‘Sese ayeke ga ye ti héritier ti azo ti tâ be-ti-molenge’ Tongana nyen?
“PEUT-ÊTRE mo hinga nzoni mingi atënë ti Jésus so amû ngia na bê, so lo tene ‘azo so ayeke na tâ be-ti-molenge, fade sese aga ye ti héritier ti ala’. Ye oko, na bango aye so kue azo ayeke sala na amba ti ala nga ye so ala yeke sala na sese ni, mo bâ ti mo so ye ti nzoni wa a yeke zia ande tongana ye ti héritier na azo ti tâ be-ti-molenge ni?”—Matthieu 5:5; Psaume 37:11.
Myriam, so ayeke Témoin ti Jéhovah, asala lani kusala na hundango tënë so ti to nda ti mbeni lisoro na ndo Bible. Koli so lo yeke sala lani lisoro na lo akiri tënë lo tene so tongana Jésus amû lani zendo so, lo ye ti tene biani so sese alingbi ti ga ye ti héritier ti azo me a yeke duti pëpe mbeni ye so afuti awe wala mbeni ndo so saleté ayeke dä na so zo alingbi ti duti na ndo ni pëpe.
So ayeke mbeni kiringo tënë ti zo so abâ ye tâ na nzoni lê. Ye oko, tâ nda ti tënë ayeke dä ti tene e duti na mara ti bango ndo tongaso? Biani a yeke dä, teti Bible afa akpengba nda ti tënë so amû lege na e ti yeda so zendo so ayeke ga ande tâ tënë. Biani, gango tâ tënë ti zendo so ague legeoko na ye so Nzapa aleke na bê ti lo ti sala teti sese nga teti azo kue. Na a dë bê ti e so tongana Nzapa aleke ti sala mbeni ye, lo yeke sala ni biani (Esaïe 55:11). Tongaso, ye wa Nzapa aleke giriri ti sala teti azo? Na ye so ayeke ga ande tâ tënë tongana nyen?
Ye so Nzapa aleke ti sala teti lakue lakue ngbanga ti sese
Jéhovah Nzapa aleke lani sese teti mbeni mbilimbili ye. “L’Eternel, Lo so acréé ayayu, Nzapa so aleke na asala sese, Lo sala si sese ni angbâ, Lo sala sese ni pëpe ti ga ye so afuti, Lo leke sese so si azo alingbi duti dä, Lo tene, Mbi yeke L’Eternel, na mbeni ayeke pëpe.” (Esaïe 45:18). Tongaso, a leke lani sese ti tene a ga ndo ti duti ti azo. Nga, Nzapa aleke na bê ti lo ti tene sese ni aga mbeni ndo ti duti ti azo teti lakue lakue. “[Lo] leke gere ti sese, si ayengi lâ oko pëpe.”—Psaume 104:5; 119:90.
Ye so Nzapa aleke na bê ti lo ti sala teti sese asigigi polele na yâ kusala so lo mû na kozo koli na kozo wali. Na Adam na Eve, Jéhovah atene lani: “I dü amolenge mingi, i wu, i si singo na sese, i sala si ye kue aga na gbe gere ti i; i komande asusu ti kota ngu ti ingo, andeke ti nduzu, na ye ti fini kue so atambela na ndo sese.” (Genèse 1:28). Sese ni so Nzapa amû lani na Adam na Eve ayeke ti tene a ga ndo ti duti ti ala nga na ti amolenge ti ala teti lakue lakue. Wasungo psaume atene: “Ayayu ayeke ayayu ti L’Eternel; Me Lo mû sese so na amolenge ti azo.”—Psaume 115:16.
Ti sala si pendere beku so aga tâ tënë, a lingbi Adam na Eve legeoko na amolenge ti yâ ti ala abâ Jéhovah tongana Wasalango ye kue, Lo so amû fini na ala nga tongana Kota Gbia so ala yeke ndulu ti mä yanga ti lo. Na ndo tënë so, Jéhovah asala tënë polele tongana lo mû ndia so na zo: “Mo lingbi te le-keke kue ti yaka tongana bê ti mo aye; me lê ti keke ti hinga nzoni na ti hinga sioni, mo te pëpe; teti na lâ ni so mo te lê ni so, fade mo kui biani.” (Genèse 2:16, 17). Ti tene Adam na Eve angbâ na yâ ti yaka ti Eden, a lingbi ala mä ndia so akpengba pëpe na so a sala tënë ni polele na ala. Salango tongaso ayeke fango na gigi kiringo singila ti ala ngbanga ti aye kue so Babâ ti yayu asala ndali ti ala.
Na ngoi so Adam na Eve ake yanga ti Nzapa na mbana na lege so ala doro ndia so lo mû ni na ala, ala turne peko ti ala na lo so amû na ala ye kue (Genèse 3:6). Na salango tongaso, ala girisa gi ngbanga ti ala mveni pëpe pendere ndo ti ala so ayeke Paradis, me ala girisa nga pendere ndo so amolenge ti ala alingbi ti duti dä (aRomain 5:12). Kengo yanga ti kozo koli na kozo wali akanga lege na ye so Nzapa aleke na bê ti lo ti sala teti sese?
Mbeni Nzapa so agbian pëpe
Na lege ti prophète ti lo Malachie, Nzapa atene: “Mbi, L’Eternel, Mbi changé pëpe.” (Malachie 3:6). Na zingo nda ti versê so, Louis Fillion, mbeni zo ti kodoro ti France na wagingo nda ti ye na ndo Bible, atene so tënë so ague biani legeoko na gango tâ tënë ti ye so Nzapa aleke na bê ti lo ti sala. Fillion asû na mbeti: “Jéhovah alingbi lani ti futi biaku azo ti lo so asala kpengba-li. Ye oko, ngbanga ti so lo yeke mbeni zo so, atâa ye ayeke tongana nyen, lo lingbi ti gbian pëpe yâ ti azendo ti lo, mbeni zo so ayeke be-ta-zo, lo yeke sala si azendo ti lo so lo mû ni giriri ayeke ga tâ tënë.” Azendo so Nzapa amû ni, atâa na mbeni zo wala na mbeni mara, wala na azo ti sese kue, ayeke tï na ngu pëpe me ayeke ga ande tâ tënë na ngoi so lo leke ni awe. “Lo dabe Lo na tënë ti mbele ti Lo lakue, Tënë so Lo komande alingbi na awagame [saki] oko.”—Psaume 105:8.
Ye oko, tongana nyen e lingbi ti hinga biani so Jéhovah agbian pëpe ye so lo leke na bê ti lo ti sala giriri teti sese? E lingbi ti hinga ye so ngbanga ti so na yâ ti Tënë ti Nzapa kue, Bible, e yeke wara tënë ti zendo so Nzapa aleke ti mû sese na azo so amä yanga (Psaume 25:13; 37:9, 22, 29, 34). Nga, Mbeti ti Nzapa asala tënë ti ala so Jéhovah ahiri deba nzoni na ndo ti ala tongana azo so aduti na siriri, “na azo oko oko kue aduti na gbe ti vigne ti ala mveni, na gbe ti keke ti figue ti ala mveni; zo oko ti mû mbito na ala ayeke pëpe.” (Michée 4:4; Ezéchiel 34:28). Ala so Jéhovah asoro ala awe ayeke ‘sala da, na ala duti na yâ ni; fade ala lu vigne na yaka, na ala te lê ni.’ Fade siriri ayeke duti na popo ti ala même na anyama ti ngonda.—Esaïe 11:6-9; 65:21, 25.
Bible afa na e kozo awe na mbeni lege so ayeke nde gango tâ tënë ti zendo ti Nzapa. Na ngoi ti Gbia Salomon, mara ti Israël ayeke lani na siriri nga na mosoro mingi. Na gbe ti komandema ti lo, “azo ti Juda na ti Israël aduti na siriri, azo oko oko kue aduti na gbe ti vigne ti ala mveni nga na gbe ti keke ti figue ti ala mveni na lâ ti Salomon kue, a to nda ni na Dan juska na Béer-Séba.” (1 aGbia 4:25). Bible atene so Jésus ayeke “kota ahon Salomon”; nga, na salango tënë na ndo ti komandema ti Jésus, wasungo psaume asala tënë so na lege ti prophétie, lo tene: “Na lâ ti lo fade azo ti mbilimbili awu, na fade siriri ayeke mingi juska nze ayeke mbeni pëpe.” Na ngoi ni so, “fade le-kobe ayeke mingi na sese na li ti ahoto”.—Luc 11:31; Psaume 72:7, 16.
Teti so lo yeke be-ta-zo na tënë ti yanga ti lo, fade Jéhovah Nzapa ayeke sala gi pëpe si sese so lo zê ti mû tongana ye ti héritier ayeke duti dä ti mû ni, me nga a yeke kiri na pendere ti lo kue. Na Apocalypse 21:4, Tënë ti Nzapa afa na e so na yâ fini sese so lo mû zendo ni, Nzapa ayeke “mbô ngule kue na lê ti [azo], na kui ayeke mbeni pëpe. Vundu, wala toto, wala sana, ayeke mbeni pëpe teti kozo ye ni ahon awe.” Ti tâ tënë ni, ye so a mû zendo ni ayeke duti ande gi mbeni Paradis.—Luc 23:43.
Tongana nyen ti wara ye ti héritier so?
A yeke na gbe ti mbeni ngorogbia so ndo ti duti ni ayeke na yayu si a yeke leke ande sese ti ga mbeni paradis. Ngorogbia so ayeke Royaume so Jésus Christ ayeke gbia ni (Matthieu 6:9, 10). Kozoni kue, Royaume ni so ayeke “futi ala so afuti sese.” (Apocalypse 11:18; Daniel 2:44). Na pekoni, tongana “Mokonzi Ti Siriri”, Jésus Christ ayeke sala si atënë ti prophétie so aga tâ tënë: “Fade nda ti wungo ti royaume ti Lo na ti siriri ayeke pëpe.” (Esaïe 9:5, 6). Na gbe ti Royaume so, fade azo kutu mingi, so na popo ni ala so a zingo ala na popo ti akuâ, ayeke wara lege ti duti na ndo sese so ayeke ga ye ti héritier ti ala.—Jean 5:28, 29; Kusala 24:15.
Zo wa ayeke duti na popo ti ala so ayeke wara ande pendere ye ti héritier so? Bâ mbilimbili atënë ti Jésus so: “Ngia ayeke na azo so ayeke na tâ be-ti-molenge, teti fade sese so aga ye ti héritier ti ala.” (Matthieu 5:5). Ti duti zo ti tâ be-ti-molenge wala ti sala ye na ngangu pëpe aye ti tene nyen? Mingi ni, abakari ayeke fa zo so ayeke na “tâ be-ti-molenge” wala so ayeke “sala ye na ngangu pëpe” tongana mbeni zo so ayeke na nzobe, so asala ye na lege ni, so amä yanga na so aduti kpô. Ye oko, na yanga ti Grec, nda ti tënë so alï mingi. Bakari ti Testament ti Fini (Angl.) ti William Barclay atene: “Na gbe ti lege ti salango ye ti zo na ngangu pëpe, a yeke wara mbeni ngangu so akpengba tongana wen.” A ye ti fa tënë ti bibe so mbeni zo ayeke na ni, so amû lege na lo ti gbu ngangu na gbele ye ti sioni sân ti tene lo bata tënë na bê wala lo leke na bê ti lo ti futa kula. Lo yeke na mara ti bibe tongaso ngbanga ti nzoni songo so lo lë na Nzapa, na songo so aga mbeni lingu ti warango ngangu teti lo.—Esaïe 12:2; aPhilippien 4:13.
Mbeni zo ti tâ be-ti-molenge ayeke sala tele ti lo kete ti yeda na andia ti Nzapa na yâ ti fini ti lo kue. Lo yeke sala gi ye ti li ti lo mveni pëpe wala lo zia pëpe ambeni zo si afa na lo ti sala ye so bê ti ala aye. Lo yeke ndulu ti zia si ambeni zo nde afa ye na lo, na lo yeda na bê ti lo kue ti tene Jéhovah afa ye na lo. Wasungo psaume David asû na mbeti: “[Jéhovah a]fa lege ti mbilimbili na azo so ayeke na tâ be-ti-molenge; Lo fa lege ti Lo na azo so ayeke na tâ be-ti-molenge.”—Psaume 25:9; aProverbe 3:5, 6.
Fade mo yeke duti na popo ti ‘azo ti tâ be-ti-molenge’ so ayeke wara sese tongana ye ti héritier ti ala? Tongana mo gi ti hinga Jéhovah na ye so bê ti lo aye na lege ti mandango Mbeti ti Nzapa nzoni nga na salango ye alingbi na ni, mo nga kue mo lingbi ti ku ti wara tongana ye ti héritier ti mo mbeni sese so ayeke ga paradis na ti duti na ndo ni teti lakue lakue.—Jean 17:3.
[Foto na lembeti 5]
Ye so Nzapa aleke na bê ti lo ti sala asigigi polele na yâ kusala so lo mû na Adam na Eve
[Foto na lembeti 6, 7]
Siriri na nzoni dutingo ti ngoi ti komandema ti Salomon aduti fä ti ye ti héritier so a mû zendo ni
[Lingu ti foto ni]
Ataba nga hoto: foto ti Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.; Wuga ti Arabie: foto ti Hai-Bar, Yotvata, Israël; fango yaka: foto ti Garo Nalbandian
[Foto na lembeti 7]
Mbeni fini sese ti mbilimbili ayeke ga ande. Mo yeke duti na yâ ni?