Origène—Tongana Nyen Fango Ye ti Lo Asala Ngangu na ndo Église?
“Mokonzi so ahon tanga ti amokonzi kue ti Église na peko ti aBazengele.” A yeke na lege ti atene so si Jérôme, wasungo peko ti Bible ti Vulgate na yanga ti Latin, agonda Origène, wandara ti alege ti vorongo ti siècle ota. Me azo kue pepe aba Origène na nene ni mingi tongaso. Ambeni zo aba lo tongana mbeni sioni lingu so na lege ni abelengo tene ti mabe aba gigi na amaï. Na lege ti atene ti mbeni wasungo mbeti ti siècle 17, awakasango Origène atene: “Mingi ti atene ti mabe ti lo ayeke kirikiri na sioni, mbeni sioni yorö ti fango zo so lo dë na ndo ti azo ti sese.” Biani, a hon asiècle osio na peko ti kuâ ti lo, akota zo ti église adiko Origène tongana mbeni zo so abele tene ti mabe.
NGBANGA ti nyen a yekia na a ke Origène? Ngangu wa lo sala na ndo maïngo ti tene ti mabe ti église?
Lo Duti na Wâ Teti Église
A dü Origène ndulu na ngu 185 N.E., na gbata ti Alexandrie ti Égypte. Lo wara nzoni fango lege kue na ndo pendere kode ti sû mbeti na yanga ti Grec, me babâ ti lo, Leonides, agbu lo na ngangu ti manda nga Mbeti ti Nzapa ngangu tongana ti so lo manda na kode ti sungo mbeti na yanga ti Grec. Tongana Origène awara ngu 17, togbia ti Rome asigigi na mbeni ndia so aba gbiango lege ti vorongo tongana kengo ndia. A bi babâ ti Origène na da ti kanga ngbanga ti so lo ga Chrétien. Na lege ti wâ ti lâ ti pendere so asi lo singo, Origène aleke na bê ti lo ti gue legeoko na lo na da ti kanga, na ti kui nga legeoko na lo teti tene ti mabe. Tongana lo ba tongaso, mama ti Origène ahonde abongo ti lo ti kanga lege na lo ti londo na da ni. Na lege ti lettre, Origène ahunda mingi na babâ ti lo: “Bata nzoni si mo gbian pepe bibe ti mo teti nzoni ti e.” Léonides angbâ be-ta-zo na a fâ lo. Lo zia sewa ti lo tongaso na yâ nzinga. Me Origène ague na li ni mingi awe na yâ amandango ye ti lo, na lo lingbi la ni ti mu maboko na mama ti lo nga na angambe ti lo ti koli omene, na lege ti fango na azo kode ti sungo mbeti na yanga ti Grec.
Togbia ni aye la ni ti kanga lege na guengo na li ni ti lege ti vorongo ti aChrétien. Teti so ndia so lo sigigi na ni andu pepe gi awamandango ye, me nga awafango ye, awafango ye kue ti lege ti vorongo ti aChrétien akpe Alexandrie. Tongana azo so ayeke aChrétien pepe na so agi ti wara fango lege ti Bible ahunda Origène so ade pendere ti mu maboko na ala, lo yeda na kusala so tongana mbeni kungba so alondo na Nzapa. Mingi na popo ti azo so lo manda ye na ala awara kuâ teti tene ti mabe ti ala, na ambeni même akui kozoni si ala hunzi mandango ye ti ala. Atä so lo lingbi ti wara kota kpale, Origène amu wâ polele na azo so lo manda ye na ala, atä ala yeke na gbele mbeni wafango ngbanga, na da ti kanga, wala ndulu ti tene a fâ ala. Eusèbe, wasungo mbaï ti siècle osio atene na ngoi so a yeke gue na ala ti fâ ala, Origène, “na mbito oko pepe, ayeke bala ala na hunungo yanga ti ala.”
Origène ayeke hiri la ni na ndo lo ngonzo ti wâ ti azo mingi so ayeke aChrétien pepe, so aba lo tongana zo so ayeke na gunda ti gbiango lege ti vorongo na kuâ ti akamarade ti ala. Fani mingi, a ngbâ kete lo tï na maboko ti azo mingi so aye ti sala sioni na lo, na a ngbâ kete lo wara kuâ ti ngangu. Atä so a hunda na lo na ngangu ti londo na mbeni ndo ti gue na mbeni nde ti kpe azo so ayeke tomba lo, Origène akiri na peko pepe na yâ fango ye ti lo. Mara ti salango ye tongaso na mbito oko pepe, na mara ti mungo tele kue na kusala tongaso apika bê ti Démétrius, kota-bua ti Alexandrie. Tongaso, na ngoi so Origène awara gi ngu 18, Démétrius ahiri lo na kusala ti duti na li ti ekole ti fango ye na ndo lege ti vorongo na Alexandrie.
Na nda ni, Origène aga mbeni kota wagingo nda ti ye na mbeni wasungo ambeti mingi mingi. Ambeni zo atene so lo sû abuku 6 000, atä so peut-être a kono yâ ti tene ni mingi. A hinga lo mingi na buku ti lo Hexaples, so ayeke mbeni ngbongboro buku na ambage 50 ti Mbeti ti Nzapa so a sala na yanga ti Hébreu. Origène akangbi yâ ti Hexaples na mbeni molongo ti a-colonne omene so na yâ ni a wara: (1) mbeti ni na yanga ti Hébreu na ti Araméen, (2) sungo peko ti mbeti ni na agere ti mbeti ti yanga ti Grec, (3) Bible na yanga ti Grec ti Aquila, (4) Bible na yanga ti Grec ti Symmaque (5) Bible ti Septante na yanga ti Grec, so Origène akiri aba yâ ni si a lingbi nzoni ahon na mbeti ti Hébreu ni, nga (6) Bible na yanga ti grec ti Théodotion. Jean Hort, wagingo nda ti ye na ndo Bible, asû na mbeti: “Na bungbingo ambeti so kue, Origène abi bê ti lo so lo yeke fa polele nda ti aversê mingi so, na dikongo ni, li ti wadikongo ye na yanga ti grec alingbi ti kpe kirikiri wala so ayeke handa lê ti lo tongana lo yeke gi na Septante na gbele lo.”
‘Guengo Nde na Ye so A Sû na Mbeti’
Ye oko, dutingo kirikiri ti alege ti vorongo na siècle ota asala ngangu mingi na ndo lege so Origène afa na Mbeti ti Nzapa. Atä so Chrétienté ayeke la ni gi na tongo nda ti maïngo ti lo, atene ti mabe so ague nde na Mbeti ti Nzapa abuba lo awe, na a-église ti lo so akangbi yâ ti ala kirikiri ayeke fa atene ti mabe nde nde.
Origène ayeda na ambeni tene ti mabe ni so ague nde na Mbeti ti Nzapa, na lo tene so ala yeke fa ye so alondo na abazengele. Me lo ba so lo yeke na liberté ti fa tene ti bê ti lo na ndo ambeni tene nde. Na ngoi ni so, mingi ti awamandango ye ti lo ayeke tiri na atene ti senda-ndara ti ngoi ni. Ti gi ti mu maboko na ala, Origène ato nda ti manda nzoni abibe nde nde ti senda-ndara so ayeke yengi bibe ti awamandango ye ti lo so ade pendere. Lo leke na bê ti lo ti mu na awamandango ye ti lo akiringo tene so alingbi na ahundango tene ti ala na ndo senda-ndara.
Na tarango ti bungbi tene ti Bible na senda-ndara, Origène aluti ngangu mingi na ndo kode ti fango peko ti Bible na lege ti yingo. Lo tene so gbungo nda ti Mbeti ti Nzapa ayeke lakue gi na lege ti yingo, me a hunda pepe ti gbu nda ni na dikongo gi tene ni so a sû. Tongana ti so mbeni wagingo nda ti ye atene, ye so amu lege na Origène “ti fa na lege ti Mbeti ti Nzapa so atene kue, so ague nde na Bible, alingbi na alege ti fango ye ti lo mveni ti théologie, na lo fa tele ti lo polele na gigi (nga na kite pepe lo bi bê lo mveni) so lo yeke mbeni wafango peko ti atene ti Bible na wâ nga na be-biani.”
Mbeni mbeti so Origène asû na mbeni oko ti awamandango ye ti lo amu lege ti gbu nda ti bibe ti lo. Origène atene so azo ti Israël aleke agbakuru ti temple ti Jéhovah na lege ti lor ti Égypte. Na ndo so, lo wara mbeni nda ti ye na lege ti yingo so amu maboko na lo ti sala kusala na senda-ndara ti aGrec ti fa ye na ndo lege ti vorongo ti aChrétien. Lo sû na mbeti: “So tâ ye ti mungo maboko si aye so a mu ni na kodoro ti Égypte aduti teti amolenge ti Israël, aye so azo ti Égypte asala kusala na ni nzoni pepe, me so aHébreu, na lege ti ndara ti Nzapa, asala na kua teti kusala ti Nzapa.” Na lege so, Origène awa azo so lo manda ye na ala ti “gboto na yâ ti senda-ndara ti aGrec ye kue so alingbi ti sala na kusala tongana ye ti manda wala ti leke na lege ti vorongo ti aChrétien.”
Kode so ti fango peko ti Bible tongana ti so bê ti zo aye asala si a duti ngangu mingi ti sala kangbi na popo ti tene ti mabe ti aChrétien na senda-ndara ti aGrec. Na tapande, na yâ ti buku ti lo On First Principles (Akozo Kpengba-ndia Ni), Origène afa Jésus tongana ‘ngengele Molenge oko so a dü lo, me so aduti pepe na tongo nda ni na yâ fini ti lo.’ Na lo tene na ndo ni: ‘Lege so a dü na lo ayeke lakue lakue na kpu na kpu. A yeke pepe na lege ti warango mbö ti fini si a sala lo mbeni Molenge, nga pepe na lege ti mbeni kusala na gigi, me a yeke na yâ tele ti Nzapa mveni.’
Origène awara tene so pepe na yâ ti Bible, teti Mbeti ti Nzapa afa so Molenge ti Jéhovah ngengele oko ayeke “kozo ti ye kue so Nzapa acréé.” (aColossien 1:15; Apocalypse 3:14) Na lege ti tene ti wasungo mbaï ti lege ti vorongo Augustus Neander, Origène awara tene ti “lege ti dungo so ayeke lakue lakue” na yâ “fango ye ti senda-ndara na yâ a-ekole ti Platon.” Na salango tongaso, Origène adoro kpengba-ndia ti Bible so: “I gue nde pepe na aye so a sû na mbeti.”—1 aCorinthien 4:6, NW.
A Fâ Ngbanga na ndo Lo Tongana Zo so Abele Mabe
Na ngoi ti akozo ngu so lo sala tongana wafango ye, bungbi ti amokonzi ti lege ti vorongo ti Alexandrie azi kungba ti prêtre na tïtî Origène. Ye so asi peut-être ngbanga ti so Kota-bua Démétrius asala kota bê ti maïngo ti yekiango ndo so a mu na Origène. Origène ague na Palestine, ndo so a ngbâ lakue ti yekia lo ahon ndo ni tongana zo so atiri teti tene ti mabe ti aChrétien, na kâ lo ngbâ ti sala kusala tongana prêtre. Biani, tongana “abelengo tene ti mabe” asungba na mbage ti Tö, a gi mungo maboko ti lo ti ga na akota-bua so aglisa lege ti kiri na akota tene ti mabe ti église. Na peko ti kuâ ti lo na ngu 254 N.E., iri ti Origène ato nda ni mbilimbili ti buba. Ngbanga ti nyen?
Na pekoni so lege ti vorongo ti aChrétien ti iri aga kota ahon, a to nda ti fa polele mingi ahon akota tene ti mabe so église ayeda na ni. Tongaso, awandara ti lege ti vorongo mingi so aga na peko ayeda pepe na mingi ti abibe ti senda-ndara ti Origène, so ayeke kirikiri na so fani mingi andu ambilimbili ye pepe. Tongaso, afango ye ti lo aduti na gunda ti akota papa na yâ ti église. Na salango ngangu ti kaï apapa so na ti bata dutingo beoko ti lo, église afâ ngbanga polele na ndo Origène tongana zo so abele mabe.
A yeke gi Origène lo oko pepe si aglisa lege. Ti tâ tene ni, Bible afa kozoni awe so fade azo mingi ayeke zia lege ti afango ye ti nzoni-kue ti Christ. Kengo tene ti mabe so ato nda ti maï na hunzingo ti kozo siècle, na peko ti kuâ ti abazengele ti Jésus. (2 aThessalonicien 2:6, 7) Na nda ni, ambeni zo so atene ala ayeke aChrétien amu iri ti “orthodoxe” ala mveni (azo so abata akota tene ti mabe ti église), na ala ba atanga ti azo kue tongana “azo so abele mabe.” Me ti tâ tene ni, Chrétienté ague nde mingi na tâ Lege ti vorongo ti aChrétien.
“Zo Adi Iri ni Ndara, Me A Yeke Mvene”
Atä so mingi ti atene ti Origène ayeke gi asenge senge tene ti bê ti lo, a yeke wara na yâ ti akusala ti lo aye ti nzoni. Na tapande, Hexaples abata iri ti Nzapa so a sû ni na agere ti mbeti osio ti ngbele yanga ti Hébreu, na so a hiri ni Tétragramme. Ye so afa polele biani so akozo Chrétien ahinga na asala kusala na iri ti Nzapa mveni, Jéhovah. Ye oko, mbeni kota zo ti église ti siècle oku, so iri ti lo ayeke Théophile amu mbeni lâ gbotongo mê so: “Akusala ti Origène ayeke tongana mbeni ndo so a yeke wara amara ti akongö nde nde. Tongana mbi wara pendere kongö dä, mbi ko ni. Me tongana mbeni ye akpa kî na lê ti mbi, mbi yeke kpe ni tongana ti so mbi yeke kpe mbeni kî.”
Na bungbingo afango ye ti Bible na senda-ndara ti aGrec, fango ye ti Origène asi singo na aglisango lege na nda ni, na aye ti pekoni aduti sioni mingi teti Chrétienté. Na tapande, atä so na nda ni a ke aye so Origène afa kirikiri na so gunda ni ayeke dä pepe, abango ndo ti lo na ndo ‘lege ti dungo Christ so ayeke lakue lakue’ amu maboko ti zia gunda ti tene ti mabe na Nzapa ti Li Ota so ague nde na Bible. Buku The Church of the First Three Centuries (Église ti Akozo Siècle Ota ti Ngoi ti E) atene: “Nzala teti senda-ndara [so Origène aga na ni] ayeke ndulu pepe ti glisa fade fade.” Na ye ti pekoni ayeke so wa? “A buba mabe ti aChrétien so yâ ni akpengba pepe, na gbâ ti asioye asua na yâ ti Église.”
Adu ti Origène, lo hinga fade lo sala ye alingbi na gbotongo mê ti bazengele Paul, na ti ke ti mu lege na maïngo ti kengo tene ti mabe so na ‘vingo peko ti lo na pande senge ti tene kirikiri, na kengo tene na popo ti azo, so zo adi iri ni ndara, me a yeke mvene.’ Nde na so, na salango si mingi ti afango ye ti lo aluti na ndo mara ti “ndara” tongaso, Origène ‘azia lege ti mabe.’—1 Timothée 6:20, 21; aColossien 2:8.
[Foto na lembeti 31]
Hexaples ti Origène afa so a sala kusala la ni na iri ti Nzapa na yâ Mbeti ti Nzapa so aChrétien asala na yanga ti Grec
[Lingu ti foto]
Ndali ti nzobe ti Syndics of Cambridge University Library, T-S 12.182
[Lingu ti foto na lembeti 29]
Culver Pictures