BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET
Sango
  • BIBLE
  • AMBETI
  • ABUNGBI
  • w03 1/7 l. 32
  • Ye nyen asi lani na ala?

Vidéo ayeke na yâ ti mbage ni so ape.

Pardon, mbeni kpale asi na ngoi ti zingo vidéo ni.

  • Ye nyen asi lani na ala?
  • Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2003
Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2003
w03 1/7 l. 32

Ye nyen asi lani na ala?

NOPH na No ayeke a-iri so a mû ni na yâ ti Bible na ali-kodoro ti Memphis na Thèbes so azo ahinga ni giriri mingi. Noph (wala Memphis) ayo lani na mbage ti mbongo ti Caire akilomètre 23 tongaso, na mbage ti do ti Ngu ti Nil. Ye oko, tongana ngoi ayeke hon, Memphis agirisa matabisi ti lo ti duti li-kodoro ti Egypte. Ti londo na siècle 15 kozoni na ngoi ti e, Egypte awara mbeni fini li-kodoro so ayeke No (wala Thèbes), so ayo na gbata ti Memphis akilomètre 500 na mbage ti mbongo. Na popo ti gbâ ti aye so angbâ ti angbele temple ni so atï kue na sese awe ti Thèbes, a yeke wara aye ti temple ti Karnak. A bâ temple so giriri tongana kota temple so ahon atanga ni kue na so asala ni na apilier. Gbata ti Thèbes nga na temple ti lo ti Karnak ayeke lani aye so a bata teti vorongo ti Amon, kota nzapa ti azo ti Egypte.

Aprophétie ti Bible atene ti ala nyen na ndo ye so ayeke si ande na Memphis nga na Thèbes? A mû tënë ti fango ngbanga na ndo Pharaon ti Egypte nga na anzapa ti lo, mbilimbili na ndo kota nzapa so azo ni ayeke voro, so ayeke “Amon ti No”. (Jérémie 46:25, 26). Ti awavorongo nzapa ni so ayeke ga mingi mingi na ndo so, fade a yeke “lungula” ala (Ezéchiel 30:14, 15). Na a yeke ye so asi lani biani. Ye kue so angbâ ti vorongo so a mû lani na Amon ayeke gi tanga ti aye ti tele ti ngbele temple ni so abuba kue. Ndo so a wara gbata ti Louxor laso dä ayeke mbeni mbage ti sese so Thèbes aluti giriri dä, na a yeke wara ambeni kete kodoro na popo ti aye ti gbata ni so atï kue na sese awe.

Âdu ti gbata ti Memphis, ye mingi pëpe angbâ na tele ni laso me gi cimetière ti lo ni. Mbeni wagingo nda ti ye na ndo Bible, Louis Golding, atene: “Teti asiècle mingi, a-Arabu so amû kodoro ti Egypte asala kusala na aye ti tele ti gbata ti Memphis so atï kue na sese awe tongana mbeni ndo ti fango atênë dä ti tene ala leke na li-kodoro ti ala [Caire] na mbage ti ngu ni so abâ ndo lê na lê na Memphis. Ngu ti Nil nga na a-Arabu so ayeke kâ asala kua ti ala ni tâ nzoni mingi, a sala si tongana zo aluti na ndo so ngbele gbata ni ayeke dä, na lo bi lê ti lo na mbage na mbage ayo akilomètre mingi, lo yeke bâ pëpe mbeni tênë so li ni asigigi na nduzu na ndo ti vuko sese so.” Ti tâ tënë ni, tongana ti so a fa ni kozoni awe na yâ Bible, Memphis “aga yangbato . . . na zo aduti dä pëpe.”​—Jérémie 46:19.

Aye so ayeke gi atapande use so a mû ni na popo ti ambeni mingi so afa na gigi so aprophétie ti Bible ayeke ga lakue tâ tënë. Futingo ti Thèbes na ti Memphis amû na e nda ti tënë so alingbi na ni ti zia bê kue na aprophétie ti Bible so ade ti ga tâ tënë pëpe.​—Psaume 37:10, 11, 29; Luc 23:43; Apocalypse 21:3-5.

[Lingu ti foto na lembeti 32]

A mû foto so ndali ti nzobe ti British Museum

    Ambeti na Sango (1997-2025)
    Sigi
    Linda
    • Sango
    • Kangbi ni na mbeni zo
    • Aye so mo ye
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Lege ti sara kua na ni
    • Ye so a yeke sara na asango so mo mû
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Linda
    Kangbi ni na mbeni zo