UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET Watchtower
Watchtower
UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET
Quiché
'
  • '
  • ä
  • Ä
  • BIBLIA
  • E WUJ
  • E RIQB'AL IB'
  • od kʼutunem 2 e uxaq 12-16
  • Chqanimaj ri taqanik kʼo pa uqʼabʼ ri Cristo

K'o ta video che wajun kʼutunem ri'.

Chakuyu' qamak, ri video ktziji' taj.

  • Chqanimaj ri taqanik kʼo pa uqʼabʼ ri Cristo
  • Rukʼ cholajil kqabʼan ri kraj ri Jehová
  • Subtítulo
  • RI EQELEʼN CHE YAʼOM PA UQʼABʼ
  • ¿JAS KQABʼAN CHE UKʼUTIK CHE NIM KQIL RI TAQANIK CHE KʼO PA UQʼABʼ?
Rukʼ cholajil kqabʼan ri kraj ri Jehová
od kʼutunem 2 e uxaq 12-16

KʼUTUNEM 2

Chqanimaj ri taqanik kʼo pa uqʼabʼ ri Cristo

«ARE taq xchapletaj ubʼanik ronojel ri kʼolik, ri Dios xubʼan ri kaj ulew» y xrilo «chi ronojel ri ubʼanom sibʼalaj utz xelik» (Gén. 1:1, 31). Are chiʼ xeʼubʼan ri winaq, Jehová xraj che kkiriq utzilal. Are kʼu, are chiʼ ri Adán y ri Eva xemakunik, xkʼextaj waʼ jastaq riʼ, are kʼu xkanaj ta kan chilaʼ. Ri kraj ri Jehová are che ri e winaq kekikotik. Areʼ xubʼij che ri e kalkʼwal ri Adán y ri Eva che kenimanik, ketzoqopitaj na y che ri qastzij kojonem kbʼan chi na utz che y che ksachisax uwach ri Satanás y ri jastaq che kʼo pa uqʼabʼ (Gén. 3:15). Ronojel kubʼan chi na jas ri uchomam ri Dios ojer kanoq. Rech kubʼan wariʼ, ri Jehová xukoj ri Jesucristo, ri uKʼojol (1 Juan 3:8). Rumal laʼ, nim upatan che kojniman che ri taqanik che yaʼom pa uqʼabʼ ri Cristo (Hech. 4:12; Filip. 2:9, 11).

RI EQELEʼN CHE YAʼOM PA UQʼABʼ

2 Ri Jehová uyaʼom pa uqʼabʼ ri Cristo jalajoj taq eqeleʼn: are kolonel ke ri e winaq, Kinimal ri e Kojol tabʼal toqʼobʼ, Kʼamal bʼe re ri congregación y kimik Qʼatal tzij chik re ri uQʼatbʼal tzij ri Dios. Are chiʼ kojchoman chrij ri jalajoj taq eqeleʼn che yaʼom pa uqʼabʼ qas nim kqil ri ubʼanom ri Jehová pa qawiʼ y kkʼiy más ri qaloqʼoqʼebʼal chrij ri Cristo. ¿Jas ubʼanik waʼ taq eqeleʼn riʼ? Chqilaʼ ri kuyaʼ ubʼixik ri Biblia.

Ri Jesús are ri winaq che más nim ubʼanik che kukoj ri Jehová rech kubʼan ronojel ri kraj

3 Ri Cristo are ri kikolonel ri e winaq. Xuya «ri ukʼaslemal che kitorik kʼiʼalaj winaq» (Mat. 20:28). Are chiʼ xkʼojiʼ pa ri uwach Ulew, xuqʼalajisaj che ri e winaq che kenimanik, kekunik keʼux chi jumul rachiʼl ri Dios rumal ri tojbʼal mak che xuya (Juan 14:6). Xaq xiw taj che xuya kan jun utz kʼutbʼal rukʼ ri utz taq ubʼantajik. Are ri winaq che más nim ubʼanik che kukoj ri Jehová rech kubʼan ronojel ri kraj. Xaq xiw ri areʼ kkunik kojutoʼ rech kojux rachiʼl ri Dios (Hech. 5:31; 2 Cor. 5:18, 19). Rumal ri ukamikal y ri ukʼastajibʼal, ri upatanelabʼ ri Jehová kojkunik kqariq ri tewchibʼal che kuya ri uQʼatbʼal tzij ri Dios.

4 Ri Cristo are ri Kinimal Kojol tabʼal toqʼobʼ. Rumal ri areʼ kuya ksachisax ri qamak y kojux rachiʼl ri Dios. ¡Sibʼalaj kojkikotik rumal che areʼ retaʼm ri kqaqʼaxej y kel ukʼuʼx chqe! Are ri qas taqal che che kubʼan wariʼ rumal che, «xtaqchiʼx che ronojel uwach kʼambʼejenik je jas ri uj, man xmakun ta kʼut». Ri apóstol Pablo xubʼij chke ri kekojon chrij ri Jesús che kkikʼam ri toqʼobʼ che kuya ri Dios chke rumal che ri Jesús are ri Kinimal ri Kojol tabʼal toqʼobʼ pa kiwiʼ. Xubʼij: «Maqaxeʼj bʼa qibʼ, chujqebʼ chuwach ri tem re ajawibʼal rech ri utoqʼobʼ ri Dios, rech ri areʼ kel ukʼuʼx chqe, kubʼan toqʼobʼ chqe che qatoʼik pa ri qʼij ri rajawaxik na chqe» (Heb. 4:14-16; 1 Juan 2:2).

5 Jun chi reqeleʼn ri Jesús, are che areʼ ri Kʼamal bʼe puwiʼ ri congregación. Rumal laʼ, ri oj cristianos rajawaxik taj che xa jun winaq ktaqan pa qawiʼ. Rech kukʼam ubʼe ri congregación, ri Jesús kukoj ri uxlabʼixel xuqujeʼ achijabʼ rech kekiyuqʼuj «ri jumulaj chij re ri Dios» (1 Ped. 5:2, 3; Heb. 13:17). Ri Jehová ubʼim wariʼ chrij ri Jesús: «In xinkoj ri areʼ jachaʼ che qʼalajisanel chke ri nimaʼq taq tinamit, xinkoj che kʼamal bʼe xuqujeʼ che yaʼl kinoʼj taq ri tinamit» (Is. 55:4). Rumal laʼ, ri Jesús xubʼij wariʼ chke ri utijoxelabʼ: «Xuqujeʼ miwaj chi kbʼix kʼamal taq bʼe chiwe. Rumal rech chi xa jun ri Kʼamal ibʼe, are ri Cristo» (Mat. 23:10).

6 Ri Jesús kraj kojutoʼo, rumal laʼ xubʼij: «Tisaj wukʼ, iwonojel ri ix kosinaq, iwonojel ri kʼo iweqaʼn. Kinya kʼu na uxlanem chiwe. Chikʼamowaj ri weqabʼal ri kinya chiwij, chiwetaʼmaj iwe wukʼ, chi in kochʼonel xuqujeʼ machʼal ri wanimaʼ; kiriq kʼu na uxlanem che ri iwanimaʼ. Are kʼu ri weqabʼal chʼuchʼuj, ri weqaʼn man al taj» (Mat. 11:28-30). Ri Jesucristo junam rukʼ ri uTat, are jun utzalaj ajyuqʼ. Rukʼ utzilal kukʼam ubʼe ri congregación y ri e kʼo pa ri congregación sibʼalaj kekikotik (Is. 40:11; Juan 10:11).

7 Pa ri nabʼe carta che xutaq ri apóstol Pablo chke ri qachalal re Corinto, xchʼaw chrij jun chi eqeleʼn che ri Dios uyaʼom che ri Jesús, xubʼij: «Kataqan na ri areʼ puwiʼ ronojel, kʼa keʼuya na konojel ri ukʼulel chuxeʼ ri raqan» «kʼateʼ riʼ xuqujeʼ ri Kʼojolaxel kuyaʼ na ribʼ pa taqik che ri Tataxel ri xeyoʼw konojel ri jastaq pa taqik che ri areʼ, rech ri Dios kux na ronojel, puwiʼ ronojel» (1 Cor. 15:25, 28). Chnaʼtaj chqe che ri Jesús are ri nabʼe jastaq che xbʼan rumal ri Jehová y che xtobʼan che ubʼanik ronojel ri jastaq (Prov. 8:22-31). Are chiʼ ri Dios xutaq lo ri Jesús cho ri uwach Ulew, ri areʼ amaqʼel xunimaj ri xubʼij ri uTat kʼa pa ri ukamikal (Juan 4:34; 15:10). Rumal laʼ, xwalajisax rumal ri Dios y xyaʼ taqanik pa uqʼabʼ rech kux Qʼatal tzij pa ri uQʼatbʼal tzij ri Dios (Hech. 2:32-36). Xuqujeʼ xyaʼ chi jun eqeleʼn che. Naj ta chi kraj che kukʼam na kibʼe jun jupuq ángeles che kʼo nim kichuqʼabʼ rech kkisachisaj kiwach konojel ri qʼatbʼal tzij y ri kʼaxkʼolil che kʼo pa ri uwach Ulew (Prov. 2:21, 22; 2 Tes. 1:6-9; Apoc. 19:11-21; 20:1-3). Rumal wariʼ, xa jun qʼatbʼal tzij kuqʼat na tzij pa uwiʼ ronojel ri uwach Ulew: ri uQʼatbʼal tzij ri Dios pa ri kaj, rumal ri Cristo (Apoc. 11:15).

¿JAS KQABʼAN CHE UKʼUTIK CHE NIM KQIL RI TAQANIK CHE KʼO PA UQʼABʼ?

8 Ri Jesucristo, tzʼaqat ronojel ri kubʼano. Ri Jehová uyaʼom ri eqeleʼn pa uqʼabʼ rech kojuchajij. Rech kqariq ri utzilal che kuya ri Jesús rumal che are kkʼamow ubʼe ri congregación rukʼ loqʼoqʼebʼal, rajawaxik che kqaya ta kan ri Jehová y kqanimaj ronojel ri kubʼij.

9 Ri nabʼe taq cristianos xkinimaj ronojel ri utaqanik ri Jesús rukʼ ronojel kanimaʼ. Y xkikʼut wariʼ are chiʼ pa junamam xechakunik y amaqʼel xkibʼan ri pixabʼ xyaʼ chke rumal ri utobʼanik ri uxlabʼixel (Hech. 15:12-21). Rumal laʼ ri apóstol Pablo xuqʼalajisaj wariʼ are chiʼ xubʼij: «Xaneʼ chqabʼij ri qastzij rukʼ loqʼoqʼebʼal kʼuʼx, jeriʼ chujkʼiy bʼaʼ pa ronojel, pa ri Cristo, ri areʼ ri jolomaj. Rumal kʼut ri Cristo, ronojel ri cuerpo, nukʼutalik xuqujeʼ konojel ri e utzʼaqatil xaq jun kʼo wi junam; are taq kʼu ri jujun utzʼaqatil utz kechakunik, ronojel tajin kkʼiyik tajin ktzʼaqat pa loqʼoqʼebʼal kʼuxaj» (Efes. 4:15, 16).

10 Are chiʼ qonojel kqaya ri qatobʼanik y kqanimaj ri kubʼij ri Cristo, kkʼiy ri congregación. Xuqujeʼ kʼo nim loqʼoqʼebʼal, ri kbʼanow jun chqe «pa jun tzʼaqatalaj chomanik» (Col. 3:14; 1 Cor. 12:14-26).

11 Ronojel ri jastaq che kʼulmatajinaq pa ri uwach Ulew pa taq ri qaqʼij kukʼutu che ri Jesús xux Qʼatal tzij re ri uQʼatbʼal tzij ri Dios pa ri junabʼ 1914. Kimik ri areʼ tajin chi kuqʼat tzij chkixoʼl ri e ukʼulel (Sal. 2:1-12; 110:1, 2). ¿Jas kubʼan wariʼ pa ri qakʼaslemal? Naj ta chi kraj che ri Jesús kukʼajisaj kiwach ri ukʼulel, y jeriʼ ri areʼ kuqʼalajisaj che are Qʼatal tzij pa kiwiʼ ri e qʼatal taq tzij y Ajaw pa kiwiʼ ri ajawibʼ (Apoc. 11:15; 12:10; 19:16). Je wariʼ, ri Jehová kutzʼaqatisaj ri xutzujuj are chiʼ e makunaq chi ri Adán y ri Eva pa ri kotzʼiʼjalaj Edén y kuya na ri jeʼlikalaj kʼaslemal chke ri e kʼo pa ri rikiqʼabʼ ri Cristo (Mat. 25:34). ¿La mat qastzij che sibʼalaj kojkikotik rumal che are ri Jesucristo ktaqan pa qawiʼ? Rumal laʼ, chojchakun pa junamam pa ri congregación, chuxeʼ ri utaqanik ri nimalaj kʼamal qabʼe, ri Cristo.

    E wuj pa quiché (1993-2025)
    Uk'isik sesión
    Umajixik sesión
    • Quiché
    • Chataqa b'ik
    • Ri qas utz kawilo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ri kta' chawe rech kakojo
    • Keta'max ta ri xatz'ib'aj
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Umajixik sesión
    Chataqa b'ik