Chapitre Bale-use na Oko
Ye so Jéhovah aleke ti sala aga tâ tënë na yâ gloire
1, 2. (a) Ye nyen Jéhovah aleke ti sala teti azo ti lo kue ti yingo na ti mitele? (b) Azo wa ayeke lani na yâ sewa, so ayeke beoko, ti awavorongo Nzapa?
PENDERE ye so Jéhovah aleke ti sala ayeke ti tene azo ti yingo na ti mitele kue so lo leke aduti beoko na yâ vorongo oko tâ Nzapa, na ala kue awara liberté ti gloire tongana amolenge ti Nzapa. A yeke nga ye so azo so andoye mbilimbili aye na bê ti ala kue.
2 Na ngoi so Jéhovah akomanse lani kusala ti lekengo aye, a yeke na ndembe ni so si lo to nda ti sala si kota ye so lo leke ti sala aga tënë. Kozo ye so lo leke ayeke lani mbeni Molenge, so ngbele ye na londongo ti lo na popo ti akuâ ayeke “tâ image ti Nzapa mveni”. (aHébreu 1:1-3). Molenge so ayeke lani nde mingi, Nzapa lo mveni si aleke lo. Na pekoni, a yeke na lege ti Molenge so si a leke tanga ti aye kue: a-ange na yayu kozoni, na pekoni azo na ndo sese ( Job 38:7; Luc 3:38). Ala kue abungbi aga mbeni sewa ti ndagigi kue. Jéhovah, kota Gbia ti Ndagigi, ayeke lani Nzapa nga na Babâ ti ala kue, so ayeke na ndoye.
3. (a) Ye nyen e kue e wara tongana ye ti héritier na mbage ti akozo babâ na mama ti e? (b) Ye wa Jéhovah aleke na lege ti ndoye teti ahale ti Adam?
3 Na ngoi so a fâ ngbanga ti kuâ na ndo akozo babâ na mama ti e na sese ge tongana azo so asala siokpari na mbana, a tomba ala na yâ yaka ti Éden, na Nzapa ake ala. Ala yeke mbeni pëpe mbage ti sewa ti lo ti ndagigi kue (Genèse 3:22-24; Deutéronome 32:4, 5). E kue e yeke ahale ti ala, tongaso a dü e na abibe ti siokpari. Me Jéhovah ahinga lani so ambeni zo na popo ti ahale ti Adam na Ève ayeke ndoye ande mbilimbili. Tongaso, na lege ti ndoye, lo leke mbeni ye, so na lege ni ala lingbi ti wara “liberté ti gloire ti amolenge ti Nzapa.”—aRomain 8:20, 21.
Israël agirisa nzoni ndo ti lo
4. Matabisi wa Jéhovah amû lani na Israël ti giriri?
4 Angu 2 500 tongaso na peko ti so a leke Adam, Jéhovah amû lege na ambeni zo ti duti na mbeni songo so ayeke nde mingi na Lo. Lo soro mara ti Israël ti giriri ti duti azo ti lo, na lo mû Ndia ti lo na ala (Genèse 12:1, 2). Lo leke ala tongana mbeni mara, na lo sala kusala na ala legeoko na ye so lo leke ti sala (Deutéronome 14:1, 2; Esaïe 43:1). Ye oko, ala ngbâ lakue ngbâa ti siokpari na ti kui, tongaso ala wara lani pëpe liberté ti gloire so Adam na Ève ayeke na ni na tongo nda ni.
5. Azo ti Israël agirisa lani dutingo ti ala so ayeke nde na gbele Nzapa tongana nyen?
5 Ye oko, azo ti Israël ayeke giriri na yâ mbeni dutingo so Nzapa ayeda na ni. Ala yeke nga lani na kungba ti yekia Jéhovah tongana Babâ ti ala, na ti sala akusala so ague oko na ye so lo leke ti sala. Jésus aluti lani mingi na ndo ni, ti fa so a lingbi ala sala tongaso (Matthieu 5:43-48). Me mara ti Israël asala ni pëpe. Atâa so aJuif so atene ‘gi Nzapa oko si ayeke Babâ ti ala,’ Jésus afa so akusala ti ala nga na bibe so ala yeke fa na gigi abele biani tënë ti yanga ti ala ( Jean 8:41, 44, 47). Na ngu 33 N.E., Nzapa akaï Ndia, nga songo so ayeke nde, so Israël ayeke na ni na Lo, ahunzi. Me a ye ti fa so azo alingbi lâ oko pëpe ti duti na mbeni nzoni songo na Nzapa?
Bungbingo ‘aye so ayeke na yayu’
6. Nda ti ‘lekengo ye’ so Paul asala tënë ni na aEphésien 1:9, 10 ayeke so wa?
6 Bazengele Paul afa lani so ambeni zo alingbi ti duti na songo na Nzapa, mbeni songo so ayeke nde. Na tapande, na ndo tënë ti ye so Jéhovah aleke, so na lege ni ala so afa na gigi mabe alingbi ti ga azo ti sewa ti Lo, Paul asû na mbeti: “[Nzapa a] fa na e tënë ti ndagigi ti ye so Lo ye, na lege ti ye so Lo leke na bê ti Lo ti sala na yâ Lo mveni, na lege ti [mbeni lekengo ye] ti Lo na ngoi so alingbi, ti bungbi ye kue na yâ Christ, ye ti ayayu, na ye ti sese.” (aEphésien 1:9, 10). ‘Lekengo ye’ so aluti kue gi na ndo Jésus Christ. Na lege ti lo, a ga na azo na yâ mbeni dutingo so anzere na Nzapa. Mbeni kete wungo ti azo so ayeke na beku ti duti na yayu. Me ambeni zo mingi nde ayeke ngbâ ande na fini na ndo sese teti lakue lakue.
7. ‘Aye so ayeke na yayu’ ayeke azo wa?
7 Kozoni kue, a komanse na Pentecôte ti ngu 33 N.E., a bi lê na ndo ‘aye so ayeke na yayu’, so ayeke ala so fade aga afon Christ na yâ ti Royaume ti yayu. Na lege ti mabe ti ala na yâ ngele ti sandaga ti Jésus, Nzapa adiko ala azo ti mbilimbili (aRomain 5:1, 2). Na pekoni, a yôro aJuif na aGentil na yâ ni, nga na nda ni a lingbi wungo ti ‘aye so ayeke na yayu’ aduti 144 000 (aGalate 3:26-29; Apocalypse 14:1). Gi mbeni tanga ti ala si angbâ na ndo sese laso.
Bungbingo ‘aye so ayeke na ndo sese’
8. ‘Aye so ayeke na ndo sese’ ayeke azo wa, na songo ti ala na Jéhovah ayeke tongana nyen?
8 Oko lekengo ye so ayeke bungbi nga ‘aye so ayeke na ndo sese.’ A yeke bungbi laso azo kutu mingi, na beku ti duti na fini teti lakue lakue na ndo sese. Na salango beoko na tanga ti ahéritier ti Royaume ni, ala yeke sala si iri ti Jéhovah aga kota, na ala yeke yä vorongo ti lo na nduzu (Esaïe 2:2, 3; Sophonie 3:9). Ala yeke hiri nga Jéhovah “Babâ” ndali ti so ala hinga lo tongana lingu ti fini. Na ala yeke na ngia teti so dutingo ti ala anzere na lo, na lege ti mabe ti ala na yâ mênë ti Jésus so atuku (Apocalypse 7:9, 14). Me teti so ala ngbâ lakue mbilimbili-kue pëpe, a yeke gi na yâ ti angoi so ayeke ga ande si Nzapa alingbi hinga ala nzoni kue tongana amolenge ti lo.
9. Zendo wa aRomain 8:21 azia na gbele azo?
9 Fadeso, ala so ayeke na beku ti ngbâ na sese ayeke ku na bê kue ngoi so na ndembe ni fade a yeke “zi [création] na yâ ye ti futi so asala lo na ngbâa”. (aRomain 8:21). Sigingo na gbe ti ngbâa so ayeke komanse ande na pekoni so Christ na aturugu ti lo ti yayu ahunzi kota ye ti vundu na ngoi ti Har–Maguédôn, kota mbage ni. A yeke duti ande futingo aye ti sioni sese kue ti Satan. Ye so ayeke ga na pekoni ayeke adeba nzoni ti Komandema ti Ngu Saki Oko ti Christ na yâ ngangu ti Royaume ti lo.—Apocalypse 19:17-21; 20:6.
10. Bia wa awakua ti Jéhovah ayeke he ande ti sepela lo?
10 Bâ tongana nyen a yeke mû ande ngia mingi na bê tongana awakua ti Jéhovah na ndo sese kue abungbi lego ti ala ti yeda na atënë so agbu bê ti awakua ti lo ti yayu, so a tene na ngia: ‘Kusala ti Mo ayeke kota na ayeke ye ti sala si bê ti azo adö, O Seigneur Nzapa, Mo Ti Ngangu Ahon Kue; lege ti Mo ayeke mbilimbili na biani, Mo Gbia ti [lakue lakue]. O Seigneur, fade zo nyen akpe mbito ti iri ti Mo pëpe? Fade zo nyen amû gloire na iri ti Mo pëpe? Teti gi Mo oko ayeke nzoni-kue. Fade amara kue aga, na ala sambela na gbele Mo, teti fango ngbanga ti Mo ti mbilimbili asi na lê ti azo awe.’ (Apocalypse 15:3, 4). Tâ tënë, fade awakua ti Jéhovah kue abungbi oko na yâ vorongo lo, lo so ayeke oko tâ Nzapa. A yeke zingo même akuâ ande, na a mû na ala lege ti tene ala nga kue ayä lego ti ala ti sepela Jéhovah.—Kusala 24:15.
Mbeni pendere liberté angbâ ti ga
11. Pendere liberté wa azo so asö kuâ na kota ye ti vundu ayeke wara ande?
11 Tongana kota ye ti vundu, nga na Har–Maguédôn so ayeke kota mbage ti lo alungula sioni biaku na ndo sese awe, Satan Diable ayeke duti mbeni pëpe “nzapa ti sese so”. Nga awavorongo Jéhovah ayeke duti ande na bezoin mbeni pëpe ti tiri na sioni ngangu so Satan ayeke sala na ndo azo (2 aCorinthien 4:4; Apocalypse 20:1, 2). Fade lege ti vorongo ti wataka ayeke fa ande Jéhovah kirikiri mbeni pëpe, nga fade lo kangbi popo ti azo mbeni pëpe. Fade mbeni ye ti kirikiri ayeke si mbeni pëpe na awakua ti tâ Nzapa, nga fade azo ti komande ayeke handa ala mbeni pëpe ti wara faïda na mbage ti ala. Bâ: so tâ pendere liberté!
12. Na lege wa fade a zi azo kue na gbe ti siokpari nga na aye so aga na pekoni?
12 Na lege ti sandaga ti lo, fade Jésus, tongana ‘Ngasangbaga ti Nzapa so alungula siokpari ti sese so,’ ayeke kaï ande siokpari kue ti azo ( Jean 1:29). Na ngoi so Jésus ayeke lani na ndo sese, tongana lo pardone asiokpari ti mbeni zo, lo sava zo ni so lo pardone lo, ti fa ni polele na gigi (Matthieu 9:1-7; 15:30, 31). Legeoko nga, na lege ti ye ti kpene, Christ Jésus, tongana Gbia ti Royaume ti Nzapa na yayu, ayeke lungula ande lê ti awaziba, yanga ti awabuburu, mê ti awambongi, azo so mbage ti tele ti ala azin, ala so ye asala li ti ala, nga na ala so ambeni kobela nde asala ala (Apocalypse 21:3, 4). Fade ala kue so amä yanga ayeke hunzi biaku biaku “ndia ti siokpari”, si bibe na akusala ti ala anzere ande, na ala mveni, nga na Nzapa (aRomain 7:21-23). Ti si na nda ti ngoi ti Ngu Saki Oko, fade a ga na ala awe ti duti mbilimbili-kue, na ‘image ti oko tâ Nzapa, tongana lo’.—Genèse 1:26.
13. Na nda ti Komandema ti Ngu Saki Oko ni, Jésus ayeke sala nyen ande, na ye ti pekoni ayeke nyen?
13 Tongana Christ aga awe na azo ti duti mbilimbili-kue, na pekoni lo yeke kiri ande na Babâ ti lo ngangu ti komande so a mû na lo teti kusala so: “Lo mû royaume na Nzapa Babâ mveni; tongana Lo lungula akozo-gere-ti-komande, na ayanga-ti-komande kue, na angangu kue. Teti a yeke ngbanga ti Lo ti komande, juska Lo zia awato ti Lo kue na gbe ti gere ti Lo.” (1 aCorinthien 15:24, 25). Komandema ti Ngu Saki Oko ti Royaume ni ahunzi awe kusala ti lo kue; tongaso, bezoin ti tene ngorogbia so angbâ na popo ti Jéhovah na azo ayeke dä mbeni pëpe. Na teti so a lungula biaku siokpari na kui awe, na a ton azo awe, bezoin ti duti na Jésus tongana Watongo zo akaï. Bible atene: “Tongaso fade Molenge mveni nga ayeke na gbe ti Nzapa so azia ye kue na gbe ti Lo, tongaso Nzapa alingbi ga ye kue na yâ ye kue.”—1 aCorinthien 15:28.
14. A yeke zia ande azo kue so aga mbilimbili-kue awe na gbele nyen, na ngbanga ti nyen?
14 Na peko ti ye so, a yeke mû ande lege na azo so aga mbilimbili-kue awe ti fa so ye so ala soro ayeke ti sala na oko tâ Nzapa teti lakue lakue. Ni la, kozoni ti tene lo yeda na ala biani tongana amolenge ti lo, fade Jéhovah ayeke zia azo so kue, ala so aga mbilimbili-kue awe, na gbele mbeni ndangba tara. A yeke zi Satan na ayingo sioni ti lo na yâ bukulugbu ti bingo. Ye so ayeke sala ande sioni teti lakue lakue pëpe na azo so andoye Jéhovah biani. Me ti azo kue so, na dutingo be-biani pëpe, ake yanga ti Jéhovah, fade a futi ala teti lakue lakue, legeoko na kozo wakengo yanga ni nga na ayingo sioni ti lo.—Apocalypse 20:7-10.
15. Ye nyen a yeke kiri ande ti duti dä na popo ti azo ti yingo na ti mitele kue so Jéhovah aleke?
15 Na nda ni, fade Jéhovah ayeke yeda na azo kue so a sala si ala ga mbilimbili-kue, na so amû mbage ti kota yanga-ti-komande ti Lo na ngoi ti ndangba tara so, tongana amolenge ti lo. Ti londo na ngoi ni so ti gue na ni, fade ala wara biani na mbeni lege so alingbi kue, liberté ti gloire ti amolenge ti Nzapa, tongana mbage ti sewa ti lo ti ndagigi. Azo ti yingo na ti mitele kue so lo leke ayeke kiri mbeni ti bungbi oko na yâ vorongo lo tongana oko tâ Nzapa. Ye so Jéhovah aleke ti sala aga ande tâ tënë na yâ gloire awe! Mo ye ti duti na popo ti sewa ti ndagigi ni, so ayeke na ngia, na angbâ teti lakue lakue? Tongana mo ye, e wa mo ti bâ na nene ni ye so Bible atene na 1 Jean 2:17: “Sese so ayeke hon, na nzara ni kue, me zo so asala ye so Nzapa aye, lo duti lakue lakue.”
Lisoro ti dango bê
• Kozoni na kengo yanga na Éden, songo wa awavorongo Jéhovah kue ayeke na ni na lo?
• Ala so ayeke awakua ti Nzapa ayeke na kungba wa?
• A ngbâ azo wa ti duti ande amolenge ti Nzapa, na tongana nyen a gue oko na ye so Jéhovah aleke ti sala teti vorongo so ayeke beoko?
[Foto na lembeti 190]
Azo so amä yanga ayeke wara ande ngia ti duti na fini na yâ paradis na ndo sese kue