BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET
Sango
  • BIBLE
  • AMBETI
  • ABUNGBI
  • w00 1/7 l. 30-32
  • Atene so Azo Ahunda

Vidéo ayeke na yâ ti mbage ni so ape.

Pardon, mbeni kpale asi na ngoi ti zingo vidéo ni.

  • Atene so Azo Ahunda
  • Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2000
  • Ambeni mbeti nde na ndö ti oko tënë ni
  • Atënë so azo ahunda
    Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2004
  • Akete kete mbage ti mênë nga na akode ti sarango opéré
    “Zia ala ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa”
  • Bango ndo ti Nzapa na ndö ti mênë
    Ngbâ na fini lakue lakue!—Mandango Bible
  • Zia Nzapa so ayeke na fini afa lege na mo
    Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2004
Bâ ambeni ye ni
Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2000
w00 1/7 l. 30-32

Atene so Azo Ahunda

A-Témoin ti Jéhovah ayeke yeda na ayorö so aleke na ambeni mbage ti mênë?

Kota kiringo tene ni ayeke so aTémoin ti Jéhovah ayeke yeda pepe na mênë. E mä na bê biani so a lingbi pepe ti gbian yâ ti ndia ti Nzapa na ndo mênë ti leke ni alingbi na abibe nde nde. Ye oko, afini kode aba gigi teti a lingbi fadeso ti kangbi yâ ti mênë na akozo kota mbage osio, so a lingbi ti kangbi nga yâ ti ala. Na sorongo ti yeda wala pepe na ni, a lingbi bango ndo ti Chrétien aluti pepe gi na ndo aye ti nzoni nga na akpale ti pekoni. A lingbi bingo bê ti lo aduti na ndo ye so Bible atene nga na ye so a lingbi ti sala na ndo songo ti lo na Nzapa ti Ngangu Ahon Kue.

Akpengba tene ti nda ni ayeke ngangu oko pepe. Tongana mbeni ye ti mu maboko ti ba ngbanga ti nyen ayeke tongaso, ba ambeni ye ti mbaï na yâ Bible, na ndo tene ti kaïngo kobela.

Jéhovah Nzapa atene na Noé kotara ti e kue so a lingbi a ba mênë tongana mbeni ye so ayeke nde. (Genèse 9:3, 4) Na pekoni, ndia ti Nzapa so amu na Israël afa na gigi so mênë ayeke mbeni ye so azia nde: “Tongana mbeni zo ti dä ti Israël, wala mbeni wande so asala kodoro na popo ti ala, ate mênë, fade Mbi zia bê ti Mbi na zo so ate mênë ti ke lo.” Tongana mbeni zo ti Israël ake ndia ti Nzapa, lo yeke sala si amba ti lo kue aga sioni; tongaso, Nzapa akiri atene: “fade Mbi lungula lo na popo ti azo ti lo.” (Lévitique 17:10) Na pekoni, na ngoi so ala bungbi na Jérusalem, abazengele na a-ancien amu yanga so a lingbi e ‘ke mênë.’ Ti sala tongaso ayeke kota ye legeoko tongana kengo ye ti pitan na vorongo yanda.​—Kusala 15:28, 29.

Ti “ke” aye ti tene nyen na ngoi ni kâ? A-Chretien ayeke mu mênë pepe, atä a ngbâ ngu wala akpengba; na ala yeke te nga pepe mi ti mbeni nyama so asa mênë ni pepe. Na a ndu nga akobe so azia mênë na yâ ni, tongana saucisse so mênë angbâ dä mingi. Ti mu mênë na alege nde nde tongaso ayeke dorongo ndia ti Nzapa.​—1 Samuel 14:32, 33.

Na ngoi ti giriri, tengo mênë ayeke ye ti dongo bê pepe teti azo mingi, tongana ti so e lingbi ti ba na yâ ambeti so Tertullien asû (siècle use na ota ni N.E.). Ti ke tene ti wataka so a tene aChrétien ayeke te mênë, Tertullien asala tene ti akete mara so ayeke te mbele na popo ti ala na lege ti nyongo mênë. Lo fa nga so “na ngoi ti kota tiri na popo ti a-gladiateur, ambeni ayeke dä so ayeke su na kota nzala ni mênë so asigigi fade fade na go ti awakengo ndia, . . . tongana mbeni yorö ti kaï kobela ti ala ti makako.”

Asalango ye tongaso (atä so ambeni zo ti Rome asala ni ti kaï na kobela) ayeke sioni teti aChrétien. Tertullien asû na mbeti: “E yeke zia même pepe mênë ti anyama na yâ ti akobe so e yeke te lakue.” Azo ti Rome ayeke sala kusala na kobe so mênë ayeke na yâ ni tongana mbeni ye ti tara na dutingo be-ta-zo ti aChrétien. Tertullien akiri atene: “Fadeso, mbi hunda i, so tene ti nyen, tongana i hinga na bê kue [so aChrétien] ayeke ba na sioni lê mingi mênë ti anyama, i lingbi ti tene so ala yeke sala ande nzala ti mênë ti zo?”

Laso, azo mingi pepe abi bê so tongana mbeni wanganga ahunda ala ti mu mênë, tene ni andu andia ti Nzapa ti Ngangu Ahon Kue. Na ngoi so aTémoin ti Jéhovah aye biani ti ngbâ na fini, e mu zendo awe ti bata ndia ti Jéhovah na ndo mênë. Ye so aye ti tene nyen tongana a ba ni na lege ti kaïngo kobela laso?

Na ngoi so yorongo mênë na yâ tele ti zo amu ndo kue na peko ti Use Bira so Amu Sese Kue, aTémoin ti Jéhovah aba so a yeke nde na ndia ti Nzapa, na e ngbâ lakue ti mä na bê na ni. Ye oko, kode ti kaïngo kobela agbian mingi na yâ ti angoi. Laso, mingi ti aye so ayeke yôro na yâ tele ti zo ayeke pepe mênë ni kue, me mbeni oko ti akozo mbage ni: (1) a-globules rouges; (2) a-globules blancs; (3) a-plaquettes; (4) plasma (serum), mbage ni so ayeke ngu. Ti yôro gi akota mbage ni so na yâ tele ti zo amu lege ti tene a kangbi mênë oko na popo ti azo ti kobela mingi. A-Témoin ti Jéhovah aba so yengo dä na mênë kue wala gi mbeni oko ti akota mbage osio ti mênë ni adoro ndia ti Nzapa. A yeke kota ye mingi ti ba so, lutingo na ndo ye so Bible afa abata ala yongoro na aye ti sioni mingi, na andu nga akobela tongana hépatite na SIDA so alingbi ti wara na lege ti mênë.

Ye oko, teti so a lingbi ti kangbi yâ ti mênë mingi ahon gi akozo mbage ni osio, ahundango tene aba gigi na ndo akete mbage ni so awara na lege ti akozo kota mbage ti mênë ni. A yeke sala kusala na akete mbage ni so tongana nyen, na ye wa a lingbi Chrétien aba nzoni tongana lo yeke mu desizion na ndo aye so?

A yeke ngangu mingi ti hinga yâ ti mênë kue. Atä plasma, so tongana a kangbi yâ ni ngbangbo oko, ambage ni bale gumbaya ayeke ngu, lo yeke na gbâ ti hormone, ingo ti tele, enzyme, nga aye so amu kobe na tele, so na popo ni sucre na ambeni ye ayeke dä. Na yâ ti plasma a yeke wara nga ambeni nzoni ye tongana albumine, aye so asala si mênë akpengba kete, nga na bungbi ti aye so ayeke bata tele ti zo na tiringo na akobela. Awakode-kua ayeke zia nde a-protéine mingi ti plasma na ala sala kusala na ni. Na tapande, a yeke mu mbeni ye so asala si mênë akpengba kete (facteur VIII) na a-hémophile, so mênë ti ala ayeke yuru hio mingi. Wala tongana mbeni zo asi na gbele ambeni kobela so alingbi ti gbu lo, awanganga a lingbi ti hunda ti tene a kpo lo na ye so a hiri ni gammaglobuline, so a mu na yâ plasma ti mênë ti azo so awara lege kozoni awe ti bata tele yongoro na akobela so. A yeke sala nga kusala na ambeni protéine ti plasma na yâ kaïngo kobela, me ye so a sala tene ni na nduzu ge afa tongana nyen a lingbi ti kangbi yâ ti mbeni kozo kota mbage ti mênë (plasma) ti wara akete mbage ni.a

Legeoko tongana ti so a lingbi ti kangbi yâ ti plasma ti mênë na akete ni nde nde, a lingbi nga ti kangbi yâ ti ambeni kozo kota mbage ni (a-globule rouge, a-globule blanc, a-plaquette) ti zia nde ambeni mbage ni so ayeke kete ahon. Na tapande, a-globule blanc ti mênë alingbi ti duti lingu ti interféron nga ti interleukine, so ayeke sala na kusala ti tiri na akobela so ambeni sioni makongo aga na ni nga na a-cancer. A lingbi ti gboto na yâ ti a-plaquette ambeni yorö ti sala si kä amu. Na a yeke leke fadeso ambeni yorö so (kamême na tongo nda ni) a gboto ni na yâ ambage ti mênë. Akode ti kaïngo kobela tongaso ayeke pepe yorongo akozo kota mbage ti mênë na yâ tele ti zo; mingi ni ayeke wara gi ambage ti mênë na yâ ni wala tongaso. A lingbi aChrétien ayeda na akete mbage ni so tongana yorö ti kaïngo na kobela? E lingbi pepe ti tene ni. Bible amu pepe anzene nzene tene kue na ndo ni, tongaso a yeke teti Chrétien ni ti mu desizion na lege ti yingo-ti-hinga ti lo mveni na gbele Nzapa.

Ambeni ake ye kue so alondo na yâ mênë (atä a yeke gi akete mbage ni so a yeke mu ti bata zo teti kete ngoi yongoro na mbeni kobela). A yeke tongaso si ala gbu nda ti komandema ti Nzapa ti ‘ke mênë.’ Ala tene so ndia so lo mu na Israël ahunda ti ‘tuku na sese’ mênë so alondo na mbeni créature. (Deutéronome 12:22-24) Ye so a ndu e tongana nyen? Biani, ti leke yorö so ahiri ni gammaglobuline, ayorö so asala si mênë akpengba kete, na ambeni tongaso, a hunda ti tene a mu mênë ti azo na asala kusala na ni. Tongaso, ambeni Chrétien ake ayorö tongaso, gi tongana ti so ala ke yorongo mênë kue wala mbeni kozo kota mbage ni kue na tele ti zo. A lingbi a ba na nene ni dutingo ti ala na bê kue tongaso nga na yingo-ti-hinga ti ala.

Ambeni Chrétien asoro ti ala mbeni ye nde. Ala ke nga ti tene a yorö mênë kue, a-globule rouge kue, a-globule blanc kue, a-plaquette kue, wala plasma kue na yâ tele ti ala. Ye oko, ala lingbi ti yeda ti tene wanganga alungula kobela na tele ti ala na lege ti mbeni nzene yorö so agboto na yâ akozo kota mbage ti mênë. Atä ge nga, akangbi alingbi ti duti dä. Mbeni Chrétien alingbi ti yeda ti tene a kpo lo na gammaglobuline, me lo lingbi ti yeda wala ti ke ti tene a kpo lo na mbeni yorö so na yâ ni a yeke wara mbeni ye so agboto na yâ a-globule rouge wala blanc. Ye oko, ti tene ni kue, ye wa ague na ambeni Chrétien ti tene na nda ni so ala lingbi ti yeda na akete mbage ti mênë?

“Questions des lecteurs” na yâ Tour de Garde lango 1 ti juin 1990, afa so a-protéine ti plasma (ambeni kete mbage ni) ayeke londo na yâ mênë ti mama so ayeke na ngo ti gue na yâ bungbi ti akamba so mênë ayeke tambela dä ti foroto ti lo, so ayeke nde. Tongaso mama ni ayeke mu na molenge ti lo a-immunoglobuline, na mungo na lo akpengba ye so alingbi ti bata lo yongoro na akobela. Na mbage, tongana mbilimbili ngoi ti fini ti a-globule rouge ti foroto ni asi na nda ni awe, ambage ni so ayeke yö oxygène agbian. Ambeni aga birilubine, so atingbi placenta na mama ni, na so ayeke lungula ni na lege ti kabiné ti mama ni. Ambeni Chrétien alingbi ti tene na nda ni so, teti ambage ti mênë alingbi ti londo na mbeni zo ti gue na mbeni na lege ti ye so Nzapa aleke, ala lingbi ti yeda na mbage ti mênë so alondo na yâ mênë wala a-globule ti plasma.

Teti so abibe na adesizion so amu na lege ti yingo-ti-hinga ayeke nde nde, a ye ti tene akpengba ye alingbi pepe ti si na peko ti tene so? Pepe. A yeke kota tene mingi. Ye oko, mbeni kpengba tene so ayeke ngangu pepe ayeke na gunda ni. Tene so a fa na nduzu ge afa so aTémoin ti Jéhovah ake ti tene ayôro na yâ tele ti ala mênë kue wala akozo kota mbage ti mênë kue. Bible afa na aChrétien ti ‘ke aye so amu na ayanda, ti ke mênë, nga na ye ti pitan.’ (Kusala 15:29) Na ndo ti so, tongana a ndu tene ti ambage ti mênë wala akozo kota mbage ni, a lingbi Chrétien oko oko, na peko ti gbungo li nzoni na yâ sambela, amu desizion teti lo mveni na lege ti yingo-ti-hinga ti lo.

Azo mingi ayeke ndulu ti yeda na akode ti kaïngo kobela nde nde so alingbi ti ga na ye ti nzoni fade fade, atä tongana a hinga so alingbi ti ga na akpale teti seni, tongana ti ayorö so andu mênë. Chrétien so ayeke sala ye na bê kue ayeke tara ti duti na mbeni bango ndo so yâ ni akono, so azia ye kue na ndo so alingbi, na so aba ye mingi ahon gi so andu mitele. A-Témoin ti Jéhovah ayeke ba na nene ni mingi angangu so a yeke sala ti lungula kobela nzoni na tele ti azo, na ala yeke ba popo ti ye ti nzoni na ti sioni so kode ti lungulango kobela oko oko ayeke na ni. Ye oko, tongana a ndu tene ti ayorö so a leke na lege ti mênë, ala yeke ba nzoni ye so Nzapa atene nga songo ti ala mveni na Wamungo fini.​—Psaume 36:10 (36:9, NW).

So tâ matabisi teti mbeni Chrétien ti duti na mara ti ziango bê kue tongana ti so wasungo psaume asû na mbeti: “Teti L’Eternel ayeke Lâ na Vala; fade L’Eternel amu grâce na gloire; ala so atambela mbilimbili, lo gbanzi ye oko ti nzoni na ala pepe . . . , ngia ayeke na zo so azia bê ti lo na Mo”!​—Psaume 84:12, 13 (84:11, 12, NW).

[Kete Tene na Gbe Ni]

a Ba “Questions des lecteurs” na yâ Tour de Garde ti lango 15 ti juin 1978, nga ti lango 1 ti octobre 1994. Andokua ti salango ayorö awara lege ti leke ayorö so ala mveni asala, so a mu ni pepe na yâ ti mênë na so ala lingbi ti hunda na zo ti kobela ti vo ni ahon ti vo ambage ti mênë so asala na kusala na angoi so ahon.

[Encadré na lembeti 31]

TENE SO A LINGBI TI HUNDA NA WANGANGA

Tongana a hunda ti sala na mo opération wala ti mu na mo mbeni yorö so andu mênë, hunda:

Awanganga kue so tene ni aba ala ahinga so, tongana mbeni Témoin ti Jéhovah, mbi fa so atä ye wa asi, a lingbi a mu na mbi mênë oko pepe (mênë kue, a-globule rouge, a-globule blanc, a-plaquette, wala plasma ti mênë)?

Tongana a leke mbeni yorö so a hunda mo ti mu na lege ti plasma ti mênë, a-globule rouge wala blanc, wala a-plaquette, hunda:

A leke yorö ni na lege ti mbeni oko ti akozo kota mbage ti mênë? Tongana ayeke tongaso, i lingbi ti fa ye so ayeke na yâ ni?

Wungo ti yorö so ayeke mu na mbi na so alondo na mênë ayeke duti tongana nyen, nga a yeke mu ni na mbi na lege wa?

Tongana yingo-ti-hinga ti mbi amu lege na mbi ti yeda na kete mbage ni so, aye ti sioni wa so andu kaïngo kobela alingbi ti ga na pekoni?

Tongana yingo-ti-hinga ti mbi apusu mbi ti ke kete mbage ti mênë so, a lingbi ti sala kusala na mbeni kode nde wa ti kaïngo kobela?

Tongana mbi gbu ande li na ndo tene so kue awe, lawa mbi lingbi ti fa na mo ye so mbi soro ti sala?

    Ambeti na Sango (1997-2025)
    Sigi
    Linda
    • Sango
    • Kangbi ni na mbeni zo
    • Aye so mo ye
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Lege ti sara kua na ni
    • Ye so a yeke sara na asango so mo mû
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Linda
    Kangbi ni na mbeni zo