Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos
5-11 RE MARZO
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | MATEO 20, 21
«Apachin ta neʼ ri karaj kux nim uqʼij chixoʼl, rajawaxik kebʼupatanij ri nikʼaj chik»
(Mateo 20:3) Ubʼelej joqʼotaj chik re aqʼabʼil, xel chi bʼik jumul, xeril chi nikʼaj achijabʼ e takʼatoj pa ri kʼaybʼal, ri man kʼo ta kichak.
nwtsty multimedia
Ri kʼaybʼal
Jujun kʼaybʼal, junam che kqil pa ri Wuj re chak, kekʼojiʼ sibʼalaj e kʼi ajkʼayibʼ pa ri bʼe. Jujun taq mul, kkiya kʼi jastaq pa ri bʼe che kuya ta chik kqʼax jun. Ri winaq kkiloqʼ jastaq rech kkikoj pa kachoch, cerámicas, jastaq re cristal che sibʼalaj paqal rajil xuqujeʼ jastaq ktijowik che kʼateʼ utamik loq. Rumal che pa ri qʼij riʼ kʼo ta refrigeradora, ri winaq ronojel taq qʼij kebʼe pa ri kʼaybʼal che uloqʼik. Chilaʼ ri winaq kkita chrij ri noticias che kkitzijoj ri ajkʼayibʼ xuqujeʼ nikʼaj chik winaq; ri akʼalabʼ keʼetzʼanik, ri kʼo ta kichak kkeyeʼj che jun winaq kuya kichak. Are chiʼ kʼo pa jun kʼaybʼal, ri Jesús xukunaj ri e yawabʼ are kʼu ri Pablo xuya ubʼixik ri utzalaj taq tzij (Hch 17:17). Are kʼu, ri escribas xuqujeʼ fariseos che nim kkibʼan che kibʼ are kkaj nim keʼil kumal ri winaq xuqujeʼ che kechʼabʼex pa taq ri lugares che e kʼo kʼi winaq.
(Mateo 20:20, 21) Xopan kʼu ri kinan ri e ukʼojol ri Zebedeo rukʼ ri Jesús, e rachiʼl ri ral. Xxukiʼ chuwach ri Jesús, che utzʼonoxik jun toqʼobʼ che. 21 Ri Jesús xubʼij che: «¿Jas ri kawaj?». Ri chuchuʼ xutzelej ubʼixik: «Chyaʼ la chke we kebʼ wal riʼ chi ketʼuyiʼ ukʼ la pa ri ajawibʼal la. Chyaʼ la chke chi ri jun katʼuyiʼ ta pa ri ikiʼaqʼabʼ la, ri jun chik katʼuyiʼ ta pa ri mox qʼabʼ la».
nwtsty notas re etaʼmanik rech Mt 20:20, 21
ri kinan ri e ukʼojol ri Zebedeo: Are kraj kubʼij, ri kinan ri apóstoles Santiago xuqujeʼ Juan. Junam che kubʼij ri bʼantajik rech Marcos, are ri Santiago xuqujeʼ Juan ri xeʼopan rukʼ ri Jesús. Qas kqʼalajinik che are ri kirayinik, xa xkikoj ri kinan, Salomé, che ubʼixik che ri Jesús che weneʼ are utía (Mt 27:55, 56; Mr 15:40, 41; Jn 19:25).
jun katʼuyiʼ ta pa ri ikiʼaqʼabʼ la, ri jun chik katʼuyiʼ ta pa ri mox qʼabʼ la: Waral ri kebʼ kʼolbʼal riʼ kraj kubʼij che ri winaq nim uqʼij xuqujeʼ che kʼo utaqanik, are kʼu ri lugar che amaqʼel más nim ubʼanik are ri kʼo pa uwikiʼaqʼabʼ (Sl 110:1; Hch 7:55, 56; Ro 8:34).
(Mateo 20:25-28) Ri Jesus xebʼusikʼij, xubʼij chke: «Iwetaʼm chi ri kinimaqil ri tinimit ri e kʼo cho ri uwachulew ketaqan pa kiwiʼ taq ri tinimit. Ri nimaʼq kiqʼij kʼo kitaqanik pa kiwiʼ. 26 Man je ta kʼu waʼ chixoʼl ix. Xaneʼ apachin ta neʼ ri karaj kux nim uqʼij chixoʼl, rajawaxik kebʼupatanij ri nikʼaj chik. 27 Apachin ta neʼ ri karaj kux nabʼe chixoʼl, rajawaxik kux ipataninel. 28 Je jas ri Rijaʼl winaq man xpe taj rech kapatanixik, xaneʼ rech kebʼupatanij nikʼaj chik. Xpetik rech kuyaʼ ri ukʼaslemal che kitorik kʼiʼalaj winaq».
nwtsty notas re etaʼmanik rech Mt 20:26, 28
kebʼupatanij: O «ajchak». Ri Biblia kʼi mul kukoj ri tzij griega diákonos are chiʼ ktzijon chrij jun winaq che keupatanij nikʼaj chik rukʼ machʼachʼem. Kkoj ri tzij riʼ are chiʼ kyaʼ ubʼixik chrij ri Jesús (Ro 15:8), ri e rajpatanelabʼ ri Cristo (1Co 3:5-7; Col 1:23) ri e ajtobʼanelabʼ (Flp 1:1; 1Ti 3:8), chke ri kepatanin pa jun ja (Jn 2:5, 9) xuqujeʼ chke ri kechakun pa ri qʼatbʼal tzij (Ro 13:4).
man xpe taj rech kapatanixik, xaneʼ rech kebʼupatanij nikʼiʼaj chik: O «xpe taj rech kpatanix kumal ri winaq, xaneʼ keʼupatanij ri winaq».
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Mateo 21:9) Ri winaq ri e bʼenaq chuwach xuqujeʼ ri e bʼenaq chrij xkiraq kichiʼ, xkibʼij: «¡Nim uqʼij ri Rijaʼl ri David! ¡Tewichiʼm ri petinaq pa ri ubʼiʼ ri Ajawaxel! ¡Nim uqʼij chilaʼ chikaj!».
nwtsty nota re etaʼmanik rech Mt 21:9
Nim uqʼij: Literalmente kubʼij: «Hosanna». Wajun tzij griega riʼ petinaq che jun tzij che kraj kubʼij «chakolo, kqataʼ chawe» o «chakolo, chabʼanaʼ toqʼobʼ». Waral kkoj che utaʼik che ri Dios ri kolotajem o ri chʼakanik. Xuqujeʼ kuya kbʼix pa nikʼaj chik tzij junam rukʼ «chabʼanaʼ toqʼobʼ chakolo ri». Chiʼ xqʼax ri e qʼij, ri e tzij riʼ xekoj pa ri e chʼawem xuqujeʼ bʼixonem. Ri ubʼixik pa hebreo kʼo pa Salmo 118:25, are jujun chke ri Salmos re Hallel che xbʼixox pa taq ri qʼij re ri Pascua. Rumal laʼ xel lo pa ri kanimaʼ ri winaq xkibʼij ri e tzij riʼ are chiʼ xkil ri Jesús. Jun chke ri ukʼutik che ri Dios xuta wajun chʼawem riʼ che kukol ri Rijaʼl ri David are chiʼ xuwalajisaj chkixoʼl ri kaminaqibʼ. Pa Mateo 21:42, Jesús xubʼij ri tzij che kʼo pa Salmo 118:22, 23 tekuri xubʼij che xchʼaw chrij ri Mesías.
Rijaʼl ri David: Tzij che xkoj che uqʼalajisaxik ri familia che kpe wi ri Jesús xuqujeʼ ri chak kubʼano are chiʼ kux ri Mesías tzujum.
(Mateo 21:18, 19) Chukabʼ qʼij aqʼabʼibʼal aretaq katajin katzelej ri Jesús chupam ri tinimit, xnumik. 19 Xril jun ucheʼal higo chuchiʼ ri bʼe. Xbʼe rukʼ. Man kʼo ta kʼu xuriq che ri cheʼ, xaneʼ xaq xuwi uxaq. Xubʼij kʼu che: «Mawi jumul chbʼe qʼij saq kakʼojiʼ na awachinik». Chanim xchaqijar ri ucheʼal higo.
jy-S pág. 244 párrs. 4-6
Kukoj jun cheʼ re higo rech kukʼut chrij ri kojonik
Are kʼu ¿jasche xubʼan ri Jesús che xchaqij ri ucheʼal higo? Areʼ kubʼij: «Qastzij kinbʼij chiwe, we ta kʼo ikojonik, we ta ma ta kubʼan kebʼ ikʼuʼx, man xuwi ta waʼ kibʼan jas ri xinbʼan in che ri ucheʼal higo, xaneʼ we kibʼij che we juyubʼ riʼ: ‹Chatwalijoq, chakʼiʼaqaʼ awibʼ pa ri cho›, kabʼantaj na. Ronojel ri kitzʼonoj che ri Dios pa chʼawem rukʼ Dios, rukʼ kojonik, kayataj na chiwe» (Mateo 21:21, 22). Jeʼ waʼ, kukamulij ubʼixik ri ukʼutum chi kan ojer: ri kojonik kkunik kusalabʼisaj ri e juyubʼ (Mateo 17:20).
Rumal laʼ, are chiʼ xubʼano che xchaqij ri cheʼ, Jesús tajin kukʼut chkiwach jun kʼutbʼal chrij ri kojonik chrij ri Dios. «Ronojel ri kitaʼ pa chʼawem rukʼ Dios, chikojoʼ chi kikʼam na jas ri kito, kabʼantaj kʼu na chiwe», xubʼij chke (Marcos 11:24). ¡Chke ri rajtijoxelabʼ sibʼalaj nim ubʼanik wajun kutbʼal riʼ! Xuqujeʼ are utz chke ri apóstoles, rumal che xa jubʼiqʼ chi kraj kkiriq nimaʼq taq kʼax. Are kʼu kʼo na jun kʼutunem chrij ri ucheʼal higo che xchaqijik xuqujeʼ ri kojonik.
Junam rukʼ ri cheʼ riʼ, Israel tajin ta kuqʼalajisaj ri qas ubʼantajik. E kʼo pa jun pacto rukʼ ri Dios xuqujeʼ jeʼ ta neʼ che tajin kkinimaj ri uTaqanik, are kʼu, pa ronojel ri kibʼanom kikʼutum che kʼo ta más kikojonik xuqujeʼ che tajin ta kkiya utz wachinik. ¡Tajin kkixutuj ri qas Ukʼojol ri Dios! Rumal laʼ, are chiʼ xubʼano che xchaqij ri ucheʼal higo che kʼo ta uwachinik, Jesús tajin kukʼut ri kukʼulmaj na ri tinamit che kʼo ta ukojonik xuqujeʼ kʼo ta uwach kuya.
12-18 RE MARZO
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | MATEO 22, 23
«Chqanimaj ri e taqanik che más nim kibʼanik»
(Mateo 22:36-38) «Ajtij, ¿jachike ri nimalaj taqomal pa ri pixabʼ?». 37 Ri Jesús xubʼij che: «‹Chaloqʼoqʼej ri Awajaw aDios rukʼ ronojel awanimaʼ, rukʼ ronojel akʼaslibʼal, rukʼ ronojel achomanik›. 38 Are waʼ ri nim na xuqujeʼ nabʼe chke ri taqomal.
nwtsty nota re etaʼmanik rech Mt 22:37
animaʼ: Are chiʼ kkoj che kʼutbʼal, ri tzij riʼ kʼi taq mul kchʼaw chrij ri kqanaʼ. Are kʼu, chiʼ kʼo naqaj che ri e tzij «kʼaslibʼal» xuqujeʼ «chomanik», kchʼaw chrij ri kqanaʼ, ri qarayinik xuqujeʼ ri kuchomaj jun winaq. Ri oxibʼ tzij che kekoj waral (animaʼ, kʼaslibʼal xuqujeʼ chomanik) kchʼaw ta chrij jastaq che jalan ubʼanik; are kkitzʼaqatisaj ri kraj kubʼij. Rukʼ ri e tzij riʼ kkʼutik che rajawaxik che ri qaloqʼoqʼenik che ri Dios tzʼaqat.
kʼaslibʼal: O «ronojel ri ukʼaslemal».
chomanik: Ri kraj kubʼij, ri unojibʼal jun winaq. Rajawaxik che ri kukoj ri uchomanik rech kretaʼmaj chrij ri Dios xuqujeʼ kuloqʼoqʼej más (Jn 17:3; Ro 12:1). Pa ri e tzij che kʼo pa Deuteronomio 6:5, ri texto hebreo original kukoj oxibʼ tzij: animaʼ, kʼaslibʼal, xuqujeʼ chuqʼabʼ. Are kʼu, chiʼ xqʼaxax pa griego ri wuj re Mateo, xkoj «chomanik» are ta «chuqʼabʼ». Wariʼ are weneʼ rumal kʼi jastaq. Ri nabʼe, pa neʼ pa ri chʼabʼal hebreo re ojer kanoq kʼo ta jun tzij che ri tzij «chomanik», chupam ri tzij hebrea «animaʼ» kʼo chi wajun chomanik riʼ. Are chiʼ kkoj che kʼutbʼal, wajun tzij riʼ are kchʼaw chrij ronojel ri qakʼaslemal, che are ri kqachomaj, ri kqanaʼ, ri kqabʼano xuqujeʼ ri rumal kqabʼan ri jastaq (Dt 29:4; Sl 26:2; 64:6; chawilaʼ ri nota re etaʼmanik chrij ri tzij animaʼ re wajun versículo riʼ). Rumal laʼ, are chiʼ ri texto hebreo kukoj ri tzij animaʼ, ri Septuaginta griega kʼi mul kukoj ri tzij chomanik (Gé 8:21; 17:17; Pr 2:10; Isa 14:13). Jun chi rumal che Mateo weneʼ xukoj ri tzij griega «chomanik» are chiʼ xchʼaw chrij ri kubʼij Deuteronomio 6:5, are rumal che ri tzij hebrea «chuqʼabʼ» xuqujeʼ kuya kkoj che ubʼixik ri uchuqʼabʼ jun winaq xuqujeʼ ri nim unojibʼal. Apastaneʼ ri ubʼanik, ri bʼantajik che ri e tzij hebreas xuqujeʼ griegas kjunamataj jubʼiqʼ ri kraj kubʼij, are ri rumal che ri evangelistas xaq ta junam ri tzij xkikojo are chiʼ xechʼaw chrij ri e tzij kʼo pa Deuteronomio.
(Mateo 22:39) Ri ukabʼ xaʼ junam rukʼ waʼ: ‹Chaloqʼoqʼej ri awajil atzʼaqat je jas ri uloqʼoqʼexik awibʼ chbʼil awibʼ›.
nwtsty nota re etaʼmanik rech Mt 22:39
Ri ukabʼ: Ri respuesta che xyaʼ che ri fariseo kriqitaj pa Mateo 22:37, are kʼu, pa wajun versículo riʼ, Jesús xaq xiw ta xutzelej ubʼixik ri pregunta xuqujeʼ xubʼij jun ukabʼ taqanik (Le 19:18). Jeʼ wariʼ, xukʼutu che kuya ta kjach uwach ri e «kebʼ taqomal riʼ» xuqujeʼ che kuya ubʼixik chrij «ronojel ri pixabʼ» xuqujeʼ «ri e kitijonik ri e qʼaxal taq tzij» (Mt 22:40).
awajil atzʼaqat: Ri tzij griega che waral kkoj «awajil atzʼaqat» che (literalmete kubʼij: «ri kʼo naqaj») xaq xiw ta kchʼaw chrij jun winaq che kʼo rachoch naqaj. Xuqujeʼ kchʼaw chrij apachike winaq che kʼo rukʼ jun (Lu 10:29-37; Ro 13:8-10).
(Mateo 22:40) We kebʼ taqomal riʼ e are waʼ ri e unimal ronojel ri pixabʼ, xuqujeʼ ri e kech ri e kitijonik ri e qʼaxal taq tzij».
nwtsty nota re etaʼmanik rech Mt 22:40
ri pixabʼ [...] qʼaxal taq tzij: «Ri pixabʼ» are ri e wuj re ri Biblia che kumaj pa Génesis kopan pa Deuteronomio. «Ri e qʼaxal taq tzij» are ri e wuj proféticos re ri Escrituras Hebreas. Are kʼu, chiʼ ri e tzij riʼ junam e kʼolik, kuya kkoj che ubʼixik ronojel ri e wuj rech ri Escrituras Hebreas (Mt 7:12; 22:40; Lu 16:16).
unimal: Ri verbo griego literalmente kraj kubʼij «ktzeybʼax che» wariʼ are jun etal che kuya ubʼixik ri e tzij «kajwataj che; esam chupam». Rukʼ wariʼ, Jesús xuya ubʼixik che xaq xiw ta ri Taqanik xuqujeʼ ri Lajuj taqanik kchʼaw chrij ri loqʼoqʼebʼal. Ri loqʼoqʼebʼal are ri takʼalibʼal re ronojel ri pixabʼ che kʼo pa ri Biblia (Ro 13:9).
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Mateo 22:21) Xkibʼij che: «Rech ri Cesar». Xubʼij kʼu ri Jesús chke: «Chiyaʼ che ri Cesar ri rech ri Cesar; che ri Dios ri rech ri Dios».
nwtsty nota re etaʼmanik rech Mt 22:21
che ri Cesar ri rech ri Cesar: Xaq xiw wajun mul riʼ che kqʼalajinik che ri Jesús xchʼaw chrij ri emperador romano (Mr 12:17; Lu 20:25). Pa ri e tzij «ri rech ri Cesar» e kʼo ri pwaq che kyaʼ chke ri kechakun pa ri qʼatbʼal tzij, ri nim keʼil wi xuqujeʼ ri nimanik che taqal kyaʼ chke (Ro 13:1-7).
che ri Dios ri rech ri Dios: E kʼo ri qaqʼijilanik rukʼ ronojel qanimaʼ, qaloqʼoqʼebʼal rukʼ ronojel ri qakʼaslemal xuqujeʼ ri sukʼalaj qanimanik (Mt 4:10; 22:37, 38; Hch 5:29; Ro 14:8).
(Mateo 23:24) ¡Ix moyalaj taq kʼamal taq bʼe! Kichaʼ ri us, kibʼiqʼ kʼu bʼik jun kamey.
nwtsty nota re etaʼmanik rech Mt 23:24
kichaʼ ri us, kibʼiqʼ kʼu bʼik jun kamey: Chkiwach ri israelitas, ri us are jun chke ri chikop más e nitzʼaq xuqujeʼ e tzʼil are kʼu ri camello, are jun chke ri awaj che más e nimaʼq (Le 11:4, 21-24). Jesús xukoj jun hipérbole o xubʼan nim che ri jastaq, ujunamisaxik rukʼ jun jastaq che kʼo ta jumul kkʼulmatajik, are chiʼ xubʼij che ri e líderes religiosos kkichayuj ri kkukʼiʼaj rech ri kkibʼiqʼo keutzʼilobej ta pa ri kikojonik, are kʼu kkibʼan ta ri kubʼij ri e Taqanik che más nim kibʼanik, che xaq junam rukʼ ubʼiqʼik bʼi jun camello.
19-25 RE MARZO
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | MATEO 24
«Chojkʼaskʼat pa ri qakojonik pa ri kʼisbʼal taq qʼij»
(Mateo 24:12) Rumal ri ukʼiyirik ri etzelal, e kʼi winaq kajarobʼ na ri kiloqʼobʼal kʼuʼx.
it-1-S pág. 125 párr. 6
Loqʼoqʼenik
Ri winaq kkikʼut ta chi más loqʼoqʼenik. Are chiʼ ri Jesucristo xchʼaw kukʼ ri rajtijoxelabʼ chrij ri kkʼulmataj pa ri petinaq, xubʼij chke che ri winaq kkikʼut ta chi más loqʼoqʼenik (a·gá·pē) pa neʼ kkibʼij che e cristianos (Mt 24:3, 12). Ri apóstol Pablo xuqujeʼ xubʼij che jun chke ri jastaq che kbʼan pa ri kʼisbʼal taq qʼij are che kʼi winaq «kkiloqʼoqʼej ri pwaq» (2Ti 3:1, 2). Qastzij wi, jun winaq kkunik kuya kan ubʼanik ri utz taq pixabʼ xuqujeʼ ksach uwach ri loqʼoqʼenik che xunaʼ ojer. Wajun bʼantajik riʼ kukʼutu che rajawaxik kqakoj qachuqʼabʼ are chiʼ kqasikʼij uwach ri Utzij ri Dios xuqujeʼ kqaya che ri upixabʼ kukʼam qabʼe pa ri qakʼaslemal rech kqabʼan nim che ri qaloqʼoqʼenik (Ef 4:15, 22-24).
(Mateo 24:39) Man ketaʼm taj kʼa xpe na ri nimalaj qʼeqal jabʼ, konojel kʼut xekʼam bʼik rumal ri jaʼ. Jeriʼ xuqujeʼ ri upetik ri Rijaʼl winaq.
w99-S 15/11 pág. 19 párr. 5
¿La tajin kqabʼan ronojel ri rajawaxik kqaya che ri Dios?
5 Jesucristo xubʼij chrij ri e kʼaxalaj taq qʼij riʼ: «Je jas pa taq ri uqʼijol ri Noé, jeriʼ ri upetik ri Rijaʼl winaq. Je jas pa taq ri qʼij riʼ, kʼa majoq ri nimalaj qʼeqal jabʼ, ri winaq katajin kewaʼik, katajin kebʼukʼiʼanik, katajin kekʼuliʼk, katajin kekikʼulbʼaʼ ri kalkʼuʼal, kʼa pa ri qʼij aretaq ri Noé xok pa ri nim jukubʼ. Man ketaʼm taj kʼa xpe na ri nimalaj qʼeqal jabʼ, konojel kʼut xekʼam bʼik rumal ri jaʼ. Jeriʼ xuqujeʼ ri upetik ri Rijaʼl winaq» (Mateo 24:37-39). Kʼo ta itzelal rukʼ ubʼanik waʼim are kʼu rukʼ nojibʼal, e ri kʼulanem xuqujeʼ are jun sipanik rech ri Dios (Génesis 2:20-24). Rumal laʼ, we kqilo che ri e jastaq kux ri más nim ubʼanik pa qakʼaslemal, are utz che kqabʼij pa qachʼawem. Jehová kkunik kojutoʼ rech kqaya ta kan ukojik nabʼe ri Ajawbʼal pa ri qakʼaslemal, kqabʼan ri utz xuqujeʼ kqabʼan ri kutaʼ chqe (Mateo 6:33; Romanos 12:12; 2 Corintios 13:7).
(Mateo 24:44) Rumal riʼ, xuqujeʼ ri ix chisukʼumaj iwibʼ, rumal rech chi pa jun joqʼotaj ri man kichomaj taj chi kapetik, are chiʼ kape na ri Rijaʼl winaq».
jy-S pág. 259 párr. 4
Ri apóstoles kkitaʼ jun etal
Kubʼij che rajawaxik che ri e rajtijoxelabʼ kekʼaskʼatik. Jesús kukʼutu ri rumal che nim ubʼanik rukʼ jun kʼutbʼal. «Chichʼobʼoʼ kʼu waʼ, chi we ta ri rajaw ja karetaʼmaj jachike joqʼotaj re ri waranik kape ri elaqʼom, kakʼaskʼat ta riʼ, ma ta kuyaʼ riʼ che ri elaqʼom chi kok pa ri rachoch. Rumal riʼ, xuqujeʼ ri ix chisukʼumaj iwibʼ, rumal rech chi pa jun joqʼotaj ri man kichomaj taj chi kapetik, are chiʼ kape na ri Rijaʼl winaq» (Mateo 24:43, 44).
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Mateo 24:8) Konojel we jastaq riʼ e chaplebʼal ke qʼoxowem.
nwtsty nota re etaʼmanik rech Mt 24:8
qʼoxowem: Ri tzij griega riʼ literalmente kchʼaw chrij ri kʼaxkʼolil kunaʼ jun ixoq are chiʼ kkʼojiʼ ral. Pa neʼ waral kchʼaw chrij ri bʼisobʼal xuqujeʼ ri kʼaxkʼolil, xuqujeʼ kuya ubʼixik che, junam rukʼ ri kʼax kunaʼ jun yawabʼ ixoq, ri e kʼax xuqujeʼ ri kʼaxkʼolil che bʼim kanoq kubʼan nim xuqujeʼ kuchʼij más tiempo are chiʼ xa jubʼiqʼ chi kraj kopan ri nimalaj kʼaxkʼolil che xbʼix pa Mateo 24:21.
(Mateo 24:20) Chitaʼ bʼaʼ che ri Dios chi ma ta kixanimaj bʼik pa ri saqʼij mawi pa jun qʼij re uxlanem.
nwtsty nota re etaʼmanik rech Mt 24:20
saqʼij: Nimaʼq taq jabʼ xuqujeʼ nimaʼq taq tew kubʼano che kʼax kbʼan jun viaje, kkiriq ta kiwa xuqujeʼ jun lugar jachiʼ kekʼojiʼ wi (Esd 10:9, 13).
qʼij re uxlanem: Pa taq lugares junam rukʼ Judea, ri jastaq che kuya ta kbʼan pa sábado rumal ri taqanik kubʼan che más kʼax kriq che ubʼanik nimaʼq taq viajes o keqax al taq eqaʼn. Xuqujeʼ, ri uchiʼja ri tinamit tzʼapital pa sábado (chawilaʼ Hch 1:12 y sgd, sección 16).
26 RE MARZO KOPAN 1 RE ABRIL
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | MATEO 25
«Chojkʼaskʼat bʼaʼ»
(Mateo 25:1-6) «Pa ri qʼij riʼ, ri rajawibʼal ri Dios kajunamataj na kukʼ lajuj qʼapojibʼ ri kekʼojiʼ pa jun kʼulanem. Xkikʼam ri kiyabʼal qʼaqʼ, xebʼel bʼik che ukʼulaxik ri jiʼaxel. 2 Jobʼ chke ri alitomabʼ, utz kichomanik. Ri e job chik man utz ta kichomanik. 3 Ri man utz ta kichomanik xkikʼam ri kiyabʼal qʼaqʼ, man xkikʼam ta kʼu bʼik nikʼaj kaseit chik. 4 Are kʼu ri utz kichomanik xkikʼam bʼik kaseit chupam ri kikʼolbʼal qʼaqʼ xuqujeʼ nikʼaj chik. 5 Xbʼeytaj ri jiʼaxel. Xeyuxkʼat konojel, xewar kʼut. 6 Pa nikʼaj aqʼabʼ, kʼo jun winaq xuraq uchiʼ: ‹Chiwilampeʼ, petinaq ri jiʼaxel. Chixel uloq che ukʼulaxik›.
(Mateo 25:7-10) Xewalij kʼu konojel ri alitomabʼ riʼ, xekisukʼumalaʼ ri yabʼal kikʼolbʼal qʼaqʼ. 8 Ri man utz ta kichomanik xkibʼij chke ri utz kichomanik: ‹Chiyaʼ qe ri iwaceit. Kechup kʼu ri qayabʼal qʼaqʼ›. 9 FRi utz kichomanik xkibʼij chke: ‹Weneʼ man kubʼanaʼ chqe uj xuqujeʼ chiwe ix. Are utz jix kukʼ ri ajkʼayibʼ, chiloqʼoʼ iwe›. 10 E bʼenaq kʼu ri job alitomabʼ che uloqʼik kaseit aretaq xpe kan ri jiʼaxel. Are kʼu ri kisukʼumam kibʼ xebʼok rukʼ pa ri kʼulanem. Xtzʼapix kʼu ri uchiʼja.
(Mateo 25:11, 12) Kʼateʼ riʼ xepe ri nikʼaj alitomabʼ chik, xkibʼij: ‹Qajaw, Qajaw, jaqaʼ la ri uchiʼja chqawach›. 12 Ri are xubʼij chke: Qastzij kinbʼij chiwe chi man wetaʼm ta iwach.
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Mateo 25:31-33) «Aretaq kape ri Rijaʼl winaq kukʼ konojel ri e utaqoʼnibʼ ri Dios, nim uqʼij kapetik. Kʼateʼ riʼ katʼuyiʼ na puwiʼ ri tem re ri u juluwem. 32 Kemulix kʼu na konojel ri nimaʼq taq tinimit chuwach. Kebʼutas na ri nikʼaj chkixoʼl ri juleʼ chik, je jas ri ajyuqʼ kebʼutas ri chij chkixoʼl ri kʼisikʼ. 33 Kebʼuyaʼ na ri chij pa ri rikiʼaqʼabʼ. Are kʼu ri kʼisikʼ kebʼuyaʼ na pa ri umox qʼabʼ.
w15-S 15/3 pág. 27 párr. 7
Cheqatoʼ ri e rachalal ri Cristo
7 Kimik qas kqachʼobʼ ri kʼutbʼal chrij ri e chij xuqujeʼ ri e kʼisikʼ. ¿Jachin chkij kchʼaw wi wajun kʼutunem riʼ? Ri «Rijaʼl winaq» o «ajawinel» are ri Jesús. Ri e «rachalal» e areʼ ri e chaʼom che keʼajawin rukʼ pa ri kaj (Rom. 8:16, 17). Ri «chij» xuqujeʼ ri «kʼisikʼ» are kchʼaw chkij ri e winaq re ronojel tinamit. ¿Jampaʼ kbʼan ri qʼatoj tzij? Are chiʼ xa jubʼiqʼ chi kraj kkʼis ri nimalaj kʼaxkʼolil che xa jubʼiqʼ chi kraj kumajo. ¿Jasche kbʼix chij chke jujun winaq xuqujeʼ kʼisikʼ chke nikʼaj chik? Rumal ri kkibʼan che kilik ri e rachalal ri Cristo che e chaʼom che e kʼo na cho ri uwach Ulew. Junam che kqilo, are chiʼ knaqajin ri kʼisbʼal, Jehová tajin kuqʼalajisaj ri kraj kubʼij ri e kʼutbʼal che kʼo pa ri capítulos 24 xuqujeʼ 25 re Mateo. ¿Paʼ qastzij che sibʼalaj kojmaltyoxinik?
(Mateo 25:40) Ri Ajawinel kubʼij na chke: ‹Qastzij kinbʼij chiwe chi ronojel ri xibʼan che jun chke we chʼutiq taq wachalal riʼ, chwe in xibʼan wi›.
w09-S 15/10 pág. 16 párrs. 16-18
«Ix wachiʼl»
16 ¿Jas kqabʼan che ukʼutik che oj kachiʼl ri e rachalal ri Cristo ri oj ri kʼo ri qeyebʼal kʼuxaj chuxeʼ ri rajawbʼal ri Dios cho ri uwach Ulew? Chqilaʼ oxibʼ jastaq che kojkunik kqabʼano. Ri nabʼe are rukʼ ronojel qanimaʼ kqaya qaqʼij che utzijoxik ri utzalaj taq tzij. Jesús xeʼutaq ri e rachalal che kkibʼan wajun chak riʼ pa ronojel ri uwach Ulew (Mat. 24:14). Tekʼuriʼ, ri e kebʼ oxibʼ rachalal ri Jesús che kʼa e kʼo na pa ri uwach Ulew sibʼalaj kʼax kkiriq che ubʼanik wajun chak riʼ we ta mat ketobʼan ri e kachiʼl ri e nikʼaj chik chij. Qastzij, are chiʼ jun chke ri nikʼaj chik chij ktobʼan che utzijoxik ri utzalaj taq tzij, tajin kuya ri tobʼanik chke ri e chaʼom rech kbʼan wajun loqʼalaj chak riʼ. Wariʼ are jun utzalaj tobʼanik re achilanik che sibʼalaj nim kril ri jikalaj pataninel, xuqujeʼ ri Cristo.
17 Ri ukabʼ jastaq are kqakoj ri qarajil che utzijoxik ri utzij ri Dios. Jesús xubʼij chke ri rajtijoxelabʼ che kkikoj ri «qʼinomal aj uwachulew» rech keʼux achiʼl (Luc. 16:9). Wariʼ kraj ta kubʼij che kuya kloqʼ ri rachilanik ri Jesús o ri Jehová. Ri kraj kubʼij are ukojik ri qarajil che utoʼik ri Ajawbʼal are jun utzalaj kʼutbʼal re ri qaloqʼoqʼenik xuqujeʼ ri qachilanik, «xaq xuwi ta e tzij, xaneʼ kʼutunoq kumal taq bʼanoj» (1 Juan 3:16-18). Jun kʼutbʼal, kqakoj ri qarajil are chiʼ kqatzijoj ri utzalaj taq tzij. Xuqujeʼ kqaya qakuchuj che utzijoxik ri utzij ri Dios pa ronojel ri uwach Ulew xuqujeʼ rech keyak kʼakʼ taq ja xuqujeʼ rilik ri kajwataj che ri e ja ri kebʼan wi ri e riqbʼal ibʼ. Apastaneʼ ri unimal ri qakuchuj, Jehová xuqujeʼ Jesús kkimaltyoxij che kqaya rukʼ kikotemal (2 Cor. 9:7).
18 Ri urox jastaq che kqabʼano rech kqakʼut che oj rachiʼl ri Jesús are rukʼ utzil kqabʼan ri kkibʼij ri ajkʼamal taq bʼe chqe. Ri e achijabʼ riʼ e chatal rumal ri uxlabʼixel rukʼ ri utobʼanik ri Cristo (Efe. 5:23). Ri apóstol Pablo xutzʼibʼaj: «Chixniman chke ri kʼamal taq ibʼe, chiyaʼ iwibʼ pa taqik chke» (Heb. 13:17). Are kʼu, weneʼ kʼo jujun mul kʼax kqariq che ubʼanik ri kkibʼij ri ajkʼamal taq bʼe chqe che kesam pa ri Biblia. Rumal che qetaʼm ri kekun ta che ubʼanik weneʼ nim ta kqil ri kipixabʼ. Are kʼu, pa neʼ oj ajmakibʼ, Cristo, che are ri kkʼamow bʼe pa uwiʼ ri congregación, kkikotik are chiʼ keʼukojo. Rumal laʼ, ri kqabʼan che rilik ri kitaqanik kʼo kubʼan che ri qachilanik rukʼ ri Jesús. We rukʼ rutzil qanimaʼ kqabʼan ri pixabʼ kkiya ri ajkʼamal taq bʼe chqe, are ta kojchoman chkij ri ri kekun ta che ubʼanik, kqakʼutu che kqaloqʼoqʼej ri Jesús.