-
¿Jas kariq pa ri riqbʼal ibʼ?¿E Jachin Tijan Kkibʼan ri kraj ri Jehová kimik?
-
-
KʼUTUNEM 5
¿Jas kariq pa ri riqbʼal ibʼ?
Argentina
Sierra Leona
Bélgica
Malasia
E kʼi winaq kebʼe ta chi pa ri kikojonem rumal che chilaʼ kkiriq ta ri kubʼsal kʼuʼx che tijan kkitzukuj xuqujeʼ keʼutoʼ ta pa ri kikojonik. Tekʼuriʼ, ¿jasche rajawaxik katbʼe pa ri riqbʼal ibʼ che kkibʼan ri testigos rech Jehová? ¿Jas kariq chilaʼ?
Ri kikotemal che katkʼejeʼ chkixoʼl winaq che kkiloqʼoqʼej kibʼ xuqujeʼ kkichajij kibʼ. Pa täq ri kiqʼij ri apóstoles, ri cristianos e jachom pa täq congregaciones xuqujeʼ kkibʼan riqbʼal ibʼ rech kkiya uqʼij ri Ajawaxel, rech kketaʼmaj chirij ri Loqʼalaj Pixabʼ xuqujeʼ rech uyaʼik kichoqʼabʼ chibʼil kibʼ (Hebreos 10:24, 25). Kibʼanom jun rumal ri loqʼoqʼenik, e areʼ xkinaʼo che e kʼo chkixoʼl utz täq achilanik, ri e kachalal pa ri congregación (2 Tesalonicenses 1:3; 3 Juan 14). Je kqabʼan öj kimik xuqujeʼ kqanaʼ jun kikotemal che xkinaʼ e areʼ.
Ri utzilal kuya retaʼmaxik ri ubʼanik ri pixabʼ rech ri Utzij ri Ajawaxel. Junam rukʼ ri xbʼan kan ojer, ri achijabʼ, ixoqibʼ xuqujeʼ akʼalabʼ kkimulij kibʼ. E winaq che kʼo ketaʼmabʼal kkikoj ri Loqʼalaj Pixabʼ che qatoʼik rech kqilo jas kqabʼan che ubʼanik pa ronojel ri qakʼaslemal ri pixabʼ rech ri Utzij ri Ajawaxel (Deuteronomio 31:12; Nehemías 8:8). Konojel kekunik kkiya ubʼixik ri kkichomaj xuqujeʼ kekunik kebʼixonik, wariʼ kubʼan chaqe che kojkunik kqaya ubʼixik ri jastaq che qakubʼsam qakʼuʼx chirij (Hebreos 10:23).
Ri tewchibʼal che kuya chiʼ ko chi ri qakojonik chirij ri Ajawaxel. Ri apóstol Pablo xubʼij che jun chike ri congregaciones che xekʼejeʼ pa uqʼij: «Sibʼalaj kʼu kinrayij rilik iwach [...] rech jeriʼ chi kaqayaʼ qachoqʼabʼ chbʼil täq qibʼ pa ri qakojonik, xa junam kʼu ri ikojonik rukʼ ri wech in» (Romanos 1:11, 12). Chiʼ kqamulij qibʼ kukʼ ri e qachiʼl pa ri qakojonik pa ri riqbʼal ibʼ kubʼan ko che ri qakojonik xuqujeʼ che ri qarayinik che kqabʼan utz pa ri qakʼaslemal chuwach ri Ajawaxel.
Katqasikʼij rech katbʼe pa ri jun chik riqbʼal ibʼ che kbʼan pa ri congregación rech qas kawil wa täq jastaq riʼ. Konojel kekikotik chiʼ katopanik. Ronojel ri riqbʼal ibʼ e tojom täj xuqujeʼ kmol ta pwaq.
¿Jas kʼutbʼal kkesaj uwach ri riqbʼal ibʼ che kbʼan pa ri congregación?
¿Jas utzilal kuya chaqe we kojbʼe pa ri riqbʼal ibʼ?
-
-
¿Jas utzilal kuya chaqe ri kachilaxik ri e qachalal?¿E Jachin Tijan Kkibʼan ri kraj ri Jehová kimik?
-
-
KʼUTUNEM 6
¿Jas utzilal kuya chaqe ri kachilaxik ri e qachalal?
Madagascar
Noruega
Líbano
Italia
Pa neʼ kʼo kʼäx kqariqo, öj kojbʼe pa ri riqbʼal ibʼ kech ri kojonelabʼ. Pa neʼ kʼo kʼi nimaʼq kʼäx kqariq pa ri qakʼaslemal xuqujeʼ kojkos pa ri qachak, ¿jasche ri testigos rech Jehová kqakoj qachoqʼabʼ rech kqamulij qibʼ kukʼ ri e qachiʼl pa ri qakojonik?
Rech kqariq utz. Ri apóstol Pablo xutzʼibʼaj: «Qas chqililaʼ qibʼ», xubʼij wariʼ chikij ri e qachiʼl pa ri congregación (Hebreos 10:24). Wa täq tzij riʼ kraj kubʼij che rajawaxik qas kqetaʼmaj qawach. Rumal laʼ ri utzij ri apóstol kukʼut chqawach che rajawaxik kojok il chike ri nikʼaj chik. Chiʼ kqachʼobʼ kiwach nikʼaj chik qachalal, kqetaʼmaj che xuqujeʼ e qʼaxinaq pa kʼäx junam qukʼ öj xuqujeʼ kekunik kojkitoʼ rech kqaqʼaxaj ri kʼäx.
Chqatzukuj utz täq achilanik. Pa täq ri riqbʼal ibʼ, xaq xiw ta kqamulij qibʼ, kukʼ winaq che kqachʼobʼ kiwach, wa täq winaq riʼ e areʼ qas e utz qachiʼl. Xuqujeʼ pa nikʼaj chik qʼij, kqamulij qibʼ rech kqabʼan jun etzʼanem o che jun waʼim. ¿Jas utzilal kuya wariʼ chaqe? Kqetaʼmaj che min kqil wi qibʼ, wariʼ kunimarisaj ri qaloqʼoqʼenik. Tekʼuriʼ, chiʼ jun qachiʼl kuriq jun kʼäx, kqaya uchoqʼabʼ rukʼ ri qachilanik (Proverbios 17:17). Chiʼ kkimulij kibʼ konojel ri e kʼo pa ri congregación, kkikʼutu che qas «junam kakililaʼ kibʼ» (1 Corintios 12:25, 26).
Kqabʼij chawe che katzukuj awachiʼl chkixoʼl ri winaq che kkibʼan ri urayibʼal ri Ajawaxel. Keʼariq wa täq achiʼl riʼ chkixoʼl ri testigos rech Jehová. Chojawachilaj, xaq mayaʼo che kʼo jun katuqʼatej.
¿Jasche kuya utzilal chaqe chiʼ kojtzijon kukʼ ri e qachalal pa ri riqbʼal ibʼ?
¿Jampaʼ kawaj katbʼe qukʼ pa ri congregación rech kachʼobʼ kiwach ri e kʼo chilaʼ?
-
-
¿Jas ubʼanik ri qariqbʼal ibʼ?¿E Jachin Tijan Kkibʼan ri kraj ri Jehová kimik?
-
-
KʼUTUNEM 7
¿Jas ubʼanik ri qariqbʼal ibʼ?
Nueva Zelanda
Japón
Uganda
Lituania
Pa ri riqbʼal ibʼ che xkibʼan ri nabʼe täq cristianos kʼo ri bʼixonem, chʼawem, usikʼixik uwach ri Loqʼalaj Pixabʼ xuqujeʼ unikʼoxik ri kubʼij ri tzʼibʼatal chupam (1 Corintios 14:26). Junam rukʼ wariʼ kawil at kimik pa ri qariqbʼal ibʼ.
Ri kkʼutik esam chupam ri Loqʼalaj Pixabʼ. Pa täq sábado o pa täq domingo, ri congregaciones kkimulij kibʼ rech kkita jun Chʼabʼal chirij ri Loqʼalaj Pixabʼ che kyaʼ pa 30 minutos chupam kbʼix wi che ri tzij rech ri Loqʼalaj Pixabʼ kʼo kubʼan pa qakʼaslemal xuqujeʼ kʼo kubʼij chirij ri qʼij kimik. Kbʼix chaqe qonojel che utz kqatzukuj pa ri Loqʼalaj Pixabʼ ri textos che kbʼix pa ri chʼabʼal. Chiʼ kkʼis ri chʼabʼal, kok ri Etambʼal chirij ri wuj ubʼiʼ La Atalaya che kuchʼij jun hora, chiʼ kbʼan wariʼ, ri e kʼo pa ri riqbʼal ibʼ kekunik kkibʼij ri kkichomaj chirij ri kʼutunem rech La Atalaya. Wajun etaʼmanik riʼ kojutoʼ rech kqabʼan pa ri qakʼaslemal ri kubʼij ri Loqʼalaj Pixabʼ. Pa jujun chike ri e 110.000 congregaciones pa ronojel ri uwach Ulew, kketaʼmaj chirij wajun wuj riʼ.
Kojtoʼik rech kqetaʼmaj ukʼutik ri kubʼij ri Loqʼalaj Pixabʼ. Kqamulij qibʼ pa jun chi qʼij rech kb’an jun riqbʼal ibʼ pa oxibʼ jupuq ubʼiʼ Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos, che kesax pa e kʼutunem che rekʼam lo ri Wuj rech chak rech ri ikʼ. Ri nabʼe uchʼaqapil, Qʼinomal re ri Utzij ri Dios, kojutoʼ rech kqachʼobʼ ri kubʼij jujun taq texto rech ri Biblia che qasikʼim chi uwach. Ri jun chik, Chojux más utz ajtijabʼ chupam kyaʼ kʼutbʼal rech kojkunik kqatzijoj ri kubʼij ri Biblia kukʼ ri winaq. Kyaʼ pixabʼ chqe rech kojkun más che usikʼixik ri Biblia xuqujeʼ rech kojkunik kojchʼaw kukʼ ri winaq (1 Timoteo 4:13). Ri kʼisbʼal, Qakʼaslemal ri oj cristianos, kubʼij ri kqabʼan che ubʼanik ri upixabʼ ri Dios pa ronojel ri qakʼaslemal. Chupam kqʼaxax ri ktaʼik xuqujeʼ kyaʼ ubʼixik rech knimar ri qetaʼmabʼal chrij ri Biblia.
Qastzij wi, chiʼ katpe pa ri riqbʼal ibʼ, qas utz kawil riʼ ri kʼutunem rech ri Loqʼalaj Pixabʼ che tijan kyaʼik (Isaías 54:13).
¿Jas kbʼan pa kiriqbʼal ibʼ ri testigos rech Jehová?
¿Jachin chike riqbʼal ibʼ kawaj katbʼe wi?
-
-
¿Jasche utz kqabʼan bʼi che qibʼ chiʼ kojbʼe pa ri riqbʼal ibʼ?¿E Jachin Tijan Kkibʼan ri kraj ri Jehová kimik?
-
-
KʼUTUNEM 8
¿Jasche utz kqabʼan bʼi che qibʼ chiʼ kojbʼe pa ri riqbʼal ibʼ?
Islandia
México
Guinea-Bissau
Filipinas
¿La awilom pa ri e wachbʼal rech wajun wuj riʼ ri utz ubʼanik ri katzʼyaq ri testigos rech Jehová kikojom bʼik chiʼ kebʼe pa ri kiriqbʼal ibʼ? ¿Jasche sibʼalaj nim kqil wi ri kqabʼan che ukojik ri qatzʼyaq xuqujeʼ che ri kqabʼan bʼi che qibʼ?
Kukʼutu che nim kqil wi ri Ajawaxel. Qastzij wi che ri Ajawaxel xaq xiw ta kril ri kqakojo (1 Samuel 16:7). Tekʼuriʼ, chiʼ kqamulij qibʼ rech kqaya uqʼij, ri kqaj rukʼ ronojel qanimaʼ are che kqakʼutu che nim kqil ri Ajawaxel xuqujeʼ ri e qachalal. We kojbʼe chuwach jun ajqʼatal tzij, rumal che nim ubʼanik, utz ri kqabʼan bʼi che qibʼ. Xaq junam, chiʼ utz kqabʼan bʼi che qibʼ chiʼ kojbʼe pa ri riqbʼal ibʼ kqakʼutu che sibʼalaj nim kqil ri «Qʼatal Tzij puwiʼ ronojel ri uwach Ulew», ri Ajawaxel Jehová, xuqujeʼ che nim kqil wi ri lugar jachiʼ kqaqʼijilaj wi (Génesis 18:25).
Kukʼut ri qabʼantajik. Ri Loqʼalaj Pixabʼ kubʼij chike ri cristianos che kkikoj ri katzʼyaq «rukʼ jikomal» (1 Timoteo 2:9, 10). Ukojik ri qatzʼyaq «rukʼ jikomal» kraj kubʼij che kqakoj ta atzʼyaq che kubʼano che konojel ri winaq xaq kekaʼy che rumal che paqal rajil o rumal che kuqʼalajisaj ri bʼaqil. Xuqujeʼ, ukʼutik «jikomal» kojutoʼ rech utz uchaʼik ri qatzʼyaq kqabʼano are ta kqakoj atzʼyaq che choʼlik, tzʼil o utz ta kkaʼyik. Rukʼ wa täq pixabʼ riʼ kuya kqachaʼ ri utz kqilo. Rajawaxik täj kʼo kqabʼij, rukʼ ri qabʼantajik kqakʼutu che sibʼalaj jeʼlik ri utijonik ri Qakolonel xuqujeʼ kuya uqʼij ri Ajawaxel (Tito 2:10; 1 Pedro 2:12). Chiʼ utz kqabʼan che qibʼ chiʼ kojbʼe pa ri riqbʼal ibʼ ktobʼan chike nikʼaj chik chirij ri kkibʼan che rilik ri qʼijilanik che ri Jehová.
Xaq mayaʼo che ri atzʼyaq kubʼano che katbʼe ta pa ri riqbʼal ibʼ. Ri qatzʼyaq rajawaxik täj che sibʼalaj paqal rajil rech saq xuqujeʼ utz kkaʼyik.
¿Jasche sibʼalaj rajawaxik che utz kqabʼan che qibʼ chiʼ kqaya qʼijilanik che ri Ajawaxel?
¿Jas pixabʼ kojutoʼ chiʼ kqachaʼ ri atzʼyaq kqakojo xuqujeʼ ri kqabʼan che qibʼ?
-
-
¿Jas utz kqabʼan rukʼ ri wuj che kkoj pa ri riqbʼal ibʼ pa qachoch?¿E Jachin Tijan Kkibʼan ri kraj ri Jehová kimik?
-
-
KʼUTUNEM 9
¿Jas utz kqabʼan rukʼ ri wuj che kkoj pa ri riqbʼal ibʼ pa qachoch?
Camboya
Ucrania
We tijan kawetaʼmaj chirij ri Loqʼalaj Pixabʼ rukʼ jun testigo rech Jehová, qastzij wi chiʼ majaʼ kopan pa awachoch kasikʼij uwach ri wuj rech kawilo ri kʼo chupam. Are utz che je kqabʼan wariʼ chiʼ majaʼ kojbʼe pa ri riqbʼal ibʼ rech kʼo kʼi kqetaʼmaj. Chiʼ amaqʼel kqabʼano kqariq utzilal.
Chachomaj jachiʼ xuqujeʼ jampaʼ kawetaʼmaj chirij ri Loqʼalaj Pixabʼ. ¿Jampaʼ qas katkunik katchoman chirij ri kasikʼij? ¿La are aqʼabʼil, chiʼ majaʼ kamaj ri achak o chiʼ más chaqʼabʼ chik, chiʼ e warinaq chi ri akʼalabʼ? Xuqujeʼ pa neʼ katkun täj kawetaʼmaj chirij ri Loqʼalaj Pixabʼ pa naj tiempo, chachomaj jampaʼ tiempo kataso rech kawetaʼmaj chirij ri Loqʼalaj Pixabʼ xuqujeʼ chawilaʼ che kʼot katusacho. Chatzukuj jun lugar jachiʼ kuya wi katchoman chirij ri tijan kasikʼij, chawesaj ronojel ri jastaq che weneʼ kubʼano che katchoman chirij nikʼaj chik jastaq, chachupu ri radio, ri televisión, xuqujeʼ ri teléfono. Chiʼ kabʼan achʼawem chiʼ kamaj retaʼmaxik chirij ri Loqʼalaj Pixabʼ kuya ri tobʼanik chawe rech katchoman ta chirij ri jastaq che kbʼan ronojel qʼij rech katkunik katchoman chirij ri Utzij ri Ajawaxel (Filipenses 4:6, 7).
Chajuchʼu ri wuj rech chaya ubʼixik ri xawetaʼmaj. Nabʼe, chawilaʼ ri kukʼut ri kʼutunem. Chatchoman chirij ri ubʼiʼ ri kʼutunem, chawilaʼ ri kraj kubʼij ri ubʼiʼ ri jupuq chʼaqapil rukʼ ri tijan kawetaʼmaj, chawilaʼ ri wachbʼal xuqujeʼ ri preguntas che kuya ubʼixik chirij ri tijan kukʼut ri kʼutunem. Tekʼuriʼ chasikʼij ri chʼaqapil, xuqujeʼ chatzukuj ri kyaʼ ubʼixik chirij ri kutaʼ ri wuj chawe. Chatzukuj xuqujeʼ chasikʼij ri textos, xuqujeʼ chachomaj jasche xekoj pa ri kʼutunem (Hechos 17:11). Chiʼ katkunik kaya ubʼixik chirij ri kutaʼ ri wuj chawe, chajuchʼu kebʼ oxibʼ tzij rech ri chʼaqapil rech kpe pa ajolom ri rajawaxik kabʼij chirij. Tekʼuriʼ, pa ri riqbʼal ibʼ, we kawaj, katkunik kawalijisaj ri aqʼabʼ rech kabʼij kebʼ oxibʼ atzij chirij ri ktaʼik.
Chiʼ kawil ri jalajoj jastaq che kil pa ri riqbʼal ibʼ ronojel semanas, tijan kaya kʼakʼ täq chomanik chupam ri «[a]qʼinomal» rech ri etaʼmanik chirij ri Loqʼalaj Pixabʼ (Mateo 13:51, 52).
¿Jas utz kabʼan pa awachoch rukʼ ri wuj chiʼ majaʼ katbʼe pa ri riqbʼal ibʼ?
¿Jas kabʼano rech katkunik kaya ubʼixik kebʼ oxibʼ atzij pa ri riqbʼal ibʼ?
-
-
¿Jas riʼ ri qʼijilanik pa ri familia?¿E Jachin Tijan Kkibʼan ri kraj ri Jehová kimik?
-
-
KʼUTUNEM 10
¿Jas riʼ ri qʼijilanik pa ri familia?
Corea del Sur
Brasil
Australia
Guinea
Umajom lo ojer, Jehová kraj che ri familia kkimulij kibʼ rech kkibʼan ko che ri kikojonik rukʼ xuqujeʼ rech kʼo utzilal che kixoʼl e areʼ (Deuteronomio 6:6, 7). Are wariʼ ri rumal che ri testigos rech Jehová jumul pa ri semana kkimulij kibʼ rech kkiya uqʼij ri Ajawaxel pa kachoch chiʼ kkibʼan wariʼ kkibʼan rukʼ kikotemal rukʼ ta xibʼiribʼ are kkil ri kajwataj chike. We atukel, katkunik kanimarisaj ri awachilanik rukʼ ri Ajawaxel chiʼ kawetaʼmaj chirij jun kʼutunem che at katchowik.
Kubʼano che kojqebʼ rukʼ ri Jehová. «Chixqebʼ rukʼ ri Dios, ri areʼ xuqujeʼ kaqebʼ na iwukʼ» (Santiago 4:8). Qas kqetaʼmaj uwach ri Jehová chiʼ kqetaʼmaj chirij ri e ubʼantajik xuqujeʼ ri kubʼan chuwach jun jastaq kqetaʼmaj wariʼ chiʼ kqasikʼij ri Utzij. Jun chike ri umajik uyaʼik uqʼij ri Ajawaxel pa ri familia che kʼäx ta ubʼanik are usikʼixik uwach ri Loqʼalaj Pixabʼ rech konojel kkito, weneʼ are ri kubʼij ri cholajil rech ri riqbʼal ibʼ Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal. Kuya kjach ri e chʼaqapil rech ri Loqʼalaj Pixabʼ chkiwach jujun chike ri e kʼo pa ri familia rech kkisikʼij tekʼuriʼ kekunik kkibʼij rukʼ kebʼ oxibʼ tzij ri xketaʼmaj chirij ri Utzij ri Ajawaxel.
Kojutoʼ rech kojqebʼ rukʼ ri qafamilia. Ri e kʼulaj, ri tat nan kukʼ ri e kalkʼwal, kubʼan nim ri kachilanik chkixoʼl chiʼ kketaʼmaj chirij ri Loqʼalaj Pixabʼ pa ri familia. Rajawaxik che wariʼ kuya utzilal chike, kikotemal xuqujeʼ che konojel kkeyeʼj ronojel semanas. Rumal ri kijunabʼ ri alkʼwalabʼ, ri tat nan kekunik kkichaʼ kʼutunem che e kʼo pa ri wuj La Atalaya xuqujeʼ ¡Despertad! o pa Internet, jw.org/quc, xuqujeʼ kekunik kechʼaw chirij jun kʼäx che tijan kkiriq ri e kalkʼwal xuqujeʼ ri rajawaxik kkibʼan chuwach. Utz che kkil ri programa rech ri televisión pa JW Broadcasting (tv.jw.org) xuqujeʼ chiʼ kkʼisik utz che ketzijon chrij. Xuqujeʼ kekunik kkitijoj kibʼ che ri bʼixonem che kkoj pa ri riqbʼal ibʼ xuqujeʼ weneʼ kʼo kkitijo chiʼ kkikʼis ri qʼijilanik pa ri familia.
Chiʼ kkibʼan waʼ ronojel semanas che kkiya uqʼij ri Jehová kubʼano che ronojel ri familia utz kkilo kkisikʼij uwach ri Utzij ri Ajawaxel tekʼuriʼ ri Ajawaxel, kuya sibʼalaj nim tewchibʼal chike rumal ri kkibʼano (Salmo 1:1-3).
¿Jasche kqatas qatiempo rech kqaya uqʼij ri Ajawaxel pa ri familia?
¿Jas kekunik kkibʼan ri tat nan rech ri uqʼijilaxik ri Ajawaxel pa ri familia kuya kikotemal chike konojel?
-
-
¿Jasche kojbʼe pa ri nimaʼq täq riqbʼal ibʼ?¿E Jachin Tijan Kkibʼan ri kraj ri Jehová kimik?
-
-
KʼUTUNEM 11
¿Jasche kojbʼe pa ri nimaʼq täq riqbʼal ibʼ?
México
Alemania
Botsuana
Nicaragua
Italia
¿Jasche sibʼalaj kekikot ri winaq? Rumal che e kʼo pa jun chike ri nimaʼq täq riqbʼal ibʼ. Junam rukʼ ri ojer e upatanel ri Ajawaxel, xbʼix chike che kkimulij kibʼ oxibʼ mul pa jun junabʼ, öj xuqujeʼ sibʼalaj kqaj kqamulij qibʼ pa nimaʼq täq riqbʼal ibʼ (Deuteronomio 16:16). Ronojel täq junabʼ, kbʼan oxibʼ nimaʼq täq riqbʼal ibʼ: kebʼ nim riqbʼal ibʼ rech circuito rech jun qʼij, ri jun chik rech oxibʼ qʼij. ¿Jas utzilal kuya wa täq riqbʼal ibʼ riʼ chaqe?
Kuya kichoqʼabʼ konojel ri cristianos. Junam kukʼ ri israelitas sibʼalaj xekikotik chiʼ xkiya uqʼij ri Jehová «pa täq ri mulin ibʼ», xuqujeʼ öj sibʼalaj kojkikotik chiʼ kqaya uqʼij ri Jehová pa ri nimaʼq täq riqbʼal ibʼ (Salmo 26:12, TW; 111:1). Wa täq riqbʼal ibʼ riʼ kkibʼano che kqetaʼmaj kiwach xuqujeʼ keqachilaj testigos rech Jehová rech nikʼaj chik congregaciones xuqujeʼ weneʼ rech nikʼaj chik tinamit. Pa unikʼajil ri qʼij, kqatij qawa pa ri lugar jachiʼ kbʼan wi ri nim riqbʼal ibʼ, wariʼ kubʼano che qʼalaj che kʼo achilanik chqaxoʼl pa ri qakojonik (Hechos 2:42). Chilaʼ kqil wi ri qas loqʼoqʼenik kʼo chkixoʼl konojel ri e «qachalal» pa ronojel ri uwach Ulew (1 Pedro 2:17).
Kkibʼano che kqetaʼmaj chirij ri Ajawaxel. Ri israelitas xuqujeʼ sibʼalaj xekikotik chiʼ «xkichʼobʼ kʼut ri e tijom wi» chirij ri Loqʼalaj Pixabʼ (Nehemías 8:8, 12). Öj xuqujeʼ sibʼalaj nim kqil ri kukʼut ri Loqʼalaj Pixabʼ che kyaʼ ubʼixik pa ri nim riqbʼal ibʼ. Ri kʼutunem che kyaʼ pa ri nim riqbʼal ibʼ esam pa ri Loqʼalaj Pixabʼ. Chiʼ kyaʼ ri jalajoj täq chʼabʼal xuqujeʼ ri e kʼutbʼal kqetaʼmaj jas ri kraj ri Ajawaxel kqabʼan pa ri qakʼaslemal. Chiʼ kqata ri kibʼanom ri nikʼaj chik pa ri kikʼaslemal rech kichʼijom ri kʼaxkʼolil rech wa kʼaxalaj täq qʼij riʼ rech kkibʼan sukʼ chuwach ri Ajawaxel kuya qachoqʼabʼ. Pa ri nim riqbʼal ibʼ rech oxibʼ qʼij, kyaʼ kʼutbʼal chirij ri xkibʼan ri winaq ojer xuqujeʼ kukʼut chqawach ri rajawaxik kqabʼan pa ri qakʼaslemal kimik. Pa jujun chike ri nimaʼq riqbʼal ibʼ, kbʼan kiqasanjaʼ ri kkaj kkikʼutu che xkijach ri kikʼaslemal che ri Ajawaxel.
¿Jasche ri nimaʼq täq riqbʼal ibʼ sibʼalaj kkiya kikotemal?
¿Jas utzilal kariqo we katbʼe pa jun nim riqbʼal ibʼ?
-
-
¿Jas kbʼan che utzijoxik ri utzalaj täq tzij chirij ri Ajawbʼal?¿E Jachin Tijan Kkibʼan ri kraj ri Jehová kimik?
-
-
KʼUTUNEM 12
¿Jas kbʼan che utzijoxik ri utzalaj täq tzij chirij ri Ajawbʼal?
España
Bielorrusia
Hong Kong
Perú
Kebʼ oxibʼ qʼij nabʼe chuwach ri ukamikal, ri Jesús xubʼij: «We utzalaj täq tzij riʼ re ri Rajawibʼal ri Dios katzijox na pa ronojel ri uwach ulew. Jeriʼ kaqʼalajisax ri utzalaj täq tzij chkiwach konojel nimaʼq täq tinimit ri kʼo cho ronojel ri uwach ulew. Kʼate riʼ, kape ri kʼisbʼal» (Mateo 24:14). Tekʼuriʼ, ¿jas kbʼan che ubʼanik ri chak rech ubʼixik ri utzalaj täq tzij pa ronojel ri uwach Ulew? Are ubʼanik qe junam che xubʼan ri Jesús chiʼ xkʼejeʼ cho ri uwach Ulew (Lucas 8:1).
Kojtzijon kukʼ ri winaq cho kachoch. Jesús xeʼutijoj ri e rajtijoxelabʼ rech kkiya ubʼixik ri utzalaj täq tzij cho täq ja (Mateo 10:11-13; Hechos 5:42; 20:20). Chike ri nabʼe ajtijoxelabʼ riʼ che xkiya ubʼixik ri utzalaj täq tzij xyaʼ ubʼixik chike jachiʼ kkiya wi ubʼixik (Mateo 10:5, 6; 2 Corintios 10:13). Xaq junam, kimik, ri lugar jachiʼ kqaya wi ubʼixik ri utzalaj täq tzij qas utz ujachik bʼanom, xuqujeʼ ronojel ri congregaciones ketaʼm jachiʼ kkiya wi ubʼixik ri utzalaj täq tzij. Wariʼ kubʼano che kojkunik kqabʼan ri taqonik che xuya kan ri Jesús rech tzʼaqat kqabʼan che «utzijoxik chke ri winaq» ri utzalaj täq tzij (Hechos 10:42).
Kqakoj qachoqʼabʼ rech keqariq ri winaq. Jesús xuya ri kʼutbʼal chiʼ xuya ubʼixik ri utzalaj täq tzij pa lugar jachiʼ e kʼo wi kʼi winaq jun kʼutbʼal chuchiʼ ri plo o chuchiʼ jun kʼwaʼ rech komon (Marcos 4:1; Juan 4:5-15). Öj xuqujeʼ kojchʼaw chirij ri Loqʼalaj Pixabʼ pa ronojel lugar: pa ri bʼe, pa kʼaybʼal, pa parques o pa teléfono. Xuqujeʼ chiʼ kojkunik kqaya ubʼixik chike ri qakʼulja, ri qachiʼl pa chak, ri qachiʼl pa tijobʼal xuqujeʼ chike ri qafamilia. Rumal waʼ sibʼalaj e kʼi winaq rech ronojel ri uwach Ulew kitom ri «utzijol ri ukolonik» ri Jehová (Salmo 96:2).
¿La achomam chirij jun winaq che kawaj kabʼij che ri utzalaj täq tzij rech ri Rajawbʼal ri Ajawaxel xuqujeʼ chirij ri kubʼan pa ri petinaq che ri uwach Ulew? Chabʼij we tzij riʼ rech kubʼsal kʼuʼx chike nikʼaj chik.
¿Jas «utzalaj täq tzij» rajawaxik kyaʼ ubʼixik?
¿Jas tijan kkibʼan ri testigos rech Jehová che ubʼanik ke junam che xubʼan ri Jesús chiʼ kkiya ubʼixik ri utzalaj täq tzij?
-
-
¿Jas riʼ ri precursor?¿E Jachin Tijan Kkibʼan ri kraj ri Jehová kimik?
-
-
KʼUTUNEM 13
¿Jas riʼ ri precursor?
Canadá
Cho taq ja
Etaʼmanik chirij ri Loqʼalaj Pixabʼ
Utijoxik ribʼ chirij ri Loqʼalaj Pixabʼ
Ri tzij «precursor» kʼi täq mul are kchʼaw chirij jun winaq che kukʼam kibʼe nikʼaj chik rech kebʼe pa jun lugar jachiʼ e bʼenaq ta wi ojer. Jesús xubʼan uchak jun precursor, chiʼ xtaq lo chuwach ri uwach Ulew rech kubʼan jun chak che nim ubʼantajik che kuya kikʼaslemal ri winaq xuqujeʼ rech kekolotaj kanoq (Mateo 20:28). Che wa täq qʼij riʼ, ri rajtijoxelabʼ kkibʼan ke junam che xubʼan areʼ kkikoj kʼi che ri kitiempo rech kkibʼan «tijoxelabʼ» (Mateo 28:19, 20). E kʼo jujun kitasom kitiempo rech kkichaplej ubʼanik ri chak rech precursor.
Jun precursor are jun winaq che kukoj kʼi horas che ubʼixik ri utzalaj täq tzij. Konojel ri testigos rech Jehová kkiya ubʼixik ri utzalaj täq tzij. Tekʼuriʼ, e kʼo jujun kitasom kitiempo rech kekunik kkibʼan 70 horas pa jun ikʼ rech kkiya ubʼixik ri utzalaj täq tzij, pa kaxlantzij kbʼix precursores regulares chike. Rech kekunik kkibʼan wariʼ, kʼi chike kkitzukuj jun kichak che kechakun ta ronojel ri qʼij. E kʼo jujun chike e chaʼom rech kkiya ubʼixik ri utzalaj täq tzij chirij ri Ajawbʼal pa täq lugar che sibʼalaj kʼo rajawaxik, ronojel ikʼ kkibʼan 130 horas o más, kbʼix precursores especiales chike. Ri precursores sibʼalaj kekikot rukʼ ri jastaq kʼo kukʼ, kikubʼsam kikʼuʼx chirij ri Jehová che areʼ kuya ri kajwataj chike (Mateo 6:31-33; 1 Timoteo 6:6-8). E kʼo jujun pa ri congregación, kekun täj che e precursores rech kʼi horas tekʼuriʼ kekunik kkibʼan 30 o 50 horas pa jun ikʼ chiʼ kkiya ubʼixik ri utzalaj täq tzij, kbʼix precursores auxiliares chike.
Rumal ri loqʼoqʼenik che ri Ajawaxel xuqujeʼ chike ri winaq kubʼan che jun winaq kubʼan precursor. Junam rukʼ ri Jesús, kqil kimik che e kʼo kʼi winaq kʼo ta kachilanik rukʼ ri Ajawaxel (Marcos 6:34). Tekʼuriʼ qetaʼmam che kojkunik keqatoʼ kimik, kojkunik kqaya kubʼsal kʼuʼx chike chirij ri petinaq. Ri loqʼoqʼenik chike ri ukʼulja kubʼan che jun precursor che sibʼalaj kuya ri utiempo xuqujeʼ ri uchoqʼabʼ rech nikʼaj chik kketaʼmaj chirij ri Jehová (Mateo 22:39; 1 Tesalonicenses 2:8). Ri kuriq rukʼ wariʼ, are che kubʼan ko ri ukojonik, knimar ri rachilanik rukʼ ri Ajawaxel xuqujeʼ kuriq kikotemal (Hechos 20:35).
¿Jas kubʼan jun precursor?
¿Jasche jujun e precursores rech kʼi täq horas?
-
-
¿Jas uchak jun misionero?¿E Jachin Tijan Kkibʼan ri kraj ri Jehová kimik?
-
-
KʼUTUNEM 14
¿Jas Tijobʼal kyaʼ chke ri Precursores?
Estados Unidos
Tijobʼal rech Galaad (Patterson, Nueva York)
Panamá
Pa kʼi junabʼ ilom che ri e testigos rech Jehová kkiya tijobʼal chrij ri Utzij ri Dios. Kkiya tijobʼal che nim ubʼanik chke ri kkikoj ronojel ri kikʼaslemal che utzijoxik ri utzij ri Dios rech kekunik kkikʼis ri kichak (2 Timoteo 4:5).
Tijobʼal rech ri Chak rech Precursor. Chiʼ kukʼis ri nabʼe junabʼ che precursor ri qachalal kkunik kbʼe pa ri tijobʼal rech waqibʼ qʼij che kyaʼ pa jun Ja rech Ajawbʼal che kʼo naqaj che. Rech ri precursor kubʼan nim ri rachilanik rukʼ ri Jehová, kubʼan más utz ri uchak xuqujeʼ kuya ta kan ri uchak che ri Dios.
Tijobʼal chke ri kkiya ubʼixik ri Ajawbʼal. Wajun tijobʼal riʼ rech kebʼ ikʼ bʼanom rech ketijox precursores che kʼi chi junabʼ tajin kechakunik che kkaj kkiya kan kachoch rech kebʼe chi pa jun lugar rech sibʼalaj ketobʼanik. E areʼ kkibʼij: «In kʼolik riʼ. Chinataqaʼ la bʼik». Junam rukʼ ri Jesús che are ri nimalaj ajchak rech ri Dios che xkʼojiʼ pa ri uwach Ulew (Isaías 6:8; Juan 7:29). Rajawaxik kukʼam kiwach chrij ri kikʼaslemal ri winaq. Ri kkibʼano, ri lugar, xuqujeʼ chrij ri ktijowik che weneʼ xaq ta junam rukʼ ri e naqʼtal wi. Weneʼ rajawaxik kketaʼmaj jun chi chʼabʼal. Wajun tijobʼal riʼ keʼutoʼ qachalal achijabʼ, ixoqibʼ che e kʼulan taj xuqujeʼ e kʼulaj, che kʼo 23 kijunabʼ kopan pa 65 rech kkʼojiʼ kibʼantajik che rajawaxik chke pa ri kichak xuqujeʼ rech kekunik kkibʼan más pa ri utinamit ri Dios.
Tijobʼal rech Galaad rech ri Watchtower. Pa ri chʼabʼal hebreo, ri tzij «Galaad» kraj kubʼij «etal rech kʼutbʼal». Xuchaplej lo pa ri junabʼ 1943 más che 8.000 misioneros che e bʼenaq pa ri Tijobʼal rech Galaad e taqom bʼi che ubʼixik chrij ri Utzij ri Dios pa taq ri tinamit che «e kʼo sibʼalaj naj» (Hechos 13:47). Chiʼ xeʼopan ri nabʼe misioneros pa Perú kʼo ta nijun congregación kʼo chilaʼ. Are kʼu kimik kʼo más che 1.000 congregaciones pa wajun tinamit riʼ. Chiʼ ri misioneros xeʼopan pa ri tinamit Japón kopan ta pa lajuj Testigos; kimik e kʼo chi más che 200.000. Pa jobʼ ikʼ ri tijoxelabʼ kkinikʼoj ri Utzij ri Dios. Ri qachalal che e precursores especiales, misioneros, betelitas xuqujeʼ ajsolinelabʼ rech circuito kesikʼixik rech kebʼe pa wajun tijobʼal riʼ. Wajun tijobʼal riʼ kubʼan chke ri qachalal kkiya más uchuqʼabʼ ri chak pa ronojel uwach Ulew.
¿Jasche kbʼan ri Tijobʼal kech ri Precursores?
¿Jachin kekunik kebʼe pa ri Tijobʼal chke ri kkiya ubʼixik ri Ajawbʼal?
-