LEKTIONA 06
Konestar was o djipen?
O “Dewel kras o bolepen un i phub, un lauter, hoi koi pre hi” (Bitchepangre 17:24). Patseh tu kowa? Bud patsenn, kai was o djipen dran i bari explosiona an o bolepen. Tchomone wawar wals kowa, te lams maro djipen o Deblestar. Doleske hunte putchas: Hoske das o Jehowah men o djipen?a An i bibla hatsah, hoske job kamas, kai djiwah un hoske mer ap kowa, hoi i bibla penella, nai patsah.
1. Har was halauter an o bolepen kerdo?
I bibla penella: “Glan i rah rah tsiro kras o Dewel o bolepen un i phub” (1. Mose 1:1). Bud gosewe menshe penenn ninna, kai was o universo kerdo. Har kras o Dewel kowa? O Debleskro ducho hi i Jehoweskri soor, hoi job lella, te well tchomone kerdo — ko hi peskro swundo ducho. Jaake was o universo, i galaxie, i sierne un ninna kola bud planete kerdo (1. Mose 1:2).
2. Hoske kerdas o Dewel i phub?
O Jehowah “kras [i phub] gar jaake, te nai djiwell tchi koi pre. Na-a, job kras lat jaake, te well djipen ap late” (Jesaja 45:18). Job kras mari shukar phub jaake mishto, kai nai wah hake tsireske ap late khere (Dik pal an Jesaja 40:28; 42:5). Gosewe menshe penenn ninna pale un pale, kai mari phub har kek wawar planeta hi. Bis kanna hatsan le kek wawar planeta, kai dell halauter, hoi men djipaske hunte wella.
3. Hoske hin i menshe jaake har tchi wawar ap i phub?
Har o Jehowah i phub kerdas, kamas lo, te dell djipen. Jaake kerdas job i natura un i viechen. Palle kras job tchomone wawar: “O Dewel kras i menshen jaake har job hi” (Dik pal an 1. Mose 1:27). Doleske, kai ham jaake har job, nai sikrah mer an maro djipen i Debleskri shinia, jaake har kamlepen un tchatchepen. Job kras men ninna jaake, te nai anah mer menge shukar koowa pashel, har te rakras wawar tchipja un har te bashras. Hoi hi o barester, hoi krella, kai ham har tchi wawar ap i phub? Mer nai wah mala kolestar, kai halauter kras.
RODAS DUREDER
Kanna dikeh, ap hoi mer nai dikah, kai was o djipen kerdo un kai dell an kowa i logik, hoi i bibla penella, har halauter kerdo was. Ninna haiweh, hoi i latchi shinia i menshestar pral i Jehoweste sikrella.
4. O djipen was kerdo
Te wenn menshe sharemen, kai dikan pen tchomone an i natura tele, hawo sharepen hunte well koleske, kai kras o original? Te dikan o VIDEO, rakrenn khetne pral:
Hoi dikan pen menshe an i natura tele?
Hako kheer well jekestar kerdo. Un koon kras halauter an i natura? Dikenn pal an Hebrearja 3:4, un rakrenn khetne pral:
Pash hoi an i natura kreh tu bare jaka?
Dell kote i logik an kowa, kai was o universo un halauter, hoi kote hi, jekestar kerdo? Hoske peneh tu kowa?
Djinal tu kowa?
Ap jw.org nai hatseh tu pral kaja themra videos un artikle tel i rubrika “Koon kerdas kowa?” un “Hoi wawar penenna, har o djipen was”.
“Hako kheer well jekestar kerdo. Un kowa, kai lauter kras, hi o Dewel”
5. I biblakre laba pral kowa, har halauter kerdo was, hi tchatcho
An 1. Mose o kotar 1 penell i bibla, har o djipen un i phub kerdo wan. Nai patsah kowa? Hi kowa kokres i parmissa? Te dikan o VIDEO, rakrenn khetne pral:
Penell i bibla, kai was i phub un o djipen ap late an shob menshengre diwessa kerdo?
Dell kote i logik, kai was halauter kerdo, jaake har i bibla kowa penella? Hoske peneh tu kowa?
Dikenn pal an 1. Mose 1:1, un rakrenn khetne pral:
Gosewe menshe penenn, kai was o universo kerdo. Hatsell pes kowa an i bibla pale?
Bud patsenn, kai las o Dewel i evolutiona, te well o djipen kerdo. Dikenn pal an 1. Mose 1:21, 25, 27, un rakrenn khetne pral:
Penell i bibla, kai kras o Dewel jek tikni djidi forma, dran hoi i matcho, palle i viecho un palle i mensho was? His kowa jaake, kai kras job “hake” vieche?b
6. O mensho hi har tchi wawar ap i phub
Hoske kerdas o Dewel i menshe wawartchandes har i vieche? Dikenn pal an 1. Mose 1:26, un rakrenn khetne pral:
O Jehowah kerdas men jaake, har job hi. Jaake nai sikrah kamlepen un kai men i baro dji wawarenge hi. Hoi sikrell men kowa pral i Jehoweste?
BUD PENENNA: “Hoi i bibla pral kowa penella, har halauter kerdo was, hi i parmissa.”
Hoi penals tu? Hoske peneh tu kowa jaake?
HOI KATE PENLO WAS
O Jehowah kras o universo un hako djipen.
Hoi penals tu?
Hoi penell i bibla, har o universo kerdo was?
Kras o Dewel kokres jek tikni djidi forma, dran hoi o tselo djipen was? Oder kras job o tselo djipen?
Hoske hin i menshe har tchi wawar ap i phub?
BUDEDER
Kate hatseh, hawo shukar koowa an i natura sikrella, kai della jekes, kai kowa kerdas.
Dik, har i dad peskro tchaweske sikrella, har halauter kerdo was.
Kate djala pral ko putchepen: Harmonierell i evolutiona un an i bibla khetne?
“Las o Dewel i evolutiona, te nai well i natura un te nai wenn i vieche kerdo?” (I artikla online)
Kate nai drawereh, hoi experimente gosewe menshendar un kola fossile, hoi wan hatsedo sikerenna: Was o djipen kerdo? Was o djipen pestar kokres?
a An i lektiona 25 djala pral kowa, hoi i Debles i menshentsa ap i phub glan hi.
b An i bibla sikrell ko lab “hake” ap i bareder gruppa.