-
Ri Daniel xuqʼaxej ubʼixik che kpe ri Mesías¿Jas qas kukʼut ri Biblia?
-
-
ri bʼim kan chrij ri Mesías che xubʼij ri Daniel xmajtaj ubʼanik pa wajun junabʼ riʼ: 455 nabʼe chuwach taq uqʼij ri Jesús.
Daniel xubʼij chiʼ kopan ri «Mesías ajkʼamal bʼe», rajawaxik kqʼax na «wuqubʼ semanas, xuqujeʼ oxkʼal kebʼ [62] semanas», rukʼ wariʼ ktzʼaqat 69 semanas. ¿Jampaʼ qas kubʼanaʼ wariʼ? Junam che kriqtaj pa jalajoj taq Biblias, e qastzij taj semanas, are semanas rech junabʼ. Rukʼ nikʼaj chik tzij kqabʼij che, jun semana xa junam rukʼ wuqubʼ junabʼ. Ri judíos ojer ketaʼm ri kraj kubʼij ri semanas rech junabʼ, o jalajoj jupuq wuqubʼ taq junabʼ. Ojer che wuqubʼ taq junabʼ kkibʼan jun nimqʼij rech sabático (Éxodo 23:10, 11). Rumal laʼ, ri 69 semanas che ri bʼim kanoq kubʼanaʼ 69 jupuq semanas rech 7 junabʼ, wariʼ are kraj kubʼij che kubʼanaʼ 483 junabʼ.
Kimik ri rajawaxik chik kqabʼano are kqajilaj. We kqajilaj 483 junabʼ kmajtaj pa ri junabʼ 455 nabʼe chuwach taq uqʼij ri Jesús, kojopan pa ri junabʼ 29, pa wajun junabʼ riʼ xubʼan ri uqasanjaʼ ri Jesús tekʼuriʼ xubʼan Mesías (Lucas 3:1, 2, 21, 22).a Wajun tzij riʼ xbʼix kan pa ri Biblia qas xbʼantajik.
-
-
Jesucristo, ri Mesías tzujum kanoq¿Jas qas kukʼut ri Biblia?
-
-
NIKʼAJ CHIK ETAʼMANIK
Jesucristo, ri Mesías tzujum kanoq
DIOS JEHOVÁ xubʼij kʼi jastaq chke ri ajqʼaxal taq tzij rech ri Biblia, ri kbʼan rukʼ ri Mesías, ri tzujum kanoq che keʼutoʼ ri winaq. Kʼax ta kbʼan che rilik, rumal che bʼim kanoq ri ralaxik, ri kubʼan pa ukʼaslemal xuqujeʼ ri ukamikal. Wariʼ nim ubʼantajik, rumal che ronojel ri bʼim kanoq qas xbʼantaj rukʼ ri Jesucristo. Chqilaʼ che wariʼ qastzij, chiʼ kqil nikʼaj jastaq che kbʼanik chiʼ kalaxik xuqujeʼ chiʼ alaj na.
Ri ajqʼaxal tzij Isaías xubʼij kanoq che ri Mesías kpe che ri ufamilia ri David (Isaías 9:7). Tekʼuriʼ je wariʼ xbʼanik: Jesús xpe che ri ufamilia ri ajawinel David (Mateo 1:1, 6-17).
Ri Miqueas, jun chik ajqʼaxal tzij rech ri Dios, xubʼij che kalax pa ‹Belén Efrata› xuqujeʼ che kubʼan na ajqʼatal tzij (Miqueas 5:2). Tekʼuriʼ, chiʼ Jesús xpe cho ri uwach Ulew, pa Israel kʼo kebʼ tinamit ubʼiʼ Belén. Jun kʼo naqaj che ri tinamit Nazaret, tekʼuriʼ jun chik, kʼo pa Judá, naqaj che Jerusalén. Ri kʼo naqaj che ri Jerusalén nabʼe xbʼix Efrata che. Tekʼuriʼ chilaʼ xalax wi ri Jesús, junam rukʼ ri bʼim kanoq (Mateo 2:1).
Jun chik bʼim kan pa ri Biblia kubʼij che ri Dios kubʼij na che ri Ukʼojol che kel lo ‹pa Egipto›. Tekʼuriʼ je xbʼanik, ri akʼal Jesús xkʼam bʼi pa Egipto, tekʼuriʼ qʼaxinaq chi kebʼ oxibʼ junabʼ, ri ajawinel Herodes xkamik, tekʼuriʼ Jesús xtzalij pa ri utinamit. Je wariʼ ri bʼim kanoq xbʼanik (Oseas 11:1; Mateo 2:15).
Chupam we wuj riʼ kʼo jun uxaq che kubʼij «Ri bʼim kanoq chrij ri Mesías» kawil ri tzij kubʼij «Bʼim kanoq», kubʼij kʼi jastaq che kʼo chupam ri Biblia che kbʼan chrij ri Mesías. Chabʼanaʼ jun toqʼobʼ chawilaʼ ri kubʼij ri textos che kʼo chuxeʼ ri tzij «Chiʼ xbʼanik». Rukʼ wariʼ kawilo che ri utzij ri Dios qastzij.
Chiʼ kawil ri e textos riʼ, masach pa ajolom che ri bʼim kanoq xtzʼibʼax kʼi junabʼ chiʼ majaʼ kalax ri Jesús. Ri Jesús xubʼij: «Chi rajawaxik chi katzʼaqatisax na ronojel ri tzʼibʼatal chuwij pa ri upixabʼ ri Moisés pa taq ri kiwuj ri qʼaxal taq tzij, xuqujeʼ pa taq» ri Salmos (Lucas 24:44). Katkunik kawil wariʼ chupam ri Biblia, che qas xbʼan ronojel ri xbʼixik.
-
-
Ri qastzij chrij ri Tat, ri Kʼojol xuqujeʼ ri uxlabʼixel¿Jas qas kukʼut ri Biblia?
-
-
NIKʼAJ CHIK ETAʼMANIK
Ri qastzij chrij ri Tat, ri Kʼojol xuqujeʼ ri uxlabʼixel
JACHIN taq kikojom che kʼo jun Trinidad kkibʼij che kʼo oxibʼ winaq chupam ri Dios: ri Tat, ri Kʼojol xuqujeʼ ri Uxlabʼixel. Xuqujeʼ kkibʼij che e oxibʼ xa e junam, xuqujeʼ ronojel kekunik kkibʼano xuqujeʼ kʼot jachin xebʼanowik. Rumal laʼ, ri kʼutunik chrij ri Trinidad kubʼij che ri Tat are Dios xuqujeʼ ri Kʼojol are Dios xuqujeʼ ri Uxlabʼixel are Dios, rumal laʼ kkibʼij che xa jun Dios kʼolik.
E kʼi chke ri kekojon chrij ri Trinidad kkichʼobʼo che kekun ta che ukʼutik chrij wariʼ. Tekʼuriʼ weneʼ kkichomaj che wariʼ kukʼut ri Utzij ri Dios. Rumal laʼ rajawaxik che kqabʼij che chupam ri Biblia kʼot jumul kriqtaj ri tzij Trinidad. Tekʼuriʼ, ¿la kʼo
-