼatbʼal tzij rech kusachisaj uwach ronojel ri itzelal xuqujeʼ ktaqan na pa uwiʼ ronojel ri uwach Ulew.

▸ Kʼutunem 3, párr. 14

12. JESUCRISTO

Ri Dios nabʼe xubʼan ri Jesús chkiwach ri e jastaq. Jehová xutaq lo ri Jesús pa ri uwach Ulew rech kkam rumal ri kimak ri e winaq. Are chiʼ kaminaq chik, Jehová xukʼastajisaj. Kimik, ri Jesús tajin chi kuQʼat tzij pa ri kaj.

▸ Kʼutunem 4, párr. 2

13. RI PROFECÍA RE RI 70 SEMANAS

Ri Biblia kubʼij jampaʼ kpe ri Mesías. Kriqitajik are chiʼ qʼaxinaq chi jun tiempo re 69 semanas, ri tiempo xumaj lo pa ri junabʼ 455 nabʼe chuwach ri e qaqʼij (chiʼ majaʼ kpe ri Cristo: a.C.) xopan pa ri junabʼ 29 re ri e qaqʼij (are chiʼ kʼo ta chi ri Cristo: d.C.).

¿Jasche qetaʼm che wajun tiempo riʼ xkʼis pa ri junabʼ 29 re ri e qaqʼij? Ri 69 semanas xumaj lo pa ri junabʼ 455 nabʼe chuwach ri e qaqʼij, are chiʼ Nehemías xopan pa Jerusalén xuqujeʼ xumaj chi jumul uyakik ri tinamit (Daniel 9:25; Nehemías 2:1, 5-8). Ri tzij semana kubʼano che kojchoman chrij ri número 7, are kʼu ri semanas re wajun profecía riʼ are ta semanas re 7 qʼij, are semanas re 7 junabʼ. Ri Biblia kubʼij ri kkoj che ri profecías: «Jun junabʼ che jun qʼij» (Números 14:34; Ezequiel 4:6). Wariʼ kraj kubʼij che jun semana kʼo 7 junabʼ chupam xuqujeʼ che ri 69 semanas kʼo 483 junabʼ chupam (69 x 7). We kqajilaj 483 junabʼ kumaj lo pa ri junabʼ 455 nabʼe chuwach ri e qaqʼij, kopan kʼa pa ri junabʼ 29 re ri e qaqʼij (rumal che kʼo ta junabʼ cero). Pa ri junabʼ 29, Jesús xubʼan uqasanjaʼ, xuqujeʼ xux ri Mesías (Lucas 3:1, 2, 21, 22).

Wajun profecía riʼ xuqujeʼ kchʼaw chrij jun chi semana, kraj kubʼij, jun chi semana re 7 junabʼ. Pa wajun tiempo riʼ, ri Mesías kkamisaxik. Wariʼ xkʼulmataj pa ri junabʼ 33 re ri e qaqʼij. Xuqujeʼ xmaj ubʼixik ri utzalaj taq tzij re ri uQʼatbʼal tzij ri Dios pa ronojel tinamit, xaq xiw ta chke ri judíos. Wariʼ xumaj pa ri junabʼ 36 (Daniel 9:24-27).

▸ Kʼutunem 4, párr. 7, nota chuxeʼ ri página

Wachbʼal: Ri profecía re Daniel capítulo 9 che kchʼaw chrij ri 70 semanas che kuya ubʼixik ri uriqik ri Mesías

14. RI TRINIDAD, JUN KʼUTUNEM CHE QASTZIJ TAJ

Ri Biblia kukʼutu che Jehová are ri Bʼanol re ronojel ri jastaq xuqujeʼ nabʼe xubʼan ri Jesús chkiwach ri e nikʼaj chi jastaq (Colosenses 1:15, 16). Jesús are ta ri Dios che kʼo nim uchuqʼabʼ. Areʼ kʼo ta jumul xubʼij che junam rukʼ ri Dios. Xaneʼ xubʼij: «Ri Tataxel nim na uqʼij chnuwach» (Juan 14:28; 1 Corintios 15:28). Are kʼu e kʼi kojonem kkikʼut chrij ri trinidad. Kkibʼij che ri Tataxel, ri Kʼojolaxel xuqujeʼ ri uxlabʼixel e oxibʼ winaq, are kʼu xa jun Dios. Ri tzij trinidad kriqitaj ta pa ri Biblia. Are jun kʼutunem che qastzij taj.

Ri uxlabʼixel are ri uchuqʼabʼ ri Dios che kilitaj taj. Are ri kukoj ri Dios che ubʼanik ri kraj kubʼano. Are ta jun winaq, ri Biblia kubʼij che ri cristianos re ri nabʼe siglo «xenojisax che ri Ruxlabʼal ri Dios». Xuqujeʼ Jehová xubʼij: «Kinjamij na ri Wuxlabʼal pa kiwiʼ konojel ri winaq» (Hechos 2:1-4, 17).

▸ Kʼutunem 4, párr. 12; kʼutunem 15, párr. 17

15. RI CRUZ

¿Jasche ri e qastzij cristianos kkikoj ta ri cruz che uqʼijilaxik ri Dios?

  1. Ri e qastzij taj kojonem kʼi tiempo kikojom ri cruz. Ojer kanoq, ri cruz kkojik rech keqʼijilax ri jastaq re ri uwach Ulew xuqujeʼ kkojik are chiʼ ri e winaq kemakun kukʼ achijabʼ ixoqibʼ, kraj kubʼij, che kʼo ubʼanik kukʼ ri e qastzij taj dioses. Pa ri nabʼe taq 300 junabʼ chiʼ kaminaq chi ri Jesús, ri cristianos xkikoj ta ri cruz che uqʼijilaxik ri Dios. Are kʼu ri emperador romano Constantino xukoj ri cruz che jun etal rech ri cristianismo. Xkoj wajun etal riʼ rech ketaʼmax más uwach ri cristianismo. Are kʼu ri cruz kʼo ta ubʼanik rukʼ ri Jesucristo. Jun wuj católica xubʼij: «Ri cruz kriqitaj pa ri e kʼutunem ke ri e winaq are chiʼ majaʼ e kʼo ri cristianos xuqujeʼ kukʼ ri e winaq che e cristianos taj» (New Catholic Encyclopedia).

  2. Jesús xkam ta chuwach jun cruz. Ri tzij «cruz» pa griego kraj kubʼij «poste» o «jun takʼalik cheʼ». Jun traducción rech ri Biblia pa griego re ri Nuevo Testamento kubʼij che «kʼo ta jun jastaq kkʼutuwik che are kebʼ cheʼ» (The Companion Bible). Jesús xkam chuwach jun takʼalik cheʼ.

  3. Jehová kraj taj che kqakoj e tyox o wachbʼal xuqujeʼ etal che uqʼijilaxik (Éxodo 20:4, 5; 1 Corintios 10:14).

▸ Kʼutunem 5, párr. 12

16. UNAʼTABʼALIL RI UKAMIKAL RI JESÚS

Jesús xeʼutaq ri utijoxelabʼ rech kkinaʼtasaj ri ukamikal. Ri cristianos kkibʼan wariʼ ronojel taq junabʼ, ri qʼij 14 re ri ikʼ judío re nisán, che pa ri qacalendario kimik are marzo o abril. Pa ri qʼij riʼ ri israelitas xkibʼan ri nimaqʼij re ri Pascua. Pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús, kqʼaxex kaxlanwa xuqujeʼ vino chkiwach ri e kʼo pa ri riqbʼal ibʼ che kraj kubʼij ri ucuerpo xuqujeʼ ri ukikʼel ri Jesús. Konojel ri kkiqʼat tzij rukʼ ri Jesús pa ri kaj, kkitij ri kaxlanwa xuqujeʼ ri vino. Ri e winaq che kkiriq jun kʼaslemal kʼo ta ukʼisik cho ri uwach Ulew keʼopan pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús rukʼ jun utz kichomanik, are kʼu kkitij ta ri kaxlanwa xuqujeʼ ri vino.

▸ Kʼutunem 5, párr. 21

17. RI ANIMAʼ

Ri Traducción del Nuevo Mundo, kukoj ri tzij animaʼ o alma are chiʼ kchʼaw chkij 1) ri e winaq, 2) ri e chikop o awaj o 3) ri ukʼaslemal jun winaq o jun chikop. Chqilaʼ e jujun kʼutbʼal:

  • Ri e winaq. «Pa taq ri e uqʼij ri Noé, [...] ri Dios xeʼutoʼtajisaj jujun winaq [animaʼ, o almas] pa uwiʼ ri jaʼ e wajxaqibʼ kʼut chi konojel» (1 Pedro 3:20). Ri tzij animaʼ xuqujeʼ kraj kubʼij winaq: Ri Noé, ri rixoqil, ri e oxibʼ ukʼojol xuqujeʼ ri e oxibʼ ralibʼ.

  • Ri e chikop. «Xubʼij chi ri Dios: ‹Cheʼupoqʼisaj ri jaʼ ronojel kiwach awaj [animaʼ, o almas], xuqujeʼ chekʼol chikop ri kʼo kixikʼ ri kerapap chikaj pa uwiʼ ri ulew›. Jeʼ kʼu xbʼantajik» (Génesis 1:24).

  • Ri ukʼaslemal jun winaq o jun chikop. Jehová xubʼij che ri Moisés: «Chattzelej pa Egipto, e kaminaq chi kʼu konojel ri xkirayij akamisaxik» o ri kkitzukuj ri awanimaʼ (Éxodo 4:19). Are chiʼ Jesús xkʼojiʼ cho ri uwach Ulew, xubʼij: «In riʼ ri utzalaj ajyuqʼ. Ri utzalaj ajyuqʼ kuya ri ukʼaslemal [o ranimaʼ] rumal kech ri e uchij» (Juan 10:11).

    Xuqujeʼ, are chiʼ ri Biblia kubʼij che jun winaq kubʼan jastaq rukʼ ronojel ranimaʼ, kraj kubʼij che qas kraj kubʼano xuqujeʼ utz kubʼan che ubʼanik (Deuteronomio 6:5; Mateo 22:37). Pa ri Biblia, ri tzij animaʼ xuqujeʼ kkojik chi kchʼaw chrij ri urayinik o ri kraj kubʼan ri winaq (Proverbios 23:2; Isaías 56:11). Xuqujeʼ kubʼij che jun winaq kaminaq chik, are jun animaʼ che kʼo ta chi ukʼaslemal (Números 6:6; Ageo 2:13). Ri Biblia qas kukʼutu che ri animaʼ qas kkamik (Ezequiel 18:4, 20; Santiago 5:20).

▸ Kʼutunem 6, párr. 5, nota chuxeʼ ri página; kʼutunem 15, párr. 17

18. RI UXLABʼAL

Ri tzij «uxlabʼal» che kʼo pa ri chʼabʼal hebreo xuqujeʼ griego che kukoj ri Traducción del Nuevo Mundo kʼo kʼi kraj kubʼij. Are kʼu amaqʼel kchʼaw chrij jun jastaq che ri e winaq kekun taj kkilo, junam rukʼ ri kaqiqʼ o ri kuxlabʼ ri e winaq o ri e chikop. Xuqujeʼ kchʼaw chkij ri e uxlabʼal pa ri kaj xuqujeʼ chrij ri uxlabʼixel, kraj kubʼij, ri uchuqʼabʼ ri Dios. Ri Biblia kukʼut taj che kʼo kkʼasiʼ kan che jun winaq are chiʼ kkamik (Éxodo 35:21; Salmo 104:29; Mateo 12:43; Lucas 11:13).

▸ Kʼutunem. 6, párr. 5, nota chuxeʼ ri página; kʼutunem 15, párr. 17

19. RI GEHENA

Jujun Biblias kkikoj «infierno» che ri tzij griega Gehena. Are kʼu Gehena are ubʼiʼ jun kʼaqbʼal mes che kʼo chrij ri ojer Jerusalén, chilaʼ kekʼatisax wi ri mes. Kʼo ta kkʼutuwik che pa taq uqʼij ri Jesús xekʼajisax kiwach o kʼaslik xekʼatisax ri e winaq o ri e chikop pa ri Gehena. Rumal laʼ ri Gehena are jun lugar che qas kʼolik are kʼu kraj ta kubʼij che chupam amaqʼel kbʼan kʼax xuqujeʼ kekʼatisax ri winaq are chiʼ kekamik. Are chiʼ ri Jesús xubʼij che jujun winaq kebʼe pa ri Gehena, xraj xubʼij che ksachisax kiwach chbʼe qʼij saq (Mateo 5:22; 10:28).

▸ Kʼutunem 7, párr. 20

20. RI PADRENUESTRO

Are ri chʼawem che xukʼut ri Jesús chkiwach ri utijoxelabʼ. Xuqujeʼ kbʼix uchʼawem ri qAjaw che o ri kʼutbʼal che kbʼan che ubʼanik ri chʼawem. Jesús xukʼut ri rajawaxik kqataʼ pa ri qachʼawem, jujun chke are wariʼ:

  • «Chtastaj ri bʼiʼ la»

    Kqataʼ che ri Jehová che kchʼajchʼobʼisax ri ubʼiʼ o kqʼalajisax ri qastzij ubʼantajik rumal ri molom tzij bʼanom chrij. Rukʼ wariʼ, konojel ri e kʼo pa ri kaj xuqujeʼ ri e kʼo cho ri uwach Ulew kkiya nim uqʼij xuqujeʼ nim kkil wi ri ubʼiʼ ri Dios.

  • «Chpet ri ajawbʼal la»

    Kqataʼ ri uQʼatbʼal tzij ri Dios rech kusachisaj uwach ri uqʼatbʼal tzij ri Satanás, kuqʼat tzij cho ri uwach Ulew xuqujeʼ kubʼano che ri uwach Ulew kux jun kotzʼiʼjalaj uwach.

  • «Chbʼan ri rayibʼal la cho ri uwach Ulew»

    Kqataʼ che kbʼan ri urayibʼal ri Dios cho ri uwach Ulew: che ri e winaq che kenimanik keʼux tzʼaqat xuqujeʼ kkiriq jun kikʼaslemal che kʼo ta ukʼisik pa jun kotzʼiʼjalaj uwach Ulew. Are laʼ ri xraj ri Jehová are chiʼ xeʼubʼan ri e winaq.

▸ Kʼutunem 8, párr. 2

21. RI TOJBʼAL MAK

Jehová xuya ri tojbʼal mak rech kresaj ri winaq pa ri makaj xuqujeʼ pa ri kamikal. Ri tojbʼal mak, kraj kubʼij jun tzʼaqat kʼaslemal, are ri rajawaxik kkojik rech kqariq chi jumul ri tzʼaqatalaj kʼaslemal che xusach ri nabʼe achi, Adán. Xuqujeʼ rumal ri tojbʼal mak kriqitaj chi jumul ri achilanik chkixoʼl ri winaq rukʼ ri Dios. Jehová xutaq lo ri uKʼojol rech kkam rumal qech. Rumal ri ukamikal ri Jesús, qonojel ri winaq kojkunik kojux chi jumul tzʼaqatalaj winaq xuqujeʼ kqariq ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik.

▸ Kʼutunem 8, párr. 21; kʼutunem 9, párr. 13

22. ¿JASCHE NIM UBʼANIK RI JUNABʼ 1914?

Ri profecía re ri capítulo 4 rech ri wuj Daniel kukʼut chqawach che ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kumaj pa ri junabʼ 1914.

Ri profecía. Jehová xubʼano che Nabucodonosor, ri qʼatal tzij re Babilonia, xrachikʼaj e jastaq che kekʼulmatajik. Pa ri achikʼ, xril ri xbʼan che uketik jun nimalaj cheʼ. Tekʼuriʼ ri raʼ xim rukʼ jun chʼichʼ jetaneʼ jun mulqʼabʼ re hierro xuqujeʼ cobre rech kkʼiy ta pa «wuqubʼ junabʼ» o tiempos. Are chiʼ kkʼis ri tiempo riʼ, ri cheʼ kkʼiy chi jumul (Daniel 4:1, 10-16).

Ri kraj kubʼij. Ri cheʼ kchʼaw chrij ri uQʼatbʼal tzij ri Dios. Pa kʼi taq junabʼ, Dios xukoj e qʼatal tzij pa Jerusalén che ukʼamik ubʼe ri utinamit Israel (1 Crónicas 29:23). Are kʼu ri e qʼatal tzij riʼ xeniman taj, rumal laʼ ri kiqʼatoj tzij xsach uwach. Ri tinamit Jerusalén xsachisax uwach pa ri junabʼ 607 nabʼe chuwach ri e qaqʼij (chiʼ majaʼ kpe ri Cristo: a.C.). Pa ri junabʼ riʼ xumaj ri «wuqubʼ junabʼ» (2 Reyes 25:1, 8-10; Ezequiel 21:25-27). Jesús xubʼij che ri kʼax kbʼan che Jerusalén kumal ri e nikʼaj chi tinamit kkʼisik «kʼa ketzʼaqatisax na ri kiqʼij ri man aj judeyibʼ taj». Ri e tiempo riʼ xaq junam rukʼ ri «wuqubʼ junabʼ» (Lucas 21:24). Rumal laʼ ri «wuqubʼ junabʼ» xkʼis taj are chiʼ xkʼojiʼ ri Jesús cho ri uwach Ulew. Jehová xutzujuj che kuya jun Qʼatal tzij are chi kkʼis ri «wuqubʼ junabʼ». Wajun Qʼatal tzij riʼ are ri Jesús. Ri uqʼatbʼal tzij kukʼam lo tewchibʼal che kʼo ta ukʼisik pa kiwiʼ ri e upatanelabʼ ri Dios cho ri uwach Ulew (Lucas 1:30-33).

Ri tiempo kuchʼijo. Ri «wuqubʼ junabʼ» xuchʼij 2.520 junabʼ. ¿Jasche qetaʼm che ri «wuqubʼ junabʼ» are 2.520 junabʼ? Ri Biblia kubʼij che 3 tiempos y medio are 1.260 qʼij (Apocalipsis 12:6, 14). Rumal laʼ rech kuya «wuqubʼ junabʼ» rajawaxik kamul kajilax ri 1.260 qʼij: kubʼan 2.520 qʼij. Ri Biblia kubʼij ri kkoj che ri profecías: «Jun junabʼ che jun qʼij» (Números 14:34; Ezequiel 4:6). Rumal laʼ 2.520 qʼij are 2.520 junabʼ.

We kqajilaj 2.520 junabʼ kumaj lo pa ri 607 nabʼe chuwach ri e qaqʼij, kojopan kʼa pa ri junabʼ 1914 (rumal che kʼo ta junabʼ cero). Pa 1914, Jehová xukoj ri Jesucristo, ri Mesías, che Qʼatal tzij pa ri kaj.

▸ Kʼutunem 8, párr. 23

Kʼutbʼal re ri fechas xuqujeʼ ri xkʼulmataj rukʼ ri achikʼ xubʼan ri Nabucodonosor

23. RI ARCÁNGEL MIGUEL

Ri tzij arcángel kraj kubʼij ri «kʼamal kibʼe ri taqonibʼ» ajkaj. Ri Biblia, kchʼaw chrij xa jun kʼamal kibʼe ri ángeles, xuqujeʼ ri ubʼiʼ are Miguel (Daniel 12:1; Judas 9).

Miguel are ri kʼamal kibʼe ri e sukʼ ángeles re ri Dios. Ri Biblia kubʼij: «Miguel xuqujeʼ ri utaqonibʼ ajkaj xechʼojin rukʼ ri dragón [...] xuqujeʼ ri utaqonibʼ» (Apocalipsis 12:7). Xuqujeʼ kubʼij che ri kʼamal kibʼe ri rajchʼojabʼ ri Dios are ri Jesús. Rumal laʼ Miguel are ri jun chi ubʼiʼ ri Jesús (Apocalipsis 19:14-16).

▸ Kʼutunem 9, párr. 4, nota chuxeʼ ri página

24. RI KʼISBʼAL TAQ QʼIJ

Ri e tzij riʼ kchʼaw chrij jun tiempo are chiʼ xa jubʼiqʼ chi kraj che ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kusachisaj uwach ri itzelal che ubʼanom ri Satanás. Pa ri tiempo riʼ kkʼulmataj jastaq che nim ubʼanik pa ri uwach Ulew. Ri profecías re ri Biblia kukoj nikʼaj chi tzij are chiʼ kchʼaw chrij wajun tiempo riʼ, are «ri retal ri ukʼisbʼalil ri uwach Ulew» xuqujeʼ «ri upetik ri Rijaʼl winaq» (Mateo 24:3, 27, 37). «Ri kʼisbʼal taq qʼijol» xumaj loq are chiʼ xumaj ri uQʼatbʼal tzij ri Dios pa ri kaj pa ri junabʼ 1914, xuqujeʼ kkʼisik are chiʼ ri winaq che kiterenem ri Satanás ksachisax kiwach pa ri chʼoj ubʼiʼ Armagedón (2 Timoteo 3:1; 2 Pedro 3:3).

▸ Kʼutunem 9, párr. 2

25. RI KʼASTAJIBʼAL

Jun kʼastajibʼal are ri kubʼan ri Dios are chiʼ kutzelej chi jumul ri ukʼaslemal jun winaq che kaminaq. Ri Biblia kuya ubʼixik nueve kʼastajibʼal che kʼulmatajinaq. Dios xuya kichuqʼabʼ ri Elías, Eliseo, Jesús, Pedro xuqujeʼ Pablo rech kekunik kkikʼastajisaj ri e winaq che e kaminaq. Jehová kutzujuj che kekʼastaj na ri e «sukʼ» xuqujeʼ ri e «lawalo» o ri e sukʼ taj rech kkʼojiʼ kikʼaslemal che kʼo ta ukʼisik cho ri uwach Ulew (Hechos 24:15). Ri Biblia xuqujeʼ kubʼij che jujun winaq kekʼastajik rech kebʼe pa ri kaj. Ri e winaq riʼ e cristianos che e uchaʼom ri Dios rech kkiqʼat tzij pa ri kaj rukʼ ri Jesús (Juan 5:28, 29; 11:25; Filipenses 3:11; Apocalipsis 20:5, 6).

▸ Kʼutunem 9, párr. 13

26. RI ESPIRITISMO O DEMONISMO

Ri espiritismo o demonismo are ri kubʼan jun winaq chiʼ kchʼaw kukʼ ri e uxlabʼal o chiʼ kukoj jun winaq rech kchʼawik, weneʼ kukoj jun ajqʼij, o jun ajitz, jun winaq che keʼusikʼij uxlabʼal o jun winaq che kubʼij ri kʼa majaʼ kkʼulmatajik. Wariʼ utz taj. Ri e winaq che kkibʼan wariʼ kkichomaj che kʼo kkʼasiʼ kan chqe are chiʼ kojkamik xuqujeʼ kux jun uxlabʼal che nim uchuqʼabʼ. Are kʼu wajun kʼutunem riʼ qastzij taj. Ri demonios kkaj che ri winaq keniman ta che ri Dios. Ri qʼijinik, ri magia, ri itzinik, are e subʼunik che kkikoj ri demonios. Chupam wariʼ kʼo ri chomanik che kʼo kʼax kuriq jun winaq are chiʼ kril jun qʼeq meʼs, are chiʼ kxim ta jun kaq jastaq che ri neʼ junam rukʼ jun pulsera, che ri chikop xuqujeʼ che nikʼaj chi jastaq rech kkiriq ta kʼax, ktzʼaj cruces che ri ja rech keʼopan ta ri itzel taq uxlabʼal xuqujeʼ nikʼaj chi costumbres che kbʼanik. Kʼi taq wuj, revistas, horóscopos, películas xuqujeʼ canciones kkibʼano che ri winaq kkichomaj che ri magia, ri demonios xuqujeʼ ri sobrenatural kʼo ta kʼax kuyaʼo. Are chiʼ kkam jun winaq kbʼan kʼi costumbres che kʼo ubʼanik kukʼ ri demonios, junam rukʼ, chiʼ kel unueve días, kbʼan umisa o kbʼan uwa ri kaminaq pa ri kiqʼij ri kaminaqibʼ xuqujeʼ are chiʼ kchʼajchʼobʼex jun winaq rumal jun ajqʼij. Rech kekunik kkikoj ri chuqʼabʼ che kkiya ri demonios, e kʼi winaq kkikoj drogas, sikʼ xuqujeʼ tzam (Gálatas 5:20, 21; Apocalipsis 21:8).

▸ Kʼutunem 10, párr. 12; kʼutunem 16, párr. 4

27. RI NIMALAJ UQʼATBʼAL TZIJ RI JEHOVÁ

Jehová are ri Dios che kʼo nimalaj uchuqʼabʼ xuqujeʼ xubʼan ronojel ri kajulew (Apocalipsis 15:3). Rumal laʼ, ronojel ri jastaq e rech. Areʼ ri nimalaj Qʼatal tzij, kraj kubʼij che, areʼ ri qas yaʼtal che kuqʼat tzij pa uwiʼ ronojel ri ubʼanom (Salmo 24:1; Isaías 40:21-23; Apocalipsis 4:11). Jehová uyaʼom taqanik pa uwiʼ ronojel ri ubʼanom. Xuqujeʼ yaʼtal che kuchaʼ jachin kuqʼat tzij. We qas kqaloqʼoqʼej ri Jehová xuqujeʼ kqanimaj, kqakʼutu che nim kqil wi ri nimalaj uqʼatbʼal tzij (1 Crónicas 29:11).

▸ Kʼutunem 11, párr. 10

28. ABORTO

Utz taj kkamisax jun alaj akʼal che majaʼ kalaxik. Are chiʼ jun ixoq yawabʼ chik, kʼo chi jun kʼaslemal rukʼ. Ri akʼal che kalax na xa ta are jun uchʼaqapil ri ucuerpo ri unan.

▸ Kʼutunem 13, párr. 5

29. UKOJIK RI KIKʼ

Are jun tratamiento che kuya ri kunanel rech kkoj bʼi kikʼ pa ucuerpo jun winaq o jun chke ri kajibʼ partes che nim ubʼanik che kʼo pa ri kikʼ: ri plasma, glóbulos rojos, glóbulos blancos xuqujeʼ ri plaquetas. Weneʼ are ukikʼel jun chi winaq o ri qas ukikʼel ri winaq, che xesax nabʼe tekʼuriʼ kkoj chi jumul che.

▸ Kʼutunem 13, párr. 13

30. PIXBʼENIK

Are chiʼ ri Biblia kchʼaw chrij ri tzij pixbʼenik xaq xiw ta kraj kubʼij kʼajisabʼal wachaj. Are chiʼ kojpixbʼexik, kkʼut chqawach, kojtijoxik xuqujeʼ kojsukʼumaxik. Kʼo ta jumul kojupixbʼej ri Jehová rukʼ itzelal xuqujeʼ rukʼ kʼax taq tzij (Proverbios 4:1, 2). Ri pixbʼenik che kuya ri Jehová sibʼalaj utz, kubʼano che ri winaq kuloqʼoqʼej (Proverbios 12:1). Jehová kukʼut chkiwach xuqujeʼ keʼupixbʼej ri e upatanelabʼ rumal che keʼuloqʼoqʼej. Kubʼij chke ri kkibʼan che usukʼumaxik jun chomanik che utz taj, wariʼ kubʼano che kechomanik xuqujeʼ kkibʼan ri kqaj chuwach ri Dios. Are chiʼ ri e nan tat kkipixbʼej ri e kalkʼwal, rajawaxik kkibʼan ke junam rukʼ ri utzalaj ukʼutbʼal ri Jehová. Rajawaxik kkitoʼ ri kalkʼwal che uchʼobʼik jasche rajawaxik kenimanik. Xuqujeʼ rajawaxik kkikʼut chkiwach che kkiloqʼoqʼej ri Jehová xuqujeʼ ri uTzij, ri Biblia, xuqujeʼ rajawaxik ketoʼik rech kkichʼobʼ ri e pixabʼ re ri Biblia.

▸ Kʼutunem 14, párr. 13

31. DEMONIOS

E itzel taq uxlabʼal che keʼilitaj taj che kʼo nim kichuqʼabʼ. E ángeles che xeʼux itzel are chiʼ xkinimaj ta ri Dios, rumal laʼ xeʼux ukʼulel (Génesis 6:2; Judas 6). Xeteriʼ chrij ri Satanás are chiʼ xeniman ta che Jehová (Deuteronomio 32:17; Lucas 8:30; Hechos 16:16; Santiago 2:19).

▸ Kʼutunem 16, párr. 4

    E wuj pa quiché (1993-2025)
    Uk'isik sesión
    Umajixik sesión
    • quiché
    • Chataqa b'ik
    • Ri qas utz kawilo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ri kta' chawe rech kakojo
    • Keta'max ta ri xatz'ib'aj
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Umajixik sesión
    Chataqa b'ik