Ye Apusu Mo ti Sala Ye Tongana ti So A Pusu Jésus?
“Lo ba azo mingi mingi, me mawa ti ala agbu bê ti lo, teti so ala yeke tongana angasangbaga so ayeke na berger pepe. Na lo to nda ti fa na ala aye.”—MARC 6:34, NW.
1. Ngbanga ti nyen a yeke na lege ni so ambeni zo afa na gigi apendere lengo?
NA YÂ mbaï kue, azo mingi afa na gigi apendere lengo. Mo lingbi ti hinga ngbanga ti nyen. Jéhovah Nzapa ayeke na ndoye, nzobe, bê ti nzoni, nga na ambeni lengo nde so lo fa ni na gigi na so e yekia ni mingi. A leke azo na image ti Nzapa. Tongaso, e lingbi ti hinga ngbanga ti nyen azo mingi ayeke fa mbeni mara ti ndoye, nzobe, be-nzoni, na ambeni lengo nde ti Nzapa tongaso, legeoko tongana ala mingi afa na gigi mbeni yingo-ti-hinga. (Genèse 1:26; aRomain 2:14, 15) Ye oko, mo lingbi ti ba so ambeni zo ayeke ndulu ti fa alengo so ahon ambeni nde.
2. Ambeni nzo kusala wa azo alingbi ti sala, peut-être na bango so ala yeke haka peko ti Christ?
2 Peut-être mo hinga akoli na awali so fani mingi asala vizite na amu maboko na azo ti kobela, asala be-nzoni na azo so tele ti ala azin, wala so amu ye na bê kue na awanzinga. Bi bê nga na azo so be-nzoni ti ala apusu ala ti mu fini ti ala kue ti sala kusala na yâ akando ti azo ti buruma wala na ando ti batango anyindu, azo so asala kusala na bê ti ala mveni na yâ ada-nganga wala ando ti batango ambakoro, wala azo so asala ngangu ti mu maboko na ala so ayeke na da ti li ti ala pepe wala so akpe kodoro ti ala. Ambeni ti ala aba peut-être so ala yeke mu peko ti Jésus, so azia tapande ni teti aChrétien. E diko na yâ aÉvangile so Christ akaï kobela ti azo na lo mu kobe na azo so nzala asala ala. (Marc 1:34; 8:1-9; Luc 4:40) Fango na gigi ndoye, nzobe, na be-nzoni ti Jésus ayeke afä ti “bibe ti Christ,” lo so ayeke manda nga Babâ ti lo ti yayu.—1 aCorinthien 2:16, NW.
3. Ti wara bango ndo so ayeke na lege ni na mbage ti anzo kusala ti Jésus, a lingbi e bi bê na ndo nyen?
3 Ye oko, mo ba awe so azo mingi so laso ndoye na be-nzoni ti Jésus andu bê ti ala aba pepe mbeni kota mbage ti bibe ti Christ? E lingbi ti gbu nda ti ye so na bango nzoni chapitre 6 ti Marc. E diko dä so a ga na azo ti kobela na Jésus ti sava ala. Na lege ti atene so angoro ni, e manda nga so na bango so nzala ato nda ti sala azo saki mingi mingi so aga ti ba lo, Jésus amu na ala kobe na lege ti ye ti kpene. (Marc 6:35-44, 54-56) Kaïngo kobela nga mungo kobe na azo ayeke giriri akpengba fä ti ndoye na be-nzoni, me ala yeke giriri akota ye so na lege ni Jésus amu maboko na azo? Na tongana nyen e lingbi biani ti mu peko ti tapande ti lo ti mbilimbili-kue ti ndoye, nzobe, na be-nzoni, tongana ti so lo haka peko ti Jéhovah?
Ye Apusu Lo ti Mu Aye ti Yingo so Atia Azo
4. Ye wa angoro ye so a sala tene ni na Marc 6:30-34?
4 Jésus aba mawa ti azo so angoro lo kozoni kue ndali ti aye ti yingo so atia ala. Aye so ayeke kota mingi ahon abesoin ti mitele. Ba tondo so ayeke na Marc 6:30-34. Ye ni asi na yanga ti Kota Ngu-ingo ti Galilée, ndulu na ngoi ti Pâque ti ngu 32 N.E. Tele ti abazengele anzere ndali ti mbeni kota ye. Teti ala hunzi fade fade mbeni yongoro tambela, ala ga na Jésus, biani na ngia ti tene na lo aye so asi na ala. Ye oko, azo mingi mingi abungbi. Ala yeke mingi si Jésus na abazengele ti lo alingbi pepe ti te ye wala ti hu tele. Jésus atene na abazengele ni: “I mveni i ga na yando, i hu tele ti i kete.” (Marc 6:31) Ala ma na yâ mbeni mangboko, peut-être ndulu na Capernaüm, ala gue na mbeni mbage ti Kota Ngu-ingo ti Galilée, na mbeni ndo so ayeke kpö. Me azo mingi mingi so akpe loro na tele ti ngu ni na asi kozoni na mangboko ni. Fade Jésus ayeke sala ye tongana nyen? Ngonzo ayeke sala lo ngbanga ti so a zia lo kpö pepe? Oko pepe!
5. Tongana nyen Jésus aba azo mingi mingi so aga na lo, na lo sala nyen?
5 Ye andu bê ti Jésus na bango azo saki mingi so, na azo ti kobela nga, so ayeke ku lo na ngia. (Matthieu 14:14; Marc 6:44) Na lutingo na ndo ye so ayeke na gunda ti be-nzoni ti Jésus nga tongana nyen Lo sala ye, Marc asû na mbeti: “Lo ba azo mingi mingi, me mawa ti ala agbu bê ti lo, teti so ala yeke tongana angasangbaga so ayeke na berger pepe. Na lo to nda ti fa na ala aye mingi.” (Marc 6:34, NW) Jésus aba pepe gi gbâ ti azo. Lo ba azo oko na oko so ye ti yingo atia ala. Ala yeke tongana angasangbaga so atambela kirikiri gi tongaso, na mbeni berger ti fa lege ti gue na ala na pendere ndo ti pele wala ti bata ala ayeke dä pepe. Jésus ahinga so amokonzi ti lege ti vorongo so aba mawa ti zo pepe, so kusala ti ala ayeke ti duti anzo berger, aba biani na sioni lê asenge zo na abi bê oko pepe na aye ti yingo so atia ala. (Ezéchiel 34:2-4; Jean 7:47-49) Ye ti bê ti Jésus ayeke ti sala ye na ala nde, na salango ye ti nzoni ahon teti ala alingbi na ngangu ti lo. Lo to nda ti fa ye na ala na ndo Royaume ti Nzapa.
6, 7. (a) A-Évangile afa na gigi ye wa so aga na kozo ndo na yâ aye so Jésus amu na azo so ye atia ala? (b) Ye wa apusu Jésus ti fa tene na ti fa ye?
6 Ba molongo ti aye na ye so aga na kozo ndo so asigigi na yâ mbeni tondo nde so ague legeoko na ni. Luc asû ye so, lo so ayeke giriri mbeni wanganga na abi bê mingi na ndo nzoni duti ti mitele ti azo. “Azo mingi mingi . . . amu peko ti [Jésus]. Na lo yamba ala na nzobe na lo to nda ti sala tene na ala na ndo royaume ti Nzapa, na lo sava ala so ayeke na kobela.” (Luc 9:11, NW; aColossien 4:14) Atä so a yeke tongaso lakue pepe na yâ tondo oko oko kue ti ye ti kpene, ge, ye wa tondo so Luc so asû na gbe ti yingo asala tene ni kozo? A yeke so Jésus ayeke fa ye na azo.
7 Ye so ague biani legeoko na kota tene so e wara na Marc 6:34. Versê so afa polele tongana nyen ye apusu mbilimbili Jésus ti fa na gigi mawa ti lo. Lo fa ye na azo, lo mu aye ti yingo so atia ala. Kozoni na kusala ti lo, Jésus atene: “A yeke ngbanga ti Mbi ti fa tene-nzoni ti royaume ti Nzapa na ambeni kodoro nga; teti A to Mbi teti tene so.” (Luc 4:43) Ye oko, e yeke handa tele ti e tongana e ba so Jésus afa tene ti Royaume gi teti so a yeke kungba so amu na lo, mo ba mo tene lo sala kusala ti fango tene ni gi tongana ye so a lingbi lo sala. Oko pepe, be-nzoni ti ndoye so lo yeke na ni teti azo ayeke kota ye so apusu lo ti kangbi nzo tene na ala. Kota nzoye so Jésus alingbi ti sala, atä teti azo ti kobela, ala so ayingo sioni asala sana na ala, awanzinga, na azo so nzala asala ala, ayeke ti mu maboko na ala ti hinga, ti yeda, na ti ndoye tâ tene na ndo Royaume ti Nzapa. Tâ tene so ayeke kota ye mingi ndali ti kusala ti Royaume na yâ fango na gigi mbilimbili ti kota yanga-ti-komande ti Jéhovah nga mungo teti lakue lakue adeba nzoni na azo.
8. Jésus aba fango tene na fango ye ti lo tongana nyen?
8 Fango tene ti Jésus na wâ na ndo Royaume ayeke kota nda ti ye so lo ga na sese. Ndulu na hunzingo ti kusala ti lo na sese, Jésus atene na Pilate: “A dü mbi teti so, na mbi ga na sese so teti so: ti sala tene ti témoin ti tâ tene. Zo kue so ayeke na mbage ti tâ tene amä yanga ti mbi.” (Jean 18:37, NW) E ba awe na yâ a-use article so ahon, so Jésus ayeke mbeni zo so ayeke na atene ti bê ti ndoye, lo bi bê na zo, zo alingbi ti ga ndulu na lo, lo ba azo na nene ni, lo zia bê kue na ala, na ndo ni kue, lo yeke na ndoye teti ala. A lingbi e ba na nene ni ambage so ti salango ye ti lo tongana e ye biani ti gbu nda ti bibe ti Christ. A yeke nga kota ye ti hinga so bibe ti Christ andu nga kota ndo so lo mu na kusala ti lo ti fango tene na ti fango ye.
Lo Wa Ambeni Zo ti Sala Tene ti Témoin
9. A lingbi fango tene na fango ye aga na kozo ndo teti azo wa?
9 Mungo kota ndo na fango tene nga na fango ye, tongana mbeni fä ti ndoye na ti be-nzoni, ayeke giriri pepe gi teti Jésus oko. Lo wa adisciple ti lo ti mu peko ti aye so apusu lo ti sala ye, aye so lo zia na kozo ndo, na akusala ti lo. Na tapande, na pekoni so Jésus asoro abazengele 12 ti lo awe, a lingbi ala sala nyen? Marc 3:14, 15 (NW) atene na e: “Lo leke mbeni bungbi ti azo bale oko na ndo ni use, so lo di nga iri ti ala ‘abazengele,’ si ala lingbi ti ngbâ na tele ti lo nga si lo lingbi to ala ti fa tene na ti wara ngangu ti tomba ayingo sioni.” Mo ba ye so aga na kozo ndo teti abazengele?
10, 11. (a) Na ngoi so lo tokua abazengele, Jésus atene na ala ti sala nyen? (b) Na yâ ye so angoro tokuango abazengele, a gboto lê na ndo nyen?
10 Tongana ngoi ayeke hon, Jésus amu lege na ala 12 ti sava ambeni zo na ti tomba ayingo sioni. (Matthieu 10:1; Luc 9:1) Na pekoni lo to ala ti sala mbeni tambela na mbage ti “angasangbaga ti da ti Israël so aglisa.” Ti sala nyen? Jésus amu yanga na ala: “Na tongana i yeke gue, i fa tene, i tene, Royaume ti yayu ayeke ndulu. I lungula kobela ti azo ti kobela, i yä awakinda, i sala si azo ti ngiba aga nzoni, na i tomba ayingo sioni.” (Matthieu 10:5-8; Luc 9:2) Ye wa ala sala biani? “Tongaso ala gue, [1] ala fa tene na azo ti gbian bê ti ala. [2] Na ala tomba ayingo sioni mingi, ala sa mafuta na ndo azo mingi so ayeke na kobela, na ala lungula kobela ti ala.”—Marc 6:12, 13.
11 A zia lakue pepe fango ye na kozo ndo na yâ aye kue so asi. Tongaso, a yeke salango ye ahon ndo ni tongana a gboto lê na yâ aversê so na ndo molongo ti aye so aga na kozo ndo wala ti aye so apusu zo ti sala ye? (Luc 10:1-9) Biani, a lingbi e ba pepe tongana senge ye salango tene fani mingi ti fango ye kozo na kaïngo kobela. Ba atene so angoro ye so. Gi ngoi kete kozoni si lo tokua abazengele 12, dutingo ti azo mingi mingi andu bê ti Jésus. E diko: “Jésus atambela na akota kodoro na akete kodoro kue, Lo fa nda ti tene na azo na yâ synagogue ti ala, Lo fa tene-nzoni ti royaume, Lo lungula kobela kue, na Lo kiri ngangu na ala so tele ti ala ayeke na ngangu pepe. Tongana lo ba azo mingi so mawa ti ala agbu lo, ngbanga ti so ye mingi atia ala na ala kangbi kirikiri tongana angasangbaga so ayeke na berger pepe. Tongaso Lo tene na adisciple ti Lo, Le-kobe ti yaka ayeke mingi biani, me azo ti kusala ayeke mingi pepe. Tongaso i sambela Mveni ti le-kobe ni si Lo to azo ti kusala ti fâ le-kobe ti Lo.”—Matthieu 9:35-38, NW.
12. Aye ti kpene ti Jésus na ti abazengele ti lo alingbi nga ti sala nyen?
12 Na dutingo na tele ti lo, abazengele alingbi ti hinga nzoni bibe ti Christ. Ala lingbi ti hinga so dutingo na ndoye nga na mawa teti azo andu fango tene na fango ye na ndo Royaume, so a lingbi a duti kota mbage ti anzo kusala ti ala. Legeoko na ye so, anzo kusala so ayeke ti mitele, tongana kaïngo kobela, asala ye mingi ahon gi mungo maboko na azo so ye atia ala. Tongana ti so mo lingbi ti bi bê dä, ye so alingbi ti gboto ambeni zo ayeke akaïngo kobela nga mungo kobe na lege ti kpene. (Matthieu 4:24, 25; 8:16; 9:32, 33; 14:35, 36; Jean 6:26) Ye oko, a hon gi mungo maboko na lege ti mitele, akusala so apusu biani azo so aba ni ti hinga so Jésus ayeke Molenge ti Nzapa nga “Prophète” so Moïse asala tene ti lo giriri.—Jean 6:14; Deutéronome 18:15.
13. Prophétie na Deutéronome 18:18 aluti mingi na ndo kusala wa ti “Prophète” so ayeke ga?
13 Ngbanga ti nyen a yeke kota ye so Jésus ayeke “Prophète”? A yeke kota kusala wa so a sala tene ni giriri teti lo? A yeke hinga ande “Prophète” ni ndali ti kaïngo kobela na lege ti ye ti kpene wala ndali ti mungo kobe na nzobe na azo so nzala asala ala? Deutéronome 18:18 atene giriri: “Fade Mbi hiri Prophète oko tongana mo [Moïse] na popo ti aita ti ala; fade Mbi zia tene ti Mbi na yanga ti Lo, na fade Lo sala tene na ala, tene kue so Mbi komande Lo.” Tongaso, na ngoi so abazengele amanda ti wara atene ti bê ti ndoye nga ti fa ni na gigi, ala lingbi ti tene na nda ni so bibe ti Christ ayeke sigigi nga polele na yâ kusala ti ala ti fango tene na ti fango ye. A yeke duti ye ti nzoni ahon so ala lingbi ti sala teti azo. Na lege ti ye so, azo ti kobela na awanzinga alingbi ti wara aye ti nzoni so aninga, pepe aye so andu gi fini ti zo so ayo pepe wala gi kete kobe.—Jean 6:26-30.
Gi ti Lë Bibe ti Christ Laso
14. Dutingo na bibe ti Christ andu nyen na yâ fango tene ti e?
14 Zo oko pepe na popo ti e ayeke ba bibe ti Christ tongana ye so aba gi kozo siècle, gi teti Jésus na akozo disciple so na ndo ala bazengele Paul asû na mbeti: “E yeke na bibe ti Christ.” (1 aCorinthien 2:16, NW) Na e yeke ndulu ti yeda so a hunda na e ti fa nzo tene na ti sala adisciple. (Matthieu 24:14; 28:19, 20) Ye oko, a yeke sala nzoni ti gbu li na ndo aye so apusu e mveni ti sala kusala so. A lingbi a sala ni pepe gi tongana senge kungba. Ndoye teti Nzapa ayeke kozo nda ti ye so e yeke mu mbage na yâ kusala ni, nga dutingo biani tongana Jésus andu fango tene na fango ye ndali ti be-nzoni.—Matthieu 22:37-39.
15. Ngbanga ti nyen be-nzoni ayeke mbeni ye so alingbi na yâ kusala ti e na gbele azo kue?
15 Tâ tene, a yeke lakue kete ye pepe ti sala mawa ti azo so ayeda pepe na atene ti mabe ti e, mbilimbili tongana e tingbi na azo so asala nzala ti tene ti e pepe, ake ni, wala asala ngangu. Me, tongana e glisa ndoye na be-nzoni ti e teti azo, e lingbi ti glisa kota ye so apusu e ti mu mbage na yâ kusala ti Chrétien. Tongaso, tongana nyen e lingbi ti gi ti lë be-nzoni? E lingbi ti gi ti ba azo tongana ti so Jésus aba ala giriri, tongana azo so “ye mingi atia ala na ala kangbi kirikiri tongana angasangbaga so ayeke na berger pepe.” (Matthieu 9:36, NW) Tene so alingbi na azo mingi laso pepe? A bata ala nzoni pepe na ala ga awaziba na lege ti yingo ndali ti aberger ti lege ti vorongo ti wataka. Ye so aga na pekoni ayeke so ala hinga pepe nzoni fango lege so a wara na yâ Bible nga dutingo ti Paradis so Royaume ti Nzapa ayeke ga na ni fade ande na sese. Ala yeke na gbe ti akpale ti fini ti lâ oko oko, so andu nzinga, mango tele pepe ti sewa, kobela, na kui, na ala yeke pepe na beku ti Royaume. E yeke na ye so atia ala: nzo tene so asö fini ti Royaume ti Nzapa so ayeke sala kusala fadeso na yayu!
16. Ngbanga ti nyen a lingbi e yeke na nzala ti kangbi nzo tene na ambeni zo?
16 Tongana mo bi bê tongaso na ndo aye ti yingo so atia azo so angoro mo, bê ti mo apusu mo pepe ti duti na nzala ti sala ye kue so alingbi na ngangu ti mo ti fa tene na ala na ndo ye ti ndoye so Nzapa aleke ti sala? Biani, kusala ti e ayeke ti be-nzoni. Tongana e ba mawa ti azo tongana ti so Jésus asala giriri, fade a yeke sigigi polele na totongo ti lego ti e, na lê ti e, na kode ti e ti fango ye. Aye so kue ayeke sala ande si tokua ti e anzere mingi ahon na azo so “bê ti ala alingbi na ye so ahunda teti fini ti lakue lakue.”—Kusala 13:48, NW.
17. (a) Na yâ alege wa e lingbi ti fa ndoye na be-nzoni teti ambeni zo? (b) Ngbanga ti nyen tene ni ayeke pepe ti soro na popo ti salango anzo kusala nga na mungo mbage na yâ fango tene na gbele azo kue?
17 Biani, a lingbi ndoye na be-nzoni ti e aduti polele na yâ fini ti e kue. So andu dutingo na nzobe na mbage ti azo so aye ti fini atia ala mingi, azo ti kobela, awanzinga, na salango ye so e lingbi biani ti sala ti lungula pono ti ala. A ndu angangu so e sala na lege ti tene ti yanga ti e nga na akusala ti lungula vundu ti azo so aglisa na yâ kuâ azo so ala ndoye mingi. (Luc 7:11-15; Jean 11:33-35) Ye oko, a lingbi mara ti fango na gigi ndoye, nzobe, na be-nzoni tongaso aga pepe kota mbage ti anzo kusala ti e, tongana ti so a yeke teti ambeni zo so asala nzoni na amba ti ala. Angangu so nene ni ayeke ninga mingi ahon ayeke ala so asala ni ndali ti a-oko lengo ti Nzapa tongaso, me so a fa ni na gigi na yâ mungo mbage na kusala ti Chrétien ti fango tene na ti fango ye. Dabe na ye so Jésus atene na ndo amokonzi ti lege ti vorongo ti aJuif: “I futa dîme ti menthe, ti aneth, na ti cumin, me i bata nengo tene ti Ndia pepe, so atene, mbilimbili, be-nzoni, na mabe. Me a lingbi i sala ye so, na i zia ti sala mbeni ye ni so pepe.” (Matthieu 23:23) Ti Jésus, tene ni ayeke pepe ti soro popo ti ye, wala mungo maboko na azo teti aye ti mitele so atia wala fango na ala aye ti yingo so amu fini. Jésus asala ala use kue. Ye oko, a yeke polele so kusala ti fango tene ti lo aga na kozo ndo teti nzoni so lo sala alingbi ti mu maboko teti lakue lakue.—Jean 20:16.
18. A lingbi bingo bê ti e na ndo bibe ti Christ apusu e ti sala nyen?
18 So bê ti kiri singila si e yeke na ni so Jéhovah afa na e bibe ti Christ! Na lege ti aÉvangile, e lingbi ti manda ti hinga nzoni ahon abibe, atene ti bê, alengo, akusala, na aye so koli so ahon tanga ti azo kue azia na kozo ndo. A yeke ti e ti diko, ti gbu li, na ti sala ye alingbi na ye so Bible afa na gigi na ndo Jésus. Dabe mo, tongana e ye biani ti sala ye tongana Jésus, a lingbi e manda kozoni kue ti bi bê, ti ba ye, na ti hinga nene ti aye tongana ti lo, alingbi na ngangu ti e ti azo so ayeke mbilimbili-kue pepe. Tongaso, zia e leke na bê ti e ti gi ti lë na ti fa na gigi bibe ti Christ. Mbeni lege ti nzoni ahon ayeke dä pepe teti zo ti duti na fini, mbeni lege ti nzoni ahon ayeke dä pepe ti sala ye na azo, mbeni lege ti nzoni ahon ayeke dä nga pepe ti ga ndulu na lo so Jésus aduti mbilimbili tapande ti lo, Nzapa ti e ti ndoye, Jéhovah.—2 aCorinthien 1:3; aHébreu 1:3.
Mo Yeke Kiri Tene Tongana Nyen?
• Hingango ye wa Bible amu na e na ndo lege so fani mingi Jésus asala ye teti azo so ye atia ala?
• Na fango lege na adisciple ti lo, Jésus agboto lê mingi na ndo nyen?
• Tongana nyen e lingbi ti fa na gigi “bibe ti Christ” na yâ akusala ti e?
[Foto na lembeti 16]
Ye ti nzoni ahon kue so aChrétien alingbi ti sala teti ambeni zo ayeke so wa?