Bingo lê na ndo aye ti mosoro ti Chester Beatty
“A YEKE gbâ ti amosoro ti azo so ngobo ti salango ye ti ala angbâ mbeni pëpe, . . . aza zango na pendere ti akete kete statue nga na adessin.” A yeke na lege ti andulu tënë so si Pakara Richard James Hayes, so ayeke ngbele zo ti batango akungba ti yâ ti musée, afa tënë na ndo ti da ti batango ambeti ti Chester Beatty na Dublin, Irlande. A wara na yâ ni gbâ ti aye ti giriri so ayeke na ngele ngangu; apendere kusala ti kode tongana adessin, astatue, abuku nga na ambeti so a sû ni na maboko so a lingbi ti fa tâ ngele ni pëpe. Ni la, Chester Beatty ayeke lani zo wa? Na aye ti mosoro wa lo bungbi ni?
A dü Alfred Chester Beatty na ngu 1875 na New York, Amerika. Akotara ti lo ayeke azo ti Ecosse, ti Irlande nga ti Grande-Bretagne. Ti si na ngoi so lo wara ngu 32, lo ga wakode ti gingo aye ti gbe ti sese nga mbeni wayinda ti mara ti andokua so mingi, na ye so amû lege na lo ti wara gbâ ti mosoro. Na yâ ti fini ti lo kue, lo mû gbâ ti mosoro so lo yeke na ni ti bungbi na ambeni ye so ayeke pendere na so ayeke nzoni mingi. Tongana lo kui na ngu 1968, ngu ti lo ayeke 92. Lo zia aye so kue lo bungbi ni lani na azo ti kodoro ti Irlande.
Lo bungbi lani aye wa?
Aye so Beatty abungbi ni ayeke gbâ ni na mara ni ayeke nde nde. Teti so aye ni ayeke mingi, a lingbi pëpe ti fa ni kue na ngoi oko, ni la a fa gi mbeni kete mbage ni. Lo bungbi lani apendere kungba ti azo ti angoi nde nde nga ti angobo ti salango ye so aninga angu saki mingi awe; aye ti ngoi ti giriri so akiri aleke peko ti angobo ti salango ye ti akodoro ti Poto nga apendere ye so alondo na yâ ti akodoro mingi ti Asie nga ti Afrika. Na tapande, lo bungbi apendere dessin ti azo ti Japon so ala kpaka ni na ndo ti akeke, so na ndo lê sese kue azo abâ ni tongana ye so ayeke pendere mingi.
Aye so lo bungbi ni na so ayeke tâ nde na akusala ti kode so ayeke pendere mingi ayeke atableau ti potopoto so ahon ngbangbo oko na so a sû agere-mbeti na ndo ni. Atableau so adö bê ti zo ayeke pendere kusala ti kode ti azo ti Babylone na ti azo ti Sumer. Azo so alango lani na kodoro ti Mésopotamie ahon ngu 4 000 awe afa anzene nzene ye so asi na yâ fini ti ala. Ala sû tënë ni na ndo ti atableau ti potopoto so nga, na ngoi so a ngbâ ngu, ala zö pekoni na wâ. Mingi ti atableau so angbâ juska laso, ye so afa polele so a yeke ngbele ye giriri si azo ato nda ti sû agere-mbeti.
Tënë ti abuku anzere na lo mingi
A bâ so kusala ti kode agboto lê ti Chester Beatty mingi, mbilimbili kode ti sigingo na apendere buku. Lo bungbi asenge buku nga na abuku ti Nzapa saki mingi, so na popo ni mo yeke wara abuku ti Coran so a leke na kode si a ga pendere mingi. Mbeni wasungo-mbeti atene: “Kode so a-Arabu asigigi na ni ti sû na mbeti dikongo wungo ti aye agbu bê ti lo mingi, . . . nga a nzere na lo mingi ti bâ pendere nzoroko ti agere-mbeti so a sû ni na kode na so a zia na tele ni lor, argent wala ambeni ye so asala si aza mingi.”
Jade ayeke mbeni tênë ti ngele ngangu so agbu bê ti Chester Beatty mingi legeoko tongana ti so a gbu giriri bê ti ambeni togbia ti kodoro ti Chine. Atogbia so abâ jade so a tö pekoni tongana tênë ti ngele ngangu so ahon atanga ni kue; na so ngele ti lo ayeke même ngangu mingi ahon ti lor. Agbia so ayeke tokua awakode kua ti atênë ti ngele ngangu ti mû akota tênë ti jade na ti leke ni si a ga kete kugbe so a lingbi ti sû mbeti na ndo ni. Na pekoni, wakode ti kusala ti adessin ayeke sû apendere gere-mbeti na adessin na ndo ti akugbe ti jade so. Tongaso, ala sigigi na apendere buku so apika bê ti zo mingi, abuku so ade a bâ mara ni lâ oko pëpe. Azo na ndo sese mobimba ahinga tënë ti abuku so Beatty abungbi ni.
A-Bible ti ngele ngangu so a sû ni na maboko
Ti azo so aye tënë ti Bible mingi, na yâ gbâ ti mosoro so Chester Beatty abungbi ni, a yeke wara nga gbâ ti angbele mbage ti Bible so a sû ni lani na maboko. Apendere mbage ti Bible so a sû ni lani na maboko na so a leke ni pendere mingi afa na gigi so azo so asû lani ambeti ni ayeke lani na be-nze-pepe nga ala yeke na kode. Abuku ni so a pete ni na masini afa na gigi ndara nga na kode so akozo wafungo buku nga na awapetengo ni na masini ayeke lani na ni. A yeke tapande ti Biblia Latina so Anton Koberger apete ni na Nuremberg na ngu 1479. Anton Koberger ayeke lani na fini na oko ngoi na Johannes Gutenberg. Azo mingi abâ Koberger tongana “mbeni oko ti akota wapetengo mbeti na popo ti akozo wapetengo mbeti ni kue”.
Mbeni oko ti aye so a wara na yâ da ti batango ambeti ti Chester Beatty na so mara ni ayeke pëpe ayeke Bible so mbeni wandara ti Syrie, Éphrem, asû ni na maboko (kete na peko ti ngu 300) na ndo ti poro ti nyama. Na yâ ni, Éphrem afa peko ti atënë mingi ti mbeni buku so a sû kozoni so a di iri ni Diatessaron. Iri ti wasungo Diatessaron ni ayeke Tatien. Buku ti Tatien so abungbi aÉvangile osio so asala tënë na ndo ti fini ti Jésus Christ ti ga gi mbeni buku oko. Mingi ti awasungo mbeti so aga na peko ti lo ayeke sala lakue tënë ti atënë ti yâ ti Diatessaron na yâ abuku ti ala, me mbeni oko ti Diatessaron so angbâ mbeni pëpe. Ambeni wandara ti ngu 1800 ti si na 1900 adë kite wala buku so ayeke dä lani pëpe. Ye oko, na ngu 1956, Beatty awara buku ti Éphrem so asala tënë na ndo ti Diatessaron. Biani, ye so Beatty awara ni aga akpengba aye so afa polele so Bible ayeke mbeni buku ti tâ tënë na so zo alingbi ti zia bê na ndo ni.
A wara gbâ ti akugbe-mbeti ti papyrus so a sû ambeti ni na maboko
Beatty abungbi nga gbâ ti akugbe-mbeti ti papyrus so a sû na maboko asenge tënë nga na atënë ti nzapa na ndo ni. Wungo ti akugbe-mbeti ti papyrus ni so ahon 50, na a di iri ni codex. A leke ni ahon ngu 1 600 awe. A wara ambeni papyrus so na popo ti gbâ ti ambeni papyrus so a tuku ni awe na ngonda kâ na yando ti Egypte, na zo ahinga place ni pëpe teti angu ngbango mingi. Na ngoi so a zia ni na gigi ti tene azo avo, mingi ti yâ ti apapyrus so asuru kete kete. Azo ti kango ngele ni azia na gigi acarton so akete kete papyrus so asi yâ ni. Charles Horton, so ayeke bata Musée so abâ tënë na ndo ti da ti batango ambeti ti Chester Beatty, atene: “Azo so aye ti vo ni ayeke yôro maboko ti ala na yâ ti acarton ni ti soro ti bê ti ala apapyrus so akono kete na so gbâ ti mbeti ayeke na lê ni.”
Horton atene: “Tâ kota ye so apika bê na so a wara ni na yâ ti aye ti mosoro so Beatty abungbi ni ayeke papyrus ti Bible so a di iri ni codex. Na popo ni a yeke wara angbele buku ti Testament ti Giriri nga na ti Fini.” Azo ti kango ngele so ahinga lani nene ti acodex so na so aye ti wara nginza dä mingi ayeke zi peut-être yâ ni ti tene ala kä ni nde nde. Ye oko, Beatty ayeke lani na nginza ti tene lo vo mingi ti acodex so. Acodex so ayeke biani tâ kota ye? Pakara Frederic Kenyon afa peko ti aye so a wara ni tongana “mbeni kota ye so ade a wara mara ni pëpe” ngbele ye so Tischendorf awara lani Codex Sinaiticus na ngu 1844.
A sala acodex so na popo ti ngu 100 ti si na ngu 300 ti ngoi ti e. Na popo ti acodex 11 so, a yeke wara copie 2 ti buku ti Genèse so a kiri pekoni na yanga ti Grec wala Septante. Kenyon atene: Abuku so ayeke mbeni ye ti ngele ngangu ngbanga ti so buku ti [Genèse] oko ayeke pëpe na yâ ti Codex Vaticanus nga na Sinaiticus, so a sû ni na ndo ti aporo ti nyama na so a leke ni na popo ti ngu 300 ti si na ngu 400. Ota na popo ti acodex 11 so ayeke ambeti ti Bible so a sû ni giriri na yanga ti Grec. Na popo ti acodex ota so, na yâ ti mbeni oko a yeke wara kota mbage ti buku ti aÉvangile osio kue nga na kota mbage ti buku ti Kusala. Use ni ayeke ti so a zia ambeni lembeti na ndo ti ala so ayeke dä, na Beatty awara ni gi na peko. Na yâ ni a yeke wara mingi ti alettre so bazengele Paul asû, so na popo ni buku ti lo so lo tokua na aChrétien Hébreu. Na yâ ti ota codex ni, a yeke wara mbage ti buku ti Apocalypse dä. Kenyon atene: “Apapyrus so aga akpengba biani tâ mabe so e yeke na ni kozoni awe na ndo Nouveau Testament so e yeke na ni fadeso.”
Apapyrus ti Bible so Chester Beatty ayeke na ni afa na gigi so aChrétien ato nda ni giriri ti sala kusala na acodex wala akugbe-mbeti na place ti ambeti so a rule ni rulengo na so ayeke ngangu ti zi yâ ni hio. Ala sala kusala giriri na ambeti so a rule ni rulengo peut-être kozoni na ngu 100. Apapyrus ni afa nga na gigi so tongana warango akugbe-mbeti aga ngangu, azo so ayeke sû peko ti ambeti na maboko ayeke mû gi angbele papyrus so a sû mbeti kozo na ndo ni awe ti sala na kusala. Na tapande, “a sû mbeni mbage ti Évangile ti Jean na ndo ti mbeni papyrus so a sû kozo na ndo ni awe kode ti dikongo wungo ti aye na yanga ti Grec.”
Apapyrus ni so agboto lê ti zo pëpe ndali ti so ala yeke pendere pëpe, me ndali ti so ngele ni ayeke ngangu mingi. Biani, tâ kamba ayeke na popo ti apapyrus so nga na tongo nda ti vorongo ti aChrétien. Charles Horton atene: “Na lege ti apapyrus so mo yeke bâ na gbe ti lê ti mo so, mo lingbi ti bâ mara ti abuku wa akozo Chrétien ayeke sala lani kusala na ni; abuku so ayeke lani mbeni ye ti mosoro na lê ti ala.” (aProverbe 2:4, 5). Ni la, tongana mo wara lege ti gue ti bâ aye ti mosoro so ayeke na yâ da ti batango ambeti ti Chester Beatty, mo yeke kiri na vundu pëpe.
[Foto na lembeti 31]
Dessin so Katsushika Hokusai, zo ti Japon, akpaka ni na ndo keke
[Foto na lembeti 31]
“Biblia Latina” ayeke na popo ti akozo Bible so a pete ni na masini
[Foto na lembeti 31]
Buku ti Éphrem na ndo “Diatessaron” akpengba ziango bê ti e na Bible
[Foto na lembeti 31]
Chester Beatty P45, mbeni oko ti angbele codex ti ndo lê sese kue. A wara na yâ ni aÉvangile osio nga na buku ti Kusala, na kue a ga gi buku oko
[Lingu ti foto na lembeti 29]
Na nzobe ti The Trustees of the Chester Beatty Library, na Dublin
[Lingu ti foto na lembeti 31]
A mû afoto so kue na nzobe ti The Trustees of the Chester Beatty Library, na Dublin