Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos
3-9 RE FEBRERO
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | GÉNESIS 12-14
«Jun pacto che kʼo kubʼan pa ri akʼaslemal»
(Génesis 12:1, 2) Pa jun qʼij ri Ajawaxel xubʼij che ri Abrán: «Chayaʼ kan ri awulew, ri e awachalaxik, xuqujeʼ ri rachoch ri atat, rech katbʼe pa ri ulew ri kinkʼut na chawach. 2 Kinbʼan na jun nim tinamit ri nim uqʼij chke ri e awijaʼlil; katintewchiʼj na xuqujeʼ kinnimarisaj na aqʼij, katux kʼu na jun tewchibʼal chke nikʼaj chik.
it-1 573 párr. 3
Pacto
Pacto rukʼ Abrahán. Kqʼalajinik che ri pacto rukʼ Abrahán xmajtajik are chiʼ xuqʼaxej ri nimaʼ Éufrates rech xbʼe pa Canaán. Qʼaxinaq chi cuatrocientos treinta junabʼ, xbʼan ri pacto re ri Taqanik che xyaʼ che ri Moisés (Gál 3:17). Are chiʼ ri Abrahán kʼo pa Ur, tinamit re Mesopotamia, Jehová xubʼij che, che kbʼe pa jun tinamit che kukʼut na chuwach (Hch 7:2, 3; Gé 11:31; 12:1-3). Éxodo 12:40, 41 (LXX) kubʼij che «qas kʼu pa ri qʼij» riʼ, are taq xtzʼaqat ri cuatrocientos treinta junabʼ, ri israelitas xeʼel lo pa Egipto, rech kebʼe pa ri tinamit Canaán. Xetzoqopix lo ri israelitas pa ri 14 re Nisán re ri junabʼ 1513 a. C., pa ri qʼij re ri Pascua (Éx 12:2, 6, 7). Wariʼ xukʼutu che pa ri 14 re Nisán re ri junabʼ 1943 a. C. xmajtaj ri pacto che xbʼan rukʼ Abrahán, are chiʼ xuqʼaxej ri nimaʼ Éufrates rech xbʼe pa Canaán. Jumul chik xukʼut ribʼ ri Dios chuwach ri Abrahán are chiʼ xbʼe kʼa pa Siquem, re ri tinamit Canaán, xuqujeʼ xuqʼalajisaj más chrij ri tzujunik che ubʼim che, are chiʼ xubʼij: «We ulew riʼ kinya na chke ri e awijaʼlil», wajun pacto riʼ kʼo ubʼanik rukʼ ri tzujunik che xbʼan pa Edén, xuqujeʼ xuqʼalajisaj che ri ijaʼlil o descendencia kpe che jun winaq (Gé 12:4-7). Jehová xuqʼalajisaj chi más jastaq chrij ri ijaʼlil, junam che kyaʼ ubʼixik pa Génesis 13:14-17; 15:18; 17:2-8, 19; xuqujeʼ 22:15-18.
(Génesis 12:3) Keʼentewchiʼj na ri katkitewchiʼj, keʼenkʼoqoj na ri katkikʼoqoj; konojel ri winaq cho ri uwach Ulew kkiriq na tewchibʼal rumal awech.»
w89 1/7 3 párr. 4
¿Jasche rajawaxik kawetaʼmaj ri qastzij chrij ri Abrahán?
Sibʼalaj nim ubʼanik wajun tzujunik riʼ, xuqujeʼ kamul chik xyaʼ chi na ubʼixik che ri Abrahán (Génesis 18:18; 22:18). Rech ktzʼaqat wajun tzujunik riʼ, Dios keʼuwalajisaj na ri e kaminaqibʼ. Ri kʼaslemal are jun tewchibʼal che kyaʼ na chke ri e winaq riʼ, rumal che are chiʼ kewalajisaxik, uxinaq chi jun kotzʼiʼjalaj uwach riʼ ri uwach Ulew, junam rukʼ ri xyaʼ chke ri nabʼe winaq. Tekʼuriʼ ri winaq che kewalajisaxik kkʼut na riʼ chkiwach ri rajawaxik kkibʼano rech kkiriq ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik (Génesis 2:8, 9, 15-17; 3:17-23).
(Génesis 13:14-17) Xubʼij kʼu ri Ajawaxel che ri Abrán are taq utasom chi ribʼ ri Lot: «Qas pa ri kʼolbʼal ri at kʼo wi, qas chatkaʼy apan pa ri ikyaqʼabʼ, xuqujeʼ pa ri moxqʼabʼ chatkaʼy pa elebʼal qʼij, xuqujeʼ pa ri uqajebʼal qʼij; 15 ronojel ri ulew ri kawilo kinyaʼ na chawe, amaqʼel kʼut awech xuqujeʼ kech ri e awijaʼlil. 16 In kinbʼan na chi ri e areʼ keʼux na e jachaʼ ri upukʼukʼil ri ulew. Je kʼu riʼ jachaʼ chi man yaʼtal taj keʼajilax ri e ubʼaqʼwach ri pukʼukʼ, mawi xuqujeʼ yaʼtalik chi keʼajilax ri e uqʼabʼ taq awachalaxik. 17 ¡Chatwalijoq, chasolij ri urabʼik we ulew riʼ xuqujeʼ ri uwach, kinyaʼ kʼu na chawe!»
it-2 218 párr. 1
Taqanik
Junam che kkibʼij e jujun taq wuj re ojer kanoq, e jujun winaq che nimaʼq ketaʼmabʼal kkibʼij che are chiʼ kloqʼ jun ulew, ri loqʼomanel rajawaxik kril ri ulew che kkʼayix che, puwiʼ jun lugar che nim paqalik jachiʼ kilitaj wi lo ronojel, rech kril ri ukʼulbʼat ri ulew. Are chiʼ ri loqʼomanel kubʼij «kwilo», kukʼutu che utz kril ri ulew. Rumal laʼ, are chiʼ Jehová xutzujuj che ri Abrahán che kuya na ri ulew re Canaán che, nabʼe xubʼij che, che kril pa ri rikyaqʼabʼ, ri umoxqʼabʼ, ri elebʼal qʼij xuqujeʼ ri uqajebʼal qʼij. Are kʼu ri Abrahán xubʼij taj «kwilo», weneʼ rumal che ri Dios xubʼij che, che chke ri rijaʼlil kuya wi ri ulew che utzujum (Gé 13:14, 15). Xuqujeʼ ri Dios xubʼij che ri Moisés, ri kʼamal bʼe re Israel: «chatkaʼy [...] apanoq» che ri ulew, rukʼ wariʼ xukʼutu —we qastzij rukʼ ri ubʼaqʼwach xril apan ri ulew— che kuya ri ulew che ri tinamit Israel, jun ulew che kkiriq na are chiʼ ri Josué kukʼam na kibʼe (Dt 3:27, 28; 34:4; xuqujeʼ chawilaʼ ri xutzujuj ri Satanás che ri Jesús pa Mt 4:8). Are chiʼ ri loqʼomanel kbʼin pa ri ulew o kokʼow chupam, kukʼutu che utz kril ri ulew (Gé 13:17; 28:13). E kʼo ojer taq wuj che kkikʼutu che are chiʼ kloqʼ jun ulew keʼajilax ri cheʼ che e kʼo chupam (Chajunamisaj rukʼ Gé 23:17, 18).
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Génesis 13:8, 9) Xuriqaʼ kʼu jun qʼij ri Abrán xubʼij che ri Lot: «Ri at xuqujeʼ ri in qachalaxik qibʼ, rumal riʼ man utz taj kkʼojiʼ chʼoʼj chqaxoʼl, mawi chkixoʼl ri awajyuqʼabʼ kukʼ ri e wech. 9 Chawilampeʼ, kʼo ronojel ri ulew chawach, chachaʼ jachike ri kawaj. Chabʼanaʼ jun toqʼobʼ, chatasaʼ awibʼ chwij. We katbʼe pa ri ikyaqʼabʼ in kinbʼe pa ri moxqʼabʼ, we kʼu katbʼe pa ri moxqʼabʼ in kinbʼe na pa ri ikyaqʼabʼ».
w16.05 5 párr. 12
Rukʼ loqʼoqʼebʼal chqasukʼumaj ri e chʼoj
12 Ri kʼutbʼal re ri Biblia che kchʼaw chrij ri Abrahán xuqujeʼ ri usobrino Lot kukʼutu che rukʼ utzilal xkisukʼumaj jun chʼoj che xa jubʼiqʼ xraj xujach kiwach. Ri e kebʼ achijabʼ riʼ e kʼo kichij xuqujeʼ ri kajyuqʼabʼ xechʼojin rumal ri qʼayes. Rech kkʼojiʼ jamaril chkixoʼl ri Abrahán xubʼij che ri Lot che kuchaʼ ri ulew jachiʼ kraj kbʼe wi rukʼ ri ufamilia (Gén. 13:1, 2, 5-9). ¡Qas jun utzalaj kʼutbʼal! Abrahán xraj xkʼojiʼ jamaril chkixoʼl, xaq xiw ta xuchomaj ri kajwataj che ri areʼ. ¿Jas xkʼulmatajik? Rumal che jun utzalaj achi, ri Jehová xubʼij che, che kuriq na kʼi taq tewchibʼal (Gén. 13:14-17). Dios kuya ta bʼe che ri upatanelabʼ kkiriq kʼax che mat ksach uwach, rumal che kkibʼan pa kikʼaslemal ri pixabʼ che kʼo pa ri Biblia xuqujeʼ rukʼ loqʼoqʼebʼal kkisukʼumaj jun chʼoj.
(Génesis 14:18-20) Xuqujeʼ ri Melquisedec ajawinel aj Salem ukojol tabʼal toqʼobʼ ri Dios aj chikaj, xukʼam uloq kaxlanwa xuqujeʼ uwaʼl uva. 19 Xutewchiʼj ri Abrán, xubʼij: «Chatutewchiʼj ri Dios aj chikaj, ri xbʼanow ri kaj ulew; 20 chyoʼq bʼaʼ uqʼij ri Dios aj chikaj, ri xatutoʼ che kichʼakik ri akʼulel». Ri Abrán xuyaʼ che ri Melquisedec ri lajujil re ronojel ri utoqʼim uloq.
(Hebreos 7:4-10) Chichomaj bʼaʼ, sibʼalaj nim ubʼanik ri Melquisedec. Che ri areʼ xuyaʼ wi ri qamam Abrahán ojer ri ulajujil konojel ri jastaq ri xumaj uloq pa ri chʼoʼj. 5 Qastzij ri e rijaʼl ri Leví ri keʼok che kojol tabʼal toqʼobʼ, yoʼm taqanik chke chi kkikʼam ri ulajujil ronojel pa kiqʼabʼ ri winaq, jas kubʼij ri pixabʼ. Yaʼtal waʼ chke puneʼ e kachalal xuqujeʼ e kach rijaʼl ri Abrahán. 6 Are kʼu ri Melquisedec, puneʼ man rijaʼl ta ri Leví, xukʼam ri lajujil che ri Abrahán. Xutewchiʼj kʼu ri Abrahán ri ukʼamom ri chiʼnik che ri Dios. 7 Man kʼo ta jachin kkʼulelanik chi ri kyoʼw ri tewchiʼnik areʼ nim na uqʼij chuwach ri kkʼamow ri tewchiʼnik. 8 Waral ri kkikʼam ri lajujil, e winaq ri e kamel. Are kʼu ri tzʼibʼatalik kubʼij chi ri Melquisedec ri xukʼam ri lajujil kʼa kʼaslik. 9 Kuyaʼ kʼut kqabʼij chi ri aj levitas ri kkikʼam ri lajujil kimik, qas areʼ xeyoʼw ri lajujil che ri Melquisedec rumal rech chi ri Abrahán areʼ ri umam ri Leví. 10 Ri Leví xaʼ kʼu jun rukʼ ri umam Abrahán, kʼa majoq kalkʼwalax rumal, are taq ri Melquisedec xel uloq che ukʼulaxik ri Abrahán.
it-2 889 párr. 9
Kojol tabʼal toqʼobʼ
Melquisedec, are jun qʼatal tzij re Salem xuqujeʼ are jun kojol tabʼal toqʼobʼ o sacerdote (ko·hén) che nim ubʼanik. Ri Biblia kubʼij ta ri kibʼiʼ ri ufamiliares, ri qʼij che xalaxik xuqujeʼ chiʼ xkamik. Xrechbʼej ta che jun winaq ri reqelen xuqujeʼ kʼo ta nijun winaq xkanaj kan che ukʼaxel. Xubʼan ri uchak jun qʼatal tzij xuqujeʼ ri uchak jun kojol tabʼal toqʼobʼ. Ri uchak ri Melquisedec más nim na chuwach ri re ri Leví, rumal che are chiʼ Abrahán xuya ri diezmo che Melquisedec rech ktewchiʼxik, jetaneʼ are Leví xyaʼowik rumal che «kʼa [majaʼ] kalkʼwalax» rumal ri Abrahán (Gé 14:18-20; Heb 7:4-10). Melquisedec kjunamax rukʼ ri Jesucristo, ri «kojol tabʼal toqʼobʼ amaqʼel chbʼe qʼij saq» (Heb 7:17).
10-16 RE FEBRERO
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | GÉNESIS 15-17
«¿Jasche ri Jehová xukʼex ri kibʼiʼ Abrán xuqujeʼ Sarái?»
(Génesis 17:1) Are taq kʼo chi jumuchʼ rukʼ bʼelejlajuj (99) ujunabʼ ri Abrán, xukʼut ribʼ ri Ajawaxel chuwach, xubʼij che: «In riʼ ri Dios ri kʼo ronojel ukunem; chatbʼin pa jun sukʼalaj kʼaslemal chnuwach.
it-1 914 párr. 2
Makaj
Are kʼu, ri kichak ri winaq xuqujeʼ ri kibʼe qas ta utz kelik; rumal che kechbʼem kan ri makaj che ri Adán (Ro 5:12; Sl 51:5). Are kʼu ri Jehová, che kʼo ta makaj rukʼ, kel ukʼuʼx, «ri areʼ retaʼm jas xkoj che qabʼanik: qas retaʼm chi oj pukʼukʼ ulew» (Sl 103:13, 14). Xubʼij, che ri sukʼalaj Noé kʼo ta umak «chkixoʼl konojel ri winaq pa taq ri qʼij riʼ xuwi ri areʼ xniman che ri Dios» (Gé 6:9), xuqujeʼ xubʼij che Abrahán: «chatbʼin pa jun sukʼalaj kʼaslemal chnuwach» (Gé 17:1). Paneʼ Noé xuqujeʼ Abrahán, e ajmakibʼ xuqujeʼ xekamik, Jehová are kril ri kʼo pa ranimaʼ ri winaq, xubʼij che kʼo ta kimak (1Sa 16:7; chajunamisaj rukʼ 2Re 20:3; 2Cr 16:9). Xuqujeʼ xubʼij chke ri israelitas: «Ri ix rajawaxik sukʼ kixbʼin chuwach ri Dios» (Dt 18:13; 2Sa 22:24). Xutaq lo ri Jesús rech kutoj ri makaj (Heb 7:26), rukʼ wariʼ kkunik kubʼij «sukʼ» o kʼo ta kimak chke ri e nimanel taq winaq che kekojon chrij ri tojbʼal mak, are kʼu, chiʼ kubʼij sukʼ o kʼo ta kimak chke ri winaq, kraj taj kubʼij che utz ta ri uqʼatbʼal tzij (Ro 3:25, 26; chawilaʼ INTEGRIDAD; PERFECCIÓN).
(Génesis 17:3-5) Ri Abrán xumej ribʼ kʼa xuyaʼ na ri upalaj cho ri ulew. Utaqem kʼu ubʼixik ri Dios che: 4 «Are kʼu kʼulwachinik waʼ ri kinbʼan awukʼ: At katux na kitat ri nimaʼq taq tinamit ri man keʼajilataj taj, 5 man kbʼix ta chik Abrán chawe. Qas kamik Abrahán katuchix na, kinbʼan chawe chi katux kitat ri nimaʼq taq tinamit ri man keʼajilataj taj.
it-1 31 párr. 4
Abrahán
Diez junabʼ chik e kʼo pa Canaán, are kʼu Sara kkun taj kkʼojiʼ ral, rumal laʼ xuya ri rajchak egipcia, ubʼiʼ Agar che ri rachajil rech kkʼojiʼ jun ral rukʼ. Rumal wariʼ pa ri 1932 a. C., are chiʼ Abrahán kʼo chi ochenta y seis ujunabʼ, xkʼojiʼ ri ukʼojol ubʼiʼ Ismael (Gé 16:3, 15, 16). Qʼaxinaq chi ri tiempo. Pa ri 1919 a. C., are chiʼ kʼo chi noventa y nueve ujunabʼ ri Abrahán, Jehová xuya jun taqanik che, rech kebʼan circuncidar konojel ri achijabʼ che e kʼo rukʼ pa ri rachoch, wariʼ are jun kʼutbʼal re ri utzalaj achilanik che kʼo chkixoʼl Jehová rukʼ Abrahán. Xuqujeʼ pa ri tiempo riʼ ri Jehová xukʼex ri ubʼiʼ ri Abrán, xukoj Abrahán che, che kraj kubʼij: «kitat ri nimaʼq taq tinamit ri man keʼajilataj taj» (Gé 17:5, 9-27; Ro 4:11). Are chiʼ bʼantajinaq chi wariʼ, Jehová xeʼutaq bʼi oxibʼ ángeles rukʼ Abrahán, rech xekibʼij che, che pa jun junabʼ kkʼojiʼ jun ral ri Sara (Gé 18:1-15).
(Génesis 17:15, 16) Xuqujeʼ xubʼij ri Dios che ri Abrahán: «Ri awixoqil Sarái, man je ta chi ubʼiʼ waʼ kebʼixoq. Qas kimik kchapletaj bʼik, Sara kuchix na. 16 Kintewchiʼj na, kinyaʼ na jun akʼojol rumal areʼ. Qastzij, kintewchiʼj na. Ri areʼ kux na kinan e kʼi nimaʼq taq tinamit, ri e rijaʼlil keʼux na ajawinelabʼ kech taq tinamit».
w09 1/2 13
¿Jas ri abʼiʼ?
Jujun taq mul ri Dios xukʼex ri kibʼiʼ jujun taq winaq rumal che xuya ubʼixik e jastaq che kekʼulmatajik. Jun kʼutbʼal, Abrán («Tataxel che Nimarisam uqʼij») xbʼix Abrahán che, wariʼ kraj kubʼij «kitat ri nimaʼq taq tinamit ri man keʼajilataj taj». Wajun jastaq che xyaʼ ubʼixik, qastzij xkʼulmatajik, rumal che chke ri e ralkʼwal xeʼel nimaʼq taq tinamit (Génesis 17:5, 6). Jun chi kʼutbʼal are ri rixoqil, Sarái, jun bʼiʼaj che weneʼ kraj kubʼij «Kʼo pa chʼoj». Qastzij riʼ che Sarái xkikotik are chiʼ Dios xukoj Sara («Princesa») che ri ubʼiʼ, wajun bʼiʼaj riʼ xuya ubʼixik che kbʼix kinan qʼatal taq tzij che (Génesis 17:15, 16).
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Génesis 15:13, 14) Xubʼij kʼu ri Ajawaxel che: «Rajawaxik kawetaʼmaj chi ri e awijaʼlil kekiriqaʼ na kʼax pa jun ulew chik, keʼok na che loqʼom taq pataninelabʼ, kajibʼ cient (400) junabʼ kbʼan na kʼax chke. 14 Kinkʼajisaj kʼu na uwach ri nim tinamit ri kekojow na che loqʼom taq pataninelabʼ, kʼa matam keʼel na uloq ri e awijaʼlil, e nimaʼq taq qʼinomabʼ chi kʼut are taq keʼel uloq.
it-1 597 párr. 6
Rajilabʼal ri tiempo
Jehová xubʼij che ri Abrán (Abrahán): «Rajawaxik kawetaʼmaj chi ri e awijaʼlil kekiriqaʼ na kʼax pa jun ulew chik, keʼok na che loqʼom taq pataninelabʼ, kajibʼ cient (400) junabʼ kbʼan na kʼax chke» (Gé 15:13; xuqujeʼ chawilaʼ Hch 7:6, 7). Waʼ taq tzij riʼ xebʼixik are chiʼ majaʼ kkʼojiʼ ri ijaʼlil tzujum, kraj kubʼij, ri Isaac. Pa ri junabʼ 1932 a. C. ri Abrán xkʼojiʼ ri ukʼojol ubʼiʼ Ismael —rukʼ ri ajchak egipcia Agar—, tekʼuriʼ pa 1918 a. C. xkʼojiʼ ri Isaac (Gé 16:16; 21:5). We kajilax cuatrocientos junabʼ chuwach kanoq, are chiʼ xeʼel lo ri israelitas pa Egipto —che xukʼut ri ukʼisbʼal taq junabʼ re «kʼax» (Gé 15:14)—, kʼa pa ri junabʼ 1913 a. C., are chiʼ Isaac weneʼ kʼo cinco ujunabʼ xuqujeʼ xyaʼ ta chi tuʼ che. Pa wajun tiempo riʼ, rumal che pa rulew ta kʼo wi, xuriq ri «kʼax» che bʼim kanoq, are chiʼ Ismael che kʼo chi diecinueve ujunabʼ, «[x]utzeʼj uwach ri Isaac» (Gé 21:8, 9). Paneʼ kimik qas ta nim kilitajik che Ismael xutzeʼj uwach ri Isaac, pa ri kitiempo ri Abrahán, nim ubʼanik wariʼ, ri kkʼutuwik che nim ubʼanik, are ri xuchomaj Sara xuqujeʼ che ri Dios xraj xeʼesax bʼi Agar xuqujeʼ ri ral (Gé 21:10-13). Ri rumal che xtzʼibʼax wariʼ pa ri uTzij ri Dios, kukʼutu che are chiʼ xtzeʼx uwach Isaac, xumaj lo riʼ ri cuatrocientos junabʼ che bʼim kanoq, xopan kʼa pa ri tiempo che xeʼel lo ri israelitas pa Egipto (Gál 4:29).
(Génesis 15:16, Ri Tyoxlaj Wuj) Kʼatekʼuriʼ, pa ri ukaj mayil qʼij saq, ri e areʼ ketzalij uloq riʼ waral, rumal rech che man kʼo ta ukʼisik riʼ ri ketzelal ri amorreos».
it-1 890 párr. 7
Éxodo
«Pa ri ukaj mayil qʼij saq» o cuarta generación. Rajawaxik knaʼtaj chqe che Jehová xubʼij che Abrahán che ri e ralkʼwal ketzalij bʼi pa Canaán pa ri ukaj generación (Gé 15:16). Pa ri cuatrocientos treinta junabʼ, che kumaj bʼi pa ri tiempo che xbʼan ri pacto rukʼ Abrahán kʼa pa ri tiempo che xeʼel lo ri israelitas pa Egipto, xekʼojiʼ más che kajibʼ generaciones, jujun taq wuj kkikʼutu, che ri e winaq kʼi junabʼ kekʼasiʼk. Are kʼu, ri qastzij are che xqʼax ta doscientos quince junabʼ che ri israelitas xekʼojiʼ pa Egipto. Ri kojtoʼw che uchʼobʼik ri kajibʼ generaciones che xekʼojiʼ pa Egipto, are retaʼmaxik chrij ri ubʼanik jun chke ri tribus re Israel, jun kʼutbʼal, ri tribu re Leví, ri ukʼojol ri Leví are ri Qohat, ri ukʼojol ri Qohat are ri Amram, ri ukʼojol ri Amram are ri Moisés (Éx 6:16, 18, 20).
17-23 RE FEBRERO
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | GÉNESIS 18, 19
«Ri ‹Qʼatal tzij puwiʼ ronojel ri uwach Ulew› xusach kiwach Sodoma xuqujeʼ Gomorra»
(Génesis 18:23-25) Xnaqajin chi kʼu na jubʼiqʼ che, xukʼot kʼu uchiʼ. «¿La ksach la kiwach ri winaq ri man kʼo ta jubʼiqʼ kimak junam kukʼ ri kʼo kimak? 24 Weneʼ e kʼo kawinaq lajuj (50) winaq ri man kʼo ta jubʼiqʼ kimak pa ri tinamit. Puneʼ kʼu jewaʼ ¿la ksach la uwach ri tinamit junam kukʼ ri kawinaq lajuj (50) ri man kʼo ta jubʼiqʼ kimak, a ma ta kel kʼuʼx la chke rumal kech ri kawinaq lajuj (50)? 25 ¡Mabʼan la riʼ chi junam kkamisaj la ri kʼo umak rukʼ ri man kʼo ta jubʼiqʼ umak, jetaneʼ ri e kebʼ e makuninaq! ¡Mabʼan la we kʼax riʼ! Lal ri lal nimalaj qʼatal tzij puwiʼ ronojel ri uwach Ulew, ¿la ma ta kʼu kbʼan na la ri sukʼalaj qʼatoj tzij?»
w17.04 18 párr. 1
Ri «Qʼatal tzij puwiʼ ronojel ri uwach Ulew» amaqʼel kubʼan ri sukʼilal
RI «QʼATAL tzij puwiʼ ronojel ri uwach Ulew, ¿la ma ta kʼu kbʼan na la ri sukʼalaj qʼatoj tzij?» (Gén. 18:25). Are chiʼ ri Abrahán xubʼan wajun pregunta riʼ, xukʼutu che kukubʼsaj ukʼuʼx che ri Jehová rukʼ sukʼilal kuqʼat tzij pa kiwiʼ Sodoma xuqujeʼ Gomorra. Ri areʼ qas retaʼm che ri Jehová kusach ta kiwach «ri kʼo umak rukʼ ri man kʼo ta jubʼiqʼ umak». Are chiʼ qʼaxinaq chi cuatrocientos junabʼ, ri Jehová xubʼij chbʼil ribʼ che «areʼ are toʼl qech; e tzʼaqat ri e uchak, e sukʼ ri e ubʼanoj. Areʼ ri Dios re ri qastzij. Pa ri areʼ man kʼo ta ri mat sukʼilal; ¡ri areʼ sukʼ xuqujeʼ aj qastzij!» (Deut. 31:19; 32:4).
(Génesis 18:32) Ri Abrahán xutaqej chi na utzijobʼexik ri Dios, xubʼij che: «Bʼanaʼ la jun toqʼobʼ, mape oyowal la chwe, xuwiʼ chi kʼu we jumul riʼ kinchʼaw ukʼ la, man kinyaʼ ta chi kʼu latzʼ che la: ¿jas kbʼan la weneʼ xa e lajuj (10) keriq la ri man kʼo ta jubʼiqʼ kimak?» Ri Ajawaxel xubʼij che: «Kumal kech we lajuj (10) riʼ, man kinsach ta uwach ri tinamit».
w18.08 30 párr. 4
Ri nimalaj paciencia: uchʼijik ronojel rech kkʼistaj ta qakʼuʼx
Ri Jehová are ri utzalaj kʼutbʼal che ukukʼutik paciencia (2 Ped. 3:15). Kʼi mul kojkunik kqariq pa ri Biblia, ri xubʼan che ukʼutik nimalaj paciencia (Neh. 9:30; Is. 30:18). Jun kʼutbʼal, chqilaʼ ri xubʼano are chiʼ ri Abrahán xubʼan preguntas che, chrij ri kubʼan rukʼ Sodoma. Ri Jehová man xuqʼatej ta uwach ri utzij ri Abrahán, xaneʼ rukʼ paciencia xutatabʼej ri kuchomaj xuqujeʼ ri kubʼisoj. Tekʼuriʼ, xukʼut chuwach che qas xutatabʼej, are chiʼ xukamulij ubʼixik ri kubʼisoj ri Abrahán, xuqujeʼ xubʼij che, che kusach ta uwach Sodoma we keʼuriq lajuj sukʼ taq winaq (Gén. 18:22-33). ¡Sibʼalaj nim ri upaciencia ri Jehová xuqujeʼ qas kuchomaj na ri kubʼano!
(Génesis 19:24, 25) ri Ajawaxel xujabʼij qʼaqʼ xuqujeʼ azufre jachaʼ ri jabʼ puwiʼ ri Sodoma, xuqujeʼ ri Gomorra, 25 xusach kiwach ri tinamit junam kukʼ konojel ri winaq ri e kʼo chilaʼ, xukʼis kʼu tzij puwiʼ ronojel ri tikoʼn ri kʼo pa ri bʼeyaʼ riʼ.
w10 15/11 26 párr. 12
Jehová are ri nimalaj Qʼatal tzij
12 Pa jubʼiqʼ tiempo, Jehová kukʼut na che are ri nimalaj Qʼatal tzij. ¿Jasche qetaʼm wariʼ? Rumal che ri areʼ utz ta kril ri itzelal xuqujeʼ ronojel ri tajin kkʼulmataj kimik kukʼutu che oj kʼo chi pa ri kʼisbʼal taq qʼij. Xuqujeʼ ri Jehová usachom chi kiwach ri itzel taq winaq ojer kanoq, junam che xkʼulmataj pa taq ri uqʼij ri Noé are chiʼ xqaj lo ri Nimalaj jabʼ, chiʼ xukʼis tzij pa kiwiʼ Sodoma xuqujeʼ Gomorra, ri xubʼan che kichʼakik ri Faraón xuqujeʼ ri rajchʼojabʼ. Xuqujeʼ xeʼuchʼak ri Sísara, ri Senaquerib xuqujeʼ ri kajchʼojabʼ (Gén. 7:1, 23; 19:24, 25; Éx. 14:30, 31; Jue. 4:15, 16; 2 Rey. 19:35, 36). Rumal laʼ, qas qetaʼm che ri Jehová utz ta krilo che nim ta kil wi ri ubʼiʼ xuqujeʼ kbʼan kʼax chke ri upatanelabʼ. Xuqujeʼ xa jubʼiqʼ tiempo chi kraj, kusach kiwach ri itzel taq winaq, rumal che qas kqʼalajin chi ri retal ri upetbʼal ri Cristo (Mat. 24:3).
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Génesis 18:1) Ri Ajawaxel xukʼut ribʼ chuwach ri Abrahán pa ri kʼacheʼlaj ke rax cheʼ ri rech ri Mamré, tʼuyul ri Abrahán chuchiʼ ri ulikʼom ja pa tikʼil qʼij.
(Génesis 18:22) Kebʼ chke ri solinelabʼ xkitaqej ri kibʼe xebʼe pa Sodoma, are kʼu ri Abrahán xkanaj na kan chuwach ri Ajawaxel.
w88 15/5 23 párrs. 5, 6
¿La kʼo jun winaq rilom uwach ri Dios?
Chanim kqachʼobʼ ri rumal che Abrahán xtzijon rukʼ ri ángel che taqom loq, jetaneʼ rukʼ ri Jehová Dios xtzijon wi. Rumal che ri ángel qas xubʼij ronojel ri kraj ri Dios che kbʼix che ri Abrahán, xuqujeʼ are ri Dios xkojow wajun ángel, rumal laʼ ri texto kubʼij che ri Jehová «xukʼut ribʼ chuwach» (Génesis 18:1).
Jun ángel che taqom lo rumal ri Dios qas kubʼij ronojel ri xbʼix lo che, kjunamaj rukʼ jun teléfono o jun radio che utz kkibʼan che uqʼaxexik ri utzij jun winaq che jun chik. Rumal laʼ, rukʼ wariʼ kqachʼobʼo che ri Abrahán, Moisés, Manóah xuqujeʼ nikʼaj chik jetaneʼ rukʼ ri Dios xetzijon wi, are chiʼ xetzijon rukʼ jun ángel che taqom loq. Paneʼ ri winaq riʼ xekil ri ángeles xuqujeʼ ri juluwem o ri chuqʼabʼ che yaʼom chke rumal ri Jehová, xekun taj xkil ri Dios. Rumal laʼ kqabʼij taj che qastzij ta ri xubʼij ri apóstol Juan, are chiʼ xubʼij: «Mawi jubʼiqʼ kʼo ta jun ilowinaq ta uwach ri Dios» (Juan 1:18). Ri winaq riʼ xkil ta uwach ri Dios xaneʼ xaq xiw xekil ángeles che e taqom loq.
(Génesis 19:26) Are kʼu ri rixoqil ri Lot ri teren uloq, xkaʼy kan chrij, chilaʼ xkanaj wi kanoq xux uwachbʼal winaq re atzʼam.
w19.06 20 párr. 3
Cheqatoʼ ri e qachalal rech kkichʼij ri e kʼax
3 Utz ta xubʼan ri Lot che uchaʼik ri tinamit che kraj kkʼojiʼ wi are chiʼ xuchaʼ Sodoma, ¿jasche? Rumal che are jun tinamit che nojinaq che inmoralidad sexual (chasikʼij uwach 2 Pedro 2:7, 8). Qastzij che kʼo qʼinomal pa Sodoma, are kʼu ri Lot xuriq kʼax rumal che xbʼe pa ri tinamit riʼ (Gén. 13:8-13; 14:12). Ri rixoqil ri Lot xunimaj ta Jehová rumal che xuloqʼoqʼej wajun tinamit riʼ o kumal jujun taq winaq che e kʼo chilaʼ. Xkamik are chiʼ ri Dios xuqasaj lo qʼaqʼ xuqujeʼ azufre pa uwiʼ Sodoma. Xuqujeʼ ri kebʼ umiʼal ri Lot kiyaʼom chi kitzij chke ri achijabʼ che xekam kanoq. Rumal laʼ ri Lot kʼo ta chi rachoch, uqʼinomal xuqujeʼ más na ri rixoqil (Gén. 19:12-14, 17, 26). Are kʼu ri Jehová xkʼojiʼ upaciencia rukʼ, pa taq ri e kʼaxalaj taq qʼij riʼ.
24 RE FEBRERO KOPAN 1 RE MARZO
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | GÉNESIS 20, 21
«Jehová amaqʼel kubʼan ri kubʼij»
(Génesis 21:1-3) Jas ri ubʼim uloq ri Ajawaxel, qas je xubʼan che ri Sara, 2 ri areʼ xkanaj yawabʼ winaq, xralaj kʼu jun ukʼojol ri Abrahán are taq sibʼalaj nim winaq chik. Xalax ri akʼal qas pa ri qʼij ri ubʼim ri Dios. 3 Ri Abrahán xukoj Isaac che ubʼiʼ ri ukʼojol ri xalax rumal ri Sara,
wp17.5 14, 15
Ri Dios xubʼij Princesa che
¿La xa kʼo ta ukojonik ri Sara are chiʼ xtzeʼnik? Xa taj, rumal che ri Biblia kubʼij: «Xuqujeʼ rumal ri kojonik, xyaʼ che ri Sara chi kkʼojiʼ ri ral. Xalanik puneʼ nim winaq chik xuqujeʼ ri Abrahán, rumal rech chi xukojo chi ri Dios kuyaʼ na che jas ri ubʼim» (Hebreos 11:11). Sara retaʼm ri ubʼantajik ri Jehová xuqujeʼ retaʼm che kkunik kubʼan ronojel ri kubʼij. ¡Qastzij che qonojel kajwataj jun qakojonik junam rukʼ ri re ri Sara! Qonojel rajawaxik qas kqetaʼmaj uwach ri Dios che kyaʼ ubʼixik pa ri Biblia. Are chiʼ kqabʼan wariʼ, kqetaʼmaj riʼ che kojkunik kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij ri Jehová junam rukʼ ri xubʼan Sara, rumal che ri Jehová are sukʼ xuqujeʼ kubʼan ri kubʼij, paneʼ jujun taq mul kqakoj taj o kqamayo.
«Chabʼanaʼ ronojel ri kubʼij»
Are chiʼ kʼo chi 90 ujunabʼ ri Sara xuya jun ralkʼwal ri Abrahán che kʼo chi 100 ujunabʼ, ¡are ri qʼij che qas keyem! Xkoj Isaac che ubʼiʼ, junam che xubʼij ri Dios che Abrahán. Paneʼ ri Sara kʼo pa qʼoxom, sibʼalaj xkikotik xuqujeʼ xubʼij: «Ri Dios xuyaʼ kikotemal chwe, konojel kʼu ri kketaʼmaj chi kʼolinaq jun wal, kekikot na wukʼ» (Génesis 21:6). Sibʼalaj xkikot ri Sara rumal ri sipanik che xyaʼ che rumal ri Jehová, are kʼu wariʼ are jun nimalaj chak.
Are chiʼ ri Isaac cinco chi ujunabʼ xyaʼ ta chi tuʼ che, rumal laʼ ri ufamilia xkibʼan jun nimaqʼij. Are kʼu, kʼo jun jastaq che utz taj tajin kkʼulmatajik che xril ri Sara, ri ral ri Agar ubʼiʼ Ismael che kʼo chi 19 ujunabʼ kutzeʼj uwach ri alaj Isaac. Rumal laʼ, are chiʼ qʼaxinaq chi kʼi taq junabʼ ri apóstol Pablo xubʼij che ri ubʼantajik ri Ismael kjunamataj rukʼ ri kʼaxkʼolil. Sara xrilo che ri tajin kbʼan che ri ral kubʼan kʼax che. Ri areʼ xutoʼ ta ri Isaac rumal che ral, xaneʼ retaʼm che sibʼalaj nim ubʼanik rech kbʼan ri urayibʼal ri Jehová. Rumal laʼ xuxibʼij ta ribʼ xuqujeʼ xubʼij che ri Abrahán che keresaj bʼi ri Agar xuqujeʼ ri Ismael (Génesis 21:8-10; Gálatas 4:22, 23, 29).
¿Jas xubʼan ri Abrahán? Ri Biblia kubʼij: «Sibʼalaj kʼax xunaʼ ri Abrahán are taq xuto chi kesax bʼik ri ukʼojol». Sibʼalaj xuloqʼoqʼej ri Ismael rumal laʼ kʼax xunaʼo. Are kʼu ri Jehová retaʼm wariʼ, rumal laʼ xubʼij: «Matok il che ri ala mawi che ri aloqʼom pataninel. Chabʼanaʼ ronojel ri kubʼij ri Sara chawe, rumal kʼut ri Isaac kekʼiyir na ri e awijaʼlil». Jehová xubʼij che areʼ kchajin na ri Agar xuqujeʼ ri ral, rumal laʼ Abrahán xnimanik (Génesis 21:11-14).
(Génesis 21:5-7) Jun cient ujunabʼ ri Abrahán are taq xalax ri Isaac. 6 Xubʼij ri Sara pa ranimaʼ: «Ri Dios xuyaʼ kikotemal chwe, konojel kʼu ri kketaʼmaj chi kʼolinaq jun wal, kekikot na wukʼ. 7 ¿Jachin ta xbʼin che ri Abrahán chi keʼenwalaj na ralkʼwal? Xinwalaj kʼu jun ukʼojol puneʼ sibʼalaj in nim winaq chik».
(Génesis 21:10-12) Xbʼe ri Sara xubʼij che ri Abrahán: «¡Chel bʼik we loqʼom pataninel riʼ rachil ri ral! Man kuyaʼ ta kʼut kbʼan kebʼ che ri rechbʼal ri wal Isaac kyaʼ ta kʼu nikʼaj che ri ral ri loqʼom pataninel.» 11 Sibʼalaj kʼax xunaʼ ri Abrahán are taq xuto chi kesax bʼik ri ukʼojol. 12 Ri Dios xubʼij che ri Abrahán: «Matok il che ri ala mawi che ri aloqʼom pataninel. Chabʼanaʼ ronojel ri kubʼij ri Sara chawe, rumal kʼut ri Isaac kekʼiyar na ri e awijaʼlil.
(Génesis 21:14) Sibʼalaj aqʼabʼ chukabʼ qʼij, ri Abrahán xuyaʼ bʼik wa che ri Agar xuqujeʼ jun kʼolbʼal jaʼ re tzʼum nojinaq che jaʼ; xuyaʼ bʼik cho rachaq, xujach kʼu bʼik ri Ismael pa uqʼabʼ. Kiwil iwibʼ xchaʼ bʼik chke. Xbʼe ri Agar, pa ri chaqiʼj uwo saq re Beerseba, man retaʼm ta kʼut jawijeʼ kbʼe wi.
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Génesis 20:12) Qas kʼu tzij chi wanabʼ we ixoq riʼ, umiʼal ri nutat rukʼ chi kʼu jun ixoq, rumal riʼ xuyaʼ xinkʼuliʼ rukʼ.
wp17.3 12, nota.
Jun jeʼlalaj ixoq
Sara xuqujeʼ Abrahán e ralkʼwal ri Taré are kʼu junam ta kinan (Génesis 20:12). Qetaʼm che utz taj kekʼuliʼ e winaq che kachalal kibʼ, are kʼu pa ri uqʼij ri Abrahán je ta ri kichomanik ri winaq. Rumal che más naqaj e kʼo wi che ri perfección o ri kʼaslemal che xkitzaq ri Adán xuqujeʼ ri Eva. Xuqujeʼ rumal che ri e winaq qas ta kkiriq yabʼil pa taq ri e qʼij riʼ, rumal laʼ ri kʼulanem pa achalaxik kuya ta yabʼil chke ri e kalkʼwal. Are chiʼ qʼaxinaq chi cuatrocientos junabʼ ri e winaq más naj chik e kʼo wi che ri perfección. Rumal laʼ pa taq ri qʼij riʼ, ri taqanik che xyaʼ che ri Moisés xubʼij che utz taj kekʼuliʼ ri kifamiliares kibʼ (Levítico 18:6).
(Génesis 21:33) Chilaʼ pa Beerseba ri Abrahán xutik juwiʼ che, jun tamarin, xuyaʼ kʼu uqʼij ri ubʼiʼ ri Ajawaxel, ri junalik Dios.
w89 1/7 20 párr. 9
Abrahán... jun utzalaj kʼutbʼal chke ri kkaj keʼux rachiʼl ri Dios
9 Abrán xubʼan chi jun jastaq rukʼ kojonik rech kukʼut ri umaltyoxinik. Ri Biblia kubʼij: «Ri Abrán xubʼan jun porobʼal chilaʼ ri xuqʼijilaj wi» ri Jehová (Génesis 12:7). Are chiʼ xubʼan ri altar, weneʼ xuqujeʼ xuya jun tabʼal toqʼobʼ, rumal che ri tzij hebrea «altar» kraj kubʼij «jun lugar jachiʼ kyaʼ wi tabʼal toqʼobʼ». Ri Abrán xuqujeʼ xubʼan wariʼ pa nikʼaj chi tinamit, are chiʼ qʼaxinaq chi jubʼiqʼ tiempo. Xuqujeʼ «xuya kʼu uqʼij ri ubʼiʼ» ri Jehová (Génesis 12:8; 13:18; 21:33). Ri tzij hebrea «uyaʼik uqʼij ri ubʼiʼ» kraj kubʼij «ubʼixik o utzijoxik ri ubʼiʼ». Ri winaq che e kʼo pa ri rachoch ri Abrán, xuqujeʼ ri cananeos, xkita riʼ ri xbʼan che utzijoxik ri ubʼiʼ ri Jehová, ri uDios ri Abrán (Génesis 14:22-24). Rumal laʼ konojel ri kkaj keʼux rachiʼl ri Dios kimik rajawaxik rukʼ kojonik kkiya uqʼij ri Ubʼiʼ. Wariʼ kraj kubʼij che xuqujeʼ kqatzijoj ri utzij ri Dios, rumal riʼ «amaqʼel chujqʼijilan che ri Dios [...]. We qʼijilanik riʼ areʼ ri tabʼal toqʼobʼ ri rajawaxik kqachiʼj. ¡Qaqʼijilaj bʼaʼ, kukʼ taq ri e qachiʼ!» (Hebreos 13:15; Romanos 10:10).