Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos
2-8 RE SEPTIEMBRE
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | HEBREOS 7, 8
«Kojol tabʼal toqʼobʼ amaqʼel chbʼe qʼij saq, ri kjunamataj rukʼ ri Melquisedec»
(Hebreos 7:1, 2) Are kʼu we Melquisedec riʼ, rajawinel ri Salem xuqujeʼ kojol tabʼal toqʼobʼ rech ri Dios ri kʼo pa ri kaj. Xel uloq che ukʼulaxik ri Abraham, are taq tzelejinaq chi uloq che kichʼakik ri ajawinelabʼ. Xutewichiʼj kʼu ri Abraham. 2 Ri Abraham xujach ri ulajujil ronojel che ri areʼ. Ri ubʼiʼ ri Melquisedec jeʼ kil kubʼij waʼ: «Ajawinel re sukʼil.» Are kʼu ri tzij rajawinel ri Salem jeʼ kil kubʼij waʼ: «Ajawinel re jamaril.»
it-2-S 359
Melquisedec
Are jun qʼatal tzij re ri ojer tinamit Salem xuqujeʼ are ri «ukojol tabʼal toqʼobʼ ri Dios aj chikaj», Jehová (Gé 14:18, 22). Are ri nabʼe kojol tabʼal toqʼobʼ che kyaʼ ubʼixik pa ri Biblia; xux kojol tabʼal toqʼobʼ are chiʼ majaʼ kopan ri junabʼ 1933 a.C. Rumal che are ri qʼatal tzij re ri tinamit Salem, che kraj kubʼij «jamaril», ri apóstol Pablo xubʼij «Ajawinel re jamaril» che, junam rukʼ ri kraj kubʼij ri ubʼiʼ, «Ajawinel re sukʼil» (Heb 7:1, 2). Kchomaxik che ri ojer tinamit Salem are xux na ri tinamit che kbʼix Jerusalén che xuqujeʼ ri kʼisbʼal tzij che kʼo pa ri bʼiʼaj Jerusalén petinaq che ri bʼiʼaj che jujun mul kbʼix «Salem» che (Sl 76:2).
Ri Abrán (Abrahán) xuchʼak ri Kedorlaomer xuqujeʼ ri e qʼatal taq tzij che e rachiʼl pa ri chʼoj, tekʼuriʼ xopan pa ri bʼeyaʼ re Savé o pa ri «uBʼeyaʼ ri Ajawinel». Chilaʼ ri Melquisedec xutewchij ri Abrahán xuqujeʼ xuya «kaxlanwa xuqujeʼ uwaʼl uva» che, xubʼij che: «Chatutewichiʼj ri Dios aj chikaj, ri xbʼanow ri kaj ulew; chyoʼq bʼaʼ uqʼij ri Dios aj chikaj, ri xatutoʼ che kichʼakik ri akʼulel». Tekʼuriʼ ri Abrahán xuya che ri qʼatal tzij xuqujeʼ kojol tabʼal toqʼobʼ «ri lajujil re ronojel», kraj kubʼij «konojel ri jastaq ri xumaj uloq pa ri chʼoj» che xubʼan rukʼ ri jun jupuq qʼatal taq tzij (Gé 14:17-20; Heb 7:4).
(Hebreos 7:3) Man kʼo ta utzijol ri utat mawi ri unan, mawi ri e umam, mawi katzijox ri ralaxik, mawi ri ukamikal. Junam kʼut rukʼ ri uKʼojol ri Dios, kojol tabʼal toqʼobʼ chbʼe qʼij saq.
it-2-S 360 párr. 4
Melquisedec
¿Jasche kojkunik kqabʼij che ri Melquisedec «mawi ktzijox ri ralaxik, mawi ri ukamikal»?
Ri Pablo xuqʼalajisaj ri ubʼanik ri ukʼaslemal ri Melquisedec are chiʼ xubʼij «Man kʼo ta utzijol ri utat mawi ri unan, mawi ri e umam, mawi ktzijox ri ralaxik, mawi ri ukamikal. Junam kʼut rukʼ ri uKʼojol ri Dios, kojol tabʼal toqʼobʼ chbʼe qʼij saq» (Heb 7:3). Ri Melquisedec xalaxik xuqujeʼ xkamik junam qukʼ ri oj winaq. Are kʼu, kyaʼ ta ubʼixik pa ri Biblia ri ubʼiʼ ri utat, ri unan, ri e umam, ri e rijaʼlil, ri qʼij che xalaxik xuqujeʼ are chiʼ xkamik. Rumal laʼ, ri Melquisedec xa xjunamax rukʼ ri Jesucristo, che are jun kojol tabʼal toqʼobʼ che kʼo ta ukʼistajik. Ri Melquisedec xrechbʼej ta che jun winaq ri reqelen xuqujeʼ kʼo ta nijun winaq xkanaj kan che ukʼaxel rech kok kojol tabʼal toqʼobʼ, ri Jesús xuqujeʼ kʼo ta jun kojol tabʼal toqʼobʼ che kukʼam ubʼe xuqujeʼ ri Biblia kubʼij che kʼo ta jun kkanaj kan che ukʼaxel. Paneʼ ri Jesucristo xalax pa ri tinamit re Judá xuqujeʼ xpe pa ri ufamilia ri David, wariʼ xuqʼatej taj rech kubʼan ri chak xuqujeʼ kux kojol tabʼal toqʼobʼ xuqujeʼ qʼatal tzij. Jeʼ wariʼ xtzʼaqatisax ri tzujunik che xubʼan ri Jehová.
(Hebreos 7:17) Kqʼalajisax kʼu chrij rumal ri Dios: «At kojol tabʼal toqʼobʼ amaqʼel chbʼe qʼij saq, ri kjunamataj rukʼ ri Melquisedec».
it-2-S 359
Melquisedec
Jun kʼutbʼal che sibʼalaj nim ubʼanik re ri Cristo ri kojol tabʼal toqʼobʼ. Are jun profecía che sibʼalaj nim ubʼanik, che xutzujuj ri Jehová che ri David: «At, at kojol tabʼal toqʼobʼ chbʼe qʼij saq, xaq junam abʼantajik rukʼ ri Melquisedec» (Sl 110:1, 4). Ri salmo riʼ che petinaq rukʼ ri Dios xubʼano che ri hebreos xkikojo che ri Mesías che tzujum kanoq are riʼ ri kok na che kojol tabʼal toqʼobʼ xuqujeʼ qʼatal tzij. Pa ri wuj Hebreos, ri apóstol Pablo qas xuqʼalajisaj jujun taq jastaq che kchʼaw chrij ri ubʼantajik ri Mesías are chiʼ xubʼij che ri Jesús «xux kʼamal qabʼe xuqujeʼ kinimal ri kojol tabʼal toqʼobʼ amaqʼel chbʼe qʼij saq ri kjunamataj rukʼ ri Melquisedec» (Heb 6:20; 5:10; chawilaʼ PACTO).
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Hebreos 8:3) Ronojel kinimal ri e kojol taq tabʼal toqʼobʼ kojom che kiyaʼik sipanik xuqujeʼ tabʼal taq toqʼobʼ. Jeʼ kʼu riʼ ri Jesucristo rajawaxik chi xuqujeʼ ri areʼ kʼo jas kuyaʼo.
w00-S 15/8 14 párr. 11
E tabʼal toqʼobʼ che kqaj chuwach ri Jehová
11 «Ronojel kinimal ri e kojol taq tabʼal toqʼobʼ kojom che kiyaʼik sipanik xuqujeʼ tabʼal taq toqʼobʼ», are waʼ ri kubʼij ri apóstol Pablo (Hebreos 8:3). Kqilo che ri Pablo pa kebʼ xujach kiwach ri e tabʼal toqʼobʼ che xkiya ri kinimal ri e kojol tabʼal toqʼobʼ re ri ojer Israel, jun chke are ri e «sipanik» xuqujeʼ ri «tabʼal taq toqʼobʼ», o ri e «tabʼal toqʼobʼ cho ri Dios rumal kech ri mak» (Hebreos 5:1). Ri e winaq amaqʼel kkiya sipanik rech kkikʼut ri kkinaʼo xuqujeʼ rech kkikʼutu che nim kekil ri e nikʼaj chik, junam rukʼ ri utzukuxik jun kachiʼl xuqujeʼ rech keqaj chuwach jun winaq (Génesis 32:20; Proverbios 18:16). Junam rukʼ wariʼ, e kʼi tabʼal toqʼobʼ che kyaʼ ubʼixik pa ri Taqanik che xyaʼ kan che ri Moisés xaq junam rukʼ ri «sipanik» che kyaʼ che ri Dios rech kkiriq ri utobʼanik xuqujeʼ rech keqaj chuwach. Are chiʼ knimax ta ri Taqanik rajawaxik ktaʼ kuybʼal mak, rech kekunik kkibʼan wariʼ rajawaxik kkiya «tabʼal toqʼobʼ cho ri Dios rumal» ri kimak. Ri Pentateuco, más na ri e wuj re Éxodo, Levítico xuqujeʼ Números, qas kkiya ubʼixik chrij ri e jalajoj taq tabʼal toqʼobʼ xuqujeʼ sipanik. Paneʼ kʼax kbʼan che ujunamisaxik xuqujeʼ unaʼtaxik ronojel ri kbʼanik, are kʼu jujun taq chomanik che nim kibʼanik kchʼaw chrij ri jalajoj taq tabʼal toqʼobʼ che yatalik kojchoman chrij kimik.
(Hebreos 8:13) Are taq ri Dios kubʼij chi kʼo jun kʼakʼ kʼulwachinik, kubʼan qʼeʼl che ri nabʼe. Are kʼu ri kbʼixik chi qʼeʼl chik, kutaqej kʼu qʼelobʼik, chanim ksach na uwach.
it-2-S 574 párr. 4
Kʼulwachinik
¿Jas kraj kubʼij che ri kʼulwachinik re ri taqanik xux «qʼeʼl»?
Are kʼu ri kʼulwachinik re ri Taqanik xux «qʼeʼl» are chiʼ ri Dios xubʼij che ri qʼaxal tzij Jeremías che kuya na jun kʼakʼ kʼulwachinik (Jer 31:31-34; Heb 8:13). Pa ri 33 e.C. ri kʼulwachinik re ri Taqanik kʼo ta chi upatan rumal ri ukamikal ri Jesús cho jun cheʼ (Col 2:14) xuqujeʼ xukʼex rukʼ ri kʼakʼ kʼulwachinik (Heb 7:12; 9:15; Hch 2:1-4).
9-15 RE SEPTIEMBRE
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | HEBREOS 9, 10
«Ri ‹kimuʼjal ri utzalaj taq jastaq ri kepe na›»
(Hebreos 9:12-14) Ri Cristo xok pa ri Sibʼalaj Tastalikalaj Kʼolbʼal man rumal ta kikikʼel amaʼibʼ taq kʼisikʼ mawi ri kech ri alaj amaʼibʼ taq wakax, xaneʼ rumal ri ukikʼel ri areʼ. Xaʼ jumul okinaq chbʼe qʼij saq, bʼantajinaq chik ri junalik qakolotajik. 13 Qastzij chi ri kikikʼel ri amaʼibʼ taq wakax xuqujeʼ taq kʼisikʼ, xuqujeʼ ri e uchajil ri atiʼt wakax ri knikowisax puwiʼ ri porobʼal, ri e chikom pa kiwiʼ ri e tzʼilobʼitajinaq, e kʼo kikunem che kitasik xuqujeʼ che kichʼajchʼojisaxik chkij, 14 ¡e ta kʼu lo ri ukikʼel ri Cristo, ri xuya ribʼ rumal ri junalik Uxlabʼaxel, man tzʼajtajinaq taj chuwach ri Dios, kebʼujosqʼij na ri retaʼmabʼal qakʼuʼx rukʼ ri kesaxik ri kaminaq taq chak, rech kqaqʼijilaj ri kʼaslik Dios!
it-2-S 635 párr. 4
Kuybʼal mak
Ri taqanik che xuya ri Dios chke ri israelitas ojer kanoq, rech kkuy ri umak jun achi che ubʼanom che ri Dios o che ri rajil utzʼaqat, nabʼe kuya kan ubʼanik ri makaj, junam kubʼij ri Taqanik, tekʼuriʼ kʼi mul kyaʼ jun sipanik re kikʼ che ri Jehová (Le 5:5–6:7). Are ri sipanik che xubʼij ri Pablo: «Xaʼ koʼl man konojel ri jastaq rajawaxik kejosqʼix rukʼ kikʼ, jas ri kubʼij ri pixabʼ, we man katuruwisax kikʼ, man ksachtaj ta ri makaj» (Heb 9:22). Are kʼu, ri kikikʼel ri e awaj riʼ kkesaj ta ri makaj xuqujeʼ kuya ta jun chʼajchʼojalaj retaʼmabʼal ukʼuʼx ri winaq (Heb 10:1-4; 9:9, 13, 14). Are kʼu, ri tojbʼal mak che xuya ri Jesucristo, ri kʼakʼ kʼulwachinik kkunik kuya ri qas kuybʼal mak (Jer 31:33, 34; Mt 26:28; 1Co 11:25; Ef 1:7). Xuqujeʼ are chiʼ xkʼojiʼ cho ri uwach Ulew, ri Jesús xukʼutu che kʼo taqanik pa uqʼabʼ che ukuyik ri makaj are chiʼ xukunaj jun winaq che kaminaq ri ucuerpo (Mt 9:2-7).
(Hebreos 9:24-26) Man xok ta ri Cristo pa ri qʼijilabʼal ri bʼanom che kiqʼabʼ ri winaq, uwachbʼal ri qas qʼijilabʼal. Xaneʼ xok pa ri kaj, kimik kʼut kutakʼabʼaʼ ribʼ chuwach ri Dios che qakʼexwach. 25 Ri kinimal ri kojol tabʼal toqʼobʼ kok pa ri Sibʼalaj Tastalikalaj Kʼolbʼal chujunabʼ rukʼ kikʼ, ri man ukikʼel ta ri areʼ. Are kʼu ri Cristo man kuyaʼ ta ri ukʼaslemal kʼi mul che tabʼal toqʼobʼ. 26 We ta jeriʼ, ri Cristo xajwataj ta riʼ chi uriqom ta kʼax kʼi mul qas pa ri utikiritajik ri uwach Ulew. Man jeʼ ta kʼut, xaneʼ kimik xaʼ jumul xutakʼabʼaʼ ribʼ are taq katajin kkʼis ri qʼij junabʼ, ri Cristo xuya ri ukʼaslemal che tabʼal toqʼobʼ che usachik ri makaj.
cf-S 183 párr. 4
«Chinaterenej»
4 Ri Biblia kubʼij taj are chiʼ xopan ri Jesús pa ri kaj, ri xbʼan che ukʼulaxik xuqujeʼ are chiʼ xkiriq kibʼ rukʼ ri uTat pa ri kaj; are kʼu, kubʼij ri kkʼulmataj na chiʼ ktzalij lo pa ri kaj. Kchʼaw chrij jun bʼantajik che amaqʼel xkil ri e judíos che nim ubʼanik más che mil quinientos junabʼ. Ri kinimal ri ajkojol tabʼal toqʼobʼ jumul pa jun junabʼ kok pa ri Santísimo re ri rachoch ri Dios xuqujeʼ kuchikoj chuwach ri arca re pacto ri kikikʼel ri e awaj che yaʼom che tabʼal toqʼobʼ pa ri Qʼij re Sachbʼal mak. Pa ri qʼij riʼ, ri kojol tabʼal toqʼobʼ kukʼutunisaj ri Mesías. Ri Jesús xutzʼaqatisaj ri kraj kubʼij wajun bʼantajik riʼ are chiʼ xtzalij pa ri kaj. Chilaʼ xopan chuwach ri uTat —ri kʼolbʼal más chʼajchʼoj re ronojel ri kajulew— xuqujeʼ xuya ri ukʼaslemal che tojbʼal mak chuwach ri uTat xa jumul chbʼe qʼij saq (Hebreos 9:11, 12, 24). ¿La xukʼam riʼ ri Jehová?
(Hebreos 10:1-4) Are kʼu ri pixabʼ, ri xaʼ kimuʼjal ri utzalaj taq jastaq ri kepe na, man are ta ri qas kikaʼyebʼal. Rumal riʼ, ri pixabʼ mawi jumul kkun che ubʼanik tzʼaqat chke ri winaq ri keqebʼ chuwach ri Dios kumal ri tabʼal taq toqʼobʼ ri keya chujunabʼ. 2 We ta ri pixabʼ xkuntaj che ubʼanik tzʼaqat chke, xkitanabʼaʼ ta kiyaʼik tabʼal taq toqʼobʼ, rumal rech chi e josqʼim ta chik xuqujeʼ kkinaʼ ta riʼ pa ri kanimaʼ chi man kʼo ta chi kimak. 3 Rumal kʼu ri kiyaʼik ri tabʼal taq toqʼobʼ kenataj ri mak taq chke chujunabʼ. 4 Man kkun ta ri kikikʼel ri alaj taq amaʼ wakax xuqujeʼ ri amaʼ taq kʼisikʼ che kesaxik taq ri makaj.
it-2-S 638, 639 párr. 7
Tzʼaqat
Ri tzʼaqatalaj taqanik che xyaʼ che ri Moisés. Ri Taqanik che xyaʼ che ri tinamit Israel rumal ri Moisés chilaʼ kubʼij wi ri kbʼan che uchaʼik jun kojol tabʼal toqʼobʼ xuqujeʼ ri e awaj che keya che tabʼal toqʼobʼ. Junam ri xukʼut ri apóstol Pablo rumal ri uxlabʼixel, qetaʼm che ri Taqanik che petinaq rukʼ ri Dios are tzʼaqat, are kʼu are ta ri Taqanik, ri kojol tabʼal toqʼobʼ xuqujeʼ ri tabʼal taq toqʼobʼ kbʼanowik che kux tzʼaqat ri winaq che kukoj uchuqʼabʼ che ubʼanik (Heb 7:11, 19; 10:1). Xeresaj ta chuxeʼ ri makaj xuqujeʼ ri kamikal, xaneʼ más xqʼalajin ri makaj (Ro 3:20; 7:7-13). Are kʼu, konojel ri e jastaq riʼ che e petinaq rukʼ ri Dios xubʼan upatan rukʼ ri uchomam ubʼanik: ri Taqanik xux jun chajinel rech keʼukʼam ri e winaq rukʼ ri Cristo xuqujeʼ xux ri umuʼjal «ri utzalaj taq jastaq ri kepe na» (Gál 3:19-25; Heb 10:1). Are chiʼ ri Pablo xchʼaw chrij che «man xkun ta ri upixabʼ ri Moisés che ubʼanik, man tikarel ta kʼu che ubʼanik umak rech ri utuqaril ri aj makalaj winaq» (Ro 8:3), qastzij che are xchʼaw chrij —ri kuqʼalajisaj Hebreos 7:11, 18-28— ri kkun ta ri kinimal ri ajkojol tabʼal toqʼobʼ che ubʼanik (junam kubʼij ri Taqanik, areʼ kilow ri e tabʼal toqʼobʼ xuqujeʼ are kok bʼi chupam ri Santísimo pa ri Qʼij re Sachbʼal mak rukʼam bʼi ri kikʼ re ri tabʼal toqʼobʼ) are «kikolik chbʼe qʼij saq ri e winaq» che keʼupatanij. Paneʼ xeya ri e tabʼal toqʼobʼ kumal ri e kojol tabʼal toqʼobʼ che e petinaq pa ri rijaʼlil Aarón wariʼ xubʼano che ri tinamit xeqaj chuwach ri Dios, are kʼu wariʼ xeʼukol taj (kraj kubʼij, rukʼ tzʼaqatil) chuwach ri makaj. Ri apóstol Pablo xchʼaw chrij wariʼ are chiʼ xubʼij che ri e tabʼal toqʼobʼ re sachbʼal mak «mawi jumul kkun che ubʼanik tzʼaqat chke ri winaq ri keqebʼ chuwach ri Dios», kraj kubʼij, che xkun ta che ubʼanik tzʼaqat che ri retaʼmabʼal kikʼuʼx (Heb 10:1-4; chajunamisaj rukʼ Heb 9:9). Ri kinimal ri e kojol tabʼal toqʼobʼ kkun taj kuya ri tojbʼal rech qas kojtzoqopitaj pa uqʼabʼ ri makaj. Xaq xiw ri Cristo ri kojol tabʼal toqʼobʼ ri kʼo ta ukʼisik xuqujeʼ ri tojbʼal mak che xuya kkun che ubʼanik wariʼ (Heb 9:14; 10:12-22).
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Hebreos 9:16, 17) Jawijeʼ kʼu ri kʼo wi jun kʼulwachinik, rajawaxik kqʼalajisaxik chi xkam ri jun ri xbʼanow ri kʼulwachinik. 17 Rumal ri kamikal ko ktikibʼax ri kʼulwachinik. Man kʼo ta kʼu upatan are taq kʼa kʼasal ri xbʼanow ri kʼulwachinik.
w92-S 1/3 31 párrs. 4-6
Pregunta kech ri ajsikʼinelabʼ
Pablo xubʼij che kajwataj jun kamikal rech kkʼojiʼ jun kʼulwachinik chkixoʼl ri e winaq rukʼ ri Dios. Ri kʼulwachinik re ri Taqanik are jun kʼutbʼal. Ri Moisés xux chʼawinel, are ri xbʼanow ri kʼulwachinik chkixoʼl ri Dios rukʼ ri Israel. Xaq jeʼ wariʼ ri Moisés xubʼan jun chak che nim ubʼanik xuqujeʼ amaqʼel xkʼojiʼ kukʼ ri e israelitas are chiʼ xeʼok pa ri kʼulwachinik. Rumal laʼ kilitaj ri Moisés che are xbʼanow ri kʼulwachinik re ri Taqanik, che petinaq rukʼ ri Jehová. Are kʼu, ¿la xutix na ri ukikʼel ri Moisés rech kubʼan upatan ri kʼulwachinik re ri Taqanik? Jeʼ taj. Xaneʼ xechiʼx ri e awaj, ri kikʼ riʼ xukʼexwachij ri ukikʼel ri Moisés (Hebreos 9:18-22).
¿E ri kʼakʼ kʼulwachinik che kʼo chkixoʼl ri Jehová xuqujeʼ ri tinamit Israel espiritual? Ri Jesucristo xaq xiw ri areʼ kkunik kchʼaw pa qawiʼ rukʼ ri Dios; ri areʼ kchʼaw pa kiwiʼ ri Israel espiritual. Paneʼ wajun kʼulwachinik riʼ rukʼ ri Jehová kpe wi, are kʼu, are ri Jesús xbʼanowik. Xaq xiw ta xux chʼawinel re ri kʼulwachinik, chiʼ xkʼojiʼ ri Jesús cho ri uwach Ulew, areʼ xkʼojiʼ kukʼ ri e winaq che keʼok nabʼe pa ri kʼulwachinik (Lucas 22:20, 28, 29). Xuqujeʼ, areʼ qas kkun che ubʼanik rech kuya ri tojbʼal che kajwatajik rech kubʼan upatan wajun kʼulwachinik riʼ. E awaj ta xekoj che wajun tojbʼal riʼ, xaneʼ are jun tzʼaqatalaj ukʼaslemal jun winaq. Rumal laʼ, ri Pablo xubʼij che ri Cristo are ri winaq che xbʼanow ri kʼakʼ kʼulwachinik. Kʼa chiʼ ri Jesús «xok pa ri kaj, kimik kʼut kutakʼabʼaʼ ribʼ chuwach ri Dios che qakʼexwach», ri kʼakʼ kʼulwachinik xumaj chakunik (Hebreos 9:12-14, 24).
Are chiʼ kbʼixik che Moisés xuqujeʼ ri Jesús xkibʼan kʼulwachinik chiʼ xekʼojiʼ cho ri uwach Ulew, ri Pablo tajin ta kubʼij che kukʼ petinaq wi ri kʼulwachinik che xkibʼano, ri qastzij che rukʼ ri Dios petinaq wi ri e kʼulwachinik. Ri e kebʼ winaq riʼ che xechʼaw rukʼ ri Dios rech xkibʼan ri e kʼulwachinik riʼ. Xuqujeʼ ri e kebʼ bʼantajik riʼ xajwataj jun kamikal... ri awaj che ukʼexwach ri Moisés, e ri Jesús xuya ri qas ukikʼel rumal kech ri keʼok pa ri kʼakʼ kʼulwachinik
(Hebreos 10:5-7) Rumal riʼ, are taq ri Cristo xpe cho ri uwach Ulew, xubʼij che ri Dios: «Man kaj ta la tabʼal toqʼobʼ, mawi sipanik, xaneʼ xsukʼumaj la jun cuerpo chwe. 6 Man keqaj ta chwach la ri kichajirisaxik taq ri awaj xuqujeʼ ri kikamisaxik taq ri awaj che tabʼal toqʼobʼ che resaxik ri makaj. 7 Tekʼuriʼ xinbʼij: ‹Chilampe la, kinpe che ubʼanik ri rayibʼal la, oh Dios, jas ri tzʼibʼatal chwij pa ri wuj›»
it-1-S 291 párr. 4
Qasanjaʼ
Ri Lucas retaʼm che ri Jesús tajin kubʼan uchʼawem are chiʼ xubʼan uqasanjaʼ (Lu 3:21). Xuqujeʼ ri xtzʼibʼan ri wuj chke ri Hebreos kubʼij che chiʼ ri Jesucristo xpe cho ri uwach Ulew (are ta chiʼ xalaxik, rumal che kkun taj kubʼij ri e tzij riʼ, xaneʼ chiʼ xopanik rech kubʼan ri uqasanjaʼ xuqujeʼ kumaj ri uchak che ri Dios), junam rukʼ ri kubʼij Salmo 40:6-8 «Man kkikot ta la kukʼ ri tabʼal taq toqʼobʼ [...] xaneʼ xsukʼumaj la jun cuerpo chwe. [...] Chilampe la, kinpe [...] jas ri tzʼibʼatal chwij pa ri wuj che ubʼanik ri rayibʼal la, oh Dios» (Heb 10:5-9). Ri Jesús petinaq pa ri rijaʼlil ri tinamit judía, che petinaq pa jun kʼulwachinik rukʼ ri Dios, ri kʼulwachinik re ri Taqanik (Éx 19:5-8; Gál 4:4). Rumal wajun bʼantajik riʼ, ri Jesús ubʼanom chi jun kʼulwachinik rukʼ ri Jehová Dios are chiʼ xopan rukʼ ri Juan rech kbʼan ri uqasanjaʼ. Ri Jesús kubʼan más chuwach ri kutaʼ ri Taqanik che. Areʼ qas kopan chuwach ri uTat Jehová rech kubʼan ri «urayibʼal», ri rayibʼal are ri ujachik ri ucuerpo che «sukʼumam» rukʼ wariʼ ksachisax uwach ri tabʼal toqʼobʼ kech awaj ri kutaʼ ri Taqanik ojer kanoq. Ri apóstol Pablo kubʼij: «Rumal ri urayibʼal ri Dios, bʼanom tastalik taq winaq chke, rumal rech chi ri Jesucristo xuya ri ucuerpo xa jumul chbʼe qʼij saq» (Heb 10:10). Ri urayibʼal ri Tat che ri Jesús are che kchakun che ri jastaq re ri Qʼatbʼal tzij, xuqujeʼ ri Jesús xubʼan wajun chak riʼ (Lu 4:43; 17:20, 21). Ri Jehová xukʼamo xuqujeʼ nim xrilo chiʼ xuqʼalajisaj ribʼ ri uKʼojol, rukʼ ri uyaʼik ri uxlabʼixel pa uwiʼ ri Jesús ri uKʼojol xuqujeʼ xubʼij: «¡At riʼ ri loqʼalaj nuKʼojol, ri kinkikot awumal!» (Mr 1:9-11; Lu 3:21-23; Mt 3:13-17).
16-22 RE SEPTIEMBRE
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | HEBREOS 11
«¿Jasche nim ubʼanik ri kojonik?»
(Hebreos 11:1) Are waʼ ri ubʼanik ri qakojonik: kqakuʼbʼaʼ qakʼuʼx chi jeʼ kebʼel na ri jastaq ri kqayeʼj, xuqujeʼ qetaʼm pa qanimaʼ chi qastzij e kʼo ri jastaq ri man keʼilitaj taj.
w16.10-S 27 párr. 6
Chkʼol qakojonik chkij ri utzujum ri Jehová
6 Pa Hebreos 11:1 (chasikʼij uwach), pa ri Biblia kqariq wi ri kraj kubʼij ri kojonik. Chilaʼ kqasikʼij wi che ri kojonik kchʼaw chrij kebʼ jastaq che kqil taj. 1) «Ri jastaq ri kaqeyej», junam kukʼ ri e jastaq che e tzujum kan nabʼe che kekʼulmataj na, are kʼu majaʼ kekʼulmatajik; jun kʼutbʼal, ri ukʼisbʼalil ri itzelal xuqujeʼ ri upetik ri kʼakʼ uwach Ulew. 2) «Ri jastaq ri man keʼilitaj taj». Pa wajun contexto riʼ, ri tzij griego che kubʼij «ri jastaq ri man keʼilitaj taj» kraj kubʼij jun qastzij che kilitaj taj, junam rukʼ ri ukʼolem ri Jehová, Jesucristo xuqujeʼ ri e taqoʼn ajkaj, xuqujeʼ ri chak re ri Qʼatbʼal tzij pa ri kaj (Heb. 11:3). We qas kʼo qeyebʼal xuqujeʼ kojkojon chkij ri e jastaq che keʼilitaj taj che kubʼij ri Biblia, kqakʼut riʼ rukʼ ri e qatzij xuqujeʼ ri kqabʼano, we kqabʼan taj tzʼaqat ta riʼ ri qakojonik.
(Hebreos 11:6) We kʼu man kʼo kojonik, jun man kuyaʼ taj kqaj chuwach ri Dios. Rajawaxik kʼut chi apachin ri kqebʼ chuwach ri Dios, chukojoʼ chi kʼolik, xuqujeʼ chi kuyaʼ tojbʼal ke ri winaq ri kkitzukuj ri areʼ.
w13-S 1/11 11 párrs. 2-5
Dios keʼutewchij ri ketzukun che rukʼ ronojel kanimaʼ
¿Jas kajwatajik rech kqakikotemaj ri Jehová? Ri Pablo xutzʼibʼaj: «We kʼu man kʼo kojonik, jun man kuyaʼ taj kqaj chuwach ri Dios». Kqilo che ri apóstol kubʼij taj che «are kʼax», xaneʼ «kuyaʼ taj». Pa nikʼaj chi tzij, ri kojonik are rajawaxik rech kojqaj chuwach ri Dios.
Are kʼu, ¿jas kraj kubʼij kʼo qakojonik? Kraj kubʼij kebʼ jastaq. Nabʼe, rajawaxik qas kqakojo che kʼo Dios, kojqaj ta riʼ chuwach we man kqakojo che kʼolik. Are kʼu, xaq xiw ta wariʼ rajawaxik; rumal che ri e itzel taq uxlabʼal xuqujeʼ ri e areʼ kkikojo che kʼo Dios (Santiago 2:19). Kqakojo che kʼo Dios wariʼ kojutoʼ, rech kʼo jun qakʼaslemal che kqaj chuwach (Santiago 2:20, 26).
Ukabʼ, rajawaxik kqakojo che keʼutewchij ri e winaq. Ri winaq che kʼo ukojonik qas retaʼm che we kukoj uchuqʼabʼ rech kqaj chuwach ri Dios ri kubʼano ksach ta che ri Dios (1 Corintios 15:58). ¿La kojqaj riʼ chuwach we man kqakojo che kkunik o kraj kojutewchij? (Santiago 1:17; 1 Pedro 5:7). We kqachomaj che ri Dios sipanel taj, che nim ta kojril wi o kok ta il chqe, xa qas ta kqachʼobʼ uwach riʼ.
¿E jachin ri ketewchix rumal ri Dios? Ri Pablo xubʼij che e areʼ «ri winaq ri kkitzukuj ri areʼ». Jun wuj ke ri e traductores re ri Biblia kubʼij, wajun uchʼaqapil ri texto riʼ pa ri tzij griego «kkitzukuj» xaq xiw ta kraj kubʼij che «kkaj kkitzukuj» ri Dios; xaneʼ kraj kubʼij che kkitzukuj ri areʼ rech «kkiya uqʼij». Jun wuj chik kubʼij che ri tzij riʼ xuqujeʼ kraj kubʼij chuqʼabʼ xuqujeʼ kowil kʼuxaj. Rumal laʼ ri Jehová kutewchij ri winaq che kʼo jun ukojonik che kutoʼ rech kuqʼijilaj ri Dios rukʼ jun nimalaj loqʼoqʼebʼal (Mateo 22:37).
(Hebreos 11:33-38) Ri rumal ri kojonik jujun xekichʼak ajawibʼal, xkichakuj sukʼil, xekiriq ri chiʼm, xekitzʼapij upa kichiʼ koj, 34 xkichup nimaʼq taq qʼaqʼ, xkitoʼ kibʼ chuwach ri kichʼichʼ ri kekamisanik, xyaʼ chuqʼabʼ chke pa ri kituqaril, xkʼojiʼ kichuqʼabʼ pa ri chʼoj, xekichʼak taq ri kajchʼojabʼ ri kikʼulel. 35 Jujun ixoqibʼ xekikʼam ri kikaminaqibʼ rumal chi xekʼastajik. E kʼo jujun chik xkiriq kʼax, man xkaj ta kʼut chi kekol chuwach ri kʼax, churiqik jun kʼastajibʼal ri sibʼalaj utz na. 36 Jujun chik xetzʼbʼex kiwach, xechʼayik. Nikʼaj chik xeximik, xeya pa cheʼ, 37 xekamisax che abʼaj, xeqʼat che jos; xekamisax che chʼichʼ. Xaq xebʼinikat pa taq ri kʼolbʼal, kikojom kitzʼumal chij xuqujeʼ kitzʼumal kʼisikʼ, sibʼalaj e mebʼayibʼ, xkiriq kʼaxkʼolil, xebʼan kʼax chke. 38 Ri winaq re ri uwach Ulew man taqal ta chke kekʼojiʼ ri winaq riʼ kukʼ. Xebʼinikat pa taq chaqiʼj uwo saq, pa taq ri juyubʼ, pa taq ri pek, xuqujeʼ pa taq jul chupam ri ulew.
w16.10-S 23 párrs. 10, 11
Chqakowirisaj ri qakojonik chkij ri e jastaq che tajin kqeyej
10 Pa ri capítulo 11 re Hebreos, ri apóstol Pablo xchʼaw chrij ri e kʼax che xkiriq e kʼi chke ri e upatanel ri Dios che tzʼibʼatal ta ri kibʼiʼ pa ri Biblia. Jun kʼutbʼal, xchʼaw chkij ri e ixoqibʼ che xkilo chiʼ ri e kal xekamik xuqujeʼ chiʼ xewalajisax pa ri kamikal. Xuqujeʼ xchʼaw chkij ri e winaq che «xkaj ta kʼut chi kekol chuwach ri kʼax, churiqik jun kʼastajibʼal ri sibʼalaj utz na» (Heb. 11:35). Qas ta qetaʼm jachin chkij xchʼaw ri apóstol Pablo, are kʼu e jujun upatanel ri Dios, junam rukʼ ri Nabot xuqujeʼ ri Zacarías, xekamisax che abʼaj rumal che xkinimaj ri Dios xuqujeʼ xkibʼan ri urayibʼal (1 Rey. 21:3, 15; 2 Crón. 24:20, 21). Ri Daniel xuqujeʼ ri e rachiʼl xyaʼ bʼe chke rech keʼesax chuwach ri kʼax are kʼu ri e areʼ «xkaj ta kʼut chi kekol chuwach ri kʼax» rumal che xkaj taj xkiya kan ri kisukʼilal che ri Dios. Rumal che kʼo kikojonik chrij ri nimalaj uchuqʼabʼ ri Jehová, jeʼ taneʼ «xkitzʼapij upa kichiʼ koj» xuqujeʼ «xkichup nimaʼq taq qʼaqʼ» (Heb. 11:33, 34; Dan. 3:16-18, 20, 28; 6:13, 16, 21-23).
11 Rumal ri kikojonik, ri qʼaxal tzij Micaya xuqujeʼ Jeremías «xetzʼbʼex kiwach [...] xeyaʼ pa cheʼ». Nikʼaj chik junam rukʼ ri Elías, «xebʼinikat pa taq chaqiʼj uwo saq, pa taq ri juyubʼ, pa taq ri pek, xuqujeʼ pa taq jul chupam ri ulew». Konojel xkichʼij ri kʼax rumal che qas xkikubʼa kikʼuʼx «chi jeʼ kebʼel na ri jastaq» ri keyem (Heb. 11:1, 36-38; 1 Rey. 18:13; 22:24-27; Jer. 20:1, 2; 28:10, 11; 32:2).
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Hebreos 11:4) Rumal ri kojonik, ri Abel xuya jun tabʼal toqʼobʼ cho ri Dios ri utz na chuwach ri re ri Caín. Rumal riʼ ri Dios xuqʼalajisaj chi sukʼ xukʼam kʼut ri usipanik ri xebʼuyaʼo. Jeriʼ ri Abel, puneʼ kaminaq chik, kʼa kʼo kubʼij chqe kimik rumal ri ukojonik.
it-1-S 920 párr. 3
Kojonik
Kʼutbʼal re kojonik re ojer kanoq. Chkijujunal ri e «kʼi qʼalajisanelabʼ» che Pablo kubʼij (Heb 12:1) qas kʼo jun rumal che kʼo kikojonik. Jun kʼutbʼal, ri Abel qas retaʼm riʼ ri tzujunik che xubʼan ri Dios ri kchʼaw chrij ri «ijaʼlil» che kutakʼalej na ri ujolom «ri kumatz». Xuqujeʼ, qas xril riʼ ri kʼax che xkiriq ri e unan utat rumal ri kʼajisabʼal wachaj che xuya ri Jehová chke pa ri kotzʼiʼjalaj Edén. Chiʼ e kʼo ta chi pa ri Edén, xkitij ri kiwa rukʼ ri ukʼatanal ri kipalaj rumal che ri uwach Ulew xetzalax uwach xuqujeʼ rumal wariʼ ri Ulew keʼuya taq kʼix xuqujeʼ qʼayes rukʼ kʼix. Qastzij che ri Abel xril riʼ ri qʼoxomal che xuriq ri Eva xuqujeʼ che are ri Adán ktaqan pa uwiʼ. Weneʼ ri unan xubʼij che, ri kʼax kunaʼo are chiʼ keralaj ri ral. Xuqujeʼ, ri okibʼal pa ri kotzʼiʼjalaj Edén chajim kumal ri e taqoʼn ajkaj rukʼ jun espada che kajuluw pa qʼaqʼ (Gé 3:14-19, 24). Ronojel wariʼ xril ri Abel che «ri jastaq ri man keʼilitaj taj» qas kekʼulmataj na, xuqujeʼ rukʼ wariʼ xretaʼmaj che ri tzoqopitajem kpe na rumal ri ijaʼlil che tzujum; rumal wariʼ xuqujeʼ rumal ri ukojonik «ri Abel xuya jun tabʼal toqʼobʼ cho ri Dios ri utz na chuwach ri re ri Caín» (Heb 11:1, 4).
(Hebreos 11:5, Ri Tyoxlaj Wuj) Rumal ri ukojonik, ri Henok xkʼam ubʼik, xa jekʼuriʼ, man xril ta ri kamikal man xriqitaj taj, rumal rech che xkʼam ubʼik rumal ri Dyos. Rumal rech, che chuxeʼ taq ri ukʼamik ubʼik, ri tzʼibʼatalik kuya ubʼixik puwiʼ ri areʼ che xubʼan chuwach ri Dyos.
wp17.1-S 12, 13
Xretaʼmaj che xuya kikotemal che ri Dios
Are kʼu, ¿jas kraj kubʼij che ri Enoc «xkʼam ubʼik, xa jekʼuriʼ, man xril ta ri kamikal»? Weneʼ ri Jehová nojimal xuqʼaxej pa ri kamikal, rech kuriq ta jun kʼaxalaj kamikal. Are kʼu, ¿jas xubʼan ri Enoc che retaʼmaxik che xqaj chuwach ri Dios are chiʼ xa jubʼiqʼ chi kraj kkamik? Weneʼ ri Dios xuya bʼe rech xril pa jun kʼutwachinik ri kotzʼiʼjalaj uwach Ulew. Are chiʼ ukʼutum chi ri Jehová che kqaj ri Enoc chuwach, tekʼuriʼ xwar pa ri kamikal. Ri apóstol Pablo xchʼaw chrij ri Enoc xuqujeʼ nikʼaj chi achijabʼ xuqujeʼ ixoqibʼ che xeʼux sukʼ, xuqujeʼ xutzʼibʼaj: «Konojel we winaq riʼ xekamik [...] rumal kʼu rech chi kʼo kikojonik» (Hebreos 11:13). Are chiʼ kaminaq chik, weneʼ ri e ukʼulel xkitzukuj ri ucuerpo, are kʼu xkiriq taj rumal che ri Jehová xresaj bʼi chkiwach. Rukʼ wariʼ xuya ta chke che kkibʼan kʼax che o kkikoj pa kiqʼijilanik.
23-29 RE SEPTIEMBRE
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | HEBREOS 12, 13
«Ri pixbʼenik are jun kʼutbʼal re ri uloqʼoqʼenik ri Jehová»
(Hebreos 12:5) Sachinaq chik pa ijolom ri pixbʼenik ri kuyaʼ ri Dios chiwe, jas ri kuyaʼ jun tataxel chke ri e ralkʼwal, ri kubʼij pa ri Tzʼibʼatalik: «Walkʼwal, nim kawil wi ri kʼajisabʼal awach rumal ri Ajawaxel, matqʼitajik are taq kqʼalajisax ri amak rumal.
w12-S 15/3 29 párr. 18
Katkaʼy ta kan chawij chke ri e jastaq che ayaʼom kanoq
18 Pixbʼenik. ¿La kʼo jun pixbʼenik yaʼom chqe ojer kanoq? We amaqʼel knaʼtaj chqe xaq xiw ta kubʼan kʼax chqe, xaneʼ xuqujeʼ kubʼan kebʼ qakʼuʼx (Heb. 12:5). Paneʼ xa xqaxutuj ri pixbʼenik o xubʼan kebʼ qakʼuʼx chiʼ xyaʼ chqe, xa junam kubʼan chqe: tajin ta kqaya riʼ rech kojutoʼ xuqujeʼ kojusukʼumaj. Are utz na che kqabʼan ri xubʼij ri Salomón: «Ko chachapaʼ awibʼ che ri tijonik matzoqopij kʼut; chabʼanaʼ jas ri kubʼij, kʼaslemal kʼu waʼ chawe» (Pro. 4:13). Rajawaxik kqabʼan qe junam kukʼ ri winaq che kkibʼinisaj chʼichʼ are chiʼ kkil jun señal re tránsito pa ri bʼe: kkinimaj ri kubʼij xuqujeʼ kkitaqej ri kibʼe (Pro. 4:26, 27; chasikʼij uwach Hebreos 12:12, 13).
(Hebreos 12:6, 7) Ri Ajawaxel kukʼajisaj uwach apachin ri kuloqʼoqʼej, ronojel ri kukʼam che ralkʼwal, kurapuj». 7 Are taq kkʼajisax iwach, chichʼijaʼ waʼ. Ri Dios kubʼan chiwe jas kubʼan jun tataxel chke ri e ralkʼwal. ¿Jachin lo ri alkʼwalaxel ri ma ta kkʼajisax uwach rumal ri utat?
w12-S 1/7 21 párr. 3
Are chiʼ kibʼan ichʼawem, chibʼij: Tat
Jun tat kchoman chrij ri kibʼantajik ri e ralkʼwal chiʼ e nimaʼq chik, rumal laʼ keʼupixbʼej (Efesios 6:4). Ko keʼuchʼabʼej, are kʼu nijun mul kubʼan kʼax chke. Junam rukʼ, ri qaTat che kʼo pa ri kaj jujun mul rajawaxik kojupixbʼej. Are kʼu kubʼan ta kʼax chqe, amaqʼel kojupixbʼej rukʼ loqʼoqʼebʼal. Ri Jesús xa junam rukʼ ri uTat, nijun mul xubʼan kʼax chke ri utijoxelabʼ paneʼ kʼax xkibʼan che unimaxik ri e pixbʼenik che xuya chke (Mateo 20:20-28; Lucas 22:24-30).
(Hebreos 12:11) Man kʼo ta jun, are taq kkʼajisax uwach, ri kuchomaj chi kikotemal pa ri qʼij riʼ, xaneʼ bʼisobʼal. Kʼateʼ chi kʼut kuyaʼ na jamaril xuqujeʼ sukʼil pa ri ukʼaslemal ri xkʼajisax uwach, jas jun tikoʼn kuyaʼ wachinik.
w18.03-S 32 párr. 18
«Chixok il che ri tijonik» xuqujeʼ chixux ajnoʼjabʼ
18 Qastzij che ri pixbʼenik are kʼax, are kʼu are más kʼax we kxutuxik (Heb. 12:11). Chqilaʼ kebʼ kʼutbʼal: ri Caín xuqujeʼ ri qʼatal tzij Sedequías. Are chiʼ ri Dios xrilo che ri Caín kʼo royowal chrij ri uchaqʼ xuqujeʼ kraj kukamisaj, xubʼij che: «¿Jasche sibʼalaj xpe awoyowal, xqʼalajin kʼu che ri apalaj? We ta utz ri kabʼano, katkun ta riʼ kawalijisaj ri apalaj; we kʼu man utz ri kabʼano, ri mak xaq at reyem jampaʼ katqaj pa uqʼabʼ. Katkun kʼu neʼ che chʼakanik puwiʼ» (Gén. 4:6, 7). Sibʼalaj bʼisobʼal, ri Caín xniman ta che ri Jehová. Xukamisaj ri uchaqʼ xuqujeʼ xuriq kʼax pa ronojel ri ukʼaslemal rumal ri xubʼano (Gén. 4:11, 12). Wet ri Caín xunimaj ri xubʼij ri Jehová che, mat xuriq kʼi kʼax riʼ.
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Hebreos 12:1) Jeriʼ xuqujeʼ ri uj, ri sutim qij kumal e kʼi qʼalajisanelabʼ ri kikʼutum ri kikojonik, chqesaj ronojel alal, chqesaj ri mak ri kʼo chqij che qachapik. Chqakʼamaʼ qanim, chqachʼijaʼ rukʼ kochʼonik ri xikʼinem ri yoʼm chqawach.
w11-S 15/9 17, 18 párr. 11
«Chqakʼamaʼ qanim, chqachʼijaʼ rukʼ kochʼonik ri xikʼinem ri yoʼm chqawach»
11 Ri e «kʼi qʼalajisanelabʼ» o testigos man xaq ta e ilonel. Xaq ta e kʼo pa ri estadio che rilik ri etzʼanem o rech kekilaʼ jun deportista o ri kiʼequipo we kchʼakanik, xaneʼ keʼopan che uyaʼik kichuqʼabʼ. Xuqujeʼ qas kekun che ubʼanik, rumal che ri e areʼ xkitij anim ojer kanoq xuqujeʼ qas utz xkibʼan che ubʼanik. Paneʼ e kaminaq chik, ri xkibʼan kan ojer qas kuya kichuqʼabʼ ri e nikʼaj chik junam taneʼ che e kʼasal na. ¿Jas kkinaʼ riʼ ri kkitij anim rumal ri xkibʼan ri e winaq re ojer kanoq che qas xchʼobʼotaj kiwach? Kuya kichuqʼabʼ rech qas utz kkibʼan che ri anim xuqujeʼ rech kechʼakanik. Ri e «kʼi qʼalajisanelabʼ» che kisutim kij kkibʼij chke che kekunik kkichʼak ri jun kʼaxalaj utijik anim riʼ. We kechoman chrij ri kikʼutbʼal, kuya kichuqʼabʼ che kajwataj chke rech kkichʼij rukʼ «kochʼonik» ri anim. Wajun pixabʼ riʼ sibʼalaj xtobʼan chke ri hebreos re ri nabʼe siglo, xuqujeʼ ktobʼan chqe oj kimik.
(Hebreos 13:9) Mixkʼamalax bʼik kumal juleʼ taq tijonik chik ri e jalan chi wi. Are kʼu utz na chi ko kitikibʼaʼ ri iwanimaʼ chrij ri utoqʼobʼ ri Dios, man chrij ta ri wa jaʼ. Ri jeʼ kibʼanom waʼ man kʼo ta xkechbʼej.
w89-S 15/12 22 párr. 10
Chayaʼ tabʼal toqʼobʼ che kqaj chuwach ri Jehová
10 Rumal laʼ, rajawaxik che ri aj hebreos kkixutuj ri kikʼutunem ri e judaizantes che jalajoj ubʼanik xuqujeʼ che etaʼmatal ta uwach (Gálatas 5:1-6). Are ta rumal ri e kʼutunem riʼ, xaneʼ «rumal ri nimalaj utoqʼobʼ» ri Dios che kuya uchuqʼabʼ ri animaʼ pa ri qastzij. Kqʼalajinik che e jujun winaq kkibʼan chʼoj chrij ri kkitijo xuqujeʼ chrij ri tabʼal taq toqʼobʼ, are kʼu ri Pablo xubʼij che ri animaʼ kubʼan ta ko «chrij ta ri wa jaʼ. Ri jeʼ kibʼanom waʼ man kʼo ta xkechbʼej». Ri utzilal che kuya ri kojonik are rumal ri unimanik ri winaq che kuya che ri Dios xuqujeʼ ri umaltyoxinik che ri tojbʼal mak, are ta ri chomanik che utz taj ktijow jujun taq wa xuqujeʼ ri ubʼanik jujun taq nimaqʼij (Romanos 14:5-9). Xuqujeʼ, ri tojbʼal che xuya ri Cristo xubʼano che kyaʼ ta chi ri e tabʼal toqʼobʼ che kkiya ri e levíticos (Hebreos 9:9-14; 10:5-10).
30 RE SEPTIEMBRE KOPAN 6 RE OCTUBRE
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | SANTIAGO 1, 2
«Ri e jastaq che kojukʼam bʼi pa ri makaj xuqujeʼ pa ri kamikal»
(Santiago 1:14) Xaneʼ ri winaq chkijujunal ketaqchiʼx che mak, are taq bʼenaq kikʼuʼx chrij ri kirayibʼal ri e areʼ, kekʼam bʼik rumal.
g17.4-S 14
Ri taqchiʼnik
Ri taqchiʼnik are kbʼanowik che jun winaq kubʼan jun jastaq, más na ri jastaq che utz taj. Jun kʼutbʼal, are chiʼ katbʼe pa loqʼomanik, kawil jun jastaq che qas utz kawilo xuqujeʼ kachomaj che kʼax ta kabʼan che relaqʼaxik we kʼo ta nijun katilowik. Are kʼu ri retaʼmabʼal akʼuʼx kubʼij chawe che kabʼan taj, rumal laʼ kaxutuj wajun chomanik riʼ tekʼuriʼ katbʼek. Qastzij riʼ che xatkunik xatchʼakan pa uwiʼ wajun taqchiʼnik riʼ.
RI KUBʼIJ RI BIBLIA
Weneʼ kʼo jujun mul kqachomaj itzel taq jastaq kraj ta kubʼij che xa oj itzel taq winaq. Ri Biblia kubʼij che qonojel kqakʼulmaj wariʼ (1 Corintios 10:13). Ri qas nim ubʼanik are ri kqabʼan chkiwach ri jastaq riʼ. E jujun winaq xaq xiw kechoman chrij ri itzel taq rayinik xuqujeʼ weneʼ chweʼq kabʼij ketzaq pa ri mak; are kʼu e nikʼaj chik aninaq kkixutuj rumal che ketaʼm che utz taj.
«Xaneʼ ri winaq chkijujunal ketaqchiʼx che mak, are taq bʼenaq kikʼuʼx chrij ri kirayibʼal ri e areʼ, kekʼam bʼik rumal» (Santiago 1:14).
(Santiago 1:15) Ri kirayibʼal ri winaq karalkʼwalaj ri mak. Ri mak kʼut, are taq tzʼaqatinaq chik, karalkʼwalaj ri kamikal.
g17.4-S 14
Ri taqchiʼnik
Ri Biblia kuqʼalajisaj ri rumal che kojtzaq pa mak. Santiago 1:15 kubʼij: «Ri kirayibʼal ri winaq karalkʼwalaj ri mak. Ri mak kʼut, are taq tzʼaqatinaq chik, karalkʼwalaj ri kamikal». Pa nikʼaj chi tzij, are chiʼ kqaxutuj ta jun itzel rayinik, kopan jun qʼij che kojkun ta chik kqaqʼatej qibʼ chuwach, junam rukʼ jun ixoq che kralaj jun ral. Are kʼu, oj aj patanel ta che ri itzel taq rayinik; kojkunik kojchʼakan pa kiwiʼ.
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Santiago 1:17) Ronojel utzalaj sipanik, ronojel tzʼaqatalaj sipanik chikaj kpe wi. Kqaj uloq rukʼ ri Dios ri xeʼubʼan ri saqil chikaj. Ri areʼ man kkʼextaj taj. Rukʼ ri areʼ man kʼo ta unanochʼ ri kʼextajik.
it-2-S 263 párr. 3
Saqil
Jehová are «ri Dios ri xeʼubʼan ri saqil chikaj» (Snt 1:17). Xaq xiw ta kuya «ri qʼij rech katunun pa qʼij xuqujeʼ ri ikʼ xuqujeʼ taq ri chʼimil rech ketunun chaqʼabʼ» (Jer 31:35), xaneʼ rukʼ ri areʼ kpe wi ronojel ri saqil che kʼo ubʼanik rukʼ ri qakojonik (2Co 4:6). Ri e utaqanik, ri uqʼatik tzij xuqujeʼ ri utzij are jun saqil chke ri kkiya kibʼ rech kkʼam kibʼe (Sl 43:3; 119:105; Pr 6:23; Isa 51:4). Ri salmista xutzʼibʼaj: «re kʼaslemal chupam kʼut ri chaj la kqil wi ri chaj» (Sl 36:9; chajunamisaj rukʼ Sl 27:1; 43:3). Junam rukʼ are chiʼ kel lo ri qʼij nojimal ksaqir más «ri kabʼe ukʼiyik kʼa kajuluw na pa ronojel ri ujuluwem», xaq junam rukʼ, «ri kibʼe ri sukʼalaj taq winaq», che nojimal chi nojimal ksaqir más rumal ri unojibʼal ri Dios (Pr 4:18). We kqaya bʼe che Jehová kukʼam qabʼe kojbʼin pa ri usaqil (Isa 2:3-5). Are chiʼ jun winaq keril ri e jastaq rukʼ jun itzel chomanik, ri ukojonik qas kʼo riʼ pa qʼequʼm. Ri Jesús jeʼ xubʼan waʼ che uqʼalajisaxik: «We man utz ri abʼaqʼwach, ronojel ri acuerp riʼ kʼo pa ri qʼequʼm. We kʼu qʼequʼm ri chaj ri kʼo awukʼ, sibʼalaj bʼaʼ nim na riʼ we qʼequmalil riʼ» (Mt 6:23; chajunamisaj rukʼ Dt 15:9; 28:54-57; Pr 28:22; 2Pe 2:14).
(Santiago 2:8) Utz kibʼano we qastzij kibʼano jas ri kubʼij ri pixabʼ ri nim ubʼanik, jas ri kubʼij ri Tzʼibʼatalik: «Chaloqʼoqʼej ri awajil atzʼaqat jas ri uloqʼoqʼexik awibʼ chbʼil awibʼ». Utz kibʼano.
it-2-S 227 párr. 6
Taqanik
Ri taqanik o «pixabʼ ri nim ubʼanik». Ri taqanik che qas nim ubʼanik are ri kʼo pa kiwiʼ ronojel taqanik kech ri e winaq, ri lugar che nim ubʼanik che krechbʼej jun qʼatal tzij chkixoʼl ri tinamit (Snt 2:8). Ri kʼutunem che nim ubʼanik che kʼo pa ri kʼulwachinik re ri Taqanik are ri loqʼoqʼebʼal. Ri ukabʼ «taqomal» xuqujeʼ che kuya ubʼixik chrij «ronojel ri pixabʼ» xuqujeʼ «ri e kitijonik ri e qʼaxal taq tzij» kubʼij: «Chaloqʼoqʼej ri awajil atzʼaqat jeʼ jas ri uloqʼoqʼexik awibʼ chbʼil awibʼ» (ri pixabʼ ri nim ubʼanik) (Mt 22:37-40). Paneʼ ri e cristianos e kʼo ta chi chuxeʼ ri kʼulwachinik re ri Taqanik, are kʼu are e kʼo chuxeʼ ri kʼakʼ kʼulwachinik xuqujeʼ e kʼo chuxeʼ ri e utaqanik ri Qʼatal tzij Jehová xuqujeʼ ri uKʼojol Jesucristo.