Chapitre Bale Use Na Ndo Ni Miombe
Paradis so Akiri Aleke Ni!
1. Ngbanga ti nyen mingi ti alege ti vorongo asala tene ti beku ti duti na fini na yâ paradis?
A DIKO na yâ mbeni bakari (The Encyclopedia of Religion) atene so: “Kota nzala ti paradis so aglisa ayeke na popo ti akota nzala ti aye so ahon awe so angbâ lakue ti gbu bê ti azo. Lo yeke peut-être nzala so ayeke kota na a ninga ahon atanga ni kue. A wara na yâ ti alege ti vorongo kue mbeni bibe na ndo paradis so aglisa awe.” Kota nzala so ayeke tâ na lege ni, teti Bible afa na e so akozo zo aduti na fini giriri na yâ Paradis, mbeni pendere yaka so ala hinga tene ti kobela na kui dä pepe. (Genèse 2:8-15) Tongaso a yeke ye ti dongo bê pepe so mingi ti alege ti vorongo ti sese asala tene na alege nde nde ti beku ti fini so ayeke duti ande na yâ mbeni paradis.
2. E yeke wara tâ beku ti Paradis so ayeke ga na ndo wa?
2 Na yâ aversê mingi ti Bible, a sala tene ti tâ beku ti Paradis so ayeke ga. (Esaïe 51:3) Na tapande, mbage ti prophétie ti Esaïe so asû na chapitre 35 asala tene ti gbiango ti ayando so aga apendere ndo nga na ayaka so alë lengo. Waziba aba ndo, wabuburu asala tene, na wambongi amä ndo. Na yâ ti Paradis so aze ni, vundu na bimango ayeke mbeni pepe, ye so afa so même kuâ ayeke mbeni pepe. So tâ pendere zendo! Tongana nyen a lingbi ti gbu nda ti atene so? Ala yeke tâ beku teti e so ayeke na fini laso? Gingo nda ti chapitre ti Isaïe so ayeke mu ande akiringo tene na ahundango tene so.
Kodoro so Aga Yangbato Aduti na Ngia
3. Na lege ti prophétie ti Isaïe, fade gbiango ye wa ayeke si na sese ni?
3 Prophétie ti Isaïe so asû na gbe ti yingo ti Nzapa na so asala tene ti Paradis so akiri aleke ni ato nda ni na atene so: “Yando nga na ndo so ngu ayeke dä pepe ayeke duti ande na ngia mingi, na fade kpangbala ndo ti yando aduti na ngia na ambumba tongana safran. Tâ tene, fade lo mbumba, na fade lo duti biani na kota ngia nga na dekongo ti ngia. A lingbi amu gloire ti Liban mveni na lo, pendere ti Carmel na ti Sharôn. Fade ambeni zo ayeke dä so aba gloire ti Jéhovah, pendere ti Nzapa ti e.”—Isaïe 35:1, 2, NW.
4. Lawa nga tongana nyen sese ti aJuif aga tongana yando?
4 Isaïe asû atene so ndulu na ngu 732 K.N.E. Ndulu na ngu 125 na pekoni, aturugu ti Babylone afuti Jérusalem na ague na azo ti Juda na ngba. Sese ti ala angbâ senge, a ga yangbato. (2 aGbia 25:8-11, 21-26) Tongaso gbotongo mê ti Jéhovah so atene fade mara ti Israël ayeke gue ande na ngba tongana lo duti be-ta-zo pepe aga tâ tene. (Deutéronome 28:15, 36, 37; 1 aGbia 9:6-8) Tongana a gue na mara ti aHébreu na ngba na mbeni sese nde, ayaka ti lo na ayaka ti le-keke ti lo so ngu asua dä nzoni, angbâ senge teti ngu 70 na ala ga tongana yando.—Esaïe 64:10; Jérémie 4:23-27; 9:10-12.
5. (a) Tongana nyen akiri aleke ndo tongana paradis na yâ sese ni? (b) Na lege wa mara ni “aba gloire ti Jéhovah”?
5 Ye oko, prophétie ti Isaïe afa so sese ni ayeke ngbâ ande yangbato lakue pepe. Lo yeke kiri ande ti ga tâ paradis. Fade a mu na lo “gloire ti Liban” na “pendere ti Carmel na ti Sharôn.”a Tongana nyen? Tongana ala kiri na ngba, aJuif alingbi mbeni ti fâ ayaka na ti ga na ngu dä, tongaso sese ti ala akiri alë nzoni tongana ti kozo. Gonda ni kue ayeke gi na Jéhovah oko. A yeke teti ye so bê ti lo aye nga na maboko na deba nzoni ti lo si aJuif aduti na mbeni ndo so ayeke tongana paradis. Ala lingbi ti ba “gloire ti Jéhovah, pendere ti Nzapa ti [ala]” tongana ala yeda so a yeke Jéhovah si agbian sese ti ala na lege so adö bê.
6. Kota gango tâ tene ti atene ti Isaïe ayeke so wa?
6 Ye oko, na yâ sese ti Israël so akiri aleke ni, mbeni kota gango tâ tene ti atene ti Isaïe ayeke dä. Na lege ti yingo, Israël aduti mbeni yando teti angu mingi. Na ngoi kue so ala duti ngba na Babylone, kusala ti lege ti vorongo so ayeke na sioni oko pepe akiri mingi na peko. A wara pepe temple na yâ ni wala balaga wala bungbi ti aprêtre so aleke. A kaï ti mu asadaka ti lâ oko oko. Fadeso, Isaïe asala tene ti mbeni gbiango ye so ayeke ga. Na gbe ti amokonzi tongana Zorobabel, Ezra, na Nehémia, ambeni zo so aga na iri ti akete mara 12 ti Israël akiri na Jérusalem, ala kiri aleke temple na ala wara lege polele ti voro Jéhovah. (Esdras 2:1, 2) So ayeke biani paradis ti yingo!
Ala Yeke na Wâ ti Yingo
7, 8. Ngbanga ti nyen a lingbi aJuif so ague na ala na ngba aduti na nzoni bango ndo, nga na lege wa atene ti Isaïe amu ngangu na ala?
7 A ba tâ ngia na yâ atene ti Esaïe chapitre 35. Prophète ni afa mbeni kekereke ti nzoni teti mara so agbian bê ti lo. Lo sala tene na bê kue nga na beku. Ngu ngbangbo use na pekoni, tongana a ga ndulu ti kiri ala na ndo ti ala, a lingbi aJuif so ague na ala na ngba aduti na oko kpengba bê so nga na oko beku so. Na lege ti Isaïe, Jéhovah awa ala kozoni tongaso: “I mu ngangu na amaboko so awoko, na i sala si alikuni so ayeke yengi akpengba. I tene na ala so agi bê ti ala: I duti na ngangu. I sala mbito pepe. Ba! Nzapa ti i mveni ayeke ga ande na tâ kula ni, Nzapa ayeke kiri futa ni. Fade lo mveni aga na lo sö i azo.”—Isaïe 35:3, 4, NW.
8 Nda ti yongoro ngoi ti dutingo ngba so azi lege na kusala. Cyrus, Gbia ti Perse, ye ti kusala ti futa kula ti Jéhovah na ndo Babylone, amu yanga ti tene akiri na lege ti vorongo ti Jéhovah na Jérusalem. (2 Chronique 36:22, 23) A hunda fadeso ti tene asewa ti aHébreu saki mingi aleke tele ti ala ti sala tambela ti ngangu so ayeke gue na ala na Babylone ti si na Jérusalem. Na singo ti ala kâ, a lingbi ala leke ada ti lango na ala leke tele ti ala teti kota kusala ti salango temple na gbata ni mbeni. Na lê ti ambeni Juif so ayeke na Babylone, ye so kue asala si zo anze. Me, so ayeke pepe ngoi ti woko wala ti sala mbito. A lingbi aJuif akpengba tele na popo ti ala na ala zia bê na Jéhovah. Lo mu na ala beku so fade a sö ala.
9. A mu pendere zendo wa na aJuif so ayeke kiri ande na ndo ti ala?
9 Ala so azi ala na ngba na Babylone ayeke wara ande anda ti ye mingi ti duti na ngia, teti mbeni pendere kekereke ayeke ku ala na kiringo ti ala na Jérusalem. Isaïe afa kozoni: “Na lâ ni kâ fade lê ti awaziba alungula, nga mê ti awambongi azi. Na lâ ni kâ zo so azin ahulu tongana tagba, na fade menga ti wabuburu adekongo na ngia.”—Isaïe 35:5, 6a, NW.
10, 11. Teti aJuif so akiri na ndo ti ala, ngbanga ti nyen anda ti atene ti Isaïe ayeke biani na lege ti yingo, na ala ye ti tene nyen?
10 Jéhovah abi bê biani na dutingo ti awakua ti lo na lege ti yingo. A se ala na lege ti ngu 70 ti ngba teti ala ke giriri tene ti mabe. Ye oko, tongana lo se ala, Jéhovah asala pepe si ala ga awaziba, awambongi, azo so tele ti ala azin wala awabuburu. Tongaso, a hunda na lo pepe ti sava aye so si lo kiri na mara ti Israël na ndo ti lo. Jéhovah akiri aleke ye so aglisa la ni, seni ti yingo.
11 A sava aJuif so agbian bê ti ala na lege so ala kiri aga nzoni na lege ti yingo: bango ndo ti ala na lege ti yingo na ngangu ti ala ti mä ndo, ti mä yanga, nga ti sala tene ti Jéhovah. Ala ga ti hinga nene ti ngbâ ndulu na Nzapa. Na lege ti nzoni tambela ti ala, ala “dekongo” na ngia teti sepela Nzapa ti ala. Lo so tele ti lo “azin” ahulu na ngia na asi na wâ na yâ vorongo so lo yeke mu na Jéhovah. Na lege ti fä, lo yeke ‘hulu ande tongana tagba.’
Jéhovah Adë Bê ti Mara ti Lo
12. Tongana nyen Jéhovah ayeke mu ande ngu na sese ni?
12 A yeke ngangu ti bi bê na mbeni paradis so ngu ayeke dä pepe. Na yâ kozo Paradis na Éden ngu asua giriri dä mingi. (Genèse 2:10-14) Sese so amu la ni na Israël ayeke nga “sese ti akete ngu, ti lingu, na ti ngu so alï.” (Deutéronome 8:7) Tongaso, na lege ni, Isaïe amu zendo so adë bê: “Teti fade ngu asigigi na yando, na akete ngu asua na kpangbala ndo ti yando. Na fade kuru sese aga tongana mbeni lende ti ngu, na sese so akpengba tongana ndo so alingu asigigi dä. Na ndo ti lango ti anzagwa, ndo ti wongo tele teti ala, fade fini pele na pepe nga na keke ti papyrus ayeke dä.” (Isaïe 35:6b, 7, NW) Tongana azo ti Israël akiri ande mbeni ti ba lege ti sese ti ala, fade pendere gbako ayeke mu ando so ayeke giriri yangbato, so anzagwa ayeke tambela la ni dä. Sese so ahule na pupu-sese ahon ndo ni ayeke gbian ti ga “potopoto” so papyrus na ambeni pepe ti ngu ayeke sigigi dä.—Job 8:11.
13. Fade mara so akiri aleke ni ayeke wara gbâ ti ngu ti yingo wa?
13 Ye oko, ye ti kota ahon ayeke ngu ti tâ tene, mbeni ngu ti yingo so aJuif so akiri na ndo ti ala ayeke wara mingi. Na lege ti Tene ti lo, fade Jéhovah ayeke mu na ala hingango ndo, ngangu, na lungulango vundu. Na ndo ni, a-ancien na amokonzi be-ta-zo ayeke duti tongana “akete ngu so asua na kuru sese.” (Isaïe 32:1, 2, NW) Ala so atiri teti lege ti vorongo so ayeke na sioni oko pepe, tongana Ezra, Haggaï, Yéshoua, Nehémia, Zekaria, Zorobabel, ayeke duti afä so ayeke na fini ti gango tâ tene ti prophétie ti Isaïe.—Esdras 5:1, 2; 7:6, 10; Néhémie 12:47.
“Lege ti Nzoni-kue”
14. Fa peko ti tambela so alondo na Babylone ti si na Jérusalem.
14 Me kozo ti wara mbage na apendere dutingo ti mitele na ti yingo so akpa paradis, a lingbi aJuif so akiri na ndo ti ala asala yongoro tambela so akpale ayeke dä so alondo na Babylone ti si na Jérusalem. Na mungo ndulu lege, zo ayeke hon na yâ ti yando ti sioni so ayo akilomètre 800. Mbeni lege ayeke dä so ayeke na kpale mingi pepe me so ayo akilomètre 1 600. Alege use so kue ahunda ti tambela teti anze mingi na gbe ti ngu-nduzu nga na ndo wâ, na ti tingbi peut-être na anyama ti ngonda nga na azo ti sioni mingi. Ye oko, ala so amä na bê na prophétie ti Isaïe agi bê ti ala ahon ndo ni pepe. Ngbanga ti nyen?
15, 16. (a) Batango ndo wa Jéhovah amu na aJuif be-ta-zo na ngoi ti kiringo ti ala? (b) Na mbeni lege wa Jéhovah azia mbeni balabala ti nzoni na gbele aJuif?
15 Na lege ti Isaïe, Jéhovah amu zendo so: “Fade biani mbeni balabala ayeke dä, même mbeni lege; na fade a hiri ni Lege ti Nzoni-kue. Fade zo so aga sioni ahon na ndo ni pepe. Na a yeke duti ande teti lo so ayeke tambela na ndo lege ni, na fade awabuba afono dä pepe. Fade bamara oko ayeke duti dä pepe, nga mara ti anyama ti ngonda so ayeke te mi ayeke ma ande kâ pepe. Fade awara mbeni oko kâ pepe; na a lingbi ala so aton ala atambela dä.” (Isaïe 35:8, 9, NW) Jéhovah akamata awakua ti lo mbeni! Ala yeke azo so lo ‘ton ala,’ na lo mu zendo ti bata ala na ndo lege ti kiringo ni. Mbeni lege so aleke ndo ni na tênë, so ayo na nduzu na aleke gbagba na tele ni alondo biani na Babylone ti si na Jérusalem? Pepe, me batango ndo so Jéhovah ayeke mu na awakua ti lo na ngoi ti tambela ti ala alingbi kue, na tongaso a lingbi ti tene ala yeke na ndo mbeni kota balabala.—Ba Psaume 91:1-16.
16 A bata nga aJuif na gbe ti akpale ti yingo. Kota balabala ti fä so ayeke “Lege ti Nzoni-kue.” Ala so aba aye ti nzoni-kue so abata nde na nene ni pepe wala so ayeke sioni na lege ti yingo alë pepe alengo so ahunda ti tambela na ndo ni. A ye ala pepe na yâ sese so akiri aleke ni. Ala so ayeda na ala ayeke na anzoni bibe. Ala kiri na Juda nga na Jérusalem pepe na lege ti baba ti tene ti kodoro wala teti faïda ti ala mveni. A-Juif so abata aye ti yingo ahinga so kozo nda ti kiringo ti ala ayeke ti kiri ti leke na sese ni lege ti vorongo ti Jéhovah so ayeke na sioni oko pepe.—Esdras 1:1-3.
Azo ti Jéhovah Asala Ngia
17. Na lege wa prophétie ti Isaïe alungula vundu ti aJuif be-ta-zo na ngoi mingi so ala duti ngba?
17 Chapitre 35 ti prophétie ti Esaïe ako nda ni na mbeni tene ti ngia: “Fade azo so Jéhovah aton ala akiri, na biani ala yeke si na Sion na dekongo ti ngia; na fade salango ngia teti ngoi so adiko nda ni pepe ayeke duti na ndo li ti ala. Ala yeke wara ande kota ngia nga na salango ngia, na a lingbi vundu na bimango akpe yongoro.” (Isaïe 35:10, NW) A-Juif so agi dengo bê na beku na yâ prophétie so na ngoi ti dutingo ngba ti ala ahunda peut-être tongana nyen anzene nzene tene so ayeke ga ande tâ tene kue. Peut-être ala gbu pepe nda ti ambeni mbage mingi ti prophétie ni. Ye oko, a yeke polele so ala yeke ‘kiri, na biani ala yeke si na Sion.’
18. Na lege wa vundu na bimango so ayeke la ni na Babylone azia place na nzerengo tele nga na ngia na yâ sese so akiri aleke ni?
18 Tongaso, na ngu 537 K.N.E., ndulu na akoli 50 000 (so angba ahon 7 000 ayeke na popo ti ala) nga na awali na amolenge asala tambela ti nze osio ti kiri na Jérusalem, na ziango bê ti ala kue na Jéhovah. (Esdras 2:64, 65) Gi nze kete na pekoni, a kiri aleke balaga ti Jéhovah, ye so azia gunda ti lekengo temple kue mbeni. Prophétie ti Isaïe so aninga ngu 200 aga tâ tene. Vundu na bimango ti mara ni na ngoi so lo yeke la ni na Babylone azia place na nzerengo tele nga na ngia na yâ sese so akiri aleke ni. Jéhovah asala ye alingbi na zendo ti lo: A kiri aleke Paradis awe, ti yingo nga na ti tâ tene ni!
Dungo Mbeni Fini Mara
19. Ngbanga ti nyen prophétie ti Isaïe awara gi mbeni kete gango tâ tene na siècle 6 K.N.E.?
19 Biani, gango tâ tene ti Esaïe chapitre 35 na siècle 6 K.N.E., ayeke gi mbeni kete mbage ni. Adutingo ti pendere so akpa paradis so aJuif so akiri na ndo ti ala awara ni angbâ lakue pepe. Tongana ngoi ayeke hon, afango ye ti wataka na tene ti kodoro abuba lege ti vorongo so ayeke na sioni oko pepe. Na lege ti yingo, aJuif akiri atï na yâ vundu na bimango. Na nda ni Jéhovah aye mbeni pepe ti mu ala tongana azo ti lo. (Matthieu 21:43) Teti ala kiri ake yanga, ngia ti ala aninga pepe. Aye so kue afa so mbeni gango tâ tene ti kota ni ti Esaïe chapitre 35 ayeke duti ande na peko.
20. Fini Israël wa aba gigi na kozo siècle ti ngoi ti e?
20 Na ngoi so Jéhovah adiko, mbeni Israël, Israël ti yingo, aba gigi. (aGalate 6:16) Jésus aleke giriri dungo ti fini Israël so na ngoi ti kusala ti lo na sese. Lo kiri lo leke la ni lege ti vorongo so ayeke na sioni oko pepe, nga na lege ti afango ye ti lo, angu ti tâ tene akiri asua. Lo sava azo ti kobela, na lege ti mitele nga na ti yingo. Mbeni kongo ti ngia atoto ngbanga ti so afa nzo tene ti Royaume ti Nzapa. Yenga mbasambala na peko ti kui na londongo ti lo na popo ti awakinda, Jésus so awara gloire alu gere ti kongrégation ti aChrétien, mbeni Israël ti yingo so abungbi aJuif na ambeni zo so aton ala na lege ti mênë ti lo so atuku, ala so adü ala tongana amolenge ti yingo ti Nzapa nga tongana aita ti Jésus, na so asa yingo na ndo ti ala.—Kusala 2:1-4; aRomain 8:16, 17; 1 Pierre 1:18, 19.
21. Aye wa so asi na yâ kongrégation ti aChrétien ti kozo siècle alingbi ti ba ni tongana gango tâ tene ti ambeni mbage ti prophétie ti Isaïe?
21 Tongana lo sala mbeti na azo ti Israël ti yingo, bazengele Paul afa peko ti atene ti Esaïe 35:3 na lege so: “I yä maboko ti i so awoko, i sala si likuni ti i so ayeke na ngangu pepe akpengba.” (aHébreu 12:12) Tongaso, na kozo siècle ti ngoi ti e, mbeni gango tâ tene ti Esaïe chapitre 35 aduti dä. Na lege ti ye ti kpene, Jésus na adisciple ti lo asava biani awaziba si ala ba ndo nga na awambongi si ala mä ndo. Ala mu lege na ‘awazin’ ti tambela na awabuburu ti kiri ti sala tene. (Matthieu 9:32; 11:5; Luc 10:9) Ye ti kota ahon, ala ti be-nzoni asigigi na yâ lege ti vorongo ti wataka ti lï na paradis ti yingo na yâ kongrégation ti aChrétien. (Esaïe 52:11; 2 aCorinthien 6:17) Tongana aJuif so alondo na Babylone akiri, azo so asö kuâ aba nene ni ti ba ndo na lege ni na ti sala mbito pepe.—aRomain 12:11.
22. Tongana nyen, na ngoi ti e, aChrétien so agi tâ tene na bê kue aga angba ti Babylone?
22 Ti ngoi ti e a yeke tongana nyen? Prophétie ti Isaïe ayeke na mbeni gango tâ tene, so alingbi kue, na ndo kongrégation ti aChrétien ti laso? Biani. Na peko ti kuâ ti abazengele, wungo ti atâ Chrétien so asa yingo na ndo ti ala akiri mingi na peko, na aChrétien ti wataka, “sio blé ti ngonda,” awu mingi na ndo sese. (Matthieu 13:36-43; Kusala 20:30; 2 Pierre 2:1-3) Na siècle 19, même tongana azo ti be-nzoni akangbi na Chrétienté na yâ agingo lege ti vorongo so ayeke na sioni oko pepe, afango ye so ayeke nde na Mbeti ti Nzapa angbâ ti buba gbungo nda ti ye ti ala. Na ngu 1914, a zia Jésus na ndo mbata tongana Gbia Messie, me ngoi kete na pekoni, a ba so dutingo ti azo so ayeke gi tâ tene na bê ti ala kue ayeke nzoni pepe. A lingbi na atene ti prophétie, amara ‘asala bira na ala na ahon ala na ngangu,’ na a kanga lege na ngangu so ala sala ti fa nzo tene. Biani, ala ga angba ti Babylone.—Apocalypse 11:7, 8.
23, 24. Na lege wa atene ti Isaïe ayeke ga tâ tene na popo ti awakua ti Nzapa ngbele ye na ngu 1919?
23 Ye oko, na ngu 1919, aye agbian. Jéhovah azi awakua ti lo na gbe ti ngba. Ala to nda ti ke afango ye ti wataka so abuba la ni vorongo ti ala. Tongaso ala wara sava ti tele. Ala lï na yâ mbeni paradis ti yingo, so na ngoi ti e azia pepe ti mu ndo sese kue. Na lege ti yingo, awaziba amanda ti ba ndo na awambongi ti mä ndo: ala hinga so yingo ti nzoni-kue ti Nzapa ayeke sala kusala, na ala dabe ala lakue so a lingbi ala ngbâ ndulu na Jéhovah. (1 aThessalonicien 5:6; 2 Timothée 4:5) Teti so ala yeke awabuburu mbeni pepe, atâ Chrétien ayeke na nzala ti “dekongo,” ti fa atâ tene ti Bible. (aRomain 1:15) Ala so giriri awoko na lege ti yingo, wala “azin,” ayeke fadeso na wâ nga na ngia. Na lege ti fä, ala wara lege ti ‘hulu tongana tagba.’
24 A-Chrétien so akiri aleke ala atambela na ndo “Lege ti Nzoni-kue.” “Lege” so alondo na Babylone ti Kota ti gue na mbeni paradis ti yingo, azi na awavorongo Nzapa kue so ayeke na sioni oko pepe na lege ti yingo. (1 Pierre 1:13-16) Ala lingbi ti zia bê na ndo batango ndo ti Jéhovah na ala hinga na bê kue so fade asioni salango bira so Satan aga na ni ti futi na tâ lege ti vorongo ayeke lï ngu. (1 Pierre 5:8) A mu lege pepe na ala so ake yanga, nga na ala so asala ye tongana asioni nyama ti ngonda, ti buba lege ti ala so atambela na ndo balabala ti nzoni-kue ti Nzapa. (1 aCorinthien 5:11) Na yâ dutingo so abata ni, azo so Jéhovah aton ala (ala so asa yingo na ndo ti ala nga na “ambeni ngasangbaga”) ayeke na ngia ti sala na oko tâ Nzapa.—Jean 10:16.
25. Fade Esaïe chapitre 35 ayeke ga tâ tene na lege ti mitele? Fa nda ni.
25 Ti kekereke a yeke tongana nyen? Fade prophétie ti Isaïe ayeke ga tâ tene na lege ti mitele? Biani. Asavango tele na lege ti ye ti kpene so Jésus na abazengele ti lo asala na kozo siècle afa so Jéhovah ayeke na nzala nga na ngangu ti mu ande mingi ahon amara ti savango tele tongaso. A-Psaume so asû na gbe ti yingo asala tene ti fini ti lakue lakue na yâ ti siriri na ndo sese. (Psaume 37:9, 11, 29) Jésus amu zendo ti fini na yâ Paradis. (Luc 23:43) Ti si na ndangba buku ti lo, Bible amu beku ti mbeni tâ paradis. Na ngoi ni so, fade a yeke sava awaziba, awambongi, awazin, na awabuburu na lege ti mitele teti biaku. Vundu na bimango ayeke duti ande mbeni pepe. Ngia ayeke duti teti ngoi so adiko nda ni pepe, biani teti lakue lakue.—Apocalypse 7:9, 16, 17; 21:3, 4.
26. Na lege wa atene ti Isaïe amu ngangu na aChrétien laso?
26 Tongana ala yeke ku kiringo ti leke tâ Paradis na ndo ti sese, atâ Chrétien ayeke wara fadeso adeba nzoni ti paradis ti yingo. Ala luti na gbele atara na aye ti vundu na beku. Teti so ala zia bê so ayengi pepe na Jéhovah, ala wa tele na popo ti ala, alingbi na wango so: “I mu ngangu na amaboko so awoko, na i sala si alikuni so ayeke yengi akpengba. I tene na ala so agi bê ti ala: ‘I duti na ngangu. I sala mbito pepe.’ ” Ala zia bê kue na zendo ti prophétie so: “Ba! Nzapa ti i mveni ayeke ga ande na tâ kula ni, Nzapa ayeke kiri futa ni. Fade lo mveni aga na lo sö i azo.”—Isaïe 35:3, 4, NW.
[Kete tene na gbe ni]
a Bible asala tene ti Liban ti giriri tongana mbeni sese so alë lengo so apendere gbako na akota cèdre ayeke dä, tongana Yaka ti Éden. (Psaume 29:5; 72:16; Ezéchiel 28:11-13) A hinga giriri Sharôn teti angu ti lo na agbako ti akota keke ti lo; a hinga Carmel teti ayaka ti vigne ti lo, ayaka ti le-keke ti lo na ahoto ti lo so akongo amu ndo ni kue.
[Foto so amu lembeti 370 kue]
[Afoto na lembeti 375]
Fade ayando aga ando so ngu asua dä, ndo so apepe na apapyrus akö dä
[Foto na lembeti 378]
Jésus asava azo ti kobela, ti yingo nga na ti mitele