Fade Azo so Atiri na Nzapa Ahon na Ngangu Pepe!
“Fade ala tiri na mo, me ala lingbi ti hon mo pepe.”—JÉRÉMIE 1:19.
1. Kusala wa Jérémie awara, na kusala ti lo aninga teti ngoi oke?
GIRIRI Jéhovah amu kungba na Jérémie so ade pendere ti duti mbeni prophète teti amara. (Jérémie 1:5) Ye so asi na ngoi ti komandema ti nzoni Gbia Yoshiya ti Juda. Jérémie angbâ ti sala kusala ti lo ti prophète na angoi ti wuluwulu so aga kozoni si Babylone agbu Jérusalem na ngangu na ague na azo ti Nzapa na ngba.—Jérémie 1:1-3.
2. Tongana nyen Jéhovah akpengba bê ti Jérémie, na ti tiri na prophète so aye ti tene nyen?
2 Atokua ti fango ngbanga so Jérémie alingbi ti fa ayeke sala biani si kengo ndo alondo. Tongaso, Nzapa akpengba lo teti ye so ayeke ku lo. (Jérémie 1:8-10) Na tapande, atene so akpengba bê ti prophète ni: “Fade ala tiri na mo, me ala lingbi ti hon mo pepe, teti Mbi yeke na mo ti sö mo, L’Eternel atene.” (Jérémie 1:19) Ti tiri na Jérémie ayeke ti tiri na Nzapa. Laso, Jéhovah ayeke na mbeni bungbi ti awakua so ayeke tongana mbeni prophète, so ayeke na kusala so akpa ti Jérémie. Legeoko tongana lo, ala fa na mbito pepe atene ti prophétie ti Nzapa. Na tokua so andu azo kue na amara kue, teti nzoni ti ala wala teti vundu ti ala, a lingbi na salango ye ti ala na mbage ni. Legeoko tongana ngoi ti Jérémie, ambeni zo ayeke dä so ayeke tiri na Nzapa na kengo awakua ti lo nga na akusala so lo mu na ala ti sala.
A Ga ti Sala Bira na Awakua ti Jéhovah
3. Ngbanga ti nyen a yeke tiri na awakua ti Jéhovah?
3 Ngbele ye na tongo nda ti siècle 20, a yeke ga ti sala bira na azo ti Jéhovah. Na yâ ti akodoro mingi, azo ti sioni bê agi ti kanga lege, même ti kaï, fango nzo tene ti Royaume ti Nzapa. A yeke kota Wato ti e, Diable, si ayeke pusu ala, lo so “ayeke tambela tongana bamara so atoto, na lo yeke gi zo so lo lingbi ti te lo.” (1 Pierre 5:8) Na peko ti so “ngoi so adiko teti amara” ako nda ni na ngu 1914, Nzapa azia Molenge ti lo tongana fini Gbia ti sese, na lo mu na lo yanga so: “Gue mo hon na ngangu na popo ti awato ti mo.” (Luc 21:24; Psaume 110:2, NW) Na salango kusala na ngangu ti lo ti gbia, Christ atomba Satan na yayu na lo bata lo ndulu na sese. Teti so lo hinga a ngbâ na lo ngoi mingi pepe, Diable ayeke na kota ngonzo na ndo aChrétien so asa yingo na ndo ti ala nga na ndo afon ala. (Apocalypse 12:9, 17) Ye nyen asi na peko ti agango na bira fani mingi ti awato so ayeke tiri na Nzapa?
4. Atara wa azo ti Jéhovah awara na ngoi ti Kozo Bira so Amu Ndo Sese Kue, me ye wa asi na ngu 1919 nga na ngu 1922?
4 Na ngoi ti Kozo Bira so Amu Sese Kue, mabe ti tanga ti awakua ti Jéhovah so asa yingo na ndo ti ala awara atara mingi. A yeke he ala, adiko tene ti sioni na ndo ti ala, azo mingi mingi atomba ala na apika ala. Tongana ti so Jésus afa tene ni kozo, ala ga “ye ti ke na lê ti amara kue.” (Matthieu 24:9, NW) Na yâ wuluwulu so bira aga na ni, awato ti Royaume ti Nzapa asala kusala na mbeni kode so asala giriri awe na tele ti Jésus Christ. Ala tene na lege ti wataka so azo ti Jéhovah ayeke pusu azo ti ke yanga-ti-komande, na ala pika même libe ti bungbi ti Nzapa so lê aba. Na nze ti mai 1918, ada-ngbanga asû mbeti ti gbu président ti Société Watch Tower, J. F. Rutherford, legeoko na azo mbasambala so ayeke sala kusala na tele ti lo. A dë akota ngbanga ti kanga na ndo akoli miombe so na atokua ala na da ti kanga ti Atlanta na Géorgie, États-Unis. Nze gumbaya na pekoni, a zi ala. Na nze ti mai 1919, mbeni ndo ti fango ngbanga so ayeke gue na ndo nde nde afa so a fâ ngbanga ti ala na lege ni pepe, na tongaso a fâ yâ ni. A hunda ti tene akiri aba tene ni, ye oko, na pekoni ngorogbia amingo tene ni, na a lungula biaku tene na li ti Ita Rutherford, nga na azo so lo na ala ayeke sala kusala. Ala kiri amu kusala ti ala, na akota bungbi so asala na Cedar Point, na Ohio, na angu 1919 na 1922, amu mbeni fini ngangu na kusala ti fango tene ti Royaume.
5. Ye nyen asi na aTémoin ti Jéhovah na yâ Zamani ti aNazi?
5 Na yâ ti angu so ato nda ni na 1930, ambeni gbia so akomande na ngangu aba gigi, na Zamani, Italie nga na Japon abungbi tele ti ga angangu ti Axe. Gi na tongo nda ti angu bale oko ni so, mbeni sioni salango sana na zo alondo na tele ti azo ti Nzapa, mbilimbili na Zamani so aNazi akomande dä. A kanga lege na akusala ni. A gi yâ ti ada, na agbu azo ti yâ ni. A tokua ala saki mingi na yâ ti akando ti sana ngbanga ti so ala ke ti bele mabe ti ala. Nda ti bira so asala na Nzapa nga na awakua ti lo ayeke ti lungula biaku aTémoin ti Jéhovah na yâ ti akodoro so agbia akomande dä na ngangu.a Tongana aTémoin ti Jéhovah asi na gbele ando ti fango ngbanga na Zamani ti tiri teti a-droit ti ala, ndo ti gbenyon-gbia ti Fango ngbanga ti Reich aleke mbeni yongoro mbeti ti kanga lege na zingo ala. A tene: “A lingbi ada-ngbanga akiri na peko pepe na yâ lege ti akungba ti ala teti ambeni tene ti ndia so ayeke gi tongaso; me a lingbi ala gi na ala wara alege ti sala akota kusala ti ala so, atä akpale ti ndia so aye ti kanga lege.” So aye ti tene a lingbi ti fâ mbilimbili ngbanga pepe. A-Nazi atene la ni so akusala ti aTémoin ti Jéhovah ayeke sioni na ‘ayeke buba gunda ti ngorogbia na kodoro ni.’
6. Angangu wa asala ti kanga lege na kusala ti e na Use Bira so Amu Sese Kue nga na pekoni?
6 Na ngoi ti Use Bira so Amu Sese Kue, a kanga lege na azo ti Nzapa na agbanzi ye na ala na yâ akodoro tongana Australie, Canada, nga na yâ ti ambeni kodoro so ayeke ti Commonwealth ti Grande-Bretagne na Afrika, Asie, nga na yâ ti azoa ti Antilles na ti Pacifique. Na États-Unis, awato so ayeke na ngangu mingi nga na azo so ahinga tene ni nzoni pepe ‘alu ndia ti kirikiri ti sala sioni.’ (Psaume 94:20) Me a gue na gbele ada-ngbanga teti atene ti balango drapeau na ti ambela ti akete kodoro so akanga lege na fango tene da na da; afango ngbanga ti nzoni so amu na États-Unis aga mbeni gbagba so abata liberté ti vorongo. Ndali ti Jéhovah, awato ahon na ngangu pepe. Tongana bira ahunzi na Poto, a lungula aye so kue akanga lege. A zi aTémoin saki mingi so akanga ala na yâ ti akando ti sana, me tiri ni ade ti hunzi pepe. Fade fade na peko ti Use Bira so Amu Sese Kue, Bira ti Mayele aba gigi. Akodoro ti Poto ti Tö angbâ ti sala ngangu na awakua ti Jéhovah. Ala lu andia ti kanga lege na ti kaï kusala ti e ti fa tene ti témoin, ti kanga lege na ambeti so aluti na ndo Bible, na ti ke ti tene a sala akota bungbi. A kanga ala mingi wala a tokua ala na yâ ti akando ti kusala.
Kusala ti Fango Tene Angbâ ti Tambela!
7. Ye wa asi na aTémoin ti Jéhovah na Pologne, Russie, nga na yâ ambeni kodoro nde na yâ angu so ahon?
7 Ye oko, tongana angu ayeke hon, a zi lege na kusala ti fango tene ti Royaume. Atä so lo de lakue na gbe ti poroso ti aCommuniste, na ngu 1982 Pologne azia lege ti tene a sala akota bungbi ti lango oko. Na ngu 1985, a sala akota bungbi ti international kâ. A leke akota bungbi ti international na ngu 1989, so azo saki mingi so alondo na Russie nga na Ukraine ague dä. Na oko ngu so, Hongrie na Pologne ayeda na lege ti ndia na aTémoin ti Jéhovah. Na automne ti ngu 1989, Gbagba ti Berlin atï. Anze kete na pekoni, ndia ayeda na e polele na Zamani ti Tö, na kete na pekoni, a sala mbeni kota bungbi ti international na Berlin. Na tongo nda ti tanga ti angu bale oko ti siècle 20 ni, a gi ti tingbi mbilimbili na aita ti Russie. A tingbi na ambeni kota zo ti Moscou, tongaso, na ngu 1991, a yeda na aTémoin ti Jéhovah polele na lege ti ndia. Ngbele ye na ngoi ni so, kusala ague na li ni mingi na Russie, nga na yâ ti akodoro so kozoni ayeke mbage ti Union Soviétique.
8. Ye wa asi na azo ti Jéhovah na yâ angu 45 so aga na peko ti hunzingo ti Use Bira so Amu Sese Kue?
8 Tongana salango ngangu adë na ambeni ndo, a ga ngangu mingi ahon na ambeni. Na yâ ti angu 45 so aga na peko ti Use Bira so Amu Sese Kue, akodoro mingi ake ti hinga aTémoin ti Jéhovah na lege ti ndia. Na mbage, a kanga polele lege na e wala na akusala ti e na yâ akodoro 23 ti Afrika, 9 ti Asie, 8 ti Poto, 3 ti Amérika ti Mbongo na 4 ti amara so aduti na ndo ti azoa.
9. Ye wa asi na awakua ti Jéhovah na Malawi?
9 A to nda ni na ngu 1967, a sala sana mingi na aTémoin ti Jéhovah ti Malawi. Teti dutingo ti ala nde tongana atâ Chrétien, afon e wamabe ti kodoro so ayeke vo la ni pepe ambeti ti kama-poroso ni. (Jean 17:16) Na peko ti mbeni bungbi ti kama-poroso ti Congrès ti Malawi na ngu 1972, asalango ngangu ni akiri alondo mbeni. A tomba aita na yâ da ti ala, agbanzi kua na ala. Ala saki mingi alondo na kodoro ni ti kpe kuâ. Me ala so ayeke sala la ni bira na Nzapa nga na azo ti lo ahon na ngangu? Oko pepe! Mbeni ye nde so aga na pekoni ayeke so a wara mbeni kota wungo ti awafango tene ti Royaume 43 767 na Malawi na ngu 1999, na azo ahon 120 000 ague na akota bungbi ti district na yâ ti kodoro so. A leke mbeni fini filiale na yâ ti kota gbata ni.
Ala Yeke Gi Mbeni Ye so Amu Lege na Ala
10. Legeoko tongana ti Daniel, ye wa awato ti azo ti Nzapa ti laso ayeke sala?
10 A-apostat, amokonzi ti lege ti vorongo, na ambeni zo nde alingbi pepe ti kanga bê na gbele tokua ti e so alondo na yâ Tene ti Nzapa. Ndali ti so ambeni kota zo ti Chrétienté apusu ala, awato ayeke gi lege, mbeni lege so a ba atene ndia ayeda na ni, ti fa na lê ti azo so a yeke na lege ni si ala sala bira na e. Ala sala ni na akode wa? Ye wa awagbengo lingo amu ti tiri na prophète Daniel? Na Daniel 6:4, 5, e diko: “Tongaso agouverneur na asatrape agi lege ti klame Daniel tene ti royaume ni; me ala lingbi wara lege ni pepe, na ala wara sioye na yâ lo pepe, teti lo yeke be-ta-zo, na ala wara ye ti kirikiri wala sioye na yâ lo pepe. Tongaso azo so atene, Fade e wara mbeni lege ti klame Daniel so pepe, gi tongana e wara lege so na lege ti ndia ti Nzapa ti lo.” Legeoko nga laso, awato ayeke gi mbeni ye so alingbi ti mu lege na ala. Ala londo na tene ti “asioni secte,” na ala tara ti tene aTémoin ti Jéhovah ayeke mbeni oko ti ala. Na lege ti asango ti wataka, ti atene nde nde, nga na akota mvene, ala kasa lege so e yeke voro na Nzapa nga so e yeke bata na akpengba-ndia ti lo.
11. Atene ti wataka wa ambeni wato ti aTémoin ti Jéhovah asigigi na ni?
11 Na yâ ti ambeni kodoro, azo ti lege ti vorongo na ti poroso ake ti yeda so e yeke sala “lege ti vorongo so ayeke na sioni oko pepe nga ayeke nzoni na lê ti Nzapa.” (Jacques 1:27, NW) Ala tene e yeke pepe mbeni “lege ti vorongo so ahinga ni,” atä so e yeke sala akusala ti e ti Chrétien na yâ ti akodoro 234. Na ngu 1998, lango kete kozoni na mbeni kota bungbi ti international, mbeni mbeti-sango ti Athènes afa peko ti atene ti bungbi ti amokonzi ti Église Orthodoxe ti aGrec so atene “[aTémoin ti Jéhovah] ayeke pepe mbeni ‘lege ti vorongo so ahinga ni,’” atä so kota ndo ti fango ngbanga ti Poto na ndo a-droit ti zo atene ti lo nde. Alango kete na pekoni, mbeni mbeti-sango nde ti oko gbata so asigigi na tene so ti mbeni watongbingo-sango ti Église ni: “[A-Témoin ti Jéhovah] alingbi pepe ti duti mbeni ‘lege ti vorongo ti aChrétien,’ teti tene ti ala aga ndulu oko pepe na mabe ti aChrétien na ndo Jésus Christ.” So ayeke ye ti dongo bê, teti mbeni bungbi nde ti lege ti vorongo agboto lê tongaso pepe na ndo nene ti mu peko ti tapande ti Jésus tongana ti aTémoin ti Jéhovah!
12. Na yâ bira ti e ti yingo, a lingbi e sala nyen?
12 E yeke gi ti tiri teti nzo tene na ti zia ni na sese na lege ti ndia. (aPhilippien 1:7) Na mbage, fade e yeke bele pepe wala e yeke woko pepe mungo mbage ti e na andia ti mbilimbili nga na akpengba-ndia ti Nzapa. (Tite 2:10, 12) Legeoko tongana Jérémie, e ‘kanga bongo na mbunda ti e na e tene ye kue so Jéhovah akomande na e,’ na e zia mbito ti ala so ayeke tiri na Nzapa asala e pepe. (Jérémie 1:17, 18) Tene ti Nzoni-kue ti Jéhovah afa polele lege wa a lingbi e mu. E ye lâ oko pepe ti zia bê ti e na ndo ‘maboko ti mitele’ so ayeke na ngangu pepe wala ti gi “hondengo tele na gbede ti Egypte,” so ti tene, sese so. (2 Chronique 32:8; Esaïe 30:3; 31:1-3) Na yâ bira ti yingo so e yeke tiri, a lingbi e ngbâ ti zia bê ti e kue na Jéhovah, ti zia si lo fa lege na e, na ti zia bê ti e na ndo hingango ye ti e mveni pepe. (aProverbe 3:5-7) Tongana e yeke pepe na maboko ti Jéhovah na tongana lo mveni abata e pepe, fade kusala ti e kue ayeke “senge senge.”—Psaume 127:1.
A Sala Ngangu na Ala Me Ala Bele Mabe Oko Pepe
13. Ngbanga ti nyen a lingbi ti tene so bira ti Satan na ndo Jésus alinda ngu?
13 Tapande ti nzoni ahon ti mungo tele kue na Jéhovah na belengo ye oko pepe ayeke Jésus, lo so a sala tene ti mvene na li ti lo, a tene lo yeke pusu azo ti ke yanga-ti-komande na lo yeke bi wusuwusu na sese. Na pekoni so lo ba tene na ndo ti Jésus awe, Pilate ayeke ndulu ti zi lo. Me azo mingi mingi, so amokonzi ti lege ti vorongo apusu ala, adekongo ti tene a fâ Jésus na ndo keke, atä so tene ayeke na li ti lo pepe. Ala hunda ti tene a zi Barabbas na place ti Jésus, koli so abi lo na kanga teti lo pusu azo ti ke yanga-ti-komande nga teti lo fâ zo! Pilate akiri mbeni ti kanga lege na awato so a yeke ngangu ti mä tele na ala, ye oko na nda ni lo yeda na tene ti azo mingi so. (Luc 23:2, 5, 14, 18-25) Atä so Jésus akui na ndo mbeni keke, sioni tiri ti Satan na tele ti Molenge ti Nzapa, so tene oko ayeke na li ti lo pepe, atï na ngu biani, teti Jéhovah azingo Jésus na popo ti awakinda na Lo yä lo na koti ti Lo mveni. Nga na lâ ti Pentecôte ti ngu 33 N.E., na lege ti Jésus so awara gloire, atuku yingo ti nzoni-kue, ye so amu lege ti dü kongrégation ti aChrétien, “création ti fini.”—2 aCorinthien 5:17; Kusala 2:1-4.
14. Ye wa asi na peko ti so azo ti vorongo ti aJuif aye ti kanga lege na adisciple ti Jésus?
14 Ngoi kete na pekoni, amokonzi ti lege ti vorongo azingo na abazengele, me adisciple ti Christ so azia pepe ti sala tene ti aye so ala ba na ala mä. Adisciple ti Jésus asambela: “Seigneur [Jéhovah], Mo ba lege so ala yeke zingo, na Mo mu ngangu na aboi ti Mo ti fa tene ti Mo na mbito pepe.” (Kusala 4:29) Na kiringo tene na hundango ndo ti ala, Jéhovah asala si ala si na yingo ti nzoni-kue na lo kpengba ala ti tene ala ngbâ ti fa tene ti ala na mbito pepe. A ninga pepe a kiri a hunda na abazengele ti zia ti fa tene, me Pierre na tanga ti abazengele akiri tene: “A lingbi e mä yanga ti Nzapa tongana mokonzi ahon ti mä azo.” (Kusala 5:29, NW) Ziango mbito na bê, gbungo azo, na pika, alingbi la ni pepe ti kanga lege na ala ti ngbâ ti maï kusala ti ala ti fango tene ti Royaume.
15. Gamaliel ayeke giriri zo wa, na wango wa lo mu na azo ti lege ti vorongo so ake adisciple ti Jésus?
15 Ye nyen amokonzi ti lege ti vorongo asala? “Ngonzo agbu ala mingi, ala ye ti fâ abazengele.” Ye oko, mbeni maître ti Ndia so iri ti lo ayeke Gamaliel, mbeni Farizien, ayeke dä, na azo kue ayekia lo. Lo hunda ti tene abazengele asigigi kete na da ti Sanhédrin ni, na lo mu na awato so ayeke azo ti lege ti vorongo wango so: “I azo ti Israël, i bata tele ti i teti ye so i ye ti sala na azo so. . . . Fadeso mbi tene na i, i ndu azo so pepe, i zia ala; teti tongana tene so wala kusala so ayeke ti azo, fade a futi. Me tongana a yeke ti Nzapa, fade i lingbi futi kusala ti ala pepe; wala peut-être fade a ba i tongana azo so ayeke sala bira na Nzapa.”—Kusala 5:33-39.
Ye ti Bira Kue ti Ke E Ayeke Linda Ande Ngu
16. Na lege ti atene ti mo mveni, tongana nyen mo yeke fa beku so Jéhovah amu na azo ti lo?
16 Wango ti Gamaliel so ayeke nzoni, na e yeke na ngia tongana ambeni zo asala nzoni tene ti e. E hinga nga so abata lege ti tene zo avoro Nzapa ti bê ti lo na lege ti angbanga so anzoni wafango ngbanga afa ni. Biani, so e mu mbage ti Tene ti Nzapa, ye so anzere pepe na amokonzi ti Chrétienté nga na ambeni mokonzi ti Babylone ti Kota, bungbi ti alege ti vorongo ti wataka ti sese kue. (Apocalypse 18:1-3) Atä so ala, nga na azo so ala yeke sala ngangu na ndo ti ala, atiri na e, e yeke na beku so: “Ye ti bira so azo asala ti ke mo na ni alingbi sala ye na mo pepe; na fade mo fâ ngbanga na ndo menga ti azo kue so alondo na ngbanga ti ke mo. So ayeke ye ti héritier ti aboi ti L’Eternel, na so ayeke mbilimbili ti ala so Mbi mu na ala.”—Esaïe 54:17.
17. Atä so awato ayeke tiri na e, ngbanga ti nyen e yeke na bê so akpengba?
17 Awato ti e atiri na e senge senge, me bê ti e anze pepe. (Psaume 109:1-3) E yeke zia ande lâ oko pepe lege na ala so ake tokua ti e so alondo na Bible ti zia mbito na bê ti e na ti pusu e ti bele mabe ti e. Atä so e hinga bira ti e ti yingo ayeke ga ngangu mingi ahon, e hinga tongana nyen a yeke hunzi ande. Legeoko tongana Jérémie, fade e yeke hinga gango tâ tene ti atene ti prophétie so: “Fade ala tiri na mo, me ala lingbi ti hon mo pepe, teti Mbi yeke na mo ti sö mo, L’Eternel [“Jéhovah,” NW] atene.” (Jérémie 1:19) Biani, e hinga so ala so ayeke tiri na Nzapa ayeke hon ande na ngangu pepe!
[Kete Tene na Gbe Ni]
a Ba article “Fidèles et courageux face à l’oppression nazie” ti La Tour de Garde ti lango 1 ti avril 2000, alembeti 24-8.
Mo Yeke Kiri Tene Tongana Nyen?
• Ngbanga ti nyen a yeke tiri na awakua ti Jéhovah?
• Na yâ aye wa awato atiri giriri na azo ti Jéhovah?
• Ngbanga ti nyen e lingbi ti hinga biani so azo so atiri na Nzapa ayeke hon na ngangu pepe?
[Foto na lembeti 24]
Jérémie ahinga biani so fade Jéhovah ayeke duti na lo
[Foto na lembeti 26]
Azo so asö kuâ na akando ti sana
[Foto na lembeti 26]
Azo mingi mingi so asala ngangu na aTémoin ti Jéhovah
[Foto na lembeti 26]
J. F. Rutherford na afon lo
[Foto na lembeti 29]
Na yâ ye so asi na Jésus, azo so atiri na Nzapa ahon na ngangu pepe