Ala duti be-ta-zo na ala yengi pëpe: Giriri nga laso
Na mbage ti mbongo ti Pologne, ndulu na Slovaquie nga na République tchèque, mo yeke wara mbeni kete gbata so a di iri ni Wisła. Peut-être mo de ti mä lâ oko pëpe iri ti Wisła; ye oko, mbaï ti kodoro so ayeke pendere mingi na alingbi ti nzere mingi na atâ Chrétien. A yeke mbaï ti gbungo ngangu nga na ti salango ye na wâ ti awavorongo Jéhovah. Na lege wa?
GBATA ti Wisła aluti na pendere ndo so ahoto ayeke dä mingi na so amû lege na zo ti bâ apendere hoto so nzoni. Akete ngu so alondo na yâ ti kodoro ni asua ti gue na Bale ti Vistule so afâ yâ ti agbako, ahoto nga na apopo-hoto. Teti azo ti kodoro ni aye ti sala songo mingi nga ndo ni adë pendere, azo kue aye ti gue kâ ti kaï kobela na tele ti ala nga ti hu tele.
A bâ so a yeke na popo ti ngu 1590-1599 si ambeni zo aga ti fani oko ni ti sala kodoro na ti leke gbata ni so ala di iri ni Wisła. Kete na pekoni a leke mbeni usine so a yeke suru akeke dä, nga ambeni zo ague ti sala kodoro na mbeni ndo ni so akeke na apele ayeke dä pëpe. Ala to nda ti bata anyama nga ti fâ yaka. Me, agbiango ye na ndo tënë ti Nzapa so amû ndo hio asala ngangu na ndo fini ti ala. Gbiango yâ ti fango tënë ti Nzapa so Martin Luther asigigi na ni andu azo ti ndo ni so ngangu mingi. Wagingo nda ti aye Andrzej Otczyk atene so Église so Luther asigigi na ni aga “Église ti Letäa na ngu 1545.” Me, Bira ti ngu Bale-ota nga na kota Gbiango ye so aCatholique aga na ni asala si ye kue agbian. “Na ngu 1654, a mû a-église kue na maboko ti aProtestant, a kanga lege na ala ti sambela Nzapa, a gbu na ngangu aBible nga na ambeti ti Nzapa ti ala.” Ye oko, mingi ti azo ti gbata ni angbâ ti bata atënë ti mabe so Luther aga na ni.
Lungo kozo lê ti tâ tënë ti Bible
Ye ti nzoni ni ayeke so mbeni kota gbiango ye so andu tënë ti vorongo Nzapa angbâ na lege ti ga. Na ngu 1928, azo use so ayeke na wâ na popo ti aWamandango Bible (iri so a hinga giriri na aTémoin ti Jéhovah) alu tâ kozo lê ti tâ tënë ti Bible. Na yâ ngu so aga na pekoni, Jan Gomola asi na gbata ti Wisła na mbeni fonono so a mû na yâ ni ambeni diskur ti Bible. Na pekoni, lo gue na mbeni popo-hoto so ayeke ndulu na Wisła, kâ lo wara mbeni zo so adengi mê ti mä tënë ti lo ni nzoni mingi, Andrzej Raszka. Andrzej Raszka ayeke mbeni zo so alango na yâ ti ahoto, lo yo mingi pëpe me lo kono na nyama ti tele, bê ti lo aye tâ tënë. Gi fade fade, Raszka amû Bible ti lo na lo to nda ti gi aversê so a yeke fa ni na yâ ti diskur ni so lo yeke mä ni na ndo ti fonono so. Na pekoni lo tene na kota go: “Mbi wara tâ tënë awe ita ti mbi! Na ngoi so mbi ngbâ na ndo so a yeke tiri Kozo Bira so Amû Sese Kue dä, mbi yeke gi akiringo tënë so.”
Teti bê ti lo anzere mingi, Raszka a gue na Gomola ti tene lo tingbi na akamarade ti lo Jerzy na Andrzej Pilch so ayeda na bê ti ala kue na tokua ti Royaume. Andrzej Tyrna, so ahinga tâ tënë na France, amû maboko na ala ti kono hingango ye ti ala na ndo Tënë ti Nzapa. Kete na pekoni ala wara batême. Ndulu na ngu 1935, aita so ayeke lango na agbata so ayo mingi pëpe na Wisła ayeke gue ti sala avizite ti mû maboko na kete bungbi ti aWamandango Bible so ayeke kâ. Ye so asi na pekoni ayeke biani ye ti dongo bê.
A yeke ye ti pikango bê ti bâ afini zo so tâ tënë agbu bê ti ala. Asewa ti kodoro ni so ayeke sala Église ti Luther ayeke diko ka lakue Bible na da ti ala. Tongaso, na ngoi ni so ala bâ aversê ti Mbeti Nzapa so afa polele so tënë ti enfer ti wâ nga na tënë ti nzapa ota na yâ oko ayeke tâ tënë pëpe, mingi ti ala alingbi fadeso ti zia kangbi na popo ti tâ tënë nga na fango ye ti wataka. Mingi ti asewa ni asoro ti zi tele ti ala na yâ ti afango ye ti anzapa ti wataka. Tongaso, kongregation so ayeke na Wisła akono, nga tongana a si na ngu 1939, wungo ti awakua ni ayeke ndulu na 140. Ye oko, ye ti dongo bê ni ayeke so mingi ti akangba so ayeke na yâ ti kongregation ni ade ti wara batême pëpe. Helena, mbeni oko ti akozo Témoin ti ndo ni so, atene: “So aye ti tene pëpe so awakua ni so ade ti wara batême pëpe alingbi pëpe ti mû mbage ti Jéhovah.” Lo kiri lo tene: “Tara ti mabe so ala yeke wara ni na yâ ngoi kete afa na gigi biani gbungo ngangu so ala yeke na ni.”
Me ti akete molenge ayeke tongana nyen? Ala nga ala hinga so ababâ na mama ti ala awara tâ tënë awe. Fraciszek Branc afa pekoni: “Na ngoi so babâ ti mbi atene so lo wara tâ tënë awe, lo to nda ti yôro ni na yâ bê ti mbi nga na yaya ti mbi ti koli. Mbi yeke lani na ngu miombe na yaya ti mbi ayeke na ngu bale-oko. Babâ ayeke hunda na e atënë so akpengba pëpe. Na tapande: ‘Nzapa ayeke zo wa, na iri ti lo ayeke nyen? Mo hinga nyen na ndo Jésus Christ?’ A yeke na e ti sû akiringo tënë ni na mbeti nga ti zia aversê ti Bible na tele ti akiringo tënë ni.” Mbeni Témoin ni nde atene: “Ngbanga ti so babâ na mama ti mbi ayeda na bê kue na tokua ti Royaume na so ala sigigi na yâ ti Église ti Luther na ngu 1940, na da-mbeti azo kue ake mbi nga mbi bâ pasi na pika. Mbi kiri singila mingi na babâ na mama ti mbi so ayôro na yâ bê ti mbi akpengba-ndia ti Bible. A yeke biani kota ye mingi so amû maboko na mbi ti sö fini ti mbi na yâ ti angoi ti ngangu so.”
Mabe ti e na gbele tara
Na ngoi so Use Bira so Amû Sese Kue asungba, na so aNazi amû kodoro ni, ala leke na bê ti ala ti hunzi aTémoin ti Jéhovah kue. Kozoni a wa akangba, mbilimbili ababâ ti sewa, ti sû maboko ti ala na gbe ti mbeni mbeti so na yâ ni ala fa tele ti ala tongana azo ti kodoro ti Zamani, na tongaso a lingbi ti mû na ala ambeni ye ti nzoni na pekoni. A-Témoin ti Jéhovah ake ti ala ti mû mbage ti aNazi. Mingi ti aita-koli nga na andeko ti tâ tënë so ngu ti ala alingbi ti sala kusala ti turugu ayeke lani na gbele mbeni kota kpale: A lingbi ala sala kusala ti turugu wala ala duti nde me so na pekoni a yeke dë ngangu ngbanga na ndo ti ala. Andrzej Szalbot, so aturugu ti Nazi agbu lo na 1943, atene: “Tongana mbeni zo ake ti sala kusala ti turugu, a yeke tokua lo na yâ mbeni kando ti salango zo na pasi, mingi ni a yeke kando ti Auschwitz. Mbi de ti wara batême pëpe, me mbi yeke na beku na tënë so Jésus afa na Matthieu 10:28, 29. Mbi hinga so tongana mbi kui ngbanga ti mabe ti mbi na Jéhovah, lo lingbi ti zingo mbi na popo ti akuâ.”
Gi na tongo nda ti ngu 1942, aturugu ti Nazi agbu na abi na kanga aita 17 so ayeke ti kodoro ti Wisła. Na yâ ti nze ota, aita 15 na popo ti ala akui na yâ ti kando ti salango zo na pasi ti Auschwitz. Salango ngangu tongaso asala nyen na ndo tanga ti aTémoin so angbâ na Wisła? Ahon ti tene ye so apusu ala ti bele mabe ti ala, salango ngangu so akiri amû lege na ala ti tene ala gbu Jéhovah ngangu ahon ti tene ala mä tele na mbeni zo! Na yâ ti anze omene so aga na pekoni, wungo ti awafango tënë ti gbata ti Wisła ague na li ni fani use. Kete na pekoni a kiri a kanga mingi ti ala. Aturugu ti Hitler asala ngangu na aita, andeko ti tâ tënë nga na akete molenge so wungo ti ala kue alingbi 83. A tokua 53 na kando ti salango zo na pasi, mbilimbili kando ti Auschwitz, wala a gbu ala ti sala akua ti ngangu na yâ ti ando ti zingo charbon, nga a gue na ambeni na Pologne, na Zamani nga na Bohême.
Ala ngbâ be-ta-zo nga ala yengi pëpe
Na kando ti Auschwitz, aNazi atara ti gboto aTémoin ti Jéhovah na ziango na gbele ala mbeni beku ti warango liberté fade fade. Mbeni turugu ti Hitler asala tënë so na mbeni ita-koli: “Tongana mo yeda ti sû iri ti mo na gbe ti mbeni mbeti so na yâ ni mo ke ti duti mbeni oko ti aWamandango Bible so, fade e yeke zi mo na da ti kanga ti tene mo kiri na da ti mo.” A sala mara ti tënë tongaso na lo fani mingi, ye oko ita ni ayeda lâ oko pëpe ti leke tënë ti ke Jéhovah. Ye so asi na pekoni ayeke so a pika lo, a he lo na ngia nga a gbu lo ti sala akua ti ngangu na yâ ti akando use ti salango zo na pasi, kando ti Auschwitz nga na ti Mittelbau-Dora na kodoro ti Zamani. Gi kete kozoni si awato ti aNazi azi lo na kanga, lo sigigi tâ na yâ ti kuâ na ngoi so a bi anene ngombe na ndo ti kando ni so lo yeke dä.
Mbeni Témoin ti Jéhovah Paweł Szalbot, so akui ade ti ninga pëpe, atene mbeni lâ: “Na ngoi so aturugu ti Nazi so a di iri ti ala Gestapo agbu mbi, ala hunda mbi fani mingi na peko ti tele ti hinga ngbanga ti nyen mbi ke ti lï na popo ti aturugu ti Nazi nga mbi ke ti tene peko ti bala ti Hitler.” Na pekoni so lo fa na ala na yâ Mbeti ti Nzapa kota nda ti tënë so apusu lo ti duti nde, a fâ ngbanga na li ti lo ti tene lo sala kua na ndo ti lekengo angombe. “Biani, yingo-ti-hinga ti mbi alingbi pëpe ti mû lege na mbi ti sala mbeni mara ti kusala tongaso; ni la, ala tokua mbi ti sala kusala na yâ mbeni ndo so a yeke zi charbon dä.” Na yâ ye so kue, lo ngbâ be-ta-zo.
Ambeni so ayeke na da ti kanga pëpe, awali na amolenge, ayeke leke akobe na ala yeke tokua ni na ala so a kanga ala na Auschwitz. Mbeni ita-koli so ade lani maseka atene: “A londo na nze ti juin ti si na août, e yeke gue na ngonda ti ro ambeni lê ti keke na e yeke changé ni na lê ti blé. Aita-wali ayeke mû blé ni so na ala yeke zö ni na akete mapa na ala tuku mafuta na ndo ni. Na nda ni, e yeke tokua mbeni kete wungo ni na ambeni fon e wamabe so ayeke na da ti kanga.”
Wungo kue ti aTémoin ti Wisła so ayeke akangba na so a tokua ala na yâ ti akando ti sana nga ti sala akua ti ngangu ayeke 53. Na 38 na popo ti ala akui be-ta-zo na Jéhovah.
Mbeni bungbi ti azo so ade maseka abâ gigi
Amolenge ti aTémoin ti Jéhovah nga abâ pasi na lege ti asalango ngangu ti aNazi. A tokua ambeni molenge legeoko na amama ti ala teti kete ngoi na akando ti Bohême. A mû ambeni na maboko ti ababâ na mama ti ala na a tokua ala na yâ akando ti kanga ti akete molenge so a di iri ni Lodz, ndo so azo ahinga ni nzoni.
Ota na popo ti amolenge so a tokua ala na Lodz atene: “Na ngoi ti kozo tokuango e na Lodz, aNazi asoro amolenge bale-oko na popo ti e so ngu ti e alondo na oku ti si na gumbaya. E yeke kpengba amba ti e na popo ti e na lege ti sambela nga na salango lisoro na ndo ti Bible. Me ti gbu ngangu ayeke kete ye pëpe.” Na ngu 1945 amolenge so kue akiri na ndo ti ala. Ala ngbâ na fini me ala ngen na ala tï na yâ ti kota vundu. Ye oko, mbeni ye ti futi dutingo be-ta-zo ti ala ayeke pëpe.
Ye nyen asi na pekoni?
Na ngoi so Use Bira so Amû Sese Kue aga ndulu ti hunzi, mabe ti aTémoin ti Jéhovah ti Wisła angbâ lakue ngangu, na ala yeke ndulu ti bi tele ti ala na yâ ti kusala ti fango tënë na yapungo tele nga ala leke na bê ti ala ti kiri na peko pëpe. Bungbi ti aita so alango na akodoro so ayo kilomètre 40 na Wisła ayeke sala vizite, ayeke fa tënë nga ayeke kangbi ambeti ti Nzapa na azo. Jan Krzok atene: “Gi na yâ ti ngoi kete, akongregation ota so ayeke sala kusala ti fango tënë na wâ abâ gigi na yâ ti gbata ti e.” Ye oko, liberté ti vorongo Nzapa ni aninga pëpe.
Na ngu 1950, ngorogbia ti acommuniste, so aga na peko ti aNazi, akanga lege na kusala ti aTémoin ti Jéhovah na Pologne. Tongaso a lingbi aTémoin ti Jéhovah ti kodoro ni aduti na kode na salango kusala ti fango tënë. Ngoi na ngoi, ala yeke sala vizite na azo na yanga-da ti ala na tenengo so ala yeke gi ti vo anyama ti bata wala ale-kobe. A yeke sala mingi ti abungbi gi na bï. Ye oko, azo ti bango tënë ti siriri ti yâ kodoro ni agbu na abi na kanga awavorongo Jéhovah. Ala yeke bi atënë so gere ni aluti nzoni pëpe na li ti aTémoin ni, na tenengo so aTémoin ni ayeke sala kusala tongana awakala ngbanga ti mbeni kodoro wande. Ambeni turugu ti kota kamba agi ti zia mbito na yâ Paweł Pilch na tenengo asioni tënë so: “Hitler awara lani lege pëpe ti futi dutingo be-ta-zo ti mo, me fade e yeke futi ni.” Ye oko, Ita Pilch angbâ be-ta-zo na Jéhovah atâa so lo sala kanga teti ngu oku. Na ngoi so mbeni kete wungo ti amaseka Témoin ake ti sû iri ti ala na gbe ti mbeni mbeti ti poroso so acommuniste asigigi na ni, a tomba ala na da-mbeti wala a zi ambeni na kua.
Jéhovah angbâ ti mû maboko na ala
Ngu 1989 aga na mbeni gbiango ye na yâ ti poroso ti kodoro ni; tongaso ndia azi lege yamba na aTémoin ti Jéhovah ti Pologne ti sala kusala ti ala. Awavorongo Jéhovah ti Wisła so ayengi pëpe abi tele ti ala mingi na yâ kusala ti ala, tongana ti so wungo ti apionnier wala awakua ti ngoi kue ti ndo ni afa. Ambeni ita-koli nga na aita-wali 100 ti Wisła amû kusala ti pionnier. Ni la, a yeke ye ti dongo bê pëpe so a di iri ti gbata ni “Ndo so a yeke leke apionnier dä.”
Bible asala tënë ti maboko so Nzapa ayeke mû na awakua ti lo giriri, a tene: “Tongana l’Eternel ayeke na mbage ti e pëpe, tongana azo alondo ti ke e, ka ala mene e awe, tongana e de na fini.” (Psaume 124:2, 3). Laso, atâa so wungo ti azo so ayeke sala nzara ti tënë ni pëpe ayeke gue na li ni, nga so bibe ti salango pitan amû ndo lê sese kue, ngangu so awavorongo Jéhovah ti Wisła ayeke sala ti ngbâ be-ta-zo aga na ala gbâ ti adeba nzoni. Azo nde nde so aga aTémoin ti Jéhovah na peko ti tele na yâ gbata so alingbi ti fa na gigi biani tongana nyen atënë ti bazengele Paul so aga tâ tënë: “Tongana Nzapa ayeke na e, zo nyen alingbi ke e?”—aRomain 8:31.
[Foto na lembeti 26]
A tokua Emilia Krzok nga na amolenge ti lo Helena, Emilia nga na Jan na kando ti Bohême teti kete ngoi
[Foto na lembeti 26]
Na ngoi so lo ke ti sala kusala ti turugu, a tokua Paweł Szalbot ti sala kua na ndo ti zingo charbon
[Foto na lembeti 27]
Atâa so a tokua aita na kando ti Auschwitz nga ala wara kuâ, kusala ti fango tënë angbâ ti gue na li ni na Wisła
[Foto na lembeti 28]
A tokua Paweł Pilch na Jan Polok na da ti kanga ti amolenge na Lodz
[Lingu ti foto na lembeti 25]
Foto ti afleur na ti alê ti keke: © R.M. Kosinscy/www.kosinscy.pl