BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET
Sango
  • BIBLE
  • AMBETI
  • ABUNGBI
  • nwt Luc 1:1-24:53
  • Luc

Vidéo ayeke na yâ ti mbage ni so ape.

Pardon, mbeni kpale asi na ngoi ti zingo vidéo ni.

  • Luc
  • Mbeti ti Nzapa ti fini dunia
Mbeti ti Nzapa ti fini dunia
Luc

NZONI TËNË SO LUC ASÛ NA MBETI

1 So azo mingi atara ti bungbi na ti sû na mbeti tënë ti aye so asi na so e mä na bê dä biani,+ 2 gï tongana ti so azo so abâ aye ni na lê ti ala na tongo nda ni+ si ato mbela na tënë ni afa peko ni na e,+ 3 tongaso, Kota zo Théophile,+ mbi gi nda ti aye kue mbilimbili, ngbene ye so aye ni ato nda ni. Ni la mbi nga kue mbi leke na bê ti mbi ti sara ni na mbeti na mo na lege ti molongo ti singo ti aye ni, 4 tongaso si mo lingbi ti hinga biani so aye so a fa na mo na yanga ayeke tâ tënë.+

5 Na ngoi ti Hérode,*+ gbia ti Judée, mbeni prêtre ayeke dä so iri ti lo ayeke Zacharie. Lo yeke ti groupe ti aprêtre ti sewa ti Abijah.+ Wali ti lo ayeke mbeni molenge ti Aaron ti wali, na iri ti lo ayeke Élisabeth. 6 Ala use kue ayeke azo ti mbilimbili na lê ti Nzapa. So ala yeke tambela alingbi na acommandement kue nga na aye kue so ndia ti Jéhovah* ahunda, tënë ayeke na li ti ala pëpe. 7 Me ala dü pëpe ngbanga ti so Élisabeth ayeke ngombo, nga ngu ti ala use kue ahon mingi awe.

8 Tongana a si na ngoi ti groupe ti aprêtre so Zacharie ayeke na yâ ni ti sara kua,+ lo yeke sara kua ti lo ti prêtre na gbele Nzapa. 9 Tongana ti so ngobo ti kua ti aprêtre afa, a yeke fadeso tour ti lo ti zö dukane+ na ngoi so lo lï na yâ ti kubu ti temple ti Jéhovah.+ 10 Gbâ ti azo ti kodro ni kue ayeke sambela ti ala na gigi na l’heure ti zongo dukane ni. 11 Ange ti Jéhovah* asi na Zacharie, lo luti na terê ti gbalaka so a yeke zö dukane dä, na mbage ti koli. 12 Me tongana Zacharie abâ lo, li ti lo aga kirikiri, na mbeto ahon ndö ti lo. 13 Ye oko, ange ni atene na lo: “Mo sara mbeto pëpe, Zacharie, ngbanga ti so Nzapa amä sambela ti mo ti voro terê na lo awe. Wali ti mo Élisabeth ayeke dü ande mbeni molenge ti koli na mo, na a lingbi mo zia iri ti lo Jean.+ 14 Mo yeke duti ande na ngia, na terê ti mo ayeke nzere mingi nga azo mingi ayeke duti na ngia ndali ti dungo molenge so.+ 15 Molenge ni ayeke duti ande kota na lê ti Jéhovah.*+ Me a lingbi lo nyon vin wala mbeni sämba oko pëpe.+ Lo yeke si singo na yingo vulu, même kozoni si a dü lo.*+ 16 Lo yeke sara si amolenge ti Israël mingi akiri na Jéhovah* Nzapa ti ala.+ 17 Nga, molenge ni ayeke hon ande kozo na lo na yingo nga na ngangu ti Élie,+ ti sara si bê ti ababâ aga tongana ti amolenge,+ ti sara si azo so ake yanga akiri asara ye na ndara tongana azo ti mbilimbili, nga ti mû na Jéhovah* azo so a leke ala awe.”+

18 Zacharie atene na ange ni: “Nyen la ayeke fa na mbi so a yeke duti ande tâ tënë? Mbi ga mbakoro awe, na ngu ti wali ti mbi ahon mingi awe.” 19 Ange ni atene na lo: “Mbi yeke Gabriel+ so ayeke luti na gbele Nzapa.+ A tokua mbi ti sara tënë na mo nga ti fa nzoni tënë so na mo. 20 Me bâ, yanga ti mo ayeke kanga, na mo lingbi ande ti sara tënë pëpe juska na lango so aye so ayeke si, ngbanga ti so mo yeda na tënë ti mbi pëpe, tënë so ayeke ga ande tâ tënë na ngoi ni so a fa.” 21 Na oko ngoi ni, azo ni angbâ ti ala ti ku Zacharie na gigi, na li ti ala akpe kue ndali ti so a ninga awe la lo yeke na yâ ti kubu ti temple ni. 22 Tongana lo sigi, lo lingbi pëpe ti sara tënë na ala, na azo ni ahinga so lo bâ mbeni ye ti ndima* na yâ ti kubu ti temple ni kâ. Lo yeke sara tënë na ala gï na maboko ti lo, me yanga ti lo akanga. 23 Tongana alango ti kua ti lo na temple* ahunzi awe, lo kiri na da ti lo.

24 Ambeni lango na pekoni, wali ti lo Élisabeth amû ngo, na lo sigi na lê ti azo pëpe teti nze oku, lo tene: 25 “A yeke na lege so la Jéhovah asara ye na mbage ti mbi na yâ ti alango so. Lo bi lê na ndö ti mbi ti zi kamene na lê ti mbi na popo ti azo.”+

26 Na omene nze ni so Élisabeth ayeke na ngo, Nzapa atokua ange Gabriel+ na yâ ti mbeni gbata ti Galilée so iri ni ayeke Nazareth, 27 na ndo ti mbeni maseka-wali so ade ti hinga koli pëpe,+ na so mbeni koli ti hale ti David, so iri ti lo ayeke Joseph, ayeke gue na peko ti lo ti sara mariage na lo. Iri ti maseka-wali ni ayeke Marie.+ 28 Tongana lo lï na yâ ti da ni, lo tene: “Bara mo, mo so a bâ mo tâ na nzoni lê mingi. Jéhovah* ayeke na mo.” 29 Me tënë ti ange ni asara si li ti lo aga kirikiri, na lo gi ti hinga nda ti mara ti bara ni so. 30 Tongaso ange ni atene na lo: “Mo sara mbeto pëpe, Marie, ndali ti so Nzapa abâ mo na nzoni lê awe. 31 Bâ, mo yeke mû ande ngo,* na mo yeke dü mbeni molenge ti koli.+ A lingbi mo zia iri ti lo Jésus.+ 32 Lo yeke ga ande kota,+ na a yeke iri lo Molenge ti Lo so ayeke na nduzu na ndö ti aye kue.+ Jéhovah* Nzapa ayeke mû ande na lo trône ti babâ ti lo David.+ 33 Lo yeke komande tongana Gbia na ndö ti ahale ti Jacob lakue lakue. Nga, Royaume ti lo ayeke hunzi lâ oko pëpe.”+

34 Me Marie atene na ange ni: “Ye so ayeke si ande tongana nyen, so mbi de ti bungbi na koli ape so?”+ 35 Ange ni akiri tënë na lo, atene: “Yingo vulu ayeke ga ande na ndö ti mo,+ na ngangu ti Lo so ayeke na nduzu na ndö ti aye kue ayeke duti na ndö ti mo tongana gbe ti dê. Ndani la si molenge so mo yeke dü lo ayeke duti ande nzoni-kue,+ na a yeke iri lo Molenge ti Nzapa.+ 36 Bâ, fami ti mo Élisabeth nga amû ngo ti molenge ti koli na lâ ti mbakoro ti lo, na lo yeke na yâ ti nze omene ni, lo so a iri lo wali-ngombo; 37 ndali ti so mbeni ye ti kara Nzapa ayeke dä ape.”+ 38 Marie atene: “Bâ, mbi yeke maseka-wali so ayeke ngbâa ti Jéhovah!* Zia ye ni asi na mbi gï tongana ti so mo tene.” Na ndö ti tënë so, ange ni azia lo ahon.

39 Na yâ ti alango ni so, Marie alondo na lo gue hio na ando so ayeke na yâ ti ahoto, na yâ ti mbeni gbata ti Judée. 40 Lo lï na yâ ti da ti Zacharie, na lo bara Élisabeth. 41 Tongana Élisabeth amä bara ti Marie, foroto so ayeke na yâ ti lo ahuru, na Élisabeth asi na yingo vulu, 42 si lo sara tënë na kota go, lo tene: “Nzapa asara tufa na ndö ti mo na popo ti awali, na lo sara tufa na ndö ti molenge so ayeke na yâ ti mo! 43 Ye ni asara tongana nyen si mbi wara pasa so? ti tene mama ti Seigneur ti mbi aga na ndo ti mbi! 44 Bâ, na ngoi so bara ti mo atï na mê ti mbi, foroto so ayeke na yâ ti mbi ahuru na ngia. 45 Ngia ayeke nga na wali so amä na bê fade, ngbanga ti so aye so Jéhovah* asara tënë ni na lo ayeke ga ande tâ tënë kue.”

46 Marie atene: “Âme ti mbi* asepela kota ti Jéhovah,*+ 47 na mbi lingbi pëpe ti kanga ngia so ayeke na bê ti mbi na terê ti Nzapa, Sauveur ti mbi,+ 48 ngbanga ti so lo bi lê ti lo na ndö ti senge ngbâa ti lo.+ Bâ, ti to nda ni laso, azo ti angoi nde nde kue ayeke tene ande so mbi yeke na ngia,+ 49 ngbanga ti so Lo so ayeke ngangu asara akota ye ndali ti mbi,+ na iri ti lo ayeke nzoni-kue. 50 Nga, na yâ ti angoi nde nde kue, lo yeke sara nzoni bê na azo so akpe mbeto ti lo.+ 51 Lo sara aye ti ngangu na maboko ti lo. Ala so ayeke na fandara na yâ ti bê ti ala na lege ti ye so ala ye ti sara, lo kangbi yâ ti ala kirikiri.+ 52 Azo ti ngangu so ayeke na ndö ti atrône, lo kinda ala na sese,+ na lo yâa azo ti mawa na nduzu.+ 53 Lo mû na azo so nzara asara ala aye ti nzoni alingbi tâ na ala,+ na lo zia azo ti mosoro si ala hon maboko senge. 54 Lo ga lo mû maboko na wakua ti lo Israël, ti dabe ti lo na nzoni bê ti lo,+ 55 gï tongana ti so lo sara tënë ni lani na akotara ti e, na Abraham nga na ahale*+ ti lo lakue lakue.” 56 Marie angbâ na terê ti Élisabeth nze ota tongaso. Na pekoni, lo kiri na da ti lo.

57 Ngoi ti Élisabeth alingbi fadeso awe ti tene lo dü, na lo dü mbeni molenge ti koli. 58 Tongana avoizin ti Élisabeth nga na afami ti lo amä so Jéhovah* asara nzoni bê mingi na lo, terê ti ala nga anzere legeoko na lo.+ 59 A si na lango miombe ni, ala ga ti fâ molenge ni na ganza,+ na ala ye ti zia iri ti lo Zacharie, tongana ti babâ ti lo. 60 Me mama ti lo atene: “Ên-ën! A yeke zia iri ti lo Jean.” 61 Tongana ala mä tënë so, ala tene na lo: “Mbeni zo oko na popo ti afami ti mo ayeke na iri so pëpe.” 62 Na pekoni, ala sara maboko ti ala na babâ ni ti hunda lo wala lo ye a zia iri ti molenge ni nyen. 63 Lo hunda mbeni nduru lê ti keke, na lo sû mbeti so na ndö ni: “Iri ti lo ayeke Jean.”+ Na bango ye so, li ti azo ni kue akpe. 64 Gï na lê ni lê ni, yanga ti lo nga na langue ti lo azi, na lo komanse ti sara tënë;+ lo sepela Nzapa. 65 Mbeto agbu azo kue so alango nduru na ala. Nga, azo akomanse ti sara tënë ti aye so kue na yâ ti ando kue ti Judée so ayeke na yâ ti ahoto. 66 Azo kue so amä tënë so agbu li ti ala dä, na ala yeke tene: “Molenge so ayeke duti ande tongana nyen?” Ala tene tongaso ngbanga ti so maboko ti Jéhovah* ayeke biani na ndö ti lo.

67 Na pekoni, Zacharie, babâ ti Jean, asi na yingo vulu na lo tene prophétie, lo tene: 68 “Zia a sepela Jéhovah* Nzapa ti Israël,+ ngbanga ti so lo bi lê ti lo na mbage ti azo ti lo na lo zi ala.+ 69 Nga, lo sara si mbeni ngangu sauveur*+ ti e asigi na popo ti ahale ti David, wakua ti lo,+ 70 gï tongana ti so lo sara tënë ni na lege ti aprophète ti lo ti giriri so ayeke azo ti be-vulu,+ 71 ti zi e na tïtî awato ti e nga na tïtî ala kue so ake e,+ 72 ti sara nzoni bê na e ndali ti akotara ti e na ti dabe ti lo na mbele ti lo so ayeke nzoni-kue,+ 73 bä so lo dë na kotara ti e Abraham,+ 74 si na peko ti so lo zi e na tïtî awato ti e awe, lo mû na e pasa ti sara kusala so ayeke nzoni-kue na lo na mbeto pëpe, 75 na dutingo be-ta-zo nga mbilimbili na gbele lo na lâ ti fini ti e kue. 76 Me ti mo, kete molenge ni, a yeke iri mo ande prophète ti Lo so ayeke na nduzu na ndö ti aye kue, ngbanga ti so mo yeke hon kozo ti Jéhovah* ti leke lege ti lo,+ 77 nga ti fa na azo tënë ti salut na lege ti pardonengo asiokpari ti ala,+ 78 aye so kue ngbanga ti so Nzapa ti e abâ mawa ti zo mingi. Ndali ti bango mawa so, e yeke bâ ande mbeni lumière so alondo na yayu ti su tongana ti ngoi so ndo ayeke gue ti han, 79 ti sara si lumière asu na ndö ti azo so ayeke na yâ ti bingo nga na gbe ti dê ti kuâ,+ nga ti fa lege na gere ti e na ndö ti lege ti siriri.”

80 Kete molenge ni akono nga lo maï nzoni na lege ti bibe ti lo.* Lo ngbâ na yâ ti désert juska na lango so lo fa terê ti lo polele na azo ti Israël.

2 Na lâ ni kâ, César Auguste asigi na mbeni mbela so ahunda na azo ti sese kue ti gue si a zia iri ti ala na mbeti. 2 (Kozo ziango iri ti azo na mbeti so aduti lani na ngoi so Quirinius ayeke gouverneur ti Syrie.) 3 Azo kue ague ti tene a zia iri ti ala na mbeti, zo oko oko ague na gbata ti lo wani. 4 Tongaso, Joseph+ nga alondo na Galilée, na gbata ti Nazareth ti gue na gbata ti David, so a iri ni Bethléhem,+ so ayeke na Judée, ngbanga ti so lo yeke ti hale nga ti sewa ti David. 5 Lo gue ti zia iri ti lo na mbeti, lo na Marie, so lo sara mariage na lo awe.+ Na ndembe ni so, Marie aga nduru ti dü awe.+ 6 Tongana ala yeke kâ, ngoi ti dungo ni alingbi, 7 na lo dü molenge-koli, kozo molenge ti lo.+ Lo kanga molenge ni na ambeni nduru yanga ti bongo na lo zia lo na yâ ti mbeni ndo ti tengo kobe ti anyama,+ ngbanga ti so ala wara ndo ti lango pëpe na yâ ti da ni.

8 Gï na yâ ti oko ndo ni, aberger nga ayeke lango na gigi na yâ ti benyama na bï, ala ngbâ ti sara sinziri ti anyama ti ala. 9 Mo ye ti bâ, ange ti Jéhovah* aga aluti na devant ti ala, na gloire ti Jéhovah* asu angoro ala si mbeto agbu ala mingi. 10 Me ange ni atene na ala: “Ala sara mbeto pëpe, bâ mbi ga ti fa na ala nzoni tënë ti mbeni kota ngia so azo kue ayeke wara ande, 11 ngbanga ti so a dü na ala laso na gbata ti David,+ mbeni sauveur,+ so ayeke Christ Seigneur.+ 12 Bâ, ye so ala yeke hinga na ni ayeke so: Ala yeke wara ande mbeni foroto so a kanga lo na ambeni nduru yanga ti bongo na lo yeke lango na yâ ti mbeni ndo ti tengo kobe ti anyama.” 13 Mo ye ti bâ, gbâ ti aturugu ti yayu aga na terê ti ange so,+ ala yeke sepela Nzapa, ala tene: 14 “Gloire na Nzapa kâ na yayu, na sese, siriri na popo ti azo so Nzapa asara nzoni bê na ala.”*

15 Tongana a-ange ni azia ala akiri na yayu awe, aberger ni akomanse ti tene na popo ti ala: “Zia e sara kue ti gue na Bethléhem ti bâ ye so asi, ye so Jéhovah* afa ni na e.” 16 Ala gue hio, ala wara Marie na Joseph nga na foroto ni so alango na yâ ti ndo ti tengo kobe ti anyama. 17 Tongana ala bâ ye so, ala fa peko ti tënë so a tene na ala na ndö ti kete molenge ni so. 18 Azo kue so amä tënë so aberger ni atene na ala, bê ti ala adö, 19 me Marie abata atënë so kue na bê ti lo, nga lo yeke gbu li ti lo na ndö ti nda ti atënë so.+ 20 Na pekoni aberger ni akiri na ndo ti ala, ala yeke mû gloire na Nzapa nga ala yeke sepela lo ndali ti aye kue so ala mä na ala bâ, gï tongana ti so a tene ni na ala.

21 Lango miombe na pekoni, tongana ngoi ni asi awe ti tene a fâ molenge ni na ganza,+ a zia iri ti lo nga Jésus, iri so ange ni afa lani kozo si a mû ngo ti lo.+

22 Nga, tongana ngoi ni alingbi awe ti tene a zi sioni ye na terê ti ala tongana ti so Ndia ti Moïse afa,+ ala gue na lo na Jérusalem ti fa lo na Jéhovah,* 23 alingbi na tënë so a sû na yâ ti Ndia ti Jéhovah,* a tene: “Akozo molenge ti koli kue so a dü ala, a doit ti zia ala nde ndali ti Jéhovah.”*+ 24 Nga, ala yâa sandaga tongana ti so Ndia ti Jéhovah* afa: “Akolokoto use wala akete pigeon use.”+

25 Bâ, mbeni koli ayeke dä na Jérusalem, iri ti lo ayeke Siméon. Lo yeke mbeni koli so ayeke sara ye mbilimbili nga lo mû bê ti lo kue na kua ti Nzapa, lo yeke ku ngoi so Israël ayeke wara dengo bê,+ nga yingo vulu ayeke na ndö ti lo. 26 Nga, Nzapa afa na lo na lege ti yingo vulu so lo yeke kui pëpe juska lo bâ Christ ti Jéhovah* si. 27 Yingo apusu lo ti gue na yâ ti temple. Tongana babâ na mama ni amû Jésus, kete molenge so, ague na lo na yâ ti temple ti sara na lo ye so ndia ahunda ka ti sara,+ 28 Siméon amû molenge ni na yâ ti maboko ti lo, lo sepela Nzapa, lo tene: 29 “Fadeso, Seigneur ti dunia kue, mo zia lege na ngbâa ti mo ti gue na siriri+ tongana ti so mo tene, 30 ndali ti so mbi bâ na lê ti mbi awe lege so mo yeke ga na salut+ 31 na so mo leke ni na lê ti azo ti akodro kue,+ 32 mbeni lumière+ ti zi voile so akanga lê ti amara+ nga mbeni gloire ndali ti azo ti mo Israël.” 33 Bê ti babâ na mama ti molenge ni angbâ gï ti dö na mango aye so a yeke tene na ndö ti molenge ni. 34 Siméon airi nga tufa na ndö ti ala, me lo tene na Marie mama ti molenge ni: “Bâ, a zia molenge so ti ga ye so ndali ni azo mingi na Israël ayeke tï nga ambeni mingi ayeke kiri ti londo;+ a zia lo nga ti ga mbeni fä so azo ayeke sara sioni tënë ni,+ 35 (biani, mbeni yongoro épée ayeke kpo ande mo* alï),+ tongaso si atënë ti yâ ti bê ti azo mingi asigi.”

36 Anne, mbeni prophète-wali ayeke dä, lo yeke molenge ti Phanuel, lo yeke ti mara ti Aser. Ngu ti wali so ahon mingi awe. So lo na koli ti lo asara mariage, ala sara lani ngu mbasambala na pekoni. 37 Me fadeso lo yeke wali-mua na lo yeke na ngu 84. Lo yeke manke ti gue na temple lâ oko pëpe, lo yeke sara kua ti Nzapa bï na lâ na mungo jeûne nga na vorongo terê na Nzapa. 38 Gï na ngbonga ni so, lo pusu nduru, na lo to nda ti kiri singila na Nzapa na ti sara tënë ti molenge ni na ala kue so ayeke ku ngoi ti zingo Jérusalem.+

39 Tongana ala sara aye kue so Ndia ti Jéhovah*+ ahunda awe, ala kiri na Galilée, na gbata ti ala, Nazareth.+ 40 Kete molenge ni angbâ lakue ti kono nga ti kpengba, ndara ti lo ayeke gue na li ni nga Nzapa angbâ ti bâ lo na nzoni lê.+

41 Ngu oko oko, babâ na mama ti lo ayeke gue lakue na Jérusalem ngbanga ti Matanga ti Pâque.+ 42 Tongana lo wara ngu 12, ala monté na Jérusalem tongana ti so ngobo ti matanga ni ahunda.+ 43 Tongana alango ti matanga ni ahunzi awe, na ala yeke kiri, molenge-koli ni, Jésus, angbâ na peko na Jérusalem, na babâ na mama ti lo ahinga pëpe. 44 Ala bâ ti ala atene lo yeke na popo ti groupe ti azo so ayeke kiri legeoko na ala. Me na peko ti so ala tambela lango oko awe, ala komanse ti gi lo na popo ti afami ti ala nga na azo so ala hinga ala. 45 So ala wara lo pëpe, ala kiri na Jérusalem, ala gi lo mbilimbili. 46 Na peko ti lango ota, ala wara lo na yâ ti temple; lo yeke duti na popo ti amaître, lo yeke mä ala nga lo yeke hunda tënë na ala. 47 Me ala kue so ayeke mä lo, bê ti ala ayeke pika lakue ndali ti aye so lo hinga nga ndali ti atënë so lo yeke kiri na ni.+ 48 Tongana babâ na mama ti lo abâ lo, bê ti ala adö, na mama ti lo atene na lo: “Aï, molenge ti mbi, mo sara na e tongaso ngbanga ti nyen? Bâ, mbi na babâ ti mo, li ti e aga kirikiri na e yeke gi mo.” 49 Me lo tene na ala: “Ala yeke gi mbi ngbanga ti nyen? Ala hinga pëpe so mbi doit ti duti na yâ ti da ti Babâ ti mbi?”+ 50 Me ala mä yâ ti tënë so lo yeke tene na ala so pëpe.

51 Na pekoni, lo kiri legeoko na ala na Nazareth, na lo ngbâ ti woko terê ti lo na gbe* ti ala.+ Nga, mama ti lo abata atënë so kue nzoni na yâ ti bê ti lo.+ 52 Ndara ti Jésus ayeke maï nga lo yeke ga koli. Lo ngbâ ti nzere na lê ti Nzapa nga na lê ti azo.

3 Na yâ ti ngu 15 ni ti komandema ti Tibère César, tongana Ponce Pilate ayeke gouverneur ti Judée, na Hérode*+ ayeke komanda* ti Galilée, ita ti lo Philippe ayeke komanda ti kodro ti Iturée na ti Trachonitide, na Lysanias ayeke komanda ti Abilène, 2 na lâ ti prêtre-mokonzi Anne na ti Caïphe,+ tënë ti Nzapa asi na Jean,+ molenge ti Zacharie, tongana lo yeke na yâ ti benyama.+

3 Lo gue na ando kue so ayeke na terê ti Ngu ti Jourdain, lo yeke fa tënë ti batême so ayeke fä ti changengo bê, tongaso si a pardonné asiokpari ti ala,+ 4 gï tongana ti so a sû na yâ ti mbeti ti atënë ti prophète Ésaïe, a tene: “Go ti mbeni zo ayeke dekongo na yâ ti benyama, atene: ‘Ala leke lege ti Jéhovah,* ala sara si alege ti lo aduti droit.+ 5 Ala tuku sese na yâ ti apopo-hoto kue asi, ala kpaka ahoto nga na akete hoto kue si aga kpangbala; ala sara si alege so aba aga droit nga ala sara si ando kue so kûtu ayeke dä aga pendere. 6 Azo kue* ayeke bâ ande salut so Nzapa aga na ni.’”*+

7 Tongaso, lo komanse ti tene na gbâ ti azo so ayeke ga ti tene lo batize ala, lo tene: “Ala, amolenge ti asioni ngbo, zo wa la afa na ala lege ti kpe kota ngonzo so ayeke ga so?+ 8 Tongaso, zia ala lë alengo so alingbi biani na changengo bê. Zia ala komanse ti tene na bê ti ala pëpe: ‘Babâ ti e ayeke Abraham,’ ndali ti so mbi tene na ala so Nzapa alingbi ti mû atênë so ti sara si aga amolenge ti Abraham. 9 Biani, dö ayeke na gunda ti akeke awe. Tongaso, keke oko oko kue so alë nzoni lengo pëpe, a yeke dë ni ande na sese na a bi ni na wâ.”+

10 Gbâ ti azo ni ayeke hunda lo, atene: “Ka a yeke nzoni e sara nyen?” 11 Lo kiri tënë na ala: “Zia zo so ayeke na bongo use* amû oko na zo so ayeke na ni pëpe, nga zia zo so ayeke na ye ti tengo ni asara nga tongaso.”+ 12 Même azo ti rongo nginza ti impôt aga ti tene lo batize ala,+ na ala hunda lo, atene: “Maître, a yeke nzoni e sara nyen?” 13 Lo tene na ala: “Ala hunda pëpe na azo ti mû wungo ti nginza ti impôt* ahon ti so ndia afa.”+ 14 Nga, ala so ayeke sara kua ti turugu ahunda lo, atene: “Ka ti e, a yeke nzoni e sara nyen?” Lo tene na ala: “Ala sara ye ti ngangu na mbeni zo pëpe* wala ala bi tënë ti wataka na li ti mbeni zo pëpe.+ Me ala zia bê ti ala gï na ye so a yeke mû na ala na peko ti kua ti ala.”*

15 So azo ayeke ku Christ kungo, ala kue ayeke sara tënë so na bê ti ala na ndö ti Jean: “Âmanke Christ ni la ape?”+ 16 Jean akiri tënë na ala kue, lo tene: “Ti mbi, mbi batize ala na ngu. Me lo so ayeke ngangu ahon mbi ayeke ga, lo so mbi kpa pëpe ti zi kamba ti poro ti gere ti lo.+ Lo yeke batize ande ala na yingo vulu nga na wâ.+ 17 Ye ti lo ti pengo na alê ti kobe ayeke na maboko ti lo, ti sara si ndo ti pikango lê ti kobe ti lo avuru kue na ti bungbi blé ti lo na yâ ti gogoro ti lo. Me poro ti peko ni, lo yeke gbi ni na wâ so a lingbi ti mingo ni pëpe.”

18 Lo mû nga ambeni wango mingi na azo ni na lo ngbâ ti fa nzoni tënë na ala. 19 Me Jean asuku na Hérode, so ayeke komanda ti sese ni, ndali ti Hérodiade wali ti ita ti Hérode nga ndali ti aye ti sioni kue so Hérode asara. Ndani la, Hérode 20 akiri azia mbeni ye na ndö ti asioni ye kue so lo sara kozo: lo bi Jean na da ti kanga.+

21 Na peko ti so a batize azo kue awe, a batize Jésus nga,+ na tongana lo yeke sambela, yayu azi+ 22 na yingo vulu aga na yâ ti mbeni terê so akpa kolokoto na adescend na ndö ti lo, na mbeni go asara tënë na yayu, atene: “Mo yeke Molenge ti mbi so mbi ndoye mo mingi, bê ti mbi anzere na mo mingi.”+

23 Tongana Jésus+ ato nda ti kusala ti lo, lo yeke lani na ngu 30 tongaso.+ Azo abâ lo tongana

molenge ti Joseph,+

molenge ti Héli,

24 molenge ti Matthat,

molenge ti Lévi,

molenge ti Melki,

molenge ti Jannaï,

molenge ti Joseph,

25 molenge ti Mattathias,

molenge ti Amos,

molenge ti Nahum,

molenge ti Esli,

molenge ti Naggaï,

26 molenge ti Maath,

molenge ti Mattathias,

molenge ti Sémeïn,

molenge ti Josek,

molenge ti Joda,

27 molenge ti Joanan,

molenge ti Rhésa,

molenge ti Zorobabel,+

molenge ti Shéaltiel,+

molenge ti Néri,

28 molenge ti Melki,

molenge ti Addi,

molenge ti Kosam,

molenge ti Elmadam,

molenge ti Er,

29 molenge ti Jésus,

molenge ti Éliézer,

molenge ti Jorim,

molenge ti Matthat,

molenge ti Lévi,

30 molenge ti Syméon,

molenge ti Judas,

molenge ti Joseph,

molenge ti Jonam,

molenge ti Éliakim,

31 molenge ti Méléa,

molenge ti Menna,

molenge ti Mattatha,

molenge ti Nathan,+

molenge ti David,+

32 molenge ti Jessé,+

molenge ti Obed,+

molenge ti Boaz,+

molenge ti Salmon,+

molenge ti Nahshon,+

33 molenge ti Aminadab,

molenge ti Arni,

molenge ti Hesron,

molenge ti Pérès,+

molenge ti Juda,+

34 molenge ti Jacob,+

molenge ti Isaac,+

molenge ti Abraham,+

molenge ti Térah,+

molenge ti Nahor,+

35 molenge ti Serug,+

molenge ti Réu,+

molenge ti Péleg,+

molenge ti Éber,+

molenge ti Shélah,+

36 molenge ti Caïnan,

molenge ti Arpacshad,+

molenge ti Sem,+

molenge ti Noé,+

molenge ti Lamek,+

37 molenge ti Métushélah,+

molenge ti Hénok,

molenge ti Jarèd,+

molenge ti Mahalaléel,+

molenge ti Caïnan,+

38 molenge ti Énosh,+

molenge ti Seth,+

molenge ti Adam,+

molenge ti Nzapa.

4 Jésus, so asi singo na yingo vulu, alondo na Ngu ti Jourdain lo kiri. Yingo ni afa lege na lo na ngoi so lo yeke tambela na yâ ti benyama+ 2 lango 40 na Zabolo atara lo.+ Nga lo te ye oko pëpe na yâ ti alango ni so. Ni la, tongana alango ni ahunzi, nzara asara lo. 3 Tongaso, Zabolo atene na lo: “Tongana mo yeke mbeni molenge ti Nzapa, tene na tênë so ti ga mapa.” 4 Me Jésus akiri tënë na lo, atene: “Mbeti ti Nzapa atene: ‘Zo ayeke ngbâ na fini gï na lege ti mapa pëpe.’”+

5 Lo mû Jésus, lo gue na lo na mbeni ndo so ayeke na nduzu. Gï na yâ ti kete ngoi, lo fa na lo aroyaume kue so ayeke na ndö ti sese so azo ayeke dä.+ 6 Zabolo atene na lo: “Mbi yeke mû na mo komandema so kue nga na gloire ni, ngbanga ti so a mû ni na mbi awe,+ na mbi yeke mû ni na zo so bê ti mbi aye. 7 Tongaso, tongana mo voro mbi gï fani oko awe, aye so kue ayeke ga ande ti mo.” 8 Jésus akiri tënë na lo, atene: “Mbeti ti Nzapa atene: ‘A yeke gï Jéhovah* Nzapa ti mo si mo doit ti voro lo, nga gï lo oko si mo doit ti sara na lo kusala so ayeke nzoni-kue.’”+

9 Na pekoni, Zabolo ague na lo na yâ ti Jérusalem. Lo zia lo na ndö ti kete gbagba* so ayeke na li ti temple, lo tene na lo: “Tongana mo yeke mbeni molenge ti Nzapa, londo na ndo so, mo huru mo tï na sese,+ 10 ndali ti so Mbeti ti Nzapa atene: ‘Lo yeke mû yanga na a-ange ti lo ndali ti mo ti bata mo,’ 11 nga a tene: ‘Ala yeke yô mo na maboko ti ala si mo pika gere ti mo na mbeni tênë pëpe.’”+ 12 Jésus atene na lo: “Mbeti ti Nzapa atene: ‘Mo doit ti zia Jéhovah* Nzapa ti mo na tara pëpe.’”+ 13 Tongana Zabolo ahunzi tara ni kue awe, lo zia Jésus juska ti ku na mbeni ngoi so alingbi.+

14 Jésus asi singo na yingo na ngoi so lo kiri na Galilée.+ Nzoni sango ti lo amû yâ ti ando kue so ayeke na terê ni. 15 Nga, lo to nda ti fa ye na yâ ti asynagogue ti ala, na azo kue ane lo.

16 Lo gue na Nazareth,+ ndo so a bata lo dä. Tongana ti so lo yeke sara ka na lâ ti Sabbat, lo lï na yâ ti synagogue+ na lo luti ti diko Mbeti ti Nzapa. 17 A mû na lo rouleau ti prophète Ésaïe. Lo zi yâ ni na lo wara ndo so a sû tënë so dä: 18 “Yingo ti Jéhovah* ayeke na ndö ti mbi, ndali ti so lo soro mbi ti fa nzoni tënë na awayere. Lo tokua mbi ti fa tënë ti liberté na angbâa, ti fa na awaziba so ala yeke kiri ande ti bâ ndo, ti zi azo so a sara pasi na ala+ si ala gue, 19 ti fa tënë ti ngu so na yâ ni Jéhovah* ayeke sara nzoni na azo.”+ 20 Na ndö ti tënë so, lo kanga mbeti ni, lo kiri na ni na wakua ni na lo duti. Lê ti azo kue na yâ ti synagogue ni ayeke tâ gï na ndö ti lo. 21 Na pekoni, lo tene na ala: “Laso, tënë ti Mbeti ti Nzapa so ala londo ti mä so aga tâ tënë awe.”+

22 Azo ni kue ato nda ti tene nzoni tënë ti lo nga bê ti ala adö ndali ti apendere tënë so ayeke sigi na yanga ti lo.+ Ala yeke tene: “So molenge ti Joseph la ape?”+ 23 Na mango tënë so, lo tene na ala: “Biani, ala yeke mû ande tënë so azo ayeke tene ka so ti tene na ndö ti mbi: ‘Wanganga, mo sava kobela ti mo wani. Aye so e mä mo sara na Capernaüm,+ mo sara ni nga na yâ ti kodro ti mo ge si.’” 24 Ni la lo tene: “Ti tâ tënë ni, mbi tene na ala: A yeke yamba mbeni prophète na kodro ti lo wani pëpe.+ 25 Mbi yeke tene na ala tâ tënë, na tapande, awali-mua ayeke lani mingi na Israël na lâ ti Élie na ngoi so a kanga yayu ngu ota na nze omene, na mbeni kota nzara atï na yâ ti kodro ni kue.+ 26 Ye oko, a tokua Élie na mbeni oko ti awali so pëpe, me a tokua lo gï na mbeni wali-mua so ayeke na Zaréphath na sese ti Sidon.+ 27 Nga, azo ti buruma ayeke lani mingi na Israël na ngoi ti prophète Élisée. Ye oko, a sava mbeni oko na popo ti ala pëpe, me gï Naaman zo ti kodro ti Syrie.”+ 28 Azo kue so ayeke na yâ ti synagogue ni si amä tënë ni asara ngonzo mingi.+ 29 Ala londo, ala gboto lo asigi na lo na loro na yâ ti gbata ni. Ala gue na lo na ndö ti hoto so a leke gbata ti ala ni dä, ti bi lo na gbe ni. 30 Me lo sigi na popo ti ala lo hon.+

31 Na pekoni, lo gue na Capernaüm, mbeni gbata so ayeke na Galilée. Lo yeke fa ye na azo na lâ ti Sabbat.+ 32 Bê ti ala adö ngbanga ti kode ti fango ye ti lo,+ ndali ti so lo sara tënë tongana zo so ayeke na komandema ni. 33 Mbeni koli so mbeni sioni yingo ayeke na yâ ti lo ayeke na yâ ti synagogue ni, na lo dekongo na kota go, lo tene:+ 34 “Ti mo na e nyen? Jésus, zo ti Nazareth.+ Mo ga ti futi e? Mbi hinga mo nzoni mingi: Mo yeke Lo so ayeke nzoni-kue so alondo na Nzapa.”+ 35 Me Jésus asuku na lo, lo tene: “Kanga yanga ti mo, sigi na yâ ti lo!” Na peko ti so sioni yingo ni abi koli ni na sese na popo ti ala, lo sigi na yâ ti koli ni me lo sara sioni na lo pëpe. 36 Tongana azo ni abâ ye so, li ti ala kue akpe na ala to nda ti sara tënë na popo ti ala, ala tene: “So tënë ti nyen! Na lege ti komandema nga na ngangu so lo yeke na ni, lo mû yanga na asioni yingo ti sigi, na ala yeke sigi!” 37 Sango ti lo angbâ ti mû yâ ti ando kue so ayeke na terê ni.

38 Tongana lo sigi na yâ ti synagogue ni, lo lï na da ti Simon. Andâ fièvre asara mama ti wali ti Simon ngangu. Azo ni ahunda na Jésus ti mû maboko na lo.+ 39 Tongaso, Jésus aluti na li ti lo, lo suku na fièvre ni, na fièvre ni ahon na terê ti lo. Gï na lê ni lê ni, lo londo na lo to nda ti sara kua na ala.

40 Me tongana lâ ayeke gue ti lï, ala kue so ayeke na azo ti kobela nde nde aga na ala na lo. Lo zia maboko ti lo na ndö ti ala oko oko kue, na lo sava ala.+ 41 Asioni yingo nga asigi na yâ ti azo ni mingi, na asioni yingo so ayeke dekongo, atene: “Mo yeke Molenge ti Nzapa.”+ Me lo yeke suku na ala, lo zia lege na ala pëpe ti sara tënë,+ ndali ti so ala hinga so lo yeke Christ.+

42 Ye oko, na kota ndapre, lo sigi lo gue na mbeni ndo so zo ayeke dä pëpe.+ Me gbâ ti azo ato nda ti gi lo, na ala si na ndo so lo yeke dä. Ala tara ti gbanzi lo si lo hon yongoro na terê ti ala pëpe. 43 Me lo tene na ala: “Mbi doit ti fa nga nzoni tënë ti Royaume ti Nzapa na ambeni gbata nde, ngbanga ti so a yeke ndali ni la a tokua mbi.”+ 44 Ni la, lo ngbâ ti fa tënë na yâ ti asynagogue ti Judée.

5 Mbeni lâ, lo yeke luti na terê ti kota ngu ti Gennésareth,* na gbâ ti azo ayeke pete lo mbage na mbage na ala yeke mä tënë ti Nzapa.+ 2 Lo bâ angö use so a kanga ni na yanga ti ngu ni, me azo ti gingo susu ni adescend na yâ ti angö ni awe na ala yeke sukula agbanda ti ala.+ 3 Lo monté na yâ ti mbeni ngö ni oko so ayeke ti Simon, na lo hunda Simon ti gue na ngö ni kete na lê ti ngu ni. Na pekoni, lo duti na yâ ni. Kâ, lo komanse ti fa ye na gbâ ti azo ni. 4 Tongana lo hunzi tënë ni awe, lo tene na Simon: “Pusu na ndo so ngu ni alï, na ala bi agbanda ti ala ti gbu asusu.” 5 Me Simon atene na lo: “Maître, e bâ pasi na bï so kue na e wara ye oko pëpe.+ Me ngbanga ti so mo mû yanga, mbi yeke bi agbanda ni.” 6 Tongana ala bi ni, ala gbu gbâ ti asusu, na agbanda ti ala ato nda ti suru.+ 7 Tongaso, ala sara maboko na amba ti ala so ayeke na yâ ti mbeni ngö ni ti ga ti mû maboko na ala. Ala ga, na ala gbu asusu asi angö ni use kue, si angö ni ato nda ti linda ngu. 8 Tongana Simon Pierre abâ ye so, lo tï na gbe ti Jésus, lo tene: “Seigneur, hon yongoro na terê ti mbi, ngbanga ti so mbi yeke wasiokpari.” 9 Bê ti Pierre nga na ti azo so ayeke na terê ti lo adö ngangu mingi ngbanga ti gbâ ti asusu so ala gbu. 10 Bê ti Jacques na Jean, amolenge ti Zébédée,+ so ala na Simon ayeke sara kua oko, adö nga ngangu mingi. Me Jésus atene na Simon: “Mo zia ti sara mbeto. A to nda ni laso, a yeke azo si mo yeke gbu ande.”+ 11 Tongaso ala kiri na angö ni na yanga ti ngu ni, ala dö ye kue ala zia, na ala mû peko ti lo.+

12 Na mbeni ngoi nde, tongana lo yeke na yâ ti mbeni gbata ni, bâ, mbeni koli ayeke dä so buruma amû terê ti lo kue. Tongana lê ti lo atï na ndö ti Jésus, lo tï na lo kuku lê ti lo na sese, na lo voro lo, lo tene: “Seigneur, tâ tongana mo ye, mo lingbi ti sara si terê ti mbi aga nzoni.”+ 13 Lo yôro maboko ti lo, lo ndu zo ti buruma ni, na lo tene: “Mbi ye! Zia terê ti mo aga nzoni.” Hio, buruma ni ahunzi na terê ti lo.+ 14 Lo mû yanga na lo ti sara tënë ni na zo oko pëpe, me lo tene: “Mo gue, mo fa terê ti mo na prêtre, na mo mû sandaga so Moïse afa ni ndali ti terê ti mo so aga nzoni so,+ si ala bâ ni na lê ti ala.”+ 15 Me sango ti lo angbâ gï ti mû ndo, na azo mingi mingi abungbi terê ti ala ti mä lo nga ti tene lo sava akobela ti ala.+ 16 Ye oko, fani mingi, lo yeke gue na ando so azo ayeke dä pëpe ti sambela.

17 Na mbeni lango so lo yeke fa ye, aFarizien na azo ti fango ndia so alondo na akete kodro kue ti Galilée, ti Judée na ti Jérusalem ayeke nga dä. Ngangu ti Jéhovah* ayeke na lo ti kaï akobela.+ 18 Bâ, ambeni zo ayô na ndö ti kete gbogbo mbeni koli so mbage ti terê ti lo akui, na ala yeke gi lege ti lï na yâ ti da ni ti zia lo na gbele Jésus.+ 19 Ngbanga ti gbâ ti azo ni, ala wara lege pëpe ti lï na lo na yâ ti da ni. Tongaso, ala monté na li ti da ni, ala zi mbeni mbage ni si ala descend na koli so na kete gbogbo ni kue tâ gï na popo ti azo so aduti na gbele Jésus. 20 Tongana Jésus abâ mabe ti ala, lo tene: “Koli, a pardonné siokpari ti mo awe.”+ 21 Na pekoni, ascribe na aFarizien akomanse ti tene na yâ ti bê ti ala, ala tene: “So zo wa la si ayeke zonga Nzapa so? Zo wa la alingbi ti pardonné asiokpari zo wa? Gï Nzapa oko awe.”+ 22 Me so Jésus ahinga tënë so ala yeke tene na yâ ti bê ti ala, lo tene na ala: “Tënë ti nyen si ala yeke tene na yâ ti bê ti ala so? 23 Ti tene: ‘A pardonné asiokpari ti mo awe,’ wala ti tene: ‘Londo, mo tambela,’ so wa si ayeke ngangu ape? 24 Me ti tene ala hinga so a mû komandema na Molenge ti zo na ndö ti sese ti pardonné asiokpari. . .”, lo tene na koli so mbage ti terê ti lo akui so: “Mbi tene na mo, londo, mo mû kete gbogbo ti mo, mo gue na da ti mo.”+ 25 Na ndö ti tënë so, lo londo na lê ti ala, lo yô ye so lo yeke lango ka na ndö ni, na lo gue na da ti lo na mungo gloire na Nzapa. 26 Tongaso, li ti azo kue akpe, na ala to nda ti mû gloire na Nzapa, nga bê ti ala adö si ala yeke tene: “E bâ tâ aye ti kpene laso!”

27 Na pekoni, lo sigi na lo bâ mbeni zo ti rongo nginza ti impôt so iri ti lo ayeke Lévi, lo yeke duti na da ti rongo nginza ti impôt. Jésus atene na lo: “Mû peko ti mbi.”+ 28 Lo dö aye kue lo zia, lo londo lo komanse ti mû peko ti Jésus. 29 Na pekoni, Lévi asara mbeni kota matanga na da ti lo ndali ti Jésus. Gbâ ti azo ti rongo nginza ti impôt ayeke dä nga na ambeni zo so ayeke te kobe na ala.+ 30 Na bango ye so, aFarizien nga na ascribe ti ala ato nda ti diko tënë na gbe ti go na adisciple ti lo, ala tene: “Ngbanga ti nyen ala yeke te kobe nga ala yeke nyon ye na azo ti rongo nginza ti impôt nga na awasiokpari?”+ 31 Jésus atene na ala: “Azo so ayeke na nzoni terê ayeke na bezoin ti wanganga pëpe, me gï azo ti kobela.+ 32 Mbi ga ti iri azo ti mbilimbili pëpe, me awasiokpari si ala changé bê ti ala.”+

33 Ala tene na lo: “Adisciple ti Jean ayeke mû jeûne lakue na ala yeke voro terê ti ala na Nzapa. Adisciple ti aFarizien ayeke sara nga tongaso. Me adisciple ti mo ayeke te kobe na ala yeke nyon ye.”+ 34 Jésus atene na ala: “Ala lingbi pëpe ti forcé akamarade ti koli so amû wali fini fini ti mû jeûne na ngoi so lo ngbâ na terê ti ala, ni la ape? 35 Me ambeni lango ayeke ga ande so biani a yeke zi lo na terê ti ala, na a yeke na ngoi ni so la si ala yeke mû jeûne.”+

36 Lo mû nga mbeni tapande na ala, lo tene: “Zo ayeke fâ yanga ti mbeni fini bongo ti fü ni na lê ti ngbene bongo pëpe. Me tongana lo sara ni, fini yanga ti bongo ni ayeke gboto yâ ti ngbene bongo ni si asuru, nga fini bongo ni alingbi na ngbene ni so pëpe.+ 37 Nga, zo ayeke tuku fini vin na yâ ti angbene bozo ti vin pëpe. Me tongana lo tuku ni dä, fini vin ni ayeke sara si yâ ti bozo ni ayeke sungba, na vin ni ayeke yuru kirikiri nga bozo ni ayeke buba. 38 Me a doit ti tuku fini vin na yâ ti afini bozo ti vin. 39 Zo kue so anyon ngbene vin aye pëpe ti nyon fini ni, ngbanga ti so lo tene: ‘Ngbene vin ni ayeke nzoni mingi.’”

6 Na mbeni lâ ti sabbat, Jésus ayeke hon na yâ ti ayaka ti blé, na adisciple ti lo ayeke ko alê ti blé,+ ala yeke foro ni na yâ ti maboko ti ala na ala yeke te.+ 2 Tongana ambeni Farizien abâ ye so, ala tene: “Ngbanga ti nyen ala yeke sara ye so ndia amû lege na zo pëpe ti sara ni na lâ ti Sabbat?”+ 3 Me Jésus akiri tënë na ala, lo tene: “Ala diko lâ oko pëpe tënë ti ye so David asara lani na ngoi so nzara asara lo na azo ti lo?+ 4 So lo lï na yâ ti da ti Nzapa na a mû na lo amapa ti ziango ni na gbele Nzapa* si lo te ni, na lo mû mbeni na azo so ayeke na terê ti lo. Me ndia amû lani lege na zo oko pëpe ti te amapa so, a mû lege gï na aprêtre ti te ni.”+ 5 Na pekoni lo tene na ala: “Molenge ti zo ayeke Seigneur ti Sabbat.”+

6 Na mbeni lâ ti sabbat nde,+ lo lï na yâ ti synagogue na lo to nda ti fa ye na azo. Mbeni koli ayeke dä so maboko ti lo ti koli abuba.*+ 7 Lê ti ascribe na aFarizien ayeke gï na terê ti Jésus ti bâ wala lo yeke sava zo na lâ ti Sabbat, tongaso si ala wara lege ti bi tënë na li ti lo. 8 Me Jésus ahinga atënë so ayeke na yâ ti bê ti ala,+ tongaso lo tene na koli so maboko ti lo abuba* so: “Londo, mo luti na milieu ge.” Koli ni alondo lo luti na milieu. 9 Na pekoni, Jésus atene na ala: “Mbi yeke hunda ala: Na lâ ti Sabbat, ndia amû lege na zo ti sara ye ti nzoni wala ti sara ye ti sioni na zo? ti sö fini* ti zo wala ti fâ zo?”+ 10 Na peko ti so Jésus ayô lê ti lo si lo bâ ala kue, lo tene na koli ni: “Yôro yâ ti maboko ti mo.” Koli ni ayôro ni, na maboko ti lo ni akiri aga nzoni. 11 Me ngonzo ahon ndö ti ala, si na popo ti ala, ala yeke sara tënë ti ye so ala lingbi ti sara na Jésus.

12 Na yâ ti alango ni so, lo gue na ndö ti hoto ti sambela,+ na lo sambela Nzapa na bï ni so kue.+ 13 Tongana ndo ahan awe, lo iri adisciple ti lo na lo soro ambeni 12 na popo ti ala, so lo di iri ti ala nga abazengele:+ 14 Simon, so lo mû na lo nga iri ti Pierre, na ita ti lo André, Jacques, Jean, Philippe,+ Barthélemy, 15 Matthieu, Thomas,+ Jacques molenge ti Alphée, Simon so a iri lo “zo so ayapu na sarango ye,” 16 Judas molenge ti Jacques nga Judas Iscariote, so lo ga zo ti kango zo.

17 Lo na ala adescend, na lo luti na mbeni ndo so ayeke kpangbala, na gbâ ti adisciple ti lo ayeke dä. Nga azo mingi mingi so alondo na yâ ti Judée kue, na Jérusalem nga na sese ti Tyr na ti Sidon so ayeke na yanga ti ngu, aga ti mä tënë ti lo na ti tene lo sava akobela ti ala. 18 Même azo so asioni yingo asara pasi na ala, lo sava ala. 19 Gbâ ti azo ni kue ayeke gi lege ti ndu lo, ngbanga ti so ngangu ayeke sigi na yâ ti terê ti lo+ na ayeke sava ala kue.

20 Lo bâ adisciple ti lo na lo komanse ti sara tënë, lo tene:

“Ngia ayeke na ala so ala yeke awayere, ndali ti so Royaume ti Nzapa ayeke ti ala.+

21 “Ngia ayeke na ala so nzara ayeke sara ala fadeso, ndali ti so yâ ti ala ayeke si ande.+

“Ngia ayeke na ala so ala yeke toto fadeso, ndali ti so ala yeke he ngia ande.+

22 “Ngia ayeke na ala tongana azo ake ala,+ atomba ala,+ azonga ala na adiko asioni tënë na iri ti ala atene ala yeke asioni zo ndali ti Molenge ti zo. 23 Na lango ni so, ala duti na ngia na ala huru na ngia, ndali ti so futa ti ala ayeke kota na yayu, ndali ti so a yeke oko ye so akotara ti azo so ayeke sara lani na aprophète la.+

24 “Me mawa na ala azo ti mosoro,+ ndali ti so ala ngbâ ti wara ti ala dengo bê ni kue awe la.+

25 “Mawa na ala so yâ ti ala asi fadeso, ndali ti so nzara ayeke sara ala ande.

“Mawa na ala so ayeke he ngia fadeso, ndali ti so vundu ayeke sara ala ande nga ala yeke toto.+

26 “Mawa na ala tongana azo kue ayeke sara nzoni tënë ti ala,+ ndali ti so a yeke ye so la akotara ti azo so asara lani na aprophète ti wataka.

27 “Me mbi tene na ala so ayeke mä mbi so: Ala ngbâ ti ndoye awato ti ala na ti sara nzoni na azo so ake ala,+ 28 ti iri tënë nzoni na ndö ti azo so ayeke deba ala, ti sambela ndali ti azo so ayeke tene tënë ti songo bê na ala.+ 29 Zo so apika mbage ti ngbangba ti mo, dengi na lo mbage ni nga. Nga zo so amû bongo ti mo ti ndö ni, mo gbanzi na lo pëpe bongo ti mo ti yâ ni.+ 30 Mû ye na zo kue so ahunda ni na mo;+ na zo so amû aye ti mo ahon na ni, mo hunda lo pëpe ti kiri na ni.

31 “Nga, gï tongana ti so ala ye azo asara na ala, ala sara tongaso na azo ni nga.+

32 “Tongana ala ndoye gï azo so andoye ala, gonda ti nyen la ala yeke wara na pekoni? Même awasiokpari andoye azo so ayeke ndoye ala.+ 33 Nga, tongana ala sara ye ti nzoni gï na azo so asara ye ti nzoni na ala, gonda ti nyen la ala yeke wara na pekoni? Même awasiokpari nga kue asara tongaso. 34 Nga, tongana ala sara bon* na azo so ala ku ti tene ala kiri na ni, gonda ti nyen la ala wara na pekoni?+ Même awasiokpari ayeke sara bon na amba ti ala awasiokpari, ti tene amba ti ala ni akiri gï na oko ye ni. 35 Nde na so ala, ala ngbâ ti ndoye awato ti ala, ti sara ye ti nzoni nga ti sara bon, na ti ku mbeni ye na pekoni pëpe;+ futa ti ala ayeke duti ande kota na ala yeke ga amolenge ti Lo so ayeke na nduzu na ndö ti aye kue, ndali ti so lo yeke sara nzoni na azo so ayeke kiri singila pëpe nga na azo ti sioni.+ 36 Ala ngbâ ti sara nzoni bê na azo gï tongana ti so Babâ ti ala ayeke sara nzoni bê na azo.+

37 “Nga, ala zia ti fâ ngbanga na li ti azo, na a yeke fâ ande ngbanga na li ti ala oko pëpe.+ Ala zia ti dë sioni ngbanga na li ti azo, na a yeke dë ande sioni ngbanga na li ti ala oko pëpe. Ala ngbâ ti pardonné* azo, na a yeke pardonné* ala ande.+ 38 Ala mû ye lakue na azo, na azo ayeke mû ye ande na ala.+ A yeke haka ye nzoni, a pete ndö ni, a yengi ni, ye ni asi na ayeke tuku tukungo na sese, si a tuku ni na yanga ti bongo ti ala. Ndali ti so a yeke oko ye so ala mû ti haka na ye na azo si a yeke mû ande ti haka na ye na ala.”

39 Na pekoni, lo mû mbeni tapande na ala, lo tene: “Waziba alingbi pëpe ti fa lege na mba ti lo waziba, ni la ape? Ala use kue ayeke tï ande na dû, ni la ape?+ 40 Zo ti mandango ye* ahon maître ti lo pëpe, me zo kue so a fa ye na lo nzoni mingi, lo yeke ga ande tongana maître ti lo. 41 Ngbanga ti nyen mo yeke bâ kete pere so ayeke na yâ ti lê ti ita ti mo, me mo bâ pëpe kota keke so ayeke na yâ ti lê ti mo wani?+ 42 Tongana nyen si mo lingbi ti tene na ita ti mo: ‘Ita ti mbi, zia mbi zi kete pere so ayeke na yâ ti lê ti mo,’ me na oko ngoi ni, mo wani mo yeke bâ pëpe kota keke so ayeke na yâ ti lê ti mo wani? Mo zo ti handango lê ti zo! Mo zi kozoni kue kota keke so ayeke na yâ ti lê ti mo wani, si na pekoni mo bâ polele tongana nyen ti zi kete pere so ayeke na yâ ti lê ti ita ti mo.

43 “Nzoni keke ayeke lë pëpe lê ti keke so afun awe, nga keke so afun awe ayeke lë nzoni lê ti keke pëpe.+ 44 A yeke hinga keke oko oko na lege ti lengo ti lo.+ Na tapande, azo ako lê ti figue na yâ ti kî pëpe wala lê ti vigne na yâ ti keke ti sisi pëpe. 45 Zo ti nzoni asigi na aye ti nzoni so ayeke na yâ ti nzoni mosoro ti yâ ti bê ti lo. Me zo ti sioni asigi na aye ti sioni so ayeke na yâ ti sioni mosoro ti lo. Ndali ti so a yeke tënë so asi yâ ti bê ti zo si ayeke sigi na yanga ti lo.+

46 “Ngbanga ti nyen si ala yeke iri mbi ‘Seigneur! Seigneur!’ me ala yeke sara pëpe aye so mbi tene?+ 47 Zo kue so aga na mbi na lo mä atënë ti mbi nga lo sara ye alingbi na ni, mbi yeke fa na ala zo so lo kpa lo:+ 48 Lo yeke tongana zo so ayeke leke da; lo zi dû alï na lo leke fondation ni na ndö ti kota tênë. Ngu asuku amû ndo, kota ngu asua ngangu na apika terê ti da ni, me ngangu ti ngu ni ayengi da ni pëpe, ndali ti so a leke ni nzoni.+ 49 Na mbeni mbage, zo so amä tënë ti mbi si lo sara ye alingbi na ni pëpe,+ lo yeke tongana zo so aleke da na ndö ti sese, me lo leke fondation ni pëpe. Kota ngu asua ngangu, apika terê ti da ni, na hio da ni atuku na sese, na futingo ti da ni so ayeke sioni mingi.”

7 Tongana lo hunzi ti sara atënë so lo yeke na ni ti tene na azo ni awe, lo lï na Capernaüm. 2 Ngbâa ti mbeni turugu ti kota kamba ayeke dä, so turugu ni aye lo mingi; kobela asara ngbâa ni ngangu na lo ga nduru ti kui.+ 3 Tongana lo mä sango ti Jésus, lo tokua ambeni ancien ti aJuif ti hunda lo ti ga ti sava ngbâa ti lo ni. 4 Azo so lo tokua ala asi na Jésus, na ala to nda ti voro yanga mingi na lo, ala tene: “Lo lingbi biani ti tene mo sara ye so ndali ti lo, 5 ndali ti so lo ye mara ti e mingi, na lo la lo sara synagogue ti e so.” 6 Tongaso Jésus ague legeoko na ala. Me tongana lo si nduru na da ni, turugu ti kota kamba ni atokua akamarade ti lo awe ti tene ala tene na lo, atene: “Kota zo, mo bâ pasi senge senge pëpe, ngbanga ti so mbi kpa ti tene mo lï na da ti mbi pëpe.+ 7 Ndani la mbi bâ terê ti mbi so mbi kpa pëpe ti gue na terê ti mo. Me sara tënë, na zia terê ti zo ti kua ti mbi ni akaï. 8 Ndali ti so mbi kue mbi yeke zo so ayeke na gbe ti komandema ti mbeni zo, na mbi yeke na aturugu na gbe ti mbi nga. Tongana mbi tene na lo so: ‘Gue kâ!’ lo yeke gue. Na mbeni nde, mbi tene: ‘Ga!’ lo yeke ga. Tongana mbi tene na ngbâa ti mbi: ‘Sara ye so!’ lo yeke sara ni.” 9 Tongana Jésus amä tënë so, bê ti lo adö na terê ti koli so, lo tourné na mbage ti gbâ ti azo so amû peko ti lo, na lo tene: “Mbi tene na ala: Même na Israël, mbi de mbi wara mbeni zo na mara ti kota mabe tongaso pëpe.”+ 10 Tongana azo so turugu ni atokua ala akiri na yanga-da, ala wara ngbâa so na nzoni terê.+

11 Kete na pekoni, lo gue na mbeni gbata so a iri ni Naïn; adisciple ti lo nga na azo mingi mingi ayeke gue legeoko na lo. 12 Tongana lo si nduru na yanga ti gbata ni, bâ, a yô kuâ ti mbeni koli a yeke sigi na ni. Lo yeke gï oko molenge ti mama ti lo.+ Nga, mama ni ayeke wali-mua. Azo mingi mingi ti gbata ni ayeke nga na terê ti mama ni. 13 Na ngoi so lê ti Seigneur atï na ndö ti wali-mua ni, mawa ti lo asara lo,+ na lo tene na lo: “Kaï toto ni.”+ 14 Na ndö ti tënë so, lo pusu nduru na lo ndu gbogbo ti kuâ ni, na azo so ayeke yô ni aluti. Na pekoni, lo tene: “Maseka-koli, mbi tene na mo: Londo!”+ 15 Kuâ ni alondo, lo duti, na lo to nda ti sara tënë. Na Jésus amû lo na mama ti lo.+ 16 Mbeto agbu ala kue, na ala komanse ti mû gloire na Nzapa, ala tene: “Mbeni kota prophète abâ gigi na popo ti e.”+ Ala tene nga: “Nzapa abi lê ti lo na mbage ti azo ti lo.”+ 17 Sango ti ye so lo sara so amû yâ ti Judée kue nga na ando kue so ayeke na terê ni.

18 Adisciple ti Jean afa peko ti aye so kue na lo.+ 19 Tongaso Jean airi adisciple ti lo use na lo tokua ala na Seigneur ti hunda lo: “Mo yeke Lo so ayeke ga?+ Wala a lingbi e ku mbeni zo nde?” 20 Tongana akoli so asi na Jésus, ala tene na lo: “Jean Baptiste atokua e ti hunda mo: ‘Mo yeke Lo so ayeke ga? Wala a lingbi e ku mbeni zo nde?’” 21 Na l’heure ni so, lo sava azo mingi so ayeke na akobela,+ angangu kobela nga na asioni yingo, na lo sara si awaziba mingi awara lege ti bâ ndo. 22 Jésus akiri tënë na ala: “Ala gue afa na Jean peko ti ye so ala mä na ala bâ: Awaziba ayeke bâ ndo,+ azo so gere ti ala abuba ayeke tambela, terê ti azo ti buruma aga nzoni, azo so mê ti ala akanga ayeke mä ndo,+ a yeke zingo akuâ, na a yeke fa nzoni tënë na awayere.+ 23 Ngia ayeke na lo so abâ pëpe na mbage ti mbi mbeni ye so asara si lo pika gere ti lo.”+

24 Tongana azo so Jean atokua ala ahon awe, Jésus ato nda ti sara tënë ti Jean na gbâ ti azo so, lo tene: “Ala gue lani na yâ ti benyama ti bâ nyen? Ti bâ mbeni sosongo so pupu ayengi ni?+ 25 Ala gue lani ti bâ nyen mbilimbili? Ti bâ mbeni koli so ayü apendere bongo?*+ Bâ, ala so ayeke yü apendere bongo nga ayeke na gbâ ti aye ti nginza ayeke na yâ ti ada ti agbia. 26 Tongaso, ala gue lani ti bâ nyen? Ala gue ti bâ mbeni prophète? Ti tâ tënë ni, mbi tene na ala, lo yeke mbeni prophète, na lo hon même mbeni prophète.+ 27 A yeke lo so a sara tënë ti lo na yâ ti Mbeti ti Nzapa, a tene: ‘Bâ, mbi yeke tokua watokua ti mbi kozo ti mo, na lo yeke leke lege ti mo ti tene mo hon dä!+ 28 Mbi tene na ala: Na popo ti azo so awali adü ala, mbeni oko ti duti kota ahon Jean ayeke dä pëpe. Me mbeni zo so ayeke kete na yâ ti Royaume ti Nzapa ayeke kota ahon lo.”+ 29 (Tongana azo ni kue nga na azo ti rongo nginza ti impôt amä tënë so, ala tene Nzapa ayeke mbilimbili, ndali ti so a batize ala na batême ti Jean.+ 30 Me aFarizien nga na ala so ahinga tënë ti Ndia mingi ake wango* so Nzapa amû na ala,+ ndali ti so Jean abatize ala pëpe.)

31 “Mbi yeke haka azo ti ngoi so na azo wa? Ala yeke tongana azo wa?+ 32 Ala yeke tongana akete molenge so aduti na gara na ala yeke dekongo na amba ti ala na popo ti ala, ala tene: ‘E hûru flûte na ala, me ala dodo pëpe. E dema terê ti e na kongo, me ala toto pëpe.’ 33 Legeoko nga, Jean Baptiste aga, lo te mapa pëpe na lo nyon vin pëpe.+ Me ala tene: ‘Sioni yingo ayeke na yâ ti lo.’ 34 Molenge ti zo aga, ti lo, lo te ye na lo nyon ye, me ala tene: ‘Bâ, so zo ti tengo ye na zo ti nyongo vin ahon ndö ni. Lo yeke kamarade ti azo ti rongo nginza ti impôt na ti awasiokpari.’+ 35 Me a yeke hinga so ndara ayeke mbilimbili na lege ti amolenge ti lo kue.”*+

36 Mbeni Farizien ayeke hunda lo lakue ti ga ti te kobe na da ti lo. Tongaso, lo lï na da ti Farizien ni na lo duti na table ti te kobe. 37 Bâ, mbeni wali so azo ahinga lo na yâ ti gbata ni tongana wasiokpari amä so Jésus ayeke te kobe na da ti Farizien so. Lo ga na ngbenda ti albâtre so mafuta so afun pendere ayeke na yâ ni.+ 38 Lo duti na peko ti Jésus, na terê ti gere ti lo, na lo zia si ngu ti lê ti lo ayuru na ndö ti gere ti Jésus, na lo mbô ni na kuä ti li ti lo. Nga, lo embrassé gere ti Jésus na lo tuku mafuta ni dä. 39 Tongana Farizien so atisa Jésus abâ ye so, lo tene na yâ ti bê ti lo: “Tongana koli so ayeke biani prophète, ka lo yeke hinga zo so ayeke ndu lo so, nga lo yeke hinga wala wali so ayeke tongana nyen, so ti tene wasiokpari.”+ 40 Me Jésus atene na lo: “Simon, mbi yeke na mbeni tënë ti tene na mo.” Lo tene: “Maître, sara tënë ni!”

41 “Bon ti mbeni zo ayeke na li ti akoli use. Bon ti oko ayeke denier* 500, me ti mbeni ayeke denier 50. 42 Tongana ala yeke na ye pëpe ti futa na ni, na nzoni bê, lo zi bon ni na li ti ala use kue. Tongaso, na popo ti ala use so, zo wa la ayeke ndoye wa ti bon ni mingi?” 43 Simon akiri tënë, lo tene: “Mbi pensé a yeke lo so wa ti bon ni azi gbâ ti bon na li ti lo.” Jésus atene na lo: “Mo bâ ye ni na lege ni.” 44 Na ndö ti tënë so, Jésus atourné na mbage ti wali ni, na lo tene na Simon: “Mo bâ wali so? Mbi lï na da ti mo, me mo mû na mbi ngu ti sukula na gere ti mbi pëpe. Me wali so asara si ngu ti lê ti lo ayuru na ndö ti gere ti mbi na lo mbô ni na kuä ti li ti lo. 45 Mo su ngbangba ti mbi pëpe. Me wali so, ngbene ye so mbi lï na da so, lo zia pëpe ti embrassé gere ti mbi. 46 Mo tuku mafuta na li ti mbi pëpe, me wali so atuku mafuta so afun pendere na gere ti mbi. 47 Ndali ti ye so, mbi tene na mo, atâa so asiokpari ti lo ayeke mingi,* a pardonné ni awe+ ngbanga ti so lo ndoye zo mingi. Me zo so a pardonné lo mingi pëpe, lo ndoye zo mingi pëpe.” 48 Na pekoni, Jésus atene na wali so: “A pardonné asiokpari ti mo awe.”+ 49 Ala so ayeke te kobe legeoko na lo na table ato nda ti tene na popo ti ala: “Koli so ayeke zo wa si même lo yeke pardonné asiokpari so?”+ 50 Me lo tene na wali ni: “Mabe ti mo asö mo awe.+ Mo gue na siriri.”

8 Kete na pekoni, lo tambela na yâ ti agbata oko oko nga na akete kodro oko oko, lo yeke fa tënë nga lo yeke to mbela na nzoni tënë ti Royaume ti Nzapa.+ Adisciple 12 ayeke na terê ti lo. 2 Ambeni wali nga ayeke na terê ti lo so lo tomba asioni yingo na yâ ti ala na lo sava akobela ti ala: Marie so a iri lo Zo ti Magdala, so asioni yingo mbasambala asigi na yâ ti lo, 3 Jeanne+ wali ti Chuza, koli so abâ ndo na ndö ti aye ti Hérode, Suzanne nga na ambeni wali mingi. Awali so ayeke mû aye ti ala ti mû maboko na Jésus na adisciple ni.+

4 Tongana ambeni zo mingi mingi abungbi legeoko na ala so alondo na yâ ti agbata oko oko si aga na terê ti lo, lo tene mbeni toli, lo tene:+ 5 “Mbeni zo ti lungo ye ague ti lu angongoa ti kobe ti lo. Tongana lo yeke lu ni, ambeni atï na terê ti lege, azo adö ni na andeke ti nduzu adë ni kue.+ 6 Ambeni atï na ndö ti kota tênë; na peko ti so a sigi, a hule ngbanga ti so ngu ayeke na gere ni pëpe.+ 7 Ambeni atï na popo ti akî, na akî ni so akono legeoko na ni apete ndö ni.+ 8 Me ambeni atï na ndö ti pendere sese. Na peko ti so a sigi, a lë alê ni 100.”+ Tongana lo sara atënë so awe, lo tene na kota go, lo tene: “Zia zo so ayeke na mê ti mä amä.”+

9 Me adisciple ti lo ahunda lo na nda ti toli so.+ 10 Lo tene: “A mû lege na ala ti mä yâ ti atënë ti Royaume ti Nzapa so Nzapa ahonde ndani. Me ti tanga ti azo ni, a yeke gï na lege ti atoli,+ tongaso si atâa so ala yeke bâ ndo, ala bâ ndo gbä, atâa so ala yeke mä ndo, ala lingbi ti mä yâ ni pëpe.+ 11 Nda ti toli ni ayeke so: Ngongoa ti kobe ni ayeke tënë ti Nzapa.+ 12 Ala so atï na terê ti lege ayeke azo so amä tënë ni, me na pekoni Zabolo aga, na lo zi tënë so a lu na bê ti ala so tongaso si ala mä na bê pëpe na a sö fini ti ala pëpe.+ 13 Ala so atï na ndö ti kota tênë ayeke azo so, tongana ala mä tënë ni, ala yeda na ni na ngia, me gunda ti ala ayeke dä pëpe. Ala mä na bê teti mbeni ngoi, me a si na ngoi ti tara, ala dö lege ni azia.+ 14 Âdu ti so atï na popo ti akî, a yeke azo so amä tënë ni, me so agingo bê, mosoro+ nga na anzerengo ye ti gigi ahon na ala yongoro,+ a pete ndö ti ala biani biani na ala wara lege oko pëpe ti lë nzoni.+ 15 Âdu ti so atï na ndö ti pendere sese, a yeke azo so, na peko ti so ala mä tënë ni na bê so ayeke mbilimbili nga ayeke nzoni,+ ala bata ni na ala gbu ngangu na ngoi so ala yeke lë lengo.+

16 “Tongana mbeni zo azia wâ na lampe awe, lo yeke kuku mbeni ta na ndö ni pëpe wala lo yeke zia lampe ni na gbe ti gbogbo pëpe. Me lo yeke zia ni na ndö ti ye ti yongo lampe tongaso si azo so alï na yâ ti da ni alingbi ti bâ lumière ni.+ 17 Ni la, mbeni ye so a honde ni na so ayeke ngbâ gï na hondengo ni ayeke dä pëpe. Nga, ye kue so a honde ndö ni ngangu na so azo ayeke hinga tënë ni pëpe nga so ayeke sigi polele pëpe ayeke dä pëpe.+ 18 Tongaso, ala sara hange na lege so ala yeke mä na tënë. Ndali ti so zo so ayeke na ye, a yeke mû na lo mbeni na ndö ni.+ Me zo so ayeke na ye pëpe, même ye so lo bâ lo tene lo yeke na ni, a yeke zi ni na tïtî lo.”+

19 Na pekoni, mama ti lo na aita ti lo+ aga na peko ti lo, me ala lingbi ti si na terê ti lo pëpe ngbanga ti gbâ ti azo so ayeke dä.+ 20 Tongaso, a tene na lo: “Mama ti mo na aita ti mo ayeke luti na gigi, na ala ye ti bâ mo.” 21 Lo kiri tënë na ala, lo tene: “Mama ti mbi na aita ti mbi ni ayeke azo so, so amä tënë ti Nzapa na asara ye alingbi na ni.”+

22 Mbeni lâ, lo na adisciple ti lo amonté na yâ ti mbeni ngö, na lo tene na ala: “Zia e fâ ngu ni e gue na mbage ni kâ.” Tongaso ala gue.+ 23 Me tongana ala yeke kpe na ngö ni ti gue, lo lango. Mbeni ngangu pupu aya na ndö ti ngu ni. Ngu akomanse ti si yâ ti ngö ni na ala yeke na yâ ti kpale.+ 24 Tongaso ala gue ala zingo lo, ala tene: “Maître, Maître, e yeke kui!” Na ndö ti tënë so, lo londo, lo suku na pupu ni nga na amapo so alondo mingi, na amapo ni akaï, na ndo adë ngii.+ 25 Na pekoni, lo tene na ala: “Mabe ti ala ayeke na ndo wa?” Me mbeto agbu ala, li ti ala akpe na ala yeke tene na popo ti ala: “So zo wa la tongaso? Lo mû yanga même na pupu nga na ngu, na ala mä yanga ti lo.”+

26 Ala si na yanga ti ngu na sese ti azo ti Gérasa,+ so abâ ndo lê na lê na Galilée. 27 Na ngoi so Jésus adescend, mbeni koli ti gbata ni so asioni yingo ayeke na yâ ti lo atingbi na lo. A ninga mingi awe si koli so ayeke yü bongo pëpe na lo yeke lango na yâ ti da pëpe, me lo yeke gï na yâ ti cimetière.+ 28 Tongana lo bâ Jésus, lo dekongo, lo tï na gbe ti Jésus, na lo tene na kota go: “Jésus, Molenge ti Nzapa so ayeke na nduzu na ndö ti aye kue, ti mo na mbi nyen? Mbi voro mo, mo sara pasi na mbi pëpe.”+ 29 (Jésus ayeke mû yanga fade na sioni yingo so ti sigi na yâ ti koli ni. Fani mingi sioni yingo ni ayeke gbu lo,*+ nga fani mingi a yeke kanga maboko ti lo na gere ti lo na chaîne, na a zia zo ti sara sinziri na terê ti lo. Me lo yeke fâ yâ ni nga sioni yingo so ayeke gue na lo na ando so azo ayeke dä pëpe.) 30 Jésus ahunda lo: “Iri ti mo nyen?” Lo tene: “Légion,” ngbanga ti so asioni yingo mingi alï na yâ ti lo. 31 Asioni yingo ni angbâ ti voro terê na Jésus ti mû yanga na ala pëpe ti gue na yâ ti kota dû so alï mingi.+ 32 Gbâ ti acochon+ ayeke te kobe kâ na ndö ti hoto. Tongaso, ala voro terê na lo ti mû lege na ala ti lï na yâ ti acochon so, na lo zia lege na ala ti gue.+ 33 Tongaso, asioni yingo so asigi na yâ ti koli ni, ala gue alï na yâ ti acochon ni, na acochon ni alondo na loro na li ti hoto ni atï na yâ ti kota ngu, ala nyon ngu ala kui. 34 Me tongana azo ti batango acochon ni abâ ye so asi, ala kpe ala gue asara tënë ni na yâ ti gbata ni nga na akete kodro ni.

35 Na pekoni, azo asigi ti bâ ye so asi so. Ala ga na terê ti Jésus, na ala wara koli ni so asioni yingo asigi na yâ ti lo. Lo yü bongo nga li ti lo aga nzoni awe. Lo yeke duti na sese na terê ti gere ti Jésus; na mbeto agbu ala. 36 Azo so abâ fade aye so asi afa na azo so aga tongana nyen la koli so asioni yingo ayeke na yâ ti lo so aga nzoni. 37 Ndani la, gbâ ti azo ti ando so angoro kodro ti azo ti Gérasa ahunda na Jésus ti zia ndo ni ti hon, ndali ti so mbeto agbu ala mingi. Tongaso lo monté na yâ ti ngö ni ti hon. 38 Me koli so asioni yingo asigi na yâ ti lo awe so angbâ ti voro Jésus ti tene lo mû peko ti lo. Me Jésus atene na lo ti gue, lo tene:+ 39 “Mo kiri na kodro, na mo ngbâ ti fa tënë ti ye so Nzapa asara na mo so.” Tongaso lo gue, lo fa na yâ ti gbata ni kue tënë ti ye so Jésus asara na lo.

40 Tongana Jésus akiri, gbâ ti azo ayamba lo nzoni ngbanga ti so ala kue ayeke ku lo kungo.+ 41 Me bâ, mbeni koli so iri ti lo ayeke Jaïrus aga, koli so ayeke mbeni mokonzi ti synagogue. Lo tï na gere ti Jésus, na lo to nda ti voro yanga na Jésus ti ga na da ti lo,+ 42 ngbanga ti so oko molenge ti lo ti wali, so ayeke na ngu 12 tongaso, ayeke nduru ti kui.

Tongana Jésus ayeke gue, gbâ ti azo ayeke pete lo mbage na mbage. 43 Mbeni wali ayeke dä so mênë ayeke ga na terê ti lo mingi,+ a sara ngu 12 awe. Mbeni zo awara lege pëpe ti kaï kobela ti lo ni.+ 44 Lo ga na mbage ti peko ti Jésus na lo ndu yanga ti bongo ti lo ti ndö ni.+ Gï hio tongaso, mênë so ayeke ga na terê ti lo akaï. 45 Tongaso, Jésus atene: “Zo wa la andu mbi so?” Tongana azo kue atene a yeke ala pëpe, Pierre atene: “Maître, gbâ ti azo angoro mo na ala yeke pete mo mbage na mbage.”+ 46 Me Jésus atene: “Mbeni zo andu mbi, ndali ti so mbi bâ so mbeni ngangu+ asigi na yâ ti terê ti mbi.” 47 Tongana wali ni abâ so lo lingbi ti honde terê ti lo pëpe, lo ga, terê ti lo ayeke dö si lo tï na gbe ti Jésus, na lo fa na lê ti azo kue ndani so lo ndu Jésus nga tongana nyen la terê ti lo akaï gï hio tongaso. 48 Me Jésus atene na lo: “Molenge ti mbi ti wali, mabe ti mo asava mo awe. Mo gue na siriri.”+

49 Tongana Jésus angbâ ti sara tënë, mbeni zo so aga na iri ti mokonzi ti synagogue ni asi, lo tene: “Molenge ti mo ti wali ni akui awe. Mo zia ti son li ti Maître.”+ 50 Tongana Jésus amä tënë so, lo kiri tënë na lo: “Sara mbeto pëpe. Duti gï na mabe awe, na a yeke sö molenge-wali ni.”+ 51 Na ngoi so lo si na da ni, lo zia lege na mbeni zo nde pëpe ti lï legeoko na lo, gï Pierre, Jean, Jacques na babâ na mama ti molenge ni. 52 Me azo kue ayeke toto na ala yeke pika terê ti ala ti sara vundu ndali ti molenge-wali ni. Tongaso Jésus atene: “Ala kaï toto ni,+ ngbanga ti so molenge ni akui pëpe, me lo yeke lango.”+ 53 Na ndö ti tënë so, ala komanse ti he lo na ti zere lo ngbanga ti so ala hinga so molenge ni akui awe. 54 Me lo gbu maboko ti molenge-wali ni, lo tene na lo: “Molenge, londo!”+ 55 Yingo+ ti lo* akiri dä, na gï hio tongaso, lo londo.+ Jésus amû yanga ti tene a mû na lo ye lo te. 56 Li ti babâ na mama ti molenge ni akpe kue. Me Jésus awa ala ti sara tënë ti ye so asi so na zo oko pëpe.+

9 Lo iri adisciple ti lo 12 na lo mû na ala ngangu nga na komandema na ndö ti asioni yingo kue+ na ti sava akobela.+ 2 Lo tokua ala ti fa tënë ti Royaume ti Nzapa nga ti kaï akobela. 3 Lo tene na ala: “Ala mû mbeni ye oko pëpe ndali ti lege, atâa keke ti tambelango na ni na lege, bozo ti kobe, mapa wala nginza* pëpe. Ala mû nga bongo use pëpe.*+ 4 Me na ndo kue so ala lï na yâ ti mbeni da, ala ngbâ kâ juska ala zia ndo ni ti hon.+ 5 Na ndo kue so ala gue dä si azo ni ayamba ala pëpe, tongana ala yeke sigi na yâ ti gbata so, ala pika sese ti gere ti ala ti fa so azo ni asara sioni.”+ 6 Tongaso, ala mû lege ti gue, ala hon na yâ ti akete kodro oko oko ti sese ni, ala yeke fa nzoni tënë nga ala yeke sava kobela ti azo na ndo kue.+

7 Hérode* so ayeke komanda* ti sese ni amä tënë ti aye kue so ayeke si so, na li ti lo akpe kue ngbanga ti so ambeni zo ayeke tene a zingo Jean na popo ti akuâ awe.+ 8 Me ambeni atene Élie la akiri asigi so. Ti ambeni nde, a yeke mbeni oko ti aprophète ti giriri si azingo na kuâ.+ 9 Hérode atene: “Mbi dë go ti Jean lani awe.+ Tongaso, so zo wa la si mbi yeke mä atënë so na ndö ti lo so?” Ni la, Hérode ayeke gi lege ti bâ lo.+

10 Tongana abazengele ni akiri, ala fa na Jésus peko ti aye so ala sara.+ Lo mû ala na terê ti lo, na ala gue na mbeni ndo so azo ayeke dä pëpe, na yâ ti mbeni gbata so a iri ni Bethsaïda.+ 11 Me tongana gbâ ti azo amä tënë ni, ala gue na peko ti lo. Lo yamba ala na nzoni bê na lo komanse ti sara tënë na ala na ndö ti Royaume ti Nzapa, nga lo sava ala so ayeke na bezoin ti tene a sava ala.+ 12 Lâ ayeke gue ti lï. Tongaso adisciple 12 aga, na ala tene na lo: “Mo tene na gbâ ti azo so ti gue, tongaso si ala gue na yâ ti akete kodro nga na ando so ayeke na terê ni si ala wara ndo ti lango nga na kobe, ngbanga ti so, ge, e yeke na yâ ti benyama.”+ 13 Me lo tene na ala: “Ala wani amû ye ti tengo ni na azo so.”+ Ala tene: “E yeke na mbeni ye pëpe, gï mapa oku na susu use. Peut-être tongana e gue e vo kobe ndali ti azo so kue si ala te ma.” 14 Akoli ayeke 5 000 tongaso. Me lo tene na adisciple ti lo: “Ala tene na azo ni ti duti, ala bungbi terê ti ala na groupe, azo bale-oku bale-oku tongaso.” 15 Adisciple ni asara tongaso, ala sara si azo ni kue aduti. 16 Na pekoni, lo mû mapa oku na susu use so, lo yô lê ti lo na nduzu, na lo iri tënë nzoni na ndö ni. Lo fâ yâ ni, lo to nda ti mû ni na adisciple ni ti tene ala zia ni na gbele gbâ ti azo so. 17 Tongaso, azo ni kue ate, yâ ti ala asi. Na tanga ti anduru ni so angbâ, ala ro ni, ala wara sakpa 12.+

18 Na pekoni, tongana lo yeke sambela gï lo oko, adisciple ni aga na terê ti lo, na lo hunda ala, lo tene: “Gbâ ti azo ayeke tene ti ala so mbi yeke zo wa?”+ 19 Ala kiri tënë na lo, ala tene: “Ambeni zo atene Jean Baptiste, me ambeni nde atene Élie, ambeni nga atene so mbeni oko ti aprophète ti giriri si azingo na kuâ.”+ 20 Na pekoni, lo hunda ala: “Me ti ala, ala tene mbi yeke zo wa?” Pierre akiri tënë, atene: “Mo yeke Christ ti Nzapa.”+ 21 Lo gboto mê ti ala ngangu, na lo wa ala ti sara tënë so na zo oko pëpe,+ 22 me lo tene: “A lingbi Molenge ti zo abâ pasi mingi nga so a-ancien, aprêtre-mokonzi na ascribe ayeke ke lo. A yeke fâ lo ande,+ me na ota lango ni, a yeke zingo lo na kuâ.”+

23 Lo kiri lo tene na ala kue: “Tongana mbeni zo aye ti ga na peko ti mbi, zia lo ke terê ti lo wani,+ lo yô keke ti pasi* ti lo lâ na lâ na lo ngbâ ti mû peko ti mbi;+ 24 ndali ti so zo so aye ti sö fini* ti lo, lo yeke girisa ni. Me zo so agirisa fini* ti lo ndali ti mbi, lo yeke sö ni.+ 25 Ti tâ tënë ni, ye ti nzoni wa mbeni zo ayeke wara ande tongana lo wara dunia so kue, me lo girisa fini ti lo wala lo wara sioni na pekoni?+ 26 Ndali ti so zo so asara kamene ti mbi nga na ti tënë ti mbi, Molenge ti zo ayeke sara ande kamene ti lo na ngoi so lo yeke ga na yâ ti gloire ti lo na ti Babâ ni nga na ti a-ange so ayeke nzoni-kue.+ 27 Me ti tâ tënë ni, mbi tene na ala: Na popo ti azo so aluti ge so, ambeni ayeke kui ande pëpe juska ala bâ Royaume ti Nzapa kozoni awe si.”+

28 Biani, lango miombe tongaso na peko ti so lo tene atënë so, lo mû Pierre, Jean na Jacques na terê ti lo, ala monté na ndö ti hoto ti sambela.+ 29 Tongana lo yeke sambela, lê ti lo achangé nga bongo ti lo avuru na aza zango. 30 Nga, bâ, akoli use ayeke sara lisoro na lo; a yeke Moïse na Élie. 31 Ala sigi na lê ti adisciple ni na yâ ti gloire na ala komanse ti sara tënë na ndö ti hongo ti lo, so na yâ ti kete ngoi, lo yeke nduru ti sara si a ga tâ tënë na Jérusalem.+ 32 Lê ti Pierre nga na ti ala so ayeke na terê ti lo ane na lango. Me tongana lango ni ahon na lê ti ala awe, ala bâ gloire ti lo+ nga na akoli use so ayeke luti na terê ti lo. 33 Tongana ala yeke zia Jésus ti gue, Pierre atene na Jésus: “Maître, a yeke nzoni mingi so e yeke ge so. Tongaso, zia e leke atente ota, oko ti mo, oko ti Moïse na oko ti Élie.” Lo hinga tënë so lo yeke tene so pëpe. 34 Me tongana Pierre ayeke sara atënë so, mbeni mbinda aga na akomanse ti mû ndö ti ala. So ala yeke lï na yâ ti mbinda ni, mbeto agbu ala. 35 Mbeni go+ asara tënë na yâ ti mbinda ni, atene: “So ayeke Molenge ti mbi, lo so mbi soro lo.+ Ala mä lo.”+ 36 Tongana go ni ayeke sara tënë, Jésus angbâ gï lo oko. Me adisciple ni aduti kpô. Na alango ni so, ala fa peko ti aye so ala bâ so na zo oko pëpe.+

37 Na ndade ni, tongana ala londo na ndö ti hoto ni ala descend, azo mingi mingi aga atingbi na lo.+ 38 Na bâ, mbeni koli adekongo na popo ti gbâ ti azo ni, lo tene: “Maître, mbi voro mo, mo bi lê ti mo na ndö ti molenge ti mbi ti koli, ngbanga ti so lo yeke gï oko molenge ti mbi la.+ 39 Bâ, mbeni yingo agbu lo, na gï hio tongaso, molenge ni ayeke dekongo, na yingo ni asara si lo yeke gboto, nga mousse ayeke sigi na yanga ti lo. A yeke ngangu ti tene lo sigi na yâ ti molenge ni, me gï na peko ti so lo sara pasi na molenge ni awe si lo yeke sigi. 40 Mbi voro adisciple ti mo ti tomba yingo so, me ala tomba lo gbä.” 41 Jésus akiri tënë, lo tene: “Ala, azo ti ngoi so, so ayeke na mabe pëpe+ nga so asara ye ti kirikiri mingi, mbi yeke ngbâ na terê ti ala juska lawa? Mbi yeke kanga bê na ala juska lawa? Ga na molenge ti mo ni ge.”+ 42 Me même tongana molenge ni ayeke pusu nduru, sioni yingo so abi lo na sese na lo sara si molenge ni agboto ngangu. Me Jésus asuku na sioni yingo ni, lo sava molenge ni na lo kiri na lo na babâ ti lo. 43 Bê ti azo ni kue adö ndali ti kota ngangu ti Nzapa.

Na ngoi so bê ti ala kue angbâ ti dö na bango aye kue so lo yeke sara, lo tene na adisciple ti lo: 44 “Ala mä tënë so nzoni, na ala girisa ni pëpe: A yeke kä ande Molenge ti zo ti zia lo na maboko ti azo.”+ 45 Me ala mä yâ ti tënë so lo tene so pëpe. Biani, a honde nda ti tënë ni na ala si ala lingbi ti mä yâ ni pëpe. Na ala sara mbeto ti hunda lo na ndö ti tënë so.

46 Na pekoni, tënë alondo na popo ti ala ti bâ zo wa la na popo ti ala ayeke kota ahon atanga ni kue.+ 47 So Jésus ahinga tënë so ayeke na yâ ti bê ti ala, lo mû mbeni kete molenge, lo zia lo, lo luti na terê ti lo, 48 na lo tene na ala: “Zo so ayamba kete molenge so ndali ti iri ti mbi, lo yamba mbi nga. Nga, zo so ayamba mbi, lo yamba nga Lo so atokua mbi.+ Ndali ti so zo so asara terê ti lo kete na popo ti ala kue, a yeke lo si ayeke kota.”+

49 Jean atene na lo: “Maître, e bâ mbeni zo so ayeke tomba asioni yingo na iri ti mo, na e tara ti kanga lege na lo ngbanga ti so lo yeke tambela na e pëpe.”+ 50 Me Jésus atene na lo: “Ala tara ti kanga lege na lo pëpe, ndali ti so zo so ake ala pëpe, lo yeke zo ti ala.”

51 Tongana ngoi ti tene a mû Jésus a gue na lo na yayu ayeke pusu nduru,*+ lo zia gï lê ti lo ti gue na Jérusalem. 52 Tongaso, lo tokua azo ti hon kozo na lo. Ala gue na ala lï na yâ ti mbeni kete kodro ti azo ti Samarie ti leke aye ndali ti lo. 53 Me ala yamba lo pëpe,+ ngbanga ti so lo leke na bê ti lo* ti gue na Jérusalem. 54 Tongana adisciple Jacques na Jean+ abâ ye so, ala tene: “Seigneur, mo ye e iri wâ ti londo na yayu ti descend na ti futi ala?”+ 55 Me Jésus atourné na lo suku na ala. 56 Tongaso, ala gue na mbeni kete kodro nde.

57 Tongana ala yeke na ndö ti lege na ala yeke gue, mbeni zo atene na lo: “Mbi yeke mû peko ti mo na ndo kue so mo yeke gue dä.” 58 Me Jésus atene na lo: “Ambo ti ngonda* ayeke na adû ti ala, na andeke ti nduzu ayeke na ada ti ala, me Molenge ti zo ayeke na mbeni ndo ti zia li ti lo dä pëpe.”+ 59 Na pekoni, lo tene na mbeni zo ni nde: “Mû peko ti mbi.” Zo ni atene: “Seigneur, mo zia mbi gue mbi lu babâ ti mbi kozoni si.”+ 60 Me lo tene na zo ni: “Zia akuâ+ alu akuâ ti ala, me mo, mo gue mo fa tënë ti Royaume ti Nzapa.”+ 61 Nga, mbeni zo ni nde atene: “Seigneur, mbi yeke mû ande peko ti mo. Me, mo zia mbi gue mbi bara azo ti da ti mbi si.” 62 Jésus atene na lo: “Zo so agbu charrue na lo bâ aye so ayeke na peko,+ lo lingbi na Royaume ti Nzapa pëpe.”+

10 Na peko ti aye so, Seigneur asoro ambeni nde 70, lo tokua ala use use+ kozoni na lo ti gue na yâ ti agbata nga na ando kue so lo wani lo yeke gue dä. 2 Lo tene na ala: “Biani, akobe ti fango ni ayeke mingi, me azo ti kua ni ayeke mingi pëpe. Tongaso, ala voro yanga na Wa ti kua ni ti tokua azo ti kua ti fâ akobe ti yaka ti lo.+ 3 Ala gue. Bâ, mbi yeke tokua ala tongana akete taba na popo ti ambo ti ngonda.+ 4 Ala mû bozo ti nginza pëpe wala ti kobe pëpe, ala mû poro pëpe,+ nga ala bara zo* na lege pëpe. 5 Na ndo kue so ala lï na yâ ti mbeni da, ala tene kozoni: ‘Siriri aduti na da so.’+ 6 Tongana mbeni zo so aye siriri ayeke dä, siriri ti ala ayeke duti na ndö ti lo. Me tongana mbeni zo tongaso ayeke dä pëpe, siriri ti ala ayeke kiri ande na ala. 7 Tongaso ala ngbâ na yâ ti da so,+ ala te na ala nyon aye so azo ni amû na ala,+ ndali ti so zo ti kua alingbi na futa ti lo.+ Ala ngbâ gï ti londo na mbeni da ala gue na mbeni nde pëpe.

8 “Nga, na ndo kue so ala lï na yâ ti mbeni gbata si azo ni ayamba ala, ala te ye so a zia na gbele ala, 9 ala sava azo ti kobela so ayeke na yâ ti gbata ni na ala tene na azo ni: ‘Royaume ti Nzapa aga nduru na ala awe.’+ 10 Me na ndo kue so ala lï na yâ ti mbeni gbata si azo ni ayamba ala pëpe, ala sigi ala gue na ndö ti akota lege ni na ala tene: 11 ‘Même fuku ti sese ti gbata ti ala so angbâ na gbe ti poro ti e, e yeke pika ni ti fa sioni ti ala na ala.+ Me, ala girisa ye so pëpe: Royaume ti Nzapa aga nduru awe.’ 12 Mbi tene na ala: Na lâ ni so, ngbanga ti gbata so ayeke duti ngangu mingi ahon ti kodro ti Sodome.+

13 Lo tene: “Mawa na mo, Chorazin! Mawa na mo, Bethsaïda! Akusala ti ngangu so a sara na yâ ti ala, tongana a sara ni lani na yâ ti Tyr na Sidon, ka a ninga awe si azo ti Tyr na Sidon ayü bongo ti vundu, na ala duti na yâ ti mburu ti wâ ti fa so ala changé bê ti ala.+ 14 Ni la, na lâ ti fango ngbanga, ngbanga ti ala ayeke duti ngangu mingi ahon ti Tyr na Sidon. 15 Ti mo, Capernaüm, peut-être a yeke yâa mo ande juska na yayu? Mo yeke descend ande na yâ ti Dû ti kuâ!*

16 “Zo so amä ala, lo mä mbi nga.+ Zo so ake ti mä ala, lo ke ti mä mbi nga. Zo so ake ti mä mbi, lo ke nga ti mä lo so atokua mbi.”+

17 Na pekoni, adisciple 70 ni akiri na ngia na bê ti ala, ala tene: “Seigneur, même asioni yingo awoko terê na gbe ti e tongana e di iri ti mo.”+ 18 Na mango tënë so, lo tene na ala: “Mbi bâ Satan so alondo na yayu atï awe+ tongana wâ ti bekpa. 19 Mbi mû na ala komandema ti dö na gbe ti gere ti ala angbo nga na akpalakongo. Nga, mbi mû na ala komandema na ndö ti ngangu kue ti wato,+ na mbeni ye oko ti sara sioni na ala ayeke duti dä pëpe. 20 Ye oko, ala duti na ngia pëpe ndali ti so asioni yingo awoko terê na gbe ti ala. Me ala duti na ngia ngbanga ti so a sû iri ti ala na mbeti na yayu awe.”+ 21 Tâ gï na l’heure ni so, bê ti Jésus asi singo na ngia na yâ ti yingo vulu, na lo tene: “Babâ, mbi sepela mo na lê ti azo kue, mo Seigneur ti yayu na ti sese, ngbanga ti so mo honde aye so ngangu na awandara nga na azo so ahinga ndo,+ me mo fa ni na akete molenge. Biani, Babâ, ngbanga ti so sarango tongaso anzere na lê ti mo.+ 22 Babâ ti mbi azia aye kue na tïtî mbi awe. Mbeni zo ti hinga Molenge ni ayeke pëpe, gï Babâ ni. Nga, mbeni zo ti hinga Babâ ni ayeke pëpe, gï Molenge ni+ nga na zo kue so Molenge ni aye ti fa Babâ ni na lo.”+

23 Na ndö ti tënë so, lo tourné lo bâ adisciple ti lo, na lo tene gï na ala: “Ngia ayeke na lê so abâ aye so ala yeke bâ so.+ 24 Mbi tene na ala: Aprophète na agbia mingi ayeke lani na nzara ti bâ aye so ala yeke bâ so, me ala bâ ni lani pëpe.+ Nga, ala yeke lani na nzara ti mä aye so ala yeke mä so, me ala mä ni lani pëpe.”

25 Mbeni koli so ahinga Ndia mingi alondo ti tara Jésus. Lo tene: “Maître, nyen la a lingbi mbi sara ti wara fini ti lakue lakue?”+ 26 Jésus ahunda lo, atene: “Tënë ti nyen la a sû na yâ ti mbeti ti Ndia? Mo diko ye ni tongana nyen?” 27 Lo kiri tënë, lo tene: “‘Mo doit ti ndoye Jéhovah* Nzapa ti mo na bê ti mo kue, na âme* ti mo kue, na ngangu ti mo kue nga na bibe ti mo kue,’+ nga ‘mo ndoye mba ti mo tongana mo wani.’”+ 28 Jésus atene na lo: “Mo kiri tënë na lege ni. Ngbâ ti sara tongaso na mo yeke wara fini ande.”+

29 Me, so lo ye ti fa terê ti lo tongana zo ti mbilimbili,+ lo hunda Jésus, lo tene: “Zo wa si ayeke biani mba ti mbi ni?” 30 Jésus akiri tënë, lo tene: “Mbeni koli alondo na Jérusalem, lo yeke descend ti gue na Jéricho na lo tï na maboko ti azo ti gbungo ye ti azo na ngangu. Ala mû ye kue na terê ti lo na ala pika lo. Tongana ala zia lo ala hon, lo yeke nduru na kuâ. 31 Mo ye ti bâ, mbeni prêtre ayeke descend na lege so. Tongana lo bâ koli so, lo hon na mbage ti lege ni. 32 Legeoko nga, tongana mbeni zo ti mara ti Lévi asi na ndo ni so na lo bâ koli ni, lo hon na mbage ti lege ni. 33 Me, mbeni zo ti Samarie+ so ayeke hon na lege ni asi na ndö ti lo, tongana lo bâ koli ni, mawa ti lo asara lo. 34 Lo ga na terê ti koli ni, lo kanga akä ti lo, lo tuku mafuta nga na vin na lê ni. Na pekoni, lo zia lo na ndö ti kororo ti lo wani, lo gue na lo na mbeni da so agene ayeke futa ti lango dä na lo bâ lege ti lo. 35 Na ndade ni, lo sigi na denier* use, lo mû na zo ti batango da ni, na lo tene: ‘Mo bâ lege ti koli so; aye kue so mo futa na ndö ni, mbi yeke kiri na ni na mo tongana mbi kiri.’ 36 Ti mo, na popo ti azo ota so, zo wa la asara ye tongana mba+ ti zo so atï na maboko ti azo ti gbungo ye ti azo na ngangu so?” 37 Lo tene: “Lo so asara nzoni bê na koli ni.”+ Tongaso Jésus atene na lo: “Gue, na mo kue mo sara tongaso.”+

38 Tongana ala yeke na lege, Jésus alï na yâ ti mbeni kete kodro. Kâ, mbeni wali so iri ti lo ayeke Marthe+ ayamba lo na da ti lo. 39 Wali so ayeke nga na mbeni ita ti lo ti wali so iri ti lo ayeke Marie. Marie aduti ti lo na sese na terê ti gere ti Seigneur na lo ngbâ ti mä tënë so Jésus ayeke tene. 40 Me ti Marthe, lo zia si gbâ ti akua ahon ndö ti lo. Tongaso, lo ga na terê ti Jésus, lo tene: “Seigneur, a sara ye oko na mo pëpe so ita ti mbi ti wali azia mbi gï mbi oko ti sara aye ni? Tene na lo ti ga ti mû maboko na mbi ma.” 41 Seigneur akiri tënë na lo, atene: “Marthe, Marthe, mo yeke gi bê ti mo na ndö ti aye mingi na li ti mo ayeke kpô pëpe ndali ni. 42 A hunda nga aye mingi pëpe, wala même gï ye oko awe. Ti Marie, lo soro nzoni mbage ni,*+ na a yeke zi ni na tïtî lo pëpe.”

11 Mbeni lâ, lo yeke sambela na mbeni ndo. Tongana lo hunzi awe, mbeni disciple ti lo oko atene na lo: “Seigneur, fa na e tongana nyen ti sambela, tongana ti so Jean afa ni nga na adisciple ti lo.”

2 Tongaso lo tene na ala: “Tongana ala yeke sambela, ala tene: ‘Babâ, zia a sara si iri ti mo aga nzoni-kue.*+ Zia Royaume ti mo aga.+ 3 Mû na e kobe* ti e ti lâ oko oko alingbi na abezoin ti e ti lango ni.+ 4 Pardonné asiokpari ti e+ ndali ti so e nga e pardonné zo kue so bon ti e ayeke na li ti lo;+ na gue na e na yâ ti tara pëpe.’”+

5 Na pekoni, lo tene na ala: “Bâ so mbeni oko na popo ti ala ayeke na mbeni kamarade, na lo gue na ndo ti kamarade ni na bê ti bï, lo tene na lo: ‘Kamarade ti mbi, mû na mbi mapa ota na fade mbi yeke kiri na ni na mo, 6 ngbanga ti so mbeni kamarade ti mbi alondo na yongoro ndo asi gï fafadeso, na mbi yeke na ye oko pëpe ti mû na lo ti te.’ 7 Kamarade ti lo ni angbâ na yâ ti da kâ atene: ‘Zia ti son li ti mbi. Yanga-da akanga awe, na akete molenge ti mbi ayeke na terê ti mbi na ndö ti gbogbo. Mbi lingbi pëpe ti londo ti mû mbeni ye na mo.’ 8 Mbi tene na ala: Même tongana lo yeke londo ande pëpe ti mû mbeni ye na lo ngbanga ti so a yeke kamarade ti lo, nyen na nyen lo yeke londo ande ti mû na lo ye kue so lo yeke na bezoin ni, ndali ti so lo ngbâ gï ti hunda ye ni.+ 9 Tongaso mbi tene na ala: Ala ngbâ ti hunda ye,+ na a yeke mû ni na ala. Ala ngbâ ti gi ye, na ala yeke wara ni. Ala ngbâ ti pika yanga-da, na a yeke zi ni na ala,+ 10 ndali ti so zo kue so ayeke hunda ye,+ ayeke wara ni, zo kue so ayeke gi ye ayeke wara ni, na zo kue so ayeke pika yanga-da, a yeke zi ni na lo. 11 Na popo ti ala so, babâ wa tongana molenge ti lo ahunda susu, lo yeke mû na lo ngbo ahon ti mû na lo susu?+ 12 Wala tongana molenge ni ahunda nga para ti kondo, lo yeke mû na lo kpalakongo? 13 Tongaso, asingana ala so, atâa so ala yeke sioni, ala hinga tongana nyen ti mû amatabisi so ayeke nzoni na amolenge ti ala, si Babâ so ayeke na yayu ayeke mû yingo vulu na ala so ahunda ni na lo ape?”+

14 Na pekoni, lo tomba mbeni sioni yingo so asara si zo aga buburu.+ So sioni yingo ni asigi awe, wabuburu ni asara tënë. Na bê ti gbâ ti azo ni adö.+ 15 Me ambeni zo na popo ti ala atene: “Lo tomba asioni yingo na ngangu ti Béelzébub,* mokonzi ti asioni yingo.”+ 16 Me ti tara lo, ambeni ato nda ti hunda lo mingi ti sara mbeni fä+ so alondo na yayu. 17 So lo hinga tënë so ayeke na yâ ti bê ti ala,+ lo tene na ala: “Royaume kue so yâ ni akangbi ayeke futi, na da kue so yâ ni akangbi ayeke tï. 18 Legeoko nga, tongana yâ ti Satan akangbi, royaume ti lo ayeke ngbâ ande na nduzu tongana nyen? So ala tene mbi yeke tomba asioni yingo na ngangu ti Béelzébub so. 19 Tongana mbi yeke tomba asioni yingo na ngangu ti Béelzébub, ka amolenge ti ala ayeke tomba ti ala asioni yingo ni na ngangu ti zo wa? Ndani la amolenge ti ala si ayeke duti awafango ngbanga na ndö ti ala. 20 Me tongana a yeke na lege ti li ti maboko ti Nzapa+ si mbi yeke tomba asioni yingo, andâ Royaume ti Nzapa asi na ala awe.+ 21 Tongana mbeni ngangu koli, so ayeke na aye ti bira kue, abata yangbo ti lo, aye ti lo ayeke ngbâ nzoni. 22 Me tongana mbeni zo so ayeke ngangu ahon lo aga atiri na lo na ahon lo na ngangu, zo ni ayeke mû aye ti bira ti lo kue so lo zia fade bê ti lo dä, na zo ni ayeke mû akungba so lo gbu na ngangu na maboko ti lo ti kangbi yâ ni na ambeni zo. 23 Zo so ayeke na mbage ti mbi pëpe ake mbi, na zo so abungbi ye na mbi pëpe akangbi yâ ti ye kirikiri.+

24 “Tongana mbeni sioni yingo asigi na yâ ti mbeni zo, lo yeke hon na ando so ngu ayeke dä pëpe ti gi ndo ti wu terê ti lo dä. Me tongana lo wara ndo oko pëpe, lo tene: ‘Mbi yeke kiri na da ti mbi so mbi zia ni si mbi hon so.’+ 25 Tongana lo kiri, lo bâ so a balê yâ ti da ni avuru na a leke yâ ni pendere. 26 Na pekoni, lo gue lo mû ambeni yingo mbasambala so ayeke sioni mingi ahon lo. Ala lï na yâ ti da ni, na ala lango dä. Na ndani, dutingo ti zo so aga sioni mingi ahon ti kozoni.”

27 Tongana Jésus angbâ ti tene atënë so, mbeni wali na popo ti gbâ ti azo ni asara tënë na lo na kota go, atene: “Ngia ayeke na yâ so lani ayô mo nga na me so mo nyon!”+ 28 Me Jésus atene: “Ên-ën, ngia ayeke na ala so amä tënë ti Nzapa na abata ni!”+

29 Tongana gbâ ti azo abungbi terê ti ala mingi mingi, lo to nda ti tene: “Azo ti ngoi so ayeke asioni zo. Ala hunda ti bâ mbeni fä. Me a yeke fa na ala mbeni fä oko pëpe, gï fä ti Jonas.+ 30 Legeoko tongana ti so Jonas+ aga mbeni fä ndali ti azo ti Ninive, Molenge ti zo nga ayeke duti ande mbeni fä ndali ti azo ti ngoi so. 31 Gbia-wali ti mbage ti sud+ ayeke londo ande na lâ ti ngbanga legeoko na azo ti ngoi so, na lo yeke fâ ngbanga na ndö ti azo so, ndali ti so lo londo na nda ti sese ti ga ti mä ndara ti Salomon. Me bâ, mbeni zo ayeke ge so ayeke kota ahon Salomon.+ 32 Azo ti Ninive ayeke londo ande na lâ ti ngbanga legeoko na azo ti ngoi so, na ala yeke fâ ngbanga na ndö ti azo so, ndali ti so ala changé bê ti ala na peko ti tënë so Jonas afa lani.+ Me bâ, mbeni zo ayeke ge so ayeke kota ahon Jonas. 33 Tongana mbeni zo azia wâ na lampe, lo yeke zia ni pëpe na mbeni ndo so ahonde wala lo yeke zia ni na gbe ti sakpa* pëpe, me lo yeke zia ni na ndö ti mbeni ye ti yongo lampe+ tongaso si azo so alï na da alingbi ti bâ lumière ni. 34 Lampe ti terê ti mo zo ayeke lê ti mo. Tongana lê ti mo ayeke gï na ndö ti ye oko,* terê ti mo kue ayeke za lumière.* Me tongana lê ti mo ayeke sara bê ti ye,* terê ti mo nga kue ayeke duti bingo.+ 35 Tongaso, sara hange si lumière so ayeke na yâ ti mo aduti bingo pëpe. 36 Ni la, tongana terê ti mo kue aza lumière, na mbeni mbage ni ayeke na yâ ti bingo pëpe, terê ti mo ni kue ayeke za tongana ti so lampe ayeke za lumière ti lo na mo.”

37 Tongana lo sara tënë so awe, mbeni Farizien ahunda lo ti ga na da ti lo ti te kobe. Tongaso lo lï na da ni na lo duti na terê ti table ti te kobe. 38 Ye oko, bê ti Farizien ni adö ti bâ so Jésus asukula maboko ti lo pëpe* kozo ti te kobe ti midi ni.+ 39 Me Seigneur atene na lo: “Ala aFarizien, ala yeke sukula terê ti kopo na ti sembe si avuru, me yâ ti bê ti ala asi singo na sarango bê ti ye nga na nzara ti sarango aye ti sioni.+ 40 Ala, azo so li ti ala ayeke dä pëpe so! Zo so asara terê ti ye ni, lo sara nga yâ ni ape? 41 Me ala mû aye so ayeke na yâ ti bê ti ala na matabisi ti nzoni bê* na azo, na bâ, aye kue so abâ ala ayeke duti ande na saleté pëpe. 42 Me mawa na ala, aFarizien, ndali ti so ala yeke mû dîme ti menthe, ti rue+ na ti akugbe ti kasa nde nde kue. Me ala zia yamba mbilimbili nga na ndoye ti Nzapa. A yeke aye so ala doit fade ti sara ni la, me a yeke nzoni ala girisa nga pëpe ambeni ye ni so.+ 43 Mawa na ala, aFarizien ngbanga ti so ala ye gï akozo ngende na yâ ti asynagogue nga ala ye ti tene azo abara ala na yâ ti gara!+ 44 Mawa na ala, ndali ti so ala yeke tongana adû ti kuâ so azo abâ ni pëpe,*+ na azo ayeke tambela na ndö ni, me ala hinga ni pëpe!”

45 Mbeni oko ti azo so ahinga Ndia mingi atene na Jésus: “Maître, na tenengo atënë so, mo yeke zonga e nga.” 46 Tongaso, Jésus atene: “Mawa na ala nga, ala so ahinga Ndia mingi, ngbanga ti so ala yeke zia na ndö ti azo akungba so a yeke ngangu ti tene zo ayô ni, me ala wani ala yeke ndu ni na li ti maboko ti ala pëpe!+

47 “Mawa na ala, ngbanga ti so ala yeke leke adû ti kuâ ti aprophète, me akotara ti ala si afâ aprophète ni!+ 48 Biani, ala hinga akusala ti akotara ti ala na ala yeda na ni, ndali ti so akotara ti ala la afâ aprophète ni, me ala, ala yeke leke adû ti kuâ ti aprophète ni.+ 49 Ndani la si ndara ti Nzapa atene nga: ‘Mbi yeke tokua ande na ala aprophète na abazengele. Ala yeke fâ ande ambeni, na ala yeke sara ye ti ngangu na ambeni nga, 50 tongaso si a lingbi ti zia na li ti azo ti ngoi so tënë ti mênë ti aprophète kue so atuku ngbene ye so a zia gere ti dunia,*+ 51 ti londo na mênë ti Abel+ juska ti si na mênë ti Zacharie so a fâ lo na popo ti gbalaka na da ni.’*+ Biani mbi tene na ala: A yeke zia tënë ni ande na li ti* azo ti ngoi so.

52 “Mawa na ala, ala so ahinga Ndia mingi, ngbanga ti so ala zi clé ti hingango ye. Ala wani ala lï na yâ ni pëpe nga azo so aye ti lï dä, ala kanga lege na ala!”+

53 Tongaso, tongana lo sigi na ndo so ti hon, ascribe na aFarizien akomanse ti gue gï na lo ti tene li ti lo aga kirikiri nga ti hunda gbâ ti atënë na lo, 54 ala yeke bembe lo ti gbu lo na mbeni tënë so lo lingbi ti tene.+

12 Na ngoi ni so, tongana azo saki na saki abungbi gbani si ambeni ayeke dö gere ti amba ti ala, Jésus akomanse ti sara tënë kozoni na adisciple ti lo, lo tene: “Ala sara hange na levure ti aFarizien, so ti tene sarango ye ti ala ti handango lê ti zo.+ 2 Me mbeni ye so a honde ndö ni ngangu na so ayeke sigi ande pëpe ayeke dä pëpe. Nga mbeni ye ti secret so azo ayeke hinga ande tënë ni pëpe ayeke dä pëpe.+ 3 Atënë so ala tene na vukongo ndo, a yeke mä ni ande na lumière. Nga, tënë so ala tene na kete go na yâ ti achambre, a yeke luti ande na li ti ada ti fa tënë ni. 4 Nga, mbi tene na ala, akamarade ti mbi:+ Ala sara pëpe mbeto ti azo so ayeke fâ terê ti zo, me, na pekoni, ala lingbi pëpe ti sara mbeni ye nde ahon so.+ 5 Me mbi yeke fa na ala zo so a lingbi ala sara mbeto ti lo: Ala sara mbeto ti Lo so tongana Lo fâ zo, Lo yeke na ngangu ti bi zo ni na yâ ti Géhenne.*+ Biani, mbi tene na ala: Ala sara mbeto ti Zo so.+ 6 A yeke kä anzêrë oku na asenge lê ti pata use,* ni la ape? Me, Nzapa agirisa* mbeni oko ti anzêrë so pëpe.+ 7 Me ti ala, a diko même kuä ti li ti ala kue awe.+ Tongaso, ala sara mbeto pëpe; ngere ti ala ahon ngere ti gbâ ti anzêrë.+

8 “Tongaso, mbi tene na ala: Zo kue so atene na gbele azo so lo hinga mbi,+ Molenge ti zo nga kue ayeke tene na gbele a-ange ti Nzapa so ni hinga lo.+ 9 Me zo kue so atene na gbele azo so ni hinga mbi pëpe, mbi yeke tene na gbele a-ange ti Nzapa so mbi hinga lo pëpe.+ 10 Zo kue so asara sioni tënë na terê ti Molenge ti zo, a yeke pardonné lo. Me zo so azonga yingo vulu, a yeke pardonné lo ande pëpe.+ 11 Me tongana a gue na ala na gbele gbâ ti azo so abungbi,* akota zo ti gouvernement nga na azo ti komande, ala gi bê ti ala pëpe na ndö ti lege so ala yeke tene na tënë nga na tënë so ala lingbi ti tene ti gbu koko ti ala wala tënë so ala yeke tene ande,+ 12 ndali ti so gï na l’heure ni so, yingo vulu ayeke fa na ala ye so a lingbi ala tene.”+

13 Na pekoni, mbeni zo na popo ti gbâ ti azo ni atene na lo: “Maître, tene na ita ti mbi ti kangbi yâ ti héritage ni na popo ti mbi na lo.” 14 Jésus atene na lo: “Koli, zo wa la azia mbi wafango ngbanga wala zo ti kangbingo yâ ti ye na popo ti ala use?” 15 Tongaso lo tene na ala: “Zia lê ti ala akpengba, na ala sara hange na alege nde nde kue ti sarango bê ti ye,+ ngbanga ti so, atâa tongana mbeni zo ayeke na aye mingi, fini ti lo alondo pëpe na aye so lo yeke na ni.”+ 16 Na ndö ti tënë so, lo tene mbeni toli na ala, lo tene: “Yaka ti mbeni zo ti mosoro alë mingi. 17 Tongaso, lo komanse ti tene na yâ ti bê ti lo: ‘Mbi yeke sara nyen fadeso, so mbi yeke na mbeni ndo ti bungbi alê ti kobe ti mbi ni dä ape so?’ 18 Lo tene: ‘Mbi yeke sara ande ye so:+ Mbi yeke kungbi agogoro ti mbi ti leke ambeni kota ni, na mbi yeke bungbi alê ti kobe ti mbi kue nga na akungba ti mbi kue dä. 19 Na pekoni, mbi yeke tene na mbi* wani: “Mo* yeke na gbâ ti anzoni ye so mo bata ndali ti angu mingi. Tongaso mo wu terê ti mo, mo te, mo nyon na mo sara ngia.”’ 20 Me Nzapa atene na lo: ‘Mo so li ti mo ayeke dä pëpe so, a yeke mû fini* ti mo na bï so. Tongaso zo wa la ayeke wara aye so mo bata na yâ ti agogoro so?’+ 21 A yeke ye so ayeke si na zo so abungbi mosoro ndali ti lo wani, me lo yeke na mosoro na mbage ti Nzapa pëpe.”+

22 Tongaso, lo tene na adisciple ti lo: “Ala zia ti gi bê ti ala na ndö ti fini* ti ala, wala ala yeke te nyen, nga na ndö ti terê ti ala, wala ala yeke yü bongo ti nyen.+ 23 Fini* ti zo ayeke kota ahon kobe, nga terê ti zo ayeke kota ahon bongo. 24 Ala bâ acorbeau: Ala yeke lu ngongoa ti kobe pëpe, ala yeke ko ye pëpe nga ala yeke na gogoro wala da ti batango kobe dä pëpe, me Nzapa ayeke mû kobe na andeke so.+ Ngere ti ala ahon mingi ngere ti andeke ape?+ 25 Zo wa la na popo ti ala, tongana lo ngbâ ti gi bê ti lo, lo lingbi ti zia coudée* oko na ndö ti alango ti fini ti lo? 26 Tongaso, tongana ala lingbi ti sara kete ye so pëpe, ndani nyen si ala yeke gi bê ti ala na ndö ti tanga ti aye?+ 27 Ala bâ tongana nyen la afleur ayeke kono. Ala yeke sara ngangu kua pëpe nga ala yeke pe kamba ti sara na bongo pëpe. Me mbi tene na ala so même Salomon na yâ ti gloire ti lo kue ayü bongo tongana mbeni oko ti afleur so pëpe.+ 28 Asingana so Nzapa ayeke yü bongo tongaso na apere so ayeke na ngonda, apere so ayeke gï laso na kekereke a bi ni na four, si fade a nzere mingi na lo ti yü bongo na ala ape? ala, azo ti kete mabe. 29 Ni la, ala zia ti gi bê ti ala na ndö ti ye so ala yeke te ande nga ye so ala yeke nyon ande. Ala zia ti duti na bê so ayeke gï na nduzu.+ 30 Aye so kue ayeke aye so azo ti dunia so ayeke gi ni gingo na bê ti ala kue. Me Babâ ti ala ahinga so ala yeke na bezoin ti aye so.+ 31 Ni la, ala ngbâ ti gi Royaume ti lo, na a yeke zia na ala aye so na ndö ni.+

32 “Kete kundu ti ataba,+ ala sara mbeto pëpe, ndali ti so Babâ ti ala abâ so a yeke nzoni ti mû Royaume ni na ala.+ 33 Ala kä aye ti ala nga ala mû amatabisi ti nzoni bê na azo.*+ Ala leke abozo ti nginza so ayeke buba pëpe, mosoro so ayeke hunzi lâ oko pëpe na yayu,+ ndo so zo ti nzi ayeke si nduru dä pëpe nga makongo ti tengo bongo ayeke te ni pëpe. 34 Ndali ti so ndo so mosoro ti ala ayeke dä, bê ti ala ayeke nga dä.

35 “Ala yü bongo nga ala leke terê ti ala,*+ nga zia alampe ti ala angbâ na zango ni.+ 36 A yeke nzoni ala duti tongana azo so ayeke ku wa ti ala na ngoi so lo londo na mariage ti kiri,+ si tongana lo si na lo pika yanga-da, ala zi ni hio na lo. 37 Ngia ayeke na angbâa so tongana wa ti ala asi na lo wara ala na lango pëpe! Ti tâ tënë ni, mbi tene na ala: Lo yeke yü bongo ti kua,* lo yeke tene na ala ti duti na table ti te kobe, na lo yeke ga na terê ti ala ti sara kua na ala. 38 Tongana wa ti ala ni asi kozo na bê ti bï,* wala même na peko ti bê ti bï,* na lo wara ala so ala leke terê ti ala awe, biani ala yeke duti na ngia! 39 Me zia ala hinga ye so: Tongana fade wa ti da ahinga l’heure so zo ti nzi ayeke ga na ni, ka lo yeke zia pëpe si a kungbi yanga-da ti lo.+ 40 Ala nga, ala leke terê ti ala, ngbanga ti so a yeke na mbeni l’heure so peut-être ala bi bê ti ala na ni pëpe si Molenge ti zo ayeke ga.”+

41 Na pekoni, Pierre atene: “Seigneur, mo yeke tene toli so gï na e wala ndali ti azo kue?” 42 Seigneur ahunda ndo, atene: “Zo wa mbilimbili si ayeke wa batango ye* so ayeke be-ta-zo na so ayeke sara ye na ndara?* Lo so wa ti lo ayeke zia lo ande na ndö ti groupe ti awakua* ti lo ti mû na ala kobe so alingbi na ala na ngoi ni so alingbi?+ 43 Ngia ayeke na ngbâa so tongana wa ti lo aga awara lo na sarango tongaso! 44 Ti tâ tënë ni, mbi tene na ala: Wa ti lo ni ayeke zia lo ande na ndö ti aye ti lo kue. 45 Me tongana a si so ngbâa so atene na bê ti lo: ‘Wa ti mbi ayeke ga fafadeso pëpe,’ na lo to nda ti pika awakua ni ti koli na ti wali na ti te ye nga ti nyon ye na ti soulé,+ 46 wa ti ngbâa so ayeke ga ande na mbeni lango so lo ku ni pëpe nga na mbeni l’heure so lo hinga ni pëpe, na wa ti lo ni ayeke punir lo tâ ngangu mingi, nga lo yeke zia lo na popo ti azo so ayeke be-ta-zo pëpe. 47 Ni la, ngbâa ni so ahinga ye so bê ti wa ti lo aye, me lo leke terê ti lo pëpe wala lo sara pëpe ye so wa ti lo ahunda na lo so,* a yeke pika lo mingi.+ 48 Me zo so ahinga pëpe na lo sara aye so alingbi na pika, a yeke pika lo gï kete. Biani, zo kue so a mû ye mingi na lo, a yeke hunda nga ye mingi na lo. Nga, zo so a zia ye mingi na tïtî lo ti bata, a yeke hunda ye mingi na lo ahon ti so a yeke hunda ka ni.+

49 “Mbi ga ti tingo wâ na ndö ti sese, na tongana wâ ni aza awe, nyen encore la mbi ye? 50 Biani, mbi yeke na mbeni batême so a lingbi a batize mbi na ni, na mbi yeke na vundu mingi juska batême ni ahunzi si!+ 51 Ala pensé so mbi ga ti zia siriri na ndö ti sese? Mbi tene na ala: Ên-ën, mbi ga ti zia siriri pëpe, me ti zia kangbi.+ 52 Ti londo na ngoi so, yâ ti azo oku so ayeke na yâ ti da oko ayeke kangbi ande. Azo ota ayeke ke azo use, na azo use ayeke ke azo ota. 53 Yâ ti ala ayeke kangbi ande: Babâ ayeke ke molenge-koli, na molenge-koli ayeke ke babâ, mama ayeke ke molenge-wali na molenge-wali ayeke ke mama ti lo. Mama ayeke ke wali ti molenge ti lo, na wali ayeke ke mama ti koli ti lo.”+

54 Na pekoni lo tene nga na gbâ ti azo ni: “Tongana ala bâ mbinda ayeke bungbi na mbage ti ouest, hio ala tene: ‘Kota pupu ti ngu ayeke ga,’ na a si tongaso. 55 Nga, tongana ala bâ so pupu ti sud ayeke ya, ala tene: ‘Ndo ayeke chauffé ande mingi,’ na a yeke ye so asi. 56 Ala, azo ti handango lê ti zo, ala hinga ti fa nda ti aye ti sese na ti aye ti lê ti nduzu, me a sara tongana nyen si ala hinga pëpe ti fa nda ti aye so ayeke si mbilimbili na ngoi so e yeke dä so?+ 57 Ngbanga ti nyen ala wani ala bâ nga pëpe ye so ayeke mbilimbili? 58 Na tapande, tongana mo na zo so ague na mo na gbele ngbanga ayeke na lege ti gue na gbele mbeni mokonzi, sara kue ti leke tënë so ayeke na popo ti mo na lo, tongaso si lo gue na mo pëpe na gbele wafango ngbanga, na wafango ngbanga ni azia mo na maboko ti turugu ti da-ngbanga, na turugu ni abi mo na da ti kanga.+ 59 Mbi tene na mo: Biani mo yeke sigi na da ti kanga so pëpe, juska mo futa tanga ti kete lê ti pata* so mo yeke na ni.”

13 Na ngoi ni so, ambeni zo so ayeke dä afa na lo tënë ti ambeni zo ti Galilée so Pilate abungbi mênë ti ala na asandaga ti ala. 2 Lo kiri tënë na ala, lo tene: “Ala pensé so azo ti Galilée so ayeke azo so asara siokpari mingi ahon tanga ti azo ti Galilée kue ngbanga ti so aye ti sioni so asi na ala? 3 Mbi tene na ala: Ên-ën. Me tongana ala changé bê ti ala pëpe, a yeke futi ande ala kue tongaso nga.+ 4 Wala azo 18 so tour ti Siloam atuku na ndö ti ala si afâ ala, ala pensé so tënë ayeke na li ti ala ahon ti tanga ti azo kue so ayeke na Jérusalem? 5 Mbi tene na ala: Ên-ën. Me tongana ala changé bê ti ala pëpe, a yeke futi ande ala kue tongana ti azo so nga.”

6 Na pekoni, lo tene toli so na ala: “Mbeni koli ayeke na mbeni keke ti figue so a lu ni na yâ ti yaka ti vigne ti lo. Lo gue ti bâ wala a lë, me lo wara lengo ni oko dä pëpe.+ 7 Tongaso lo tene na zo ti sarango kua ti vigne ni: ‘A sara ngu ota awe si mbi yeke ga ti gi lengo ti keke ti figue so, me mbi wara mbeni oko pëpe. Mo dë ni na sese! Ngbanga ti nyen si a yeke kanga sese ni senge senge?’ 8 Lo kiri tënë na wa ti yaka ni, lo tene: ‘Kota zo, zia ni a ngbâ kamême ngu oko, juska mbi zi dû na gere ni na mbi tuku puru ti nyama dä. 9 Tongana a lë na yâ ti angoi so ayeke ga, so nzoni. Me tongana a lë pëpe, mo dë ni na sese.’”+

10 Lo yeke fa ye na yâ ti mbeni oko ti asynagogue na lâ ti Sabbat. 11 Na bâ, mbeni wali ayeke dä so mbeni sioni yingo awoko lo* asara ngu 18. Peko ti lo aba mingi na lo lingbi oko pëpe ti gboto yâ ti peko ti lo ti luti droit. 12 Tongana Jésus abâ wali so, lo sara tënë na lo, lo tene: “Wali, a zi mo awe na yâ ti ye so ayeke woko mo so.”+ 13 Jésus azia maboko ti lo na ndö ti wali ni. Gï na lê ni lê ni, wali so aluti droit, na lo to nda ti mû gloire na Nzapa. 14 Me tongana mokonzi ti synagogue ni abâ ye so, bê ti lo ason mingi ndali ti so Jésus asava zo na lâ ti Sabbat, na lo tene na gbâ ti azo ni: “Alango ayeke omene so zo adoit ti sara kua dä.+ Ala ga na alango ni so si a sava ala, me na lâ ti Sabbat pëpe.”+ 15 Me, Seigneur akiri tënë na lo, atene: “Ala azo ti handango lê ti zo,+ na lâ ti Sabbat, ala oko oko kue ayeke zi bagara ti ala wala kororo ti ala na yâ ti da ti lo ti gue na lo na mbeni ndo ti nyon ngu ape?+ 16 Wali so ayeke molenge ti Abraham, na so Satan akanga lo ngu 18 so, a yeke na lege ni pëpe ti zi lo na yâ ti kanga so na lâ ti Sabbat?” 17 Tongana lo sara tënë ti aye so awe, kamene akomanse ti sara awato ti lo kue. Me gbâ ti azo ni kue ayeke na ngia ndali ti apendere ye kue so lo sara.+

18 Tongaso, lo tene: “Royaume ti Nzapa ayeke tongana nyen? Mbi lingbi ti haka ni na nyen? 19 A yeke tongana lê ti keke ti moutarde so mbeni zo amû ni na lo lu na yâ ti yaka ti lo. A kono, a ga mbeni keke so andeke ti nduzu aga na awara ndo ti lango na ndö ti amaboko ni.”+

20 Lo kiri lo tene: “Mbi lingbi ti haka Royaume ti Nzapa na nyen? 21 A yeke tongana levure so mbeni wali amû, lo më ni na kota sembe oko* ti farine, juska farine ni kue asuku.”+

22 Na lo tambela na yâ ti agbata oko oko nga na yâ ti akete kodro oko oko, lo yeke fa ye na lo ngbâ ti gue na tambela ni na Jérusalem. 23 Mbeni koli ahunda lo, atene: “Seigneur, azo so a yeke sö ala ande ayeke mingi ape?” Lo tene na ala: 24 “Ala sara ngangu kue ti lï na kete yanga-da ni,+ ndali ti so mbi tene na ala: Azo mingi ayeke gi lege ti lï, me ala yeke wara ande lege pëpe. 25 Tongana wa ti da ni alondo si lo kanga yanga-da ni awe, ala yeke luti na gigi, ala pika yanga-da ni, ala tene: ‘Kota zo, zi yanga-da ni na e.’+ Me lo yeke kiri tënë na ala ande, lo tene: ‘Mbi hinga ndo so ala londo dä so pëpe.’ 26 Na pekoni, ala komanse ti tene na lo: ‘E te ye nga e nyon ye lani na lê ti mo, na mo fa ye na ndö ti akota lege ti kodro ti e.’+ 27 Me lo yeke tene na ala: ‘Mbi hinga ndo so ala londo dä so pëpe. Ala hon yongoro na terê ti mbi kâ, ala kue so ayeke sara ye so ayeke mbilimbili pëpe!’ 28 Kâ la si ala yeke toto na ala yeke te pembe ti ala, na ngoi ni so, ala yeke bâ Abraham, Isaac, Jacob nga na aprophète kue na yâ ti Royaume ti Nzapa, me ti ala, a bi ala na gigi.+ 29 Nga, azo ayeke londo ande na mbage ti est nga na ouest, nord na sud ti ga ti duti na table ti te kobe na yâ ti Royaume ti Nzapa. 30 Na bâ, azo so ayeke na nda ni ayeke ga azo ti li ni. Nga azo so ayeke na li ni ayeke ga azo ti nda ni.”+

31 Gï na l’heure ni so, ambeni Farizien aga atene na lo: “Londo na ndo so, mo hon ngbanga ti so Hérode aye ti fâ mo.” 32 Jésus atene na ala: “Ala gue ala tene na mbo ti ngonda* so: ‘Bâ, mbi yeke tomba asioni yingo na mbi yeke sava azo laso nga kekereke, na a si na ota lango ni, mbi yeke hunzi kusala ti mbi.’ 33 Me mbi doit ti gue na ni laso na kekereke nga mbeni kekereke, ngbanga ti so a yeke duti na lege ni pëpe ti tene a fâ mbeni prophète na gigi ti Jérusalem.+ 34 Jérusalem, Jérusalem, lo so afâ aprophète nga lo so abo na tênë ala so a tokua ala na mbage ti lo.+ Fani mingi mbi ye ti bungbi amolenge ti mo na ndo oko tongana ti so mama ti kondo abungbi amolenge ti lo na gbe ti maboko ti lo. Me ala yeda pëpe!+ 35 Bâ, a zia da ti ala na ala awe.+ Mbi tene na ala: Ala yeke bâ mbi oko pëpe juska ala tene: ‘Tufa ayeke na ndö ti lo so aga na iri ti Jéhovah!’”*+

14 Na mbeni ngoi nde, lo gue ti te ye na da ti mbeni mokonzi ti aFarizien na lâ ti Sabbat, na lê ti azo ni kue ayeke gï na ndö ti lo. 2 Na bâ, mbeni koli so ayeke na kobela ti sukungo terê* ayeke na devant ti lo. 3 Jésus ahunda ala so ahinga Ndia mingi nga na aFarizien, lo tene: “Ndia amû lege na zo ti kaï kobela na lâ ti Sabbat wala pëpe?”+ 4 Me ala zi yanga pëpe. Tongaso, lo gbu koli ni, lo sava lo, na lo tene na lo ti gue. 5 Na pekoni, lo tene na ala: “Na popo ti ala so, zo wa la, tongana molenge ti lo ti koli wala bagara ti lo atï na yâ ti dû ti ngu,+ lo yeke gue hio ti sigi na lo na lâ ti Sabbat ape?”+ 6 Ala hinga tënë ti kiri na ni na lo pëpe.

7 Na pekoni, tongana lo bâ lege so azo so a tisa ala ayeke soro gï akozo ndo ndali ti ala wani,+ lo fa mbeni tapande na ala, lo tene: 8 “Tongana mbeni zo atisa mo na matanga ti mariage, mo duti na kozo ndo pëpe.+ Peut-être lo tisa nga mbeni zo so ayeke kota ahon mo. 9 Tongaso, zo so atisa ala use kue ayeke ga ti tene na mo: ‘Zia zo so aduti na place ti mo.’ Mo yeke londo na kamene ti gue ti duti na ndangba ndo ni. 10 Me tongana a tisa mo, mo gue mo duti na ndangba ndo. Tongaso si na ngoi so zo so atisa mo aga, lo yeke tene ande na mo: ‘Kamarade, londo mo gue mo duti na li ni.’ Tongaso, mo yeke ne na lê ti azo so a tisa mo na ala kue.+ 11 Zo kue so ayâa iri ti lo, a yeke sara ande si lo ga kete, na zo so asara terê ti lo kete, a yeke yâa ande iri ti lo.”+

12 Na pekoni, Jésus atene nga na koli so atisa lo: “Tongana mo leke kobe ti midi wala kobe ti lakui, mo iri pëpe akamarade ti mo, aita ti mo, afami ti mo wala avoizin ti mo so ayeke na mosoro. Tongana mo tisa ala, mbeni lâ, ala nga alingbi ti tisa mo ti te kobe na ndo ti ala, na so ayeke kiringo na mo ye so mo sara na ala lani. 13 Me tongana mo sara matanga, tisa awayere, awazin, azo ti bubango gere na awaziba,+ 14 na mo yeke duti ande na ngia, ngbanga ti so ala yeke na ye oko pëpe ti kiri na ni na mo na pekoni. Me a yeke kiri na ni na mo na ngoi ti zingongo ti azo ti mbilimbili na kuâ.”+

15 Na mango atënë so, mbeni zo na popo ti azo so a tisa ala atene na Jésus: “Ngia ayeke na lo so ayeke te ye* na yâ ti Royaume ti Nzapa.”

16 Jésus atene na lo: “Mbeni zo aleke mbeni kota kobe ti lakui,+ na lo tisa azo mingi. 17 Tongana l’heure ti tengo kobe ti lakui ni alingbi awe, lo tokua ngbâa ti lo ti tene na azo so a tisa ala: ‘Ala ga, ngbanga ti so a leke ye kue awe.’ 18 Me ala kue ato nda ti gi araison.+ Kozo zo ni atene na ngbâa ni: ‘Mbi vo mbeni yaka na a lingbi mbi gue mbi bâ ni si. Mbi hunda mo ti pardonné mbi.’ 19 Mbeni atene: ‘Mbi vo abagara bale-oko* na mbi ye ti gue ti bâ ala nzoni si. Mbi hunda mo ti pardonné mbi.’+ 20 Me mbeni nde atene: ‘Mbi sara mariage aninga pëpe, ndani la mbi lingbi ti ga pëpe.’ 21 Tongaso, ngbâa ni akiri, lo fa peko ti atënë so na wa ti lo. Wa ti da ni asara ngonzo mingi na lo tene na ngbâa ti lo so: ‘Mo sigi hio na akota lege nga na akete lege ti gbata ni, na mo ga na awayere, awazin, awaziba nga na azo ti bubango gere na ndo so.’ 22 Na pekoni, ngbâa ni atene: ‘Kota zo, yanga so mo mû, a sara ye alingbi na ni awe, me place angbâ.’ 23 Wa ti ngbâa ni atene na lo: ‘Mo sigi na alege nga na akete lege, na mo gbu ala na ngangu ti lï, tongaso si yâ ti da ti mbi asi.+ 24 Ndali ti so mbi tene na ala: Zo oko na popo ti azo so mbi tisa ala fade ayeke tara ande kobe ti mbi ti lakui ni pëpe.’”+

25 Na mbeni ngoi so azo mingi mingi ayeke tambela legeoko na lo, lo tourné na lo tene na ala: 26 “Tongana mbeni zo aga na peko ti mbi, me lo ke* babâ ti lo pëpe, mama ti lo pëpe, wali ti lo pëpe, amolenge ti lo pëpe, aita ti lo ti koli na ti wali pëpe, na même fini*+ ti lo pëpe, lo lingbi ti ga disciple ti mbi pëpe.+ 27 Zo so ayô keke ti pasi* ti lo pëpe nga lo ga na peko ti mbi pëpe, lo lingbi ti ga disciple ti mbi pëpe.+ 28 Na tapande, zo wa na popo ti ala, tongana lo ye ti sara mbeni tour, lo yeke duti kozoni pëpe ti diko ngere ni, ti bâ wala ye so lo yeke na ni alingbi ti tene lo hunzi na tour ni? 29 Tongaso pëpe, peut-être lo yeke zia gere ti tour ni me lo lingbi ti hunzi ni pëpe, na azo kue so ayeke bâ ni ayeke to nda ti he lo, 30 ala tene: ‘Koli so akomanse ti leke tour, me lo lingbi ti hunzi ni pëpe.’ 31 Wala gbia wa, tongana lo yeke gue ti sara bira na mbeni gbia nde, lo yeke duti kozoni pëpe ti mä terê na azo ti lo ti bâ wala, na aturugu 10 000, lo lingbi ti luti na lo so ayeke ga na aturugu 20 000 ti tiri na lo? 32 Biani, tongana lo lingbi pëpe ti luti na lo, lo yeke tokua ambeni lembe ti lo ti hunda siriri na ngoi so mba ti lo gbia ni angbâ yongoro. 33 Legeoko nga, zia ala hinga biani so, na popo ti ala so, zo so adö aye ti lo kue azia* pëpe, lo lingbi ti duti disciple ti mbi pëpe.+

34 “Ti tâ tënë ni, ingo ayeke nzoni. Me tongana songo ti ingo asigi dä awe, nyen la a lingbi ti zia dä ti kiri na songo ni?+ 35 A lingbi pëpe ti mélangé ni na sese wala na puru ti nyama ti sara na kua. Azo ayeke tuku ni na ngonda. Zia zo so ayeke na mê ti mä amä.”+

15 Azo kue ti rongo nginza ti impôt nga na awasiokpari kue angbâ gï ti bungbi na terê ti lo ti mä lo.+ 2 A-Farizien nga na ascribe angbâ ti diko tënë na gbe ti go ti ala, ala tene: “Koli so ayeke yamba awasiokpari na lo yeke te kobe na ala.” 3 Na pekoni, lo tene toli so na ala: 4 “Zo wa na popo ti ala, tongana lo yeke na ataba 100, na oko ti ala agirisa, lo yeke zia pëpe atanga ni 99 na peko ti lo na yâ ti benyama ti gue ti gi oko so agirisa juska lo wara lo?+ 5 Tongana lo wara lo, lo yô lo na ndö ti go ti lo, na terê ti lo anzere. 6 Tongana lo si na yanga-da, lo iri akamarade ti lo nga na avoizin, lo tene na ala: ‘Zia terê ti ala anzere legeoko na mbi, ngbanga ti so mbi wara taba ti mbi so agirisa so awe.’+ 7 Mbi tene na ala so, legeoko nga, ngia ayeke duti ande mingi na yayu ndali ti wasiokpari oko so achangé bê ti lo+ ahon azo ti mbilimbili 99 so ayeke na bezoin ti changé bê ti ala pëpe.

8 “Wala wali wa so ayeke na alê ti nginza bale-oko ti drachme,* na tongana oko agirisa, lo yeke zia wâ na lampe pëpe na lo yeke balê yâ ti da ti lo ti gi ni nzoni juska ti tene lo wara ni? 9 Na pekoni, tongana lo wara lê ti nginza ni, lo iri akamarade ti lo* nga na avoizin, lo tene: ‘Zia terê ti ala anzere legeoko na mbi, ngbanga ti so mbi wara lê ti nginza ti drachme* so agirisa so awe.’ 10 Legeoko nga, mbi tene na ala: Ngia ayeke na popo ti a-ange ti Nzapa ndali ti wasiokpari oko so achangé bê ti lo.”+

11 Na pekoni, lo tene: “Mbeni koli ayeke na amolenge-koli use. 12 Ngambe ni atene na babâ ti lo: ‘Babâ, mû na mbi part ti héritage ti mbi.’ Tongaso, babâ ni akangbi yâ ti aye ti lo na popo ti amolenge ni. 13 Alango kete na pekoni, ngambe ni abungbi aye ti lo kue, lo hon na mbeni yongoro kodro. Kâ, lo buba aye ti lo na sarango aye ti kirikiri.* 14 Tongana lo buba aye ni kue awe, mbeni kota nzara atï na yâ ti kodro ni kue, na ye amanke lo. 15 Lo gue même lo ngbâ na terê ti mbeni zo ti kodro ni, na zo ni atokua lo na yâ ti ayaka ti lo ti bata acochon.+ 16 Lo ye lakue ti te akobe so acochon ni ayeke te; nga zo ti mû ye na lo ayeke dä pëpe.

17 “Tongana li ti lo aga dä awe, lo tene: ‘Na ngoi so mbi yeke kui nzara ge, azo ti kua ti babâ ti mbi mingi ayeke na gbâ ti mapa ti te! 18 Mbi yeke londo ti kiri na babâ ti mbi ti tene na lo: “Babâ, mbi sara siokpari na terê ti yayu nga na terê ti mo. 19 Mbi kpa ti tene a iri mbi molenge ti mo mbeni pëpe. Mû mbi tongana oko ti azo ti kua ti mo.”’ 20 Tongaso lo londo lo gue na babâ ti lo. Tongana lo ngbâ ayo, lê ti babâ ti lo atï na ndö ti lo na mawa ti lo asara babâ ni. Babâ ni akpe loro agbu lo na kate* na lo su ngbangba ti lo yeke. 21 Tongaso, molenge ni atene na babâ ti lo: ‘Babâ, mbi sara siokpari na terê ti yayu nga na terê ti mo.+ Mbi kpa ti tene a iri mbi molenge ti mo mbeni pëpe.’ 22 Me babâ ni atene na angbâa ti lo: ‘Ala kpe hio, ala ga na mbeni yongoro bongo, so ayeke pendere ahon atanga ni kue, ala yü na lo, ala zia bague na maboko ti lo nga poro na gere ti lo. 23 Ala ga na kete bagara ti mafuta so, ala fâ ni na zia e te na e sara matanga, 24 ngbanga ti so molenge ti mbi ti koli so akui lani, me lo kiri na fini awe.+ Lo girisa lani, me a wara lo awe.’ Ala to nda ti sara ngia.

25 “Molenge ti lo ti koli, yaya ni, ayeke na yaka. Tongana lo kiri, na lo si nduru na da ni, lo mä mozoko nga na azo so ayeke dodo. 26 Tongaso lo iri mbeni zo ti kua ni na lo hunda ti hinga nda ti aye so. 27 Zo ti kua ni atene na lo: ‘Ita ti mo ti koli akiri, na babâ ti mo afâ kete bagara ti mafuta, ngbanga ti so lo kiri lo wara ita ti mo na nzoni terê.’ 28 Me ngonzo asara lo, na lo ye pëpe ti lï na da. Babâ ti lo asigi na avoro yanga na lo. 29 Lo kiri tënë na babâ ti lo, lo tene: ‘Bâ, a sara ngu mingi awe so mbi yeke sara kua na mo tongana ngbâa, mbi ke yanga ti mo lâ oko pëpe. Me mo mû na mbi mbeni kete ngasa lâ oko pëpe ti tene mbi na akamarade ti mbi e te e sara ngia. 30 Me gï so molenge ti mo so aga, lo so abuba* aye ti mo na terê ti awali-ndumba so, mo fâ kete bagara ti mafuta na lo.’ 31 Babâ ni atene na lo: ‘Molenge ti mbi, mo yeke lakue na terê ti mbi, na aye ti mbi kue ayeke ti mo. 32 Me a yeke ndali ti e ti sara matanga nga ti sara ngia ngbanga ti so ita ti mo so akui lani, me lo kiri na fini awe. Lo girisa lani, me a wara lo awe.’”

16 Na pekoni lo tene nga na adisciple ni: “Mbeni zo ti mosoro ayeke lani na mbeni zo ti batango aye ti lo. A tene na lo so zo ti batango aye ni ayeke buba aye ti lo. 2 Tongaso, lo iri zo ti batango aye ni, lo tene na lo: ‘Tënë ti nyen si mbi yeke mä na ndö ti mo so? Mû na mbi mbeti so afa peko ti aye so mo sara na aye ti mbi, ndali ti so mo lingbi ti ngbâ ti bata aye ti da ti mbi mbeni pëpe.’ 3 Na pekoni, zo ti batango aye ni atene na yâ ti bê ti lo: ‘So patron ti mbi ayeke zi kua ti batango ye ni na tïtî mbi so, a lingbi mbi sara nyen? Mbi yeke na ngangu pëpe ti zi dû, nga kamene ti iringo ye asara mbi. 4 Mbi hinga ye so mbi yeke sara, tongaso si, na ngoi so a zi kua ti batango ye na tïtî mbi, azo ayamba mbi ande na da ti ala.’ 5 Tongaso, lo iri zo oko oko so bon ti patron ti lo ayeke na li ti ala, na lo tene na kozo zo ni: ‘Bon ti patron ti mbi ayeke na li ti mo oke?’ 6 Zo ni atene: ‘Bath* 100 ti mafuta ti olive.’ Lo tene na zo ni: ‘Kiri mo mû mbeti ti mo ti mango terê ni, mo duti na mo sû hio na lê ni bath 50.’ 7 Na pekoni, lo tene na mbeni zo ni: ‘Ti mo, bon ni ayeke oke?’ Zo ni atene: ‘Kor* 100 ti blé.’ Lo tene na zo ni: ‘Kiri mo mû mbeti ti mo ti mango terê ni, mo duti na mo sû na lê ni kor 80.’ 8 Atâa so zo ti batango aye ni so ayeke mbilimbili pëpe, patron ni agonda lo ngbanga ti so lo sara ye na lege ti ndara.* Biani, amolenge ti aye ti ngoi so* ayeke sara ye na lege ti ndara na mbage ti amba ti ala ahon ti so amolenge ti lumière+ ayeke sara.

9 “Nga, mbi tene na ala: Ala gi ti wara akamarade ndali ti ala wani na lege ti amosoro so ayeke mbilimbili pëpe,+ tongaso si na ngoi so amosoro ni ahunzi, akamarade so ayamba ala na ando ti lango so angbâ lakue lakue.+ 10 Zo so ayeke be-ta-zo na yâ ti kete kete ye, lo yeke be-ta-zo nga na yâ ti ye so ayeke mingi. Me zo so ayeke mbilimbili pëpe na yâ ti kete kete ye, lo yeke nga mbilimbili pëpe na yâ ti ye so ayeke mingi. 11 Tongaso, tongana ala fa pëpe so ala yeke be-ta-zo na ndö ti tënë ti amosoro so ayeke mbilimbili pëpe, zo wa si ayeke zia ande na maboko ti ala ye so ayeke tâ ye ti tene ala bata? 12 Nga, tongana ala fa pëpe so ala yeke be-ta-zo na ndö ti ye ti mbeni zo nde, zo wa si ayeke mû ande na ala mbeni ye ndali ti ala wani?+ 13 Wakua oko alingbi ti duti ngbâa ti azo use pëpe, ndali ti so lo yeke ke mbeni oko na lo ye mbeni. Wala lo yeke ngbâ na mbeni oko na lo ke mbeni. Ala lingbi ti duti angbâa ti Nzapa nga na ti Mosoro pëpe.”+

14 A-Farizien, so aye nginza mingi, ayeke mä aye so kue, na ala to nda ti zere lo.+ 15 Tongaso, lo tene na ala: “Ala yeke azo so afa na lê ti azo so ala wani ayeke mbilimbili,+ me Nzapa ahinga bê ti ala,+ ngbanga ti so ye so azo abâ ni na nene ni mingi ayeke ye ti saleté na lê ti Nzapa.+

16 “A fa tënë ti Ndia nga na ambeti ti aProphète juska a si na Jean. Ti londo na ngoi ti Jean ti ga na ni, a yeke Royaume ti Nzapa si a yeke fa ni tongana nzoni tënë, na mara ti azo nde nde kue ayeke sara ngangu ti gue na mbage ni.+ 17 Biani, a yeke ngangu na yayu na sese ti hon, me ti tene mbeni kete marque ti gere-mbeti oko ti Ndia aga tâ tënë pëpe, a yeke ngangu mingi ahon so.+

18 “Zo kue so asara divorce na wali ti lo na lo sara mariage na mbeni wali nde, lo gi mbeni wali nde la. Nga, zo so asara mariage na mbeni wali so asara mara ti divorce so na koli ti lo, andâ lo gi mbeni wali nde la.+

19 “Mbeni zo ti mosoro ayeke lani dä, lo yeke yü gï bongo ti violet nga bongo ti lin. Lo yeke bâ nzoni na lege ti gbâ ti anzoni ye ti lo lâ oko oko. 20 Me mbeni zo ti iringo ye ayeke dä so iri ti lo ayeke Lazare. Lakue a yeke zia lo na yanga ti gbagba ti zo ti mosoro so; terê ti lo kue ayeke gï na akota kä. 21 Lo ye ti te aye so ayeke londo na ndö ti table ti zo ti mosoro so si ayeke tï na sese. Biani, ambo ayeke ga ti su lê ti akota kä ti lo ni. 22 Mbeni lâ, zo ti iringo ye so akui, na a-ange ague na lo na terê* ti Abraham.

“Zo ti mosoro so nga akui na a lu lo. 23 Na yâ ti Dû ti kuâ,* lo yô lê ti lo na nduzu, lo yeke na yâ ti pasi, na lo bâ Abraham yongoro kâ, na Lazare so ayeke na terê* ti lo. 24 Tongaso lo iri ndo na lo tene: ‘Babâ Abraham, sara nzoni bê na mbi na mo tokua Lazare ti yôro li ti maboko ti lo na ngu ti dê na langue ti mbi, ngbanga ti so mbi yeke wu pono mingi na yâ ti wâ so ayeke za so.’ 25 Me Abraham atene: ‘Molenge ti mbi, dabe ti mo so mo wara lani aye ti nzoni alingbi na mo na ngoi so mo de na fini, me ti Lazare, lo wara lani aye ti sioni. Me fadeso, a ngbâ ti dë bê ti lo ge, me mo, mo yeke na yâ ti pono. 26 Na ndö ti aye so kue, a zia mbeni kota dû na popo ti e na ala, si azo so aye ti londo ge ti gue na ala kâ alingbi ti gue pëpe, nga azo alingbi pëpe ti londo na ala kâ ti ga na e ge.’ 27 Tongaso, lo tene: ‘So ye ni ayeke tongaso, mbi hunda na mo, babâ, ti tokua lo na da ti babâ ti mbi, 28 ngbanga ti so mbi yeke na aita ti koli oku, si lo lingbi ti fa nda ti tënë ni kue na ala, si ala nga aga na ndo ti pasi so pëpe.’ 29 Me Abraham atene: ‘Moïse na aProphète ayeke na ala, zia ala mä ala.’+ 30 Lo tene: ‘Ên-ën, babâ Abraham. Tongana mbeni zo alondo na popo ti akuâ si ague na mbage ti ala, ala yeke changé bê ti ala ande.’ 31 Me Abraham atene na lo: ‘Tongana ala mä Moïse+ na aProphète so pëpe, ala yeke yeda ande pëpe même tongana mbeni zo alondo na popo ti akuâ.’”

17 Lo tene na adisciple ti lo: “Aye so ayeke sara si zo apika gere ti lo ayeke ga biani na a lingbi ti kpe ni pëpe. Me mawa na zo so aye ni so aga na lege ti lo! 2 A yeke nzoni ndali ti lo tongana a kanga gï kota tênë ti nekango na ye na go ti lo, na a bi lo na yâ ti ngu-ingo ahon ti tene lo sara si mbeni oko ti akete zo so apika gere.+ 3 Ala sara hange. Tongana ita ti mo asara mbeni siokpari, suku na lo;+ na tongana lo changé bê ti lo, mo pardonné lo.+ 4 Atâa tongana lâ oko oko lo sara siokpari na terê ti mo fani mbasambala, na lo kiri na mo fani mbasambala, lo tene: ‘Mbi changé bê ti mbi awe,’ mo doit ti pardonné lo.”+

5 Abazengele atene na Seigneur: “Sara si mabe ti e akiri akono.”+ 6 Tongaso, Seigneur atene: “Tongana ala yeke na mabe so akono tongana lê ti keke ti moutarde, ka ala yeke tene na keke ti mûrier so: ‘Mo londo na gunda ti mo kue, mo gue mo lu terê ti mo na yâ ti ngu-ingo!’ na keke ni ayeke mä yanga ti ala.+

7 “Zo wa na popo ti ala, tongana lo yeke na ngbâa so ayeke sara kua na yaka wala ayeke bata anyama, si ngbâa ni alondo na yaka akiri, lo yeke tene na lo: ‘Ga ge hio mo duti na terê ti table mo te kobe’? 8 Ahon ti tene tongaso, lo yeke tene ande na ngbâa ni: ‘Leke ye na mbi si mbi te kobe ti lakui. Yü bongo ti kua na mo mû na mbi kobe juska mbi hunzi ti te na ti nyon, na pekoni mo lingbi ti te na ti nyon ti mo.’ 9 Lo yeke bi bê ti lo ande ti kiri singila na ngbâa ni pëpe ngbanga ti so ngbâa ni asara gï aye so a fa na lo ti sara. 10 Legeoko nga, tongana ala sara aye kue so a fa na ala ti sara, ala tene: ‘E yeke gï asenge senge ngbâa. Ye so e sara ayeke gï ye so a lingbi e sara ni.’”+

11 Na ngoi so lo yeke gue na Jérusalem, lo hon na popo ti Samarie na Galilée. 12 Tongana lo yeke lï na yâ ti mbeni kete kodro, azo ti buruma bale-oko atingbi na lo, me ala luti yongoro.+ 13 Ala dekongo, ala tene: “Jésus, Maître, sara nzoni bê na e!” 14 Tongana Jésus abâ ala, lo tene na ala: “Ala gue ala fa terê ti ala na aprêtre.”+ Tongana ala yeke na lege ti guengo ni, terê ti ala aga nzoni.+ 15 Mbeni oko ti ala, tongana lo bâ so a sara si terê ti lo aga nzoni awe, lo kiri, na mungo gloire na Nzapa na kota go. 16 Lo tï, lo kuku li ti lo na sese na gere ti Jésus si lo yeke kiri singila na lo. Nga, lo yeke zo ti Samarie.+ 17 Jésus ahunda ndo, atene: “Ala bale-oko kue la a sara si terê ti ala aga nzoni so ape? Ka atanga ni gumbaya ayeke na ndo wa? 18 Mbeni zo oko ti kiri ti mû gloire na Nzapa ayeke dä pëpe, gï koli so, so ayeke zo ti mbeni mara nde so?” 19 Jésus atene na lo: “Londo mo gue; mabe ti mo asava mo awe.”+

20 Tongana aFarizien ahunda lo lawa si Royaume ti Nzapa ayeke ga,+ lo kiri tënë na ala: “Royaume ti Nzapa ayeke ga dandara tongaso pëpe, 21 nga azo ayeke tene ande pëpe: ‘Bâ ndo ge!’ wala: ‘Bâ ndo kâ!’ ndali ti so, bâ, Royaume ti Nzapa ayeke na popo ti ala.”+

22 Na pekoni, lo tene na adisciple: “Alango ayeke ga ande so ala yeke sara nzara ti bâ mbeni oko ti alango ti Molenge ti zo, me ala yeke bâ ni pëpe. 23 Azo ayeke tene ande na ala: ‘Ala bâ ndo kâ!’ wala: ‘Ala bâ ndo ge!’ Ala sigi pëpe wala ala kpe na peko ti azo ni pëpe.+ 24 Legeoko tongana ti so wâ ti bekpa ayeke za alondo na mbeni mbage ti yayu ti si na mbeni mbage ti yayu, Molenge ti zo+ ayeke fa terê ti lo na gigi tongaso na lango ti lo.+ 25 Me kozoni, a lingbi lo bâ pasi mingi nga azo ti ngoi so ake lo.+ 26 Nga, gï tongana ti so a si lani na ngoi ti Noé,+ a yeke duti ande nga tongaso na ngoi ti Molenge ti zo:+ 27 Lani ala yeke te, ala yeke nyon, akoli ayeke sara mariage, awali nga ayeke sara mariage juska ti si na lango ni so Noé alï na yâ ti arche,+ na kota ngu aga lani na afuti ala kue.+ 28 Legeoko nga, a si ândö tongaso na ngoi ti Lot:+ Lani ala yeke te, ala yeke nyon, ala yeke vo ye, ala yeke kä ye, ala yeke lu ye nga ala yeke leke ada. 29 Me na lango so Lot asigi na Sodome, wâ na soufre alondo na yayu atï na ndö ti ala tongana ngu-nzapa na afuti ala kue.+ 30 A yeke duti tongaso nga na lango ni so Molenge ti zo ayeke fa terê ti lo na gigi.+

31 “Na lango ni so, zia zo so ayeke na li ti da me so akungba ti lo ayeke na yâ ti da ni adescend pëpe ti mû ni, na zo so ague na yaka adoit ti kiri pëpe ndali ti aye so angbâ na peko. 32 Ala dabe ti ala na wali ti Lot.+ 33 Zo so agi ti bata fini* ti lo nzoni, lo yeke girisa ni. Me zo so agirisa fini* ti lo, lo yeke bata ni.+ 34 Mbi tene na ala: Na bï ni so, azo use ayeke na ndö ti gbogbo oko, a yeke mû oko a hon na lo, me a yeke dö oko ni a zia.+ 35 Awali use ayeke neka ye na oko tênë ti nekango na ye, a yeke mû oko ahon na lo, me a yeke dö oko ni a zia. 36 *—— 37 Tongaso ala hunda lo, atene: “Seigneur, na ndo wa?” Lo tene na ala: “Na ndo so kuâ ayeke dä, a-aigle nga ayeke bungbi terê kâ.”+

18 Lo tene na ala mbeni toli ti fa na ala ti tene lakue ala sambela nga ala nze pëpe,+ 2 lo tene: “Na yâ ti mbeni gbata, mbeni wafango ngbanga ayeke dä, lo kpe mbeto ti Nzapa pëpe, na lo ne nga zo oko pëpe. 3 Mbeni wali-mua ayeke nga na yâ ti gbata ni so, na lo yeke gue lakue na wafango ngbanga ni, na lo yeke tene: ‘Bâ si a fâ yâ ti ngbanga ni nzoni na mbi na yâ ti tënë so ayeke na popo ti mbi na zo so mbi na lo e wara tënë.’ 4 Biani, teti mbeni ngoi, wafango ngbanga ni aye pëpe, me na pekoni, lo tene na yâ ti bê ti lo: ‘Atâa so mbi kpe mbeto ti Nzapa pëpe nga mbi ne zo oko pëpe, 5 ngbanga ti so wali-mua so ayeke ga lakue ti son li ti mbi, mbi yeke bâ si a fâ yâ ti ngbanga ni nzoni na lo, tongaso si lo ngbâ ti ga lakue pëpe ti son li ti mbi si mbi woko kue.’”+ 6 Seigneur atene: “Ala mä tënë so wafango ngbanga so atene so? atâa so lo yeke zo ti mbilimbili pëpe. 7 Biani, Nzapa nga ayeke bâ si a fâ ngbanga nzoni na ala so lo soro ala awe so ape? ala so ayeke toto na lo bï na lâ,+ atâa so lo yeke kanga bê na ala.+ 8 Mbi tene na ala: Lo yeke sara si, hio, a fâ ngbanga nzoni na ala. Me, tongana Molenge ti zo aga, lo yeke wara ande biani mabe* tongaso na ndö ti sese?”

9 Lo tene toli so nga ndali ti ala so abâ terê ti ala so ala yeke mbilimbili mingi na ala bâ tanga ti azo tongana senge ye: 10 “Akoli use amonté na temple ti sambela, oko ayeke Farizien na mbeni oko ayeke zo ti rongo nginza ti impôt. 11 Farizien ni aluti na lo to nda ti sambela tongaso na yâ ti bê ti lo: ‘Nzapa, mbi mû singila na mo so mbi yeke tongana tanga ti azo pëpe, so ayeke azo ti mungo ye ti azo na likisi, azo so ayeke mbilimbili pëpe, azo so ayeke gi awali nde, wala même tongana zo ti rongo nginza ti impôt so. 12 Mbi yeke mû jeûne fani use na yâ ti yenga oko. Mbi yeke mû dîme ti aye kue so mbi wara.’+ 13 Me zo ti rongo nginza ti impôt ni aluti ti lo yongoro na lo ye même pëpe ti yô lê ti lo na nduzu, me lo yeke pika ndö ti kate ti lo, lo tene: ‘Nzapa, sara grâce* na mbi so mbi yeke wasiokpari.’+ 14 Mbi tene na ala: Zo ti rongo nginza ti impôt so akiri na yanga-da ti lo, na a bâ so lo yeke mbilimbili ahon Farizien so;+ ndali ti so zo kue so ayâa iri ti lo, a yeke sara ande si lo ga kete, me zo so asara terê ti lo kete, a yeke yâa ande iri ti lo.”+

15 Azo ayeke ga nga na lo amolenge ti ala so ade foroto ti tene lo ndu ala, me tongana adisciple abâ ye so, ala to nda ti suku na ala.+ 16 Me Jésus ahunda ti tene a ga na lo aforoto so, lo tene: “Ala zia akete molenge ni aga na mbi, na ala tara ti kanga lege na ala pëpe, ndali ti so Royaume ti Nzapa ayeke ti azo so ayeke tongana akete molenge so.+ 17 Ti tâ tënë ni, mbi tene na ala: Zo so ayeda na Royaume ti Nzapa pëpe tongana ti so mbeni kete molenge ayeke yeda na aye, lo yeke lï ande na yâ ni oko pëpe.”+

18 Mbeni mokonzi ahunda Jésus, atene: “Nzoni Maître, nyen la mbi doit ti sara ti wara ande fini ti lakue lakue?”+ 19 Jésus atene na lo: “Ngbanga ti nyen mo iri mbi nzoni zo? Nzoni zo oko ayeke dä pëpe, gï Nzapa oko awe.+ 20 Mo hinga acommandement ni awe: ‘Mo gi wali wala koli nde pëpe,+ mo fâ zo pëpe,+ mo nzi ye pëpe,+ mo tene mvene na li ti mbeni zo na gbele ngbanga pëpe+ nga mo ne babâ na mama ti mo.’”+ 21 Koli ni atene: “Ngbene ye so mbi ngbâ maseka, mbi bata aye so kue awe.” 22 Na mango tënë so, Jésus atene na lo: “Mbeni ye encore amanke mo: Kä aye ti mo kue na mo mû nginza ni na awayere, na mo yeke wara ande mosoro na yayu; na mo ga mo mû peko ti mbi.”+ 23 Tongana lo mä tënë so, vundu asara lo mingi, ngbanga ti so lo yeke na mosoro mingi.+

24 Jésus abâ lo, na lo tene: “A yeke duti ande tâ ngangu mingi na azo so ayeke na nginza ti lï na yâ ti Royaume ti Nzapa!+ 25 Ti tâ tënë ni, a yeke duti ngangu pëpe na mbeni chameau ti lï na yâ ti dû ti suä ti fungo na bongo ahon mbeni zo ti mosoro ti lï na yâ ti Royaume ti Nzapa.”+ 26 Ala so amä tënë so atene: “A lingbi ti sö ande zo wa biani?”+ 27 Lo tene: “Aye so akara azo, a kara Nzapa ape.”+ 28 Me Pierre atene: “Bâ, e dö aye ti e e zia na e mû peko ti mo.”+ 29 Jésus atene na ala: “Ti tâ tënë ni, mbi tene na ala: Zo kue so azia da ti lo, wala wali ti lo, wala aita ti lo ti koli, wala babâ na mama ti lo, wala amolenge ti lo ndali ti Royaume ti Nzapa,+ 30 lo yeke wara ande aye so fani mingi na yâ ti ngoi ti fadeso, nga na yâ ti aye ti ngoi so ayeke ga,* lo yeke wara ande fini ti lakue lakue.”+

31 Lo mû gï adisciple ti lo 12 na mbage, na lo tene na ala: “Bâ, e yeke monté na Jérusalem la, na aye kue so a sû ândö na mbeti na lege ti aprophète na ndö ti Molenge ti zo ayeke ga tâ tënë.+ 32 Na tapande, a yeke zia lo na maboko ti azo ti amara,+ a yeke he lo,+ a yeke sara ye ti kamene na lo na a yeke tuku ngu ti yanga na terê ti lo.+ 33 Na peko ti so ala yeke pika lo na zaza, ala yeke fâ lo ande,+ me na ota lango ni lo yeke zingo na kuâ.”+ 34 Ye oko, ala mä yâ ti aye so oko pëpe, ndali ti so tënë so lo tene, a honde ndani na ala, nga ala mä yâ ti aye so lo tene so pëpe.

35 Tongana Jésus ayeke pusu nduru na Jéricho, mbeni waziba ayeke duti na terê ti lege si lo yeke iri ye.+ 36 So lo mä gbâ ti azo so ayeke hon, lo to nda ti hunda wala nyen la asi so. 37 Ala tene na lo: “Jésus, zo ti Nazareth la ayeke hon so!” 38 Tongana lo mä tënë so, lo dekongo, lo tene: “Jésus, Molenge ti David, sara nzoni bê na mbi!” 39 Azo so ayeke na devant akomanse ti suku na lo ti tene lo kanga yanga ti lo, me lo ngbâ gï ti dekongo ngangu, lo tene: “Molenge ti David, sara nzoni bê na mbi!” 40 Tongaso, Jésus aluti, na lo mû yanga ti tene a ga na koli ni na lo. Tongana lo si nduru, Jésus ahunda lo: 41 “Mo ye mbi sara nyen ndali ti mo?” Lo tene: “Seigneur, sara si mbi kiri mbi bâ ndo.” 42 Tongaso, Jésus atene na lo: “Kiri mo bâ ndo. Mabe ti mo asava mo awe.”+ 43 Gï na lê ni lê ni, lo kiri lo bâ ndo; lo to nda ti mû peko ti Jésus+ na mungo gloire na Nzapa. Azo ni kue, tongana ala bâ ye so, ala nga asepela nga Nzapa.+

19 Na pekoni, lo lï na Jéricho na lo yeke fâ yâ ti gbata ni ti hon. 2 Mbeni koli ayeke kâ so iri ti lo ayeke Zachée. Lo yeke mbeni mokonzi ti azo ti rongo nginza ti impôt, na lo yeke na mosoro mingi. 3 Lo yeke gi ti bâ wala Jésus ni ayeke zo wa. Me lo lingbi ti bâ lo pëpe ndali ti gbâ ti azo ni ndali ti so lo yeke nduru zo. 4 Tongaso, Zachée akpe kozo, lo monté na yâ ti mbeni keke ti sycomore* ti bâ Jésus, ndali ti so Jésus aga nduru ti hon na lege ni so. 5 Tongana Jésus asi na ndo ni so, lo yô lê ti lo na nduzu na lo tene na Zachée: “Zachée, descend hio na sese, ndali ti so mbi doit ti lango na da ti mo laso.” 6 Na ndö ti tënë so, hio lo descend na sese; na ngia na bê, lo yamba Jésus tongana gene ti lo. 7 Tongana ala bâ ye so, ala kue ayeke kasa ndo, ala tene: “Lo gue gene na da ti mbeni koli so ayeke wasiokpari.”+ 8 Me Zachée aluti, na lo tene na Seigneur: “Seigneur, bâ, mbi yeke mû na awayere ndambo ti aye so mbi yeke na ni, na ye kue so mbi gbu na likisi na maboko ti azo,* mbi yeke kiri na ni na ala fani osio.”+ 9 Tongana Jésus amä tënë so, lo tene: “Laso, salut aga na da so, ndali ti so lo kue lo yeke mbeni molenge ti Abraham. 10 Ndali ti so Molenge ti zo aga ti gi na ti sö azo so agirisa awe.”+

11 Tongana ala yeke mä aye so, lo tene nga mbeni toli ngbanga ti so lo yeke nduru na Jérusalem, na ala pensé so Royaume ti Nzapa ayeke sigi polele na ndembe ni so.+ 12 Tongaso lo tene: “Mbeni koli ayeke dä so a dü lo na yâ ti sewa ti akota zo. Lo gue na mbeni yongoro kodro+ ti tene lo wara lege ti komande tongana gbia na ti kiri. 13 Lo iri ambeni ngbâa ti lo bale-oko, lo mû na ala amine* bale-oko na lo tene na ala: ‘Ala dë buze na ni juska mbi kiri.’+ 14 Me azo ti kodro ti lo ake lo, ala tokua alembe na peko ti lo ti tene na lo: ‘E ye pëpe ti tene koli so alë gbia na ndö ti e.’

15 “Na peko ti so lo wara lege ti komande tongana gbia* awe na lo kiri na kodro ti lo, lo iri angbâa so lo mû lani na ala nginza* so. Lo ye ti hinga biani ye so ala wara na peko ti dengo buze ni.+ 16 Tongaso, kozo ngbâa ni aga, lo tene: ‘Seigneur, mine ti mo adü ambeni bale-oko na ndö ni.’+ 17 Lo tene na ngbâa ni: ‘So nzoni, mo nzoni ngbâa! So mo fa so mo yeke be-ta-zo na yâ ti ye so ayeke tâ kete mingi, komande na ndö ti agbata bale-oko.’+ 18 Use ngbâa ni aga, lo tene: ‘Seigneur, mine ti mo adü ambeni oku na ndö ni.’+ 19 Lo tene nga na ngbâa so: ‘Mo kue, bâ ndo na ndö ti agbata oku.’ 20 Me mbeni nde aga, lo tene: ‘Seigneur, bâ mine ti mo la, mbi honde ni lani na yâ ti mbeni bongo na mbi zia ni na mbeni ndo. 21 Bâ, mbeto ti mo asara mbi ngbanga ti so mo yeke koli so mo son mingi. Mo yeke mû ye so mo si mo zia ni pëpe, nga mo yeke ko ye so mo si mo lu ni pëpe.’+ 22 Lo tene na ngbâa so: ‘Mo sioni ngbâa so, mbi fâ ngbanga na li ti mo na lege ti atënë ti mo wani. Mo hinga nzoni so mbi yeke koli so ason mingi, mbi yeke mû ye so mbi si mbi zia ni pëpe nga mbi yeke ko ye so mbi si mbi lu ni pëpe.+ 23 Tongaso, ngbanga ti nyen mo zia nginza* ti mbi na ndo ti batango nginza ape? Tongana mo sara fade tongaso, ka na gango ti mbi, mbi yeke ro ni na intérêt na ndö ni.’

24 “Na ndö ti tënë so, lo tene na azo so aluti na terê ni: ‘Ala mû mine ni na maboko ti lo, ala mû ni na lo so ayeke na amine bale-oko.’+ 25 Me ala tene na lo: ‘Seigneur, lo yeke na amine bale-oko!’ 26 ‘Mbi tene na ala: Zo kue so ayeke na ye, a yeke mû na lo mbeni na ndö ni. Me zo so ayeke na ye pëpe, même ye so lo yeke na ni, a yeke zi ni ande.+ 27 Nga awato ti mbi so aye pëpe ti tene mbi lë gbia na ndö ti ala, ala ga na ala ge, ala fâ ala na lê ti mbi.’”

28 Na peko ti so lo sara atënë so awe, lo mû devant ti monté na Jérusalem. 29 Tongana lo si nduru na Bethphagé nga na Béthanie, na hoto so a iri ni Hoto ti akeke ti olive,+ lo tokua ambeni disciple ti lo use,+ 30 lo tene: “Ala gue na yâ ti kete kodro so ala yeke bâ so. Na tongana ala lï na yâ ni awe, ala yeke wara mbeni kete kororo so a kanga lo, so ade zo aduti na ndö ti lo pëpe. Ala zi lo na ala ga na lo ge. 31 Me tongana mbeni zo ahunda ala, atene: ‘Ngbanga ti nyen ala yeke zi lo?’ Ala tene: ‘Seigneur ayeke na bezoin ni.’” 32 Tongaso, azo so lo tokua ala ague, ala wara ni gï tongana ti so lo tene na ala.+ 33 Me na ngoi so ala yeke zi kete kororo ni, awa ti lo atene na ala: “Ngbanga ti nyen ala yeke zi kete kororo ni?” 34 Ala tene: “Seigneur ayeke na bezoin ni.” 35 Ala gue na kete kororo ni na Jésus, ala bi abongo ti ala na ndö ti kororo ni na ala zia Jésus na ndö ti lo.+

36 Na ngoi so lo yeke hon, ala yeke gbara abongo ti ala ti ndö ni na ndö ti lege ni.+ 37 Gï so lo si nduru na lege so alondo na Hoto ti akeke ti olive si adescend, gbâ ti adisciple ni kue ato nda ti fa ngia ti bê ti ala nga ti sepela Nzapa na kota go ndali ti akusala ti ngangu kue so ala bâ lani, 38 ala tene: “Tufa ayeke na ndö ti lo so aga tongana Gbia na iri ti Jéhovah!* Siriri na yayu, na gloire na ando so ayeke kâ na nduzu!”+ 39 Me ambeni Farizien so ayeke na popo ti gbâ ti azo ni atene na lo: “Maître, suku na adisciple ti mo.”+ 40 Me lo kiri tënë, lo tene: “Mbi tene na ala: Tongana azo so aduti kpô, atênë ayeke dekongo ande.”

41 Tongana lo si nduru, lo bâ gbata ni na lo toto ndali ni,+ 42 lo tene: “Mo, âdu tongana mo hinga laso aye so andu tënë ti siriri . . . me fadeso a honde aye so na lê ti mo awe.+ 43 Ngbanga ti so alango ayeke ga ande so awato ti mo ayeke sara mbeni gbagba ti akeke so a leke yanga ni tongana likongo ti ngoro terê ti mo, ala yeke ngoro mo nga ala yeke sara camp na terê ti* mo mbage na mbage.+ 44 Ala yeke bi mo na amolenge ti mo na sese,+ ala yeke zia mbeni tênë ti ngbâ na ndö ti mbeni na mo pëpe,+ ngbanga ti so mo gi ti hinga pëpe ngoi so a bâ lani kusala ti mo.”

45 Lo lï na yâ ti temple, lo komanse ti tomba azo so ayeke kä ye,+ 46 lo tene na ala: “Mbeti ti Nzapa atene: ‘Da ti mbi ayeke duti ande da ti sambela,’+ me ala sara si da ni aga kota dû ti azo ti gbungo aye ti azo na ngangu.”+

47 Lo yeke fa ye na yâ ti temple lâ na lâ. Me aprêtre-mokonzi na ascribe nga na akota zo ti mara ni ayeke gi lege ti fâ lo.+ 48 Me ala wara lege ti sarango ni pëpe, ngbanga ti so azo ni kue angbâ gï ti mä lo na nzara ni.+

20 Mbeni lâ, na ngoi so lo yeke fa ye na azo na yâ ti temple nga lo yeke fa nzoni tënë, aprêtre-mokonzi, ascribe legeoko na a-ancien ni aga, 2 ala tene na lo: “Tene na e si: Na iri ti zo wa si mo yeke sara aye so? Zo wa si amû na mo komandema ni?”+ 3 Jésus akiri tënë na ala: “Mbi kue mbi yeke hunda ala na mbeni tënë, na ala kiri tënë na mbi: 4 Batême ti Jean alondo na yayu wala na azo?” 5 Tongaso, ala sara tënë na popo ti ala, ala tene: “Tongana e tene: ‘A londo na yayu,’ lo yeke tene ande: ‘Ka ngbanga ti nyen ala mä na bê na lo ape?’ 6 Me tongana e tene: ‘A londo na azo,’ azo kue ayeke bo e ande na tênë, ngbanga ti so azo ni ahinga biani so Jean ayeke lani biani mbeni prophète.”+ 7 Tongaso, ala kiri tënë, ala tene so ala hinga ndo so batême ni alondo dä pëpe. 8 Jésus atene na ala: “Mbi kue mbi yeke fa na ala pëpe iri ti zo so amû na mbi komandema ti sara aye so.”

9 Lo to nda ti tene toli so na azo ni: “Mbeni koli afâ yaka ti vigne,+ na lo zia yaka ni na maboko ti azo ti fango yaka ti tene ala loué ni, na lo gue na mbeni tambela na kodro-wande ti ninga mingi.+ 10 Tongana ngoi ti fango alê ti vigne ni alingbi awe, lo tokua mbeni ngbâa na azo ti fango yaka ni ti tene ala mû na lo ambeni lê ti vigne ti yaka ni. Me na peko ti so azo ti fango yaka ni apika ngbâa ni, ala zia lo, lo kiri maboko senge.+ 11 Me lo kiri lo tokua mbeni ngbâa ni nde. Ala pika nga ngbâa so, ala zia kamene na lê ti lo* na ala zia lo, lo kiri maboko senge. 12 Lo kiri lo tokua mbeni ota ngbâa ni. Lo kue, ala zia kä na terê ti lo na ala bi lo na gigi. 13 Na ndö ti tënë so, wa ti yaka ti vigne ni atene: ‘Mbi yeke sara nyen ande? Mbi yeke tokua molenge ti mbi ti koli so mbi ye lo mingi.+ Peut-être ala yeke kpe mbeto ti lo ande.’ 14 Tongana lê ti azo ti fango yaka ni atï na ndö ti molenge ni, ala yeke tene na popo ti ala: ‘So héritier ni la. E fâ lo, tongaso si héritage ni aga ti e.’ 15 Tongaso, ala bi lo na gigi na peko ti yaka ti vigne ni na ala fâ lo.+ Nyen la wa ti yaka ti vigne ni ayeke sara ande na ala? 16 Lo yeke ga ande ti fâ azo ti fango yaka so na lo yeke mû yaka ni na ambeni zo nde.”

Tongana ala mä tënë so, ala tene: “Zia ye tongaso asi lâ oko pëpe!” 17 Me lo bâ ndo droit na lê ti ala si lo tene: “Tongaso, tënë ti Mbeti ti Nzapa so aye ti tene nyen? so atene: ‘Tênë so azo ti lekengo da ake ni so, ni la aga ngangu tênë ti coin ti da ni.’+ 18 Zo kue so atï na ndö ti tênë ni so, yâ ti lo ayeke fâ kete kete.+ Âdu ti zo so tênë ni si atï na ndö ti lo, tênë ni ayeke neka lo si lo ga fuku fuku.”

19 Ascribe na aprêtre-mokonzi ayeke gi fadeso ti zia maboko na ndö ti lo tâ na l’heure ni so, me mbeto ti azo ni asara ala, ndali ti so ala bâ so lo tene toli so ti kpo ala.+ 20 Na peko ti so ala bembe lo nzoni awe, ala tokua ambeni koli so ala yeda ti futa ala na gbemingo ti tene ala sara ye tongana anzoni zo, tongaso si ala gbu lo na tënë ti yanga ti lo+ ti gue na lo na gouvernement nga na komandema ti gouverneur ni.* 21 Ala hunda lo, ala tene: “Maître, e hinga so mo yeke sara tënë nga mo yeke fa ye na lege ni. Mo yeke sara kangbi na popo ti azo pëpe, me mo yeke fa tënë ti Nzapa na lege ti tâ tënë: 22 Ndia amû lege na e* ti futa a-impôt na César wala pëpe?” 23 Me lo mä yâ ti mayele ti ala ni na lo tene na ala: 24 “Ala fa na mbi mbeni denier* oko. Li ti zo so nga na iri so ayeke na ndö ni so ayeke ti zo wa?” Ala tene: “A yeke ti César.” 25 Lo tene na ala: “Biani, ala kiri na César aye so ayeke ti César,+ me na Nzapa aye so ayeke ti Nzapa.”+ 26 Ala wara lege pëpe ti gbu lo na lege ti tënë ti yanga ti lo na lê ti azo ni, me ndali ti so bê ti ala adö na kiringo tënë ti lo, ala sara tënë oko pëpe.

27 Me ambeni na popo ti aSadducéen, so atene zingongo ti akuâ ayeke dä pëpe,+ aga ahunda lo, atene:+ 28 “Maître, Moïse asû na e na mbeti, lo tene: ‘Tongana mbeni zo ayeke na ita ti koli so akui, na wali ni angbâ me lo dü molenge pëpe, a lingbi ita ti lo ti koli amû wali ni ti dü molenge na iri ti ita ti lo.’+ 29 Lani ambeni ita ti koli mbasambala ayeke dä. Yaya ni amû wali, na lo kui, me lo dü molenge pëpe. 30 Use ni nga tongaso, 31 ota ni asara mariage na wali ni nga. Même ala mbasambala kue amû wali ni na ala kui, me ala zia amolenge na peko ti ala pëpe. 32 Na nda ni, wali ni nga akui. 33 Tongaso, na ngoi ti zingongo ti akuâ, wali ni ayeke duti ande wali ti lo so wa? So ala mbasambala kue la amû wali ni so.”

34 Jésus atene na ala: “Amolenge ti aye ti ngoi so* ayeke sara mariage na awali, na awali ni nga ayeke sara mariage na akoli, 35 me ala so a bâ so ala lingbi awe ti wara fini na yâ ti aye ti ngoi so ayeke ga na ti zingo na kuâ, ayeke sara mariage pëpe nga awali ni ayeke sara mariage pëpe.+ 36 Biani, ala lingbi ti kui mbeni pëpe ndali ti so ala yeke tongana a-ange. Ala yeke amolenge ti Nzapa na lege so ala yeke amolenge so a zingo ala na kuâ. 37 Me na ndö ti tënë ti akuâ so a yeke zingo ala, même Moïse afa tënë ni na yâ ti mbaï so asara tënë ti keke ti sisi, tongana lo iri Jéhovah* ‘Nzapa ti Abraham, Nzapa ti Isaac na Nzapa ti Jacob.’+ 38 Lo yeke Nzapa ti akuâ pëpe, me ti azo so ayeke na fini, ndali ti so na lê ti lo* ala kue ayeke na fini.”+ 39 Na mango tënë so, ambeni scribe atene: “Maître, mo sara tënë nzoni.” 40 Mbeto asara ala ti kiri ti hunda lo na mbeni tënë oko tongaso.

41 Ti lo, lo hunda tënë na ala: “A sara tongana nyen si azo atene so Christ ayeke molenge ti David?+ 42 David wani atene na yâ ti mbeti ti Psaume: ‘Jéhovah* atene na Seigneur ti mbi: “Mo duti na mbage ti maboko ti mbi ti koli 43 juska mbi zia awato ti mo tongana mbata ti gere ti mo.”’+ 44 So David airi lo ‘Seigneur’ so, lo yeke molenge ti lo ni tongana nyen?”

45 Na ngoi so azo ni kue angbâ ti mä lo, lo tene na adisciple ti lo: 46 “Ala sara hange na ascribe so aye ti yü ayongoro bongo ti fono na ni nga ala ye ti tene azo abara ala na yâ ti agara. Ala ye gï akozo* ngende na yâ ti asynagogue nga ala ye gï akozo place na ngoi ti tengo akobe ti lakui.+ 47 Ala yeke hunzi aye kue ti yâ ti ada ti* awali-mua, na ala yeke tene ayongoro sambela ti tene azo abâ ala. Ngbanga ti ala ayeke duti ande ngangu mingi.”*

21 Tongana Jésus ayeke bâ ndo, lo bâ azo ti mosoro so ayeke bi amatabisi ti ala na yâ ti asanduku ti nginza ni.*+ 2 Na pekoni, lo bâ mbeni wali-mua so ayeke wayere abi na yâ ti sanduku ni akete lê ti nginza use so ngere ni ayeke kete mingi,*+ 3 na lo tene: “Ti tâ tënë ni, mbi tene na ala: Wali-mua so ayeke wayere so abi ye mingi ahon ala kue,+ 4 ngbanga ti so ala kue so abi matabisi, ala bi gï anginza ti ala ti ndö ni. Me wali-mua so, na yâ ti yere ti lo, abi ye kue so lo yeke na ni ti bata na fini ti lo.”+

5 Na pekoni, ambeni zo ayeke sara tënë ti temple ni, lege so a sara terê ni pendere na apendere tênë nga na aye so a zia ni nde si a mû ni na Nzapa.+ 6 Me Jésus atene: “Ti aye so ala yeke bâ so, alango ayeke ga ande so tênë ayeke ngbâ ande ge na ndö ti mbeni pëpe. A yeke tuku ni ande kue na sese.”+ 7 Tongaso ala hunda lo, ala tene: “Maître, lawa si aye so ayeke si ande biani? Na fä ni ayeke nyen tongana aye so ayeke si biani?”+ 8 Lo tene: “Ala sara hange si a handa ala pëpe,+ ndali ti so azo mingi ayeke ga na iri ti mbi, ala yeke tene: ‘Mbi si mbi yeke lo,’ nga ala yeke tene: ‘Ngoi so a fa ni kozo aga nduru awe.’ Ala gue na peko ti azo ni so pëpe.+ 9 Nga, tongana ala mä tënë ti abira nga na aye ti wusuwusu,* ala zia si mbeto ahon ndö ti ala pëpe. A lingbi aye ni so asi kozoni, me nda ni ayeke si hio pëpe.”+

10 Na pekoni, lo tene na ala: “Mara ayeke londo na bira na terê ti mbeni mara,+ na royaume ayeke londo na bira na terê ti mbeni royaume.+ 11 Sese ayeke yengi ngangu, nga na ando nde nde na peko ti terê, kota nzara ayeke tï nga asioni kobela so amû ndo.+ A yeke bâ aye so amû mbeto na zo nga na akota fä so alondo na yayu.

12 “Me kozo si aye so kue asi, azo ayeke gbu ala, ayeke sara ye ti ngangu na ala,+ na guengo na ala na yâ ti asynagogue nga na ada ti kanga. A yeke gue na ala ande na gbele agbia nga na agouverneur ndali ti iri ti mbi.+ 13 Ye so ayeke mû lege na ala ti fa tënë. 14 Tongaso, ala leke kozoni pëpe na yâ ti bê ti ala kode so ala yeke sara na tënë ti gbu koko ti ala,+ 15 ndali ti so mbi la mbi yeke zia ande tënë na yanga ti ala nga mbi yeke mû na ala ndara, so awato ti ala kue so abungbi oko alingbi pëpe ti gbu lê ni wala ti ke ni.+ 16 Nga, même ababâ na amama ti ala, aita ti ala, afami ti ala nga na akamarade ti ala ayeke zia ala na maboko ti* awafango ngbanga, na ala yeke fâ ambeni na popo ti ala.+ 17 Azo kue ayeke ke ala ndali ti iri ti mbi.+ 18 Me kuä ti li ti ala oko tongaso ayeke futi pëpe.+ 19 Tongana ala gbu ngangu, ala yeke bata fini* ti ala ande.+

20 “Ye oko, tongana ala bâ aturugu so asara camp angoro Jérusalem,+ zia ala hinga so ngoi ti futingo lo aga nduru awe.+ 21 Na ngoi ni so, zia ala so ayeke na Judée alondo akpe na li ti ahoto,+ zia ala so ayeke na yâ ti Jérusalem ahon, na zia ala so ayeke na yâ ti akete kodro alï na yâ ti gbata ni pëpe, 22 ndali ti so alango ni so ayeke alango ti fango ngbanga mbilimbili,* si aye kue so a sû na Mbeti ti Nzapa aga tâ tënë. 23 Mawa na awali so ayeke na ngo, nga na ala so angbâ ti mû me na amolenge na alango ni so!+ Ndali ti so kota pasi ayeke ga na ndö ti sese ni nga ngonzo ti Nzapa ayeke tï na ndö ti azo so. 24 Ala yeke tï na lê ti épée na a yeke gue na ala na ngbâa na popo ti amara kue.+ Nga amara* ayeke dö Jérusalem na gere juska ngoi so a fa ndali ti amara* ahunzi.+

25 “Nga, afä ayeke duti ande na lê ti lâ, nze nga na atongoro.+ Na ndö ti sese, amara ayeke duti ande na kota vundu ndali ti so ala hinga pëpe mbeni ye ti sara, ndali ti ngangu totongo ti ngu-ingo nga ndali ti so a duti kpô pëpe. 26 Azo ayeke kui na mbeto na kungo aye so ayeke ga na ndö ti sese so azo ayeke dä, ndali ti so angangu ti yayu ayeke yengi ande. 27 Ala yeke bâ ande Molenge ti zo+ so ayeke ga na yâ ti mbeni mbinda, na ngangu nga na kota gloire.+ 28 Me tongana aye so akomanse ti si, ala luti droit na ala yô li ti ala na nduzu ndali ti so ngoi ti zingo ala aga nduru awe.”

29 Na ndö ti tënë so, lo mû mbeni tapande na ala: “Ala bâ keke ti figue nga na tanga ti akeke kue:+ 30 Tongana afini kugbe ni ayeke sigi, ala wani abâ ni, na ala hinga so ngoi ti ndowa aga nduru awe. 31 Legeoko nga, tongana ala bâ aye so ayeke si, ala nga, zia ala hinga so Royaume ti Nzapa aga nduru awe. 32 Ti tâ tënë ni, mbi tene na ala: Azo ti ngoi ni so ayeke hon kue pëpe juska aye kue asi awe si.+ 33 Yayu na sese ayeke hon ande, me atënë ti mbi ayeke hon oko pëpe.+

34 “Me ala sara hange si tengo kobe ahon ndö ni, nyongo sämba ahon ndö ni+ nga na gingo bê ndali ti aye ti gigi+ amû ngoi ti ala kue pëpe, na gï hio tongaso lango ni so aga na ndö ti ala 35 tongana mbeni kûkû;+ ndali ti so lango ni so ayeke ga ande na ndö ti azo kue so ayeke na lê ti sese kue. 36 Tongaso, zia lê ti ala angbâ na zingo ni,+ ala voro terê ti ala na Nzapa lakue,+ tongaso si ala wara lege ti sigi na yâ ti aye kue so adoit ti si, na ti tene ala luti na gbele Molenge ti zo.”+

37 Tongaso, na kota lâ, lo yeke fa ye na yâ ti temple, me na bï, lo yeke gue ti lango na ndö ti hoto so a iri ni Hoto ti akeke ti olive. 38 Na yanga ti ndapre, azo kue ayeke ga na terê ti lo na yâ ti temple ti mä lo.

22 Matanga ti mapa so a sara na levure pëpe, so a iri ni Pâque,+ ayeke pusu nduru nduru.+ 2 Nga, aprêtre-mokonzi na ascribe ayeke gi tâ nzoni lege ti fâ lo,+ ndali ti so ala sara mbeto ti azo ni.+ 3 Na pekoni, Satan alï na yâ ti Judas, lo so a iri lo Iscariote, so a diko lo na popo ti adisciple 12.+ 4 Ni la, Judas ague asara tënë na aprêtre-mokonzi nga na amokonzi ti temple na ndö ti lege so lo yeke kä Jésus na ala.+ 5 Terê ti ala anzere ti mä tënë so, na ala yeda ti mû na lo nginza ti argent.+ 6 Tongaso lo yeda, na lo to nda ti gi mbeni nzoni ngoi ti kä Jésus na ala na ngoi so gbâ ti azo ayeke dä pëpe.

7 Lango ti Matanga ti mapa so a sara na levure pëpe asi fadeso awe. Na lango ni so, a doit ti mû sandaga ndali ti Pâque ni.+ 8 Tongaso, Jésus atokua Pierre na Jean, lo tene: “Ala gue ala leke kobe ti Pâque ti tene e te.”+ 9 Ala hunda lo: “Mo ye e leke aye ni na ndo wa?” 10 Lo tene na ala: “Bâ, tongana ala lï na yâ ti gbata ni, mbeni koli so ayô ta ti sese na ngu na yâ ni ayeke tingbi ande na ala. Ala mû peko ti lo na yâ ti da so lo yeke lï dä.+ 11 Ala tene na wa ti da ni: ‘Maître atene: “Kubu ti agene so mbi lingbi ti te kobe ti Pâque dä na adisciple ti mbi ayeke na ndo wa?”’ 12 Koli so ayeke fa na ala ande mbeni kota kubu so ayeke na nduzu, so aye ayeke na yâ ni. Ala leke aye ni kâ.” 13 Tongaso adisciple ni ague na ala wara aye ni gï tongana ti so Jésus atene fade na ala. Ala leke aye kue ndali ti Matanga ti Pâque ni.

14 Tongana l’heure ni alingbi awe, lo duti na terê ti table, lo na abazengele ti lo.+ 15 Lo tene na ala: “Mbi ye mingi ti te kobe ti Pâque so na ala kozoni si mbi bâ pasi. 16 Mbi tene na ala, mbi yeke te ni mbeni pëpe juska a ga tâ tënë na yâ ti Royaume ti Nzapa.” 17 Tongana a mû kopo ti vin ni na lo awe, lo kiri singila na Nzapa, na lo tene: “Ala mû ni, ala mû na mba na popo ti ala. 18 Mbi tene na ala: Ti londo laso ti gue na ni, mbi yeke kiri ande ti nyon ngu ti lê ti vigne mbeni pëpe juska Royaume ti Nzapa aga.”

19 Nga, lo mû mbeni mapa,+ lo kiri singila na Nzapa, lo kungbi yâ ni na lo mû ni na ala, lo tene: “So ayeke tongana tapande ti terê ti mbi+ so mbi yeke mû ni ndali ti ala.+ Ala ngbâ ti sara ye so ti dabe ti ala na mbi.”+ 20 Nga, na peko ti so ala te kobe ti lakui ni awe, lo sara tongaso nga na kopo ni, lo tene: “Kopo so ayeke tongana tapande ti fini mbele+ na lege ti mênë ti mbi+ so ayeke tuku ande ndali ti ala.+

21 “Me bâ, maboko ti zo ti kango mbi ayeke na mbi na table so.+ 22 Biani, Molenge ti zo ayeke gue ti lo, tongana ti so a fa ni kozo awe.+ Me, mawa na zo so akä Molenge ti zo!”+ 23 Tongaso, ala to nda ti hunda terê na popo ti ala ti hinga biani zo wa na popo ti ala ayeke nduru ti sara ye so.+

24 Me mbeni ngangu papa alondo nga na popo ti ala ti hinga zo wa la na popo ti ala a bâ lo tongana zo so ayeke kota ahon atanga ni kue.+ 25 Me lo tene na ala: “Agbia ti amara ayeke sara mokonzi na ndö ti amara ni, na azo so ayeke na komandema na ndö ti amara, azo airi ala Azo ti sarango nzoni na zo.+ 26 Ye oko, ala sara ti ala tongaso pëpe.+ Me zia zo so ayeke kota ahon tanga ti ala kue aga lo so ayeke ngambe ti ala kue;+ na lo so ayeke mû li ni na popo ti ala aga zo so ayeke sara kua na ala. 27 Na popo ti zo so aduti na table ti te kobe na zo so ayeke sara kua na* lo, zo wa si ayeke kota ahon mba ti lo? A yeke lo so aduti na table ti te kobe so ape? Me mbi yeke na popo ti ala tongana zo so ayeke sara kua na* ala.+

28 “Ye oko, ala yeke azo so angbâ na terê ti mbi+ na yâ ti atara so asi na mbi.+ 29 Ni la mbi te mbele na ala, legeoko tongana ti so Babâ ti mbi ate lani mbele na mbi, ndali ti mbeni royaume,+ 30 tongaso si ala lingbi ti te na ti nyon na table ti mbi na yâ ti Royaume ti mbi,+ nga ti duti na ndö ti atrône+ ti fâ ngbanga na li ti amara 12 ti Israël.+

31 “Simon, Simon, bâ, Satan ahunda ti mû ala kue ti tene lo yengere ala na yengere tongana blé.+ 32 Me mbi voro terê na Nzapa ndali ti mo si mabe ti mo awoko pëpe.+ Ti mo, tongana mo kiri awe, kpengba aita ti mo.”+ 33 Pierre atene na lo: “Seigneur, mbi yeke nduru ti gue legeoko na mo na da ti kanga nga juska na kuâ.”+ 34 Me Jésus atene: “Pierre, mbi tene na mo: Mbeni koli-kondo ayeke toto laso pëpe juska mo tene fani ota so mo hinga mbi pëpe si.”+

35 Lo tene nga na ala: “Lani so mbi tokua ala na bozo ti nginza pëpe, na bozo ti kobe pëpe nga na poro pëpe so,+ mbeni ye amanke ala?” Ala tene: “Ên-ën!” 36 Tongaso lo tene na ala: “Me ti fadeso, zia zo so ayeke na bozo ti nginza, lo mû ni, na zo so ayeke na bozo ti kobe asara tongaso nga. Zia zo so ayeke na épée pëpe lo kä bongo ti lo ti ndö ni na lo vo mbeni épée. 37 Mbi tene na ala, a lingbi tënë so a sû na yâ ti Mbeti ti Nzapa aga tâ tënë na ndö ti mbi, tënë so atene: ‘A diko lo na popo ti azo so akpe ndia pëpe.’+ Ye so a sara tënë ni na ndö ti mbi angbâ ti ga tâ tënë na ndembe so.”+ 38 Ala tene na lo: “Seigneur, bâ a-épée use la!” Lo tene na ala: “So alingbi awe.”

39 Tongana ti so lo yeke sara ka lakue, lo sigi lo gue na ndö ti Hoto ti akeke ti olive, na adisciple nga ague na peko ti lo.+ 40 Tongana lo si na ndo ni, lo tene na ala: “Ala ngbâ ti sambela, si ala tï na yâ ti tara pëpe.”+ 41 Lo gue ayo kete na ala alingbi na ndo so tongana zo abi tênë, a tï dä, lo sara agenou na lo to nda ti sambela, 42 lo tene: “Babâ, tongana mo ye, mo zi kopo so yongoro na mbi. Ye oko, zia a sara ye so bê ti mbi aye pëpe, me a sara ye so bê ti mo aye.”+ 43 Na pekoni, mbeni ange alondo na yayu asi na terê ti lo, na ange ni akpengba lo.+ 44 Me, so vundu agbu lo mingi, lo ngbâ ti sambela ngangu ahon ti kozo,+ na gbiki ti terê ti lo aga tongana mênë si ayeke tï oko oko na sese. 45 Tongana lo sambela awe si lo londo lo gue na mbage ti adisciple, lo wara ala na lango ndali ti so vundu asara si ala woko kue.+ 46 Lo tene na ala: “Ala yeke lango ngbanga ti nyen? Ala londo na ala ngbâ ti sambela, si ala tï na yâ ti tara pëpe.”+

47 So tënë angbâ na yanga ti lo, bâ, gbâ ti azo ayeke ga, na lo so a iri lo Judas, mbeni oko na popo ti adisciple 12, ayeke tambela na li ni. Lo pusu na terê ti Jésus ti su ngbangba ti lo.+ 48 Me Jésus atene na lo: “Judas, mo kä Molenge ti zo na sungo ngbangba ti lo?” 49 Na ngoi so ala so ayeke na terê ti Jésus abâ ye so aye ti si, ala tene: “Seigneur, a lingbi e dë zo na épée ni?” 50 Mbeni oko na popo ti ala adë même ngbâa ti kota prêtre, lo fâ mê ti lo ti mbage ti koli.+ 51 Me Jésus atene na ala: “A ngbâ tongaso!” Lo ndu mê ti zo ti kua ni, lo sava lo. 52 Jésus atene na aprêtre-mokonzi, amokonzi ti temple nga na a-ancien so aga ndali ti lo: “Ala ga na a-épée nga na anduru keke tongana ti so a yeke sara na mbeni zo ti gbungo aye ti azo na ngangu?+ 53 So lâ na lâ mbi yeke na terê ti ala na yâ ti temple,+ ala zia maboko na ndö ti mbi pëpe.+ Me so ayeke l’heure ti ala la nga l’heure ti tene bingo akomande.”+

54 Na pekoni, ala gbu lo na ala gue na lo,+ ala lï na lo na yâ ti da ti kota prêtre. Pierre amû peko ti lo, me lo ngbâ ayo.+ 55 Na ngoi so ala sara wâ na milieu ti yâ ti gbagba ni na ala duti na terê ni, Pierre ayeke duti na popo ti ala.+ 56 Me mbeni maseka-wali so ayeke zo ti kua abâ Pierre so ayeke duti na terê ti wâ so aza mingi, lo bâ yâ ti lê ti Pierre nzoni na lo tene: “Koli so kue ayeke fade na terê ti lo.” 57 Me Pierre abere tënë ni, lo tene: “Wali, mbi hinga lo pëpe.” 58 Kete na pekoni, mbeni zo abâ lo na atene: “Mo kue mo yeke oko ti ala.” Me Pierre atene: “Koli, mbi yeke oko ti ala pëpe.”+ 59 L’heure oko tongaso na pekoni, mbeni koli nde angbâ gï ti tene: “Ti tâ tënë ni, koli so kue ayeke lani na terê ti lo, ndali ti so lo yeke biani zo ti Galilée!” 60 Me Pierre atene: “Koli, mbi hinga tënë so mo yeke tene so pëpe!” Tongana lo ngbâ ti sara tënë, mo ye ti bâ, mbeni koli-kondo atoto. 61 Seigneur atourné, lo bâ Pierre; na Pierre adabe ti lo na tënë so Seigneur atene fade na lo: “Kozo si mbeni koli-kondo atoto laso, fani ota mo yeke tene ande so mo hinga mbi pëpe.”+ 62 Lo sigi, lo toto ngangu mingi.

63 Azo so agbu Jésus si ayeke bata lo akomanse ti he lo+ nga ti pika lo.+ 64 Tongana ala kanga lê ti lo awe, ala yeke hunda lo, atene: “Tongana mo yeke prophète, zo wa la apika mo so?” 65 Nga, ala zonga lo na gbâ ti ambeni sioni tënë.

66 Tongana ndo ahan awe, bungbi ti a-ancien ti azo ni, aprêtre-mokonzi nga na ascribe abungbi terê ti ala ndo oko,+ ala gue na lo na yâ ti kota da ti Sanhédrin ti ala, ala tene: 67 “Tongana mo yeke Christ, mo tene na e.”+ Me lo tene na ala: “Même tongana mbi tene ni na ala, ala yeke mä na bê na ni oko pëpe. 68 Nga, tongana mbi hunda ala, ala yeke kiri tënë pëpe. 69 Me, ti londo laso ti gue na ni, Molenge ti zo+ ayeke duti na terê ti Nzapa so ayeke ngangu mingi na mbage ti maboko ti lo ti koli.”+ 70 Na ndö ti tënë so, ala kue atene: “Tongaso, mo yeke Molenge ti Nzapa?” Lo tene na ala: “Ala wani atene awe so mbi yeke lo.” 71 Ala tene: “E yeke na bezoin ti mbeni tënë nde ngbanga ti nyen? So e wani e mä ye so asigi na yanga ti lo awe so.”+

23 Tongaso, gbâ ti azo ni kue alondo, na ala gue na Jésus na Pilate.+ 2 Ala komanse ti bi tënë na li ti lo,+ ala tene: “E wara koli so, lo yeke pusu azo ni ti bi wusuwusu na yâ ti mara ti e, lo yeke kanga lege na azo ti futa impôt na César+ nga lo tene lo yeke Christ, mbeni gbia.”+ 3 Pilate ahunda lo, atene: “Mo yeke gbia ti aJuif?” Lo kiri tënë na lo, lo tene: “Mo wani mo tene awe.”+ 4 Na pekoni, Pilate atene na aprêtre-mokonzi nga na gbâ ti azo ni: “Mbi wara mbeni ye ti sioni na mbage ti koli so pëpe.”+ 5 Me ala luti na ndö ti tënë ni, ala tene: “Lo yeke pusu azo ti londo ti sara ye kirikiri na lege ti fango ye ti lo na yâ ti Judée kue, a londo na Galilée même juska ge.” 6 Tongana Pilate amä tënë so, lo hunda wala koli so ayeke mbeni zo ti Galilée. 7 Tongana lo hinga mbilimbili awe so Jésus ayeke ti ndo so Hérode akomande na ndö ni,+ lo tokua lo na Hérode so ayeke nga na Jérusalem na ngoi ni so.

8 Tongana Hérode abâ Jésus, terê ti lo anzere mingi. A ninga awe la lo ye ti bâ Jésus, ngbanga ti so lo yeke mä sango ti lo mingi,+ na lo yeke ku ti bâ Jésus na sarango mbeni fä. 9 Tongaso, lo to nda ti hunda Jésus na gbâ ti atënë, me Jésus akiri tënë oko na lo pëpe.+ 10 Me aprêtre-mokonzi na ascribe alondo na nduzu fani mingi na ala yeke sara tënë na ngangu ti bi tënë na li ti lo. 11 Na pekoni, Hérode na aturugu ti lo akiri na nengo ti Jésus na gbe ni,+ na Hérode ahe lo na yungo na lo mbeni pendere bongo,+ na pekoni lo kiri na lo na Pilate. 12 Tâ na lango ni so, Hérode na Pilate aga akamarade; kozoni ala ke terê.

13 Pilate airi aprêtre-mokonzi, amokonzi nga na azo ni ti bungbi ndo oko, 14 na lo tene na ala: “Ala ga fade na koli so na mbi, ala tene lo yeke pusu azo ti sara kpengba-li. Mbi hunda tënë na lo na lê ti ala, me mbi wara pëpe ye so afa so atënë so ala yeke bi na li ti lo ayeke tâ tënë.+ 15 Hérode kue awara mbeni ye pëpe, ni la lo kiri na lo na e ge so. Lo sara pëpe mbeni ye so alingbi na kuâ. 16 Tongaso, mbi yeke punir lo+ na mbi zi lo.” 17 *—— 18 Me azo ni kue adekongo, atene: “Fâ lo so,* na mo zi na e Barabbas!”+ 19 (A bi Barabbas na kanga tënë ti kengo yanga ti gouvernement so asi na yâ ti gbata ni nga tënë ti fango zo.) 20 Pilate akiri asara tënë na ala, ngbanga ti so lo ye ti zi Jésus.+ 21 Na pekoni, ala to nda ti dekongo, ala tene: “Fâ lo na ndö ti keke! Fâ lo na ndö ti keke!”+ 22 Ti fani ota ni, lo tene na ala: “Ngbanga ti nyen? Sioni ti nyen la koli so asara? Mbi wara na li ti lo mbeni ye so lo lingbi na kuâ ngbanga ni pëpe. Tongaso, mbi yeke punir lo na mbi yeke zi lo.” 23 Na mango tënë so, ala komanse ti luti ngangu na ndö ti tënë ti ala ni, ala dekongo nga ala hunda ti tene a fâ Jésus,* na go ti ala ahon ndö ti lo.+ 24 Tongaso, Pilate amû desizion ti sara ye alingbi na ye so ala hunda. 25 Lo zi koli so ala hunda ti tene a zi lo, so a bi lo na kanga tënë ti kengo yanga ti gouvernement nga tënë ti fango zo so. Me lo mû na ala Jésus ti tene ala sara ye ti bê ti ala na lo.

26 Tongana ala yeke hon na lo, ala gbu Simon, zo ti kodro ti Cyrène, so alondo na mbeni kete kodro si lo yeke kiri. Ala zia keke ti pasi* ni na ndö ti go ti lo ti tene lo yô ni lo tambela na peko ti Jésus.+ 27 Gbâ ti azo ayeke mû peko ti lo. A yeke wara na popo ti azo ni awali so angbâ gï ti pika terê ti ala ti fa so ala sara vundu, na ala yeke toto mingi ndali ti lo. 28 Jésus atourné na mbage ti awali so na lo tene: “Amolenge-wali ti Jérusalem, ala kaï ti toto ndali ti mbi. Me ala toto ndali ti ala wani nga ndali ti amolenge ti ala,+ 29 ndali ti so bâ, ngoi ayeke ga so azo ayeke tene ande: ‘Ngia ayeke na awali-ngombo, na awali so adü molenge pëpe nga na ala so amû me na amolenge pëpe!’+ 30 Na pekoni, ala yeke komanse ti tene ande na ahoto: ‘Ala tï na ndö ti e!’ nga na akete hoto: ‘Ala honde e!’+ 31 Tongana ala sara aye so na ngoi so keke ni angbâ fini, nyen la ayeke si ande tongana keke ni ahule?”

32 A yeke gue nga na ambeni koli use, asioni zo, ti fâ ala legeoko na Jésus.+ 33 Tongana ala si na ndo so a iri ni Bio-ti-li,+ ala pika lo na pointe na ndö ti keke, ala pika nga asioni zo so na ndö ti keke, oko na mbage ti maboko ti lo ti koli na oko na mbage ti maboko ti lo ti wali.+ 34 Me Jésus atene: “Babâ, mo pardonné ala, ndali ti so ala hinga pëpe ye so ala yeke sara so.” Na ndö ni, ti kangbi yâ ti abongo ti lo, ala bi mbeni ye ti mû lege na ala ti bâ wala bongo ni ayeke ga ti zo wa.+ 35 Azo aluti, ala yeke bâ ndo. Me amokonzi ni ayeke zere lo na ala tene: “Lo sö lani fini ti ambeni zo. Tongana lo yeke Christ ti Nzapa, Lo so Nzapa asoro lo, zia lo sö fini ti lo wani.”+ 36 Même aturugu ni ahe lo, ala ga nduru na lo na ala yôro na lo kpingo vin,+ 37 ala tene: “Tongana mo yeke gbia ti aJuif, mo sö fini ti mo wani.” 38 A zia nga mbeni mbeti na li ti lo na nduzu, mbeti ni atene: “So ayeke Gbia ti aJuif.”+

39 Na pekoni, oko ti asioni zo so a kanga ala na ndö ti keke akomanse ti tene sioni yanga na lo,+ atene: “Mo yeke Christ ape? Sö fini ti mo na ti e nga kue.” 40 Mba ti lo ni asuku na lo, atene: “Mo kpe mbeto ti Nzapa ape? so mo kue mo yeke na gbe ti oko ngbanga ni so. 41 Ti e, ngbanga ni ayeke na lege ni, ndali ti so e yeke wara ye ti peko ti ye so e sara. Me koli so asara ye ti sioni oko pëpe.” 42 Na pekoni, lo tene: “Jésus, dabe ti mo na mbi tongana mo lï na yâ ti Royaume ti mo.”*+ 43 Jésus atene na lo: “Ti tâ tënë ni, mbi tene na mo laso: Mo yeke duti ande na mbi na Paradis.”+

44 A yeke nduru na ngbonga omene tongaso,* me bingo atï na ndö ti kodro ni kue juska nduru na ngbonga gumbaya,*+ 45 ngbanga ti so lumière ti lâ ayeke dä pëpe. Na pekoni, yâ ti rideau ti temple ni asuru use,+ tâ na milieu ni.+ 46 Jésus adekongo na kota go na lo tene: “Babâ, mbi zia yingo ti mbi na maboko ti mo.”+ Na peko ti so lo sara tënë so awe, lo kui.*+ 47 So turugu ti kota kamba ni abâ aye so asi, lo komanse ti mû gloire na Nzapa, lo tene: “Ti tâ tënë ni, koli so ayeke fade zo ti mbilimbili.”+ 48 Nga, tongana gbâ ti azo kue so abungbi kâ ndali ti ye so abâ aye so asi, ala londo ala kiri na da ti ala, ala yeke pika ndö ti kate ti ala na vundu. 49 Azo kue so ahinga Jésus aluti yongoro. Nga, awali so amû peko ti lo ngbene ye na Galilée ayeke dä, ala yeke bâ aye so.+

50 Bâ, mbeni koli ayeke dä so iri ti lo ayeke Joseph, mbeni membre ti Kota da-ngbanga ti aJuif. Lo yeke nzoni zo nga zo ti mbilimbili.+ 51 (Koli so ayeda lani pëpe ti mû mbage na ye so ala leke nga so ala ye ti sara.) Lo yeke zo ti Arimathée, mbeni gbata ti azo ti Judée, na lo yeke ku Royaume ti Nzapa. 52 Koli so ague na gbele Pilate, lo hunda ti mû kuâ ti Jésus. 53 Lo zi kuâ ni lo zia na sese,+ lo kanga ni na pendere bongo ti lin na lo zia ni na yâ ti mbeni dû ti kuâ so a zi na yâ ti kota tênë;+ dû so ade a zia mbeni kuâ na yâ ni pëpe. 54 A yeke lango ti Lekengo terê,+ nga lâ ti Sabbat+ aga nduru ti komanse. 55 Me awali so alondo legeoko na lo na Galilée si aga, ague abâ dû ti kuâ ni, nga ala bâ tongana nyen a zia kuâ ni na yâ ni.+ 56 Ala kiri na kodro ti leke a-épice nga na amafuta so afun pendere. Me tongana ti so Ndia afa, ala wu terê ti ala na lâ ti Sabbat.+

24 Me na kozo lango ti yenga ni, na kota ndapre ala ga na yanga ti dû ti kuâ ni. Ala mû a-épice so ala leke ni awe.+ 2 Ye oko, ala bâ so a pusu tênë so ayeke fade na yanga ti dû ti kuâ ni awe,+ 3 na tongana ala lï na yâ ni, ala wara kuâ ti Seigneur Jésus pëpe.+ 4 Na ngoi so li ti ala angbâ ti kpe ndali ti ye so, bâ, akoli use so ayü bongo so aza zango aluti na terê ti ala. 5 Mbeto agbu awali so, na ala ba li ti ala gï na sese. Akoli so atene na ala: “Ngbanga ti nyen ala yeke gi lo so ayeke na fini na popo ti azo so akui awe?+ 6 Lo yeke ge pëpe, me a zingo lo na kuâ awe. Ala dabe ti ala na ye so lo tene na ala na ngoi so lo de lani na Galilée. 7 Lo tene so a lingbi a zia Molenge ti zo na maboko ti awasiokpari si ala fâ lo na ndö ti keke. Me na ota lango ni, lo yeke zingo na kuâ.”+ 8 Tongaso, ala dabe ti ala na atënë so lo tene.+ 9 Ala zia dû ti kuâ ni, ala kiri ala fa peko ti aye so kue na adisciple 11 nga na tanga ti adisciple ni kue.+ 10 Awali so ayeke Marie ti Magdala, Jeanne nga na Marie mama ti Jacques. Nga, tanga ti awali ni so ayeke na terê ti ala ayeke fa peko ti aye so na abazengele. 11 Me, ala bâ ti ala atënë so gï tongana asenge tënë, na ala ke ti yeda na tënë ti awali ni.

12 Me Pierre alondo, lo kpe loro lo si na yanga ti dû ti kuâ ni. Lo dengi ti bâ ndo na yâ ni, lo bâ gï abongo ti lin. Tongaso, lo hon na lo gi li ti lo gbä na ye so asi.

13 Me, gï na lango ni so, adisciple use ayeke tambela ti gue na mbeni kete kodro so a iri ni Emmaüs, so ayo kilomètre 11 tongaso na Jérusalem. 14 Ala yeke sara lisoro na popo ti ala na ndö ti aye kue so asi.

15 Tongana ala yeke sara lisoro nga ala yeke pika patara na ndö ti aye ni so, Jésus aga nduru, na lo to nda ti tambela legeoko na ala. 16 Me lê ti ala azi pëpe ti hinga lo.+ 17 Lo tene na ala: “Atënë wa si ala yeke pika patara na ndö ni na popo ti ala tongana ala yeke tambela so?” Ala luti, na lê ti ala ayeke na vundu. 18 Mbeni oko ni so iri ti lo ayeke Cléopas akiri tënë na lo, atene: “Mo yeke ti mo wande na Jérusalem, so aduti nde na tanga ti azo, si mo hinga pëpe* aye so asi na yâ ni na yâ ti alango so?” 19 Lo hunda ala, lo tene: “Aye wa?” Ala tene na lo: “Aye so andu Jésus, zo ti Nazareth,+ so aye so lo sara afa so lo yeke mbeni ngangu prophète na gbele Nzapa nga na azo kue, na lege ti kusala nga na atënë ti yanga ti lo;+ 20 nga tongana nyen aprêtre-mokonzi nga na amokonzi ti e ague na lo si a fâ ngbanga ti kuâ na li ti lo,+ na ala pika lo na pointe na ndö ti keke. 21 Me e yeke fade na beku so koli so ayeke duti zo so ayeke zi azo ti Israël.+ Na ndö ti aye so kue, e yeke na ota lango ni la, ngbene ye so aye ni asi. 22 Nga, ambeni wali na popo ti e asara si li ti e akpe, ngbanga ti so ala gue na dû ti kuâ ni na kota ndapre,+ 23 na tongana ala wara kuâ ti lo pëpe, ala ga ala tene so ala bâ nga mbeni ye ti ndima: a-ange so atene na ala atene lo yeke na fini. 24 Na pekoni, ambeni zo na popo ti e ague na dû ti kuâ ni,+ ala wara ni gï tongana ti so awali ni atene, me ala bâ lo pëpe.”

25 Tongaso, lo tene na ala: “Ala, azo so li ti ala ayeke dä pëpe nga so bê ti ala ayeda hio pëpe na aye kue so aprophète atene giriri! 26 Christ adoit ti bâ pasi ti aye so+ si lo wara gloire ti lo ape?”+ 27 A komanse na Moïse nga na ambeti ti aProphète kue, lo fa na ala, na yâ ti Mbeti ti Nzapa kue, nda ti aye so andu lo.+

28 Na nda ni, ala ga nduru na kete kodro so ala yeke gue dä, na lo sara ye mo bâ mo tene lo ye ti hon hongo. 29 Me ala voro yanga na lo ti ngbâ, ala tene: “Mo ngbâ na terê ti e ndali ti so lakui aga nduru awe, nga lango ti laso aga nduru ti hunzi awe.” Na ndö ti tënë so, lo lï ti duti na ala. 30 Tongana lo na ala ayeke na terê ti table ti te kobe, lo mû mapa, lo iri tënë nzoni na ndö ni, lo fâ yâ ni na lo komanse ti mû ni na ala.+ 31 Ge la lê ti ala aga ti zi kue, si ala hinga lo. Me lo girisa na lê ti ala.+ 32 Ala tene na popo ti ala: “Na ngoi so lo yeke sara fade tënë na e na lege, nga so lo yeke zi nda ti Mbeti ti Nzapa kue* na e, tënë ni andu fade bê ti e mingi ape?” 33 Gï na l’heure ni so, ala londo na ala kiri na Jérusalem. Ala wara adisciple 11 nga na azo so abungbi oko na ala, 34 so ayeke tene: “Ti tâ tënë ni, a zingo Seigneur na kuâ awe, na lo si na Simon!”+ 35 Na pekoni, ala fa peko ti aye so asi na ala na ndö ti lege nga tongana nyen ala hinga lo na lege so lo fâ yâ ti mapa.+

36 Na ngoi so ala ngbâ ti sara tënë ti aye so, Jésus aga aluti na popo ti ala, na lo tene na ala: “Siriri aduti na ala.”+ 37 Me ngbanga ti so mbeto ahon ndö ti ala nga terê ti ala adö fade mingi, ala bâ ti ala atene ala bâ mbeni yingo. 38 Tongaso lo tene na ala: “Ngbanga ti nyen li ti ala aga kirikiri, nga ngbanga ti nyen kite ayeke na bê ti ala? 39 Ala bâ maboko ti mbi nga na gere ti mbi; so mbi la. Ala ndu mbi ala bâ, ngbanga ti so mbeni yingo ayeke na mitele nga na bio pëpe, tongana ti so ala bâ mbi yeke na ni so.” 40 Na ngoi so lo yeke sara tënë so, lo fa maboko nga na gere ti lo na ala. 41 Me ndali ti so ala yeke na ngia mingi si kite angbâ na bê ti ala, nga so li ti ala angbâ ti kpe, lo tene na ala: “Ala yeke na mbeni ye ti tengo ni ge?” 42 Tongaso, ala mû na lo mbeni nduru zongo susu. 43 Lo mû ni na lo te ni na lê ti ala.

44 Na pekoni, lo tene na ala: “Na ngoi so mbi yeke lani na terê ti ala,+ mbi tene so aye kue so a sû ni ândö na ndö ti mbi na yâ ti Ndia ti Moïse, na yâ ti ambeti ti aProphète nga na aPsaume adoit ti ga tâ tënë.”+ 45 Lo zi lege ti hingango ndo ti ala kue ti mä yâ ti Mbeti ti Nzapa.+ 46 Lo tene na ala: “A sû tënë so na yâ ti Mbeti ti Nzapa, atene: Christ ayeke bâ pasi, na lo yeke zingo na popo ti akuâ na ota lango ni,+ 47 si na lege ti iri ti lo, a fa na amara kue+ tënë ti changengo bê ti wara pardon ti siokpari,+ ti londo na Jérusalem.+ 48 A lingbi ala duti atémoin ti aye so.+ 49 Bâ, mbi yeke tokua na ndö ti ala ye so Babâ ti mbi amû zendo ni. Me ti ala, ala ngbâ na yâ ti gbata ni juska ala wara ngangu so alondo na nduzu.”+

50 Na pekoni, lo gue na ala juska na Béthanie, na lo yô maboko ti lo na nduzu lo iri tufa na ndö ti ala. 51 Na ngoi so lo yeke iri tufa na ndö ti ala, a zi lo na terê ti ala, na a gue na lo na yayu.+ 52 Ala ba li ti ala* na gbe ti lo, na ala kiri na Jérusalem na kota ngia.+ 53 Ala yeke lakue na yâ ti temple, na sepelango Nzapa.+

Bâ na kete bakari.

Bâ na A5.

Bâ na A5.

Bâ na A5.

Wala “gï na ngoi so lo sigi na yâ ti mama ti lo.”

Bâ na A5.

Bâ na A5.

Wala “lo wara vision.”

Wala “kua so lo sara ndali ti azo kue.”

Bâ na A5.

Wala “mo yeke mû ngo.”

Bâ na A5.

Bâ na A5.

Bâ na A5.

Wala “Ngbongboro terê ti mbi kue.” Bâ na kete bakari.

Bâ na A5.

Na Grec: “ngongoa.”

Bâ na A5.

Bâ na A5.

Bâ na A5.

Na Grec: “mbeni didi ti salut.” Bâ tënë “didi” na kete bakari.

Bâ na A5.

Na Grec: “na yâ ti yingo.”

Bâ na A5.

Bâ na A5.

Wala “azo so Nzapa abâ ala na nzoni lê.”

Bâ na A5.

Bâ na A5.

Bâ na A5.

Bâ na A5.

Bâ na A5.

Bâ na A5.

Wala “âme ti mo.”

Bâ na A5.

Wala “lo ngbâ ti mä yanga.”

So ti tene Hérode Antipas. Bâ na kete bakari.

Na Grec: “tétrarque.” Mbeni mokonzi so akomande mbeni ndo na iri ti Kodro-togbia ti Rome.

Bâ na A5.

Na Grec: “Mitele kue.”

Wala “ye so Nzapa asara kua na ni ti sö na azo.”

Wala “mbeni bongo nde.”

Wala “Ala ro pëpe impôt.”

Wala “Ala mû ye ti zo na likisi pëpe.”

Wala “nginza ti kua ti ala.”

Bâ na A5.

Wala “na ndö ti kete gbagba so ayeke na li ti temple; na place so ayo na nduzu ahon atanga ni kue.”

Bâ na A5.

Bâ na A5.

Bâ na A5.

So ti tene Kota ngu ti Galilée.

Bâ na A5.

Bâ na kete bakari.

Wala “akui.”

Wala “akui.”

Wala “âme.”

So ti tene sân intérêt.

Wala “ti zi tënë na li ti.”

Wala “zi tënë na li ti.”

Wala “Disciple.”

Wala “anzoni bongo?”

Wala “fango lege.”

Wala “na lege ti aye ti peko ni.”

Bâ na B14.

Wala “kota.”

A lingbi nga ti tene “A ninga awe si sioni yingo so agbu lo ngangu.”

Wala “Ngangu so asara si zo angbâ na fini.”

Na Grec: “argent.”

Wala “mbeni bongo nde na ndö ni pëpe.”

So ti tene Hérode Antipas. Bâ na kete bakari.

Na Grec: “tétrarque.” Mbeni mokonzi so akomande mbeni ndo na iri ti Kodro-togbia ti Rome.

Bâ na kete bakari.

Wala “âme.”

Wala “âme.”

Na Grec: “ague ti lingbi.”

Na Grec: “lo zia lê ti lo.”

Wala “arenard.” Mbeni mara ti ambo ti ngonda so ala kono mingi pëpe, nga ala yo na nduzu mingi pëpe; amê ti ala ayo yongo nga lê ti ala ahan mingi.

Wala “bara zo na gbungo lo na kate ti ala.”

Wala “Hadès,” so ti tene dû ti kuâ so azo kue ayeke gue dä. Bâ na kete bakari.

Bâ na A5.

Bâ na kete bakari.

Bâ na B14.

Wala “tâ nzoni ye ni.”

Wala “e ye a ne iri ti mo; a bâ ni tongana ye so ayeke nzoni-kue.”

Na Grec: “mapa.”

Mbeni iri so a mû na Satan.

Wala “sakpa ti hakango na ye.”

Wala “abâ ndo nzoni.” Na Grec: “ayeke simple.”

Wala “asi singo na lumière.”

Na Grec: “ayeke sioni.”

So ti tene lo sukula maboko ti lo pëpe alingbi na kode so aFarizien na ambeni Juif asigi na ni.

Wala “matabisi so ala mû na awayere.” Bâ na kete bakari.

Wala “adû ti kuâ so a zia pëpe ye na terê ni ti fa so dû ti kuâ la.”

Wala “a hunda na tïtî azo ti ngoi so mênë ti aprophète kue so atuku ngbene ye so a zia gere ti dunia.”

Wala “temple.”

Wala “a yeke hunda ni na tïtî.”

Bâ na kete bakari.

Na Grec: “alê ti pata use, so a iri ni assariôn.” Bâ na B14.

Wala “lê ti Nzapa ahon na ndö ti.”

A lingbi nga ti tene “na gbele asynagogue.”

Wala “âme ti mbi.”

Wala “Âme, mo.”

Wala “âme.”

Wala “âme.”

Wala “Âme.”

Bâ na B14.

Wala “na awayere.” Bâ na kete bakari.

Na Grec: “Ala kanga bongo na gbe ti yâ ti ala.”

Wala “Lo yeke kanga bongo na gbe ti yâ ti lo.”

Ti londo na 9:00 tongaso ti bï ti si na bê ti bï.

Ti londo na bê ti bï tongaso ti si na 3:00 ti ndapre.

Wala “zo ti bango lege ti da.”

Wala “so lê ti lo ahan?”

Wala “azo ti kua ti yanga-da.”

Wala “ye so bê ti wa ti lo aye.”

Na Grec: “tanga ti lepton.” Bâ na B14.

Wala “so mbeni yingo asara si lo lingbi ti sara mbeni ye pëpe.”

Na Grec: “séa ota.” Séa oko alingbi na litre 7,33. Bâ na B14.

Wala “renard.” Mbeni mara ti ambo ti ngonda so lo kono mingi pëpe, nga lo yo na nduzu mingi pëpe; amê ti lo ayo yongo nga lê ti lo ahan mingi.

Bâ na A5.

Wala “ngu ayeke gbani na yâ ti terê ti lo.”

Na Grec: “te mapa.”

Na Grec: “so a kanga ala use use na gbe ti joug.”

So ti tene lo ye Jésus ahon ala.

Wala “âme.”

Bâ na kete bakari.

Wala “ayeda ti zia aye ti lo.”

Bâ na B14.

Wala “akamarade ti lo ti wali.”

Bâ na B14.

Wala “lo buba nginza ti lo kue.”

Na Grec: “atï na ndö ti go ti lo.”

Na Grec: “ahunzi.”

Bath oko alingbi na litre 22. Bâ na B14.

Kor oko alingbi na litre 220. Bâ na B14.

Wala “na hango lê.”

Bâ na kete bakari.

Na Grec: “na kate.”

Wala “Hadès,” so ti tene dû ti kuâ so azo kue ayeke gue dä. Bâ na kete bakari.

Na Grec: “na kate.”

Wala “âme.”

Wala “âme.”

Bâ na A3.

Na Grec: “mabe ni.”

Wala “sara nzoni bê.”

Wala “ngoi so ayeke ga.” Bâ na kete bakari.

Wala “keke ti sycomore so afigue asigi dä.”

Wala “mbi gbu na likisi na maboko ti azo so mbi bi tënë ti mvene na li ti ala.”

Mine oko ti aGrec ane gramme 340. Ngere ni alingbi na drachme 100. Bâ na B14.

Wala “a mû na lo royaume.”

Na Grec: “argent.”

Na Grec: “argent.”

Bâ na A5.

Wala “pete.”

Wala “ala bi nengo ti lo na sese.”

Na Grec: “komandema ti gouverneur ni.”

Wala “A yeke na lege ni.”

Bâ na B14.

Bâ na kete bakari.

Bâ na A5.

Wala “na bango ndo ti lo.”

Bâ na A5.

Wala “anzoni.”

Wala “aye ti.”

Wala “ayeke ne ande mingi.”

Wala “aboîte ti batango ye dä.”

Na Grec: “Lepta use.” Bâ na B14.

Wala “azo alondo na terê ti amba ti ala.”

Wala “kä ala na.”

Wala “ala yeke wara âme.”

Wala “alango ti kiringo peko ti sioni so azo asara.”

Wala “amara so ayeke aJuif pëpe.”

Wala “amara so ayeke aJuif pëpe.”

Wala “zo ti kua ti.”

Wala “zo ti kua ti.”

Bâ na A3.

Na Grec: “Mû lo mo hon na lo.”

Wala “a fâ lo na ndö ti keke.”

Bâ na kete bakari.

Na Grec: “tongana mo ga na yâ ti Royaume ti mo.”

So ti tene nduru na midi.

So ti tene nduru na 3:00 ti peko ti midi.

Wala “lo wu tanga ti pupu ti lo.”

Wala “Mo la mo yeke oko zo so aga gango na Jérusalem so ahinga pëpe?”

Wala “fa ndani polele.”

Wala “Ala kuku.”

    Ambeti na Sango (1997-2025)
    Sigi
    Linda
    • Sango
    • Kangbi ni na mbeni zo
    • Aye so mo ye
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Lege ti sara kua na ni
    • Ye so a yeke sara na asango so mo mû
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Linda
    Kangbi ni na mbeni zo