‘Hinga ti kanga bê na yâ ye ti sioni’
“A lingbi boi ti Seigneur apapa pëpe, me lo sala nzobe na azo kue, . . . bê ti lo anze pëpe [“lo hinga ti kanga bê na yâ ye ti sioni”, NW ].”—2 TIMOTHÉE 2:24.
TONGANA mo yeke na gbele azo so ayeke bâ mo na nzoni lê pëpe wala ake ye so mo ga ndali ni, mo yeke sala ye tongana nyen? Na fango aye so ayeke si na lâ ti nda ni, bazengele Paul atene kozoni so azo ayeke duti “awazonga, . . . azo ti kunyon zo [wala ti pango zo], azo so akanga nzara ti tele ti ala pëpe, azo so ahili [wala asala pasi na amba ti ala]”. (2 Timothée 3:1-5, 12). Mo lingbi ti tingbi na mara ti azo so na fango tënë wala na yâ ti ambeni kusala nde.
2 A yeke pëpe zo oko oko kue so asala tënë na e na ngangu si abi bê oko pëpe na ye ti nzoni. Akpale wala vundu so ahon ndo ti azo alingbi ti sala si ala sala tënë na ngangu na zo kue so ayeke ndulu na ala (Zo-ti-fa-tene 7:7). Azo mingi alingbi ti sala ye tongaso ngbanga ti so ala lango nga ala sala kua na mbeni ndo so mingi ti azo ayeke sala nga gi tongaso. E aChrétien e yeke yeda pëpe na kode ti salango tënë so, me a yeke mû lege na e ti hinga nda ni so azo ayeke sala ye tongaso. E lingbi ti sala ye tongana nyen tongana a sala tënë na e na ngangu? A-Proverbe 19:11 atene: “Hingango nda ti ye asala si ngonzo agbu zo fade pëpe.” Nga aRomain 12:17, 18 amû na e wango so: “I kiri sioni pëpe na zo so asala sioni na i . . . Tongana lege ayeke, na tënë ni ayeke na tïtî i, i duti na siriri na azo kue.”
3 Tongana e yeke biani azo so aye siriri, a yeke sigigi ande na yâ bango ndo so e yeke na ni. A yeke sigigi na yâ tënë ti yanga ti e nga na salango ye ti e, peut-être a lingbi nga ti bâ ni na lê ti e nga na lege ti totongo ti go ti e (aProverbe 17:27). Tongana lo tokua lani abazengele ti lo ti fa tënë, Jésus amû wango so na ala: “Tongana i lï na da, i hiri tënë nzoni na ndo da ni [‘i bala azo ni’, Fini Mbuki, 2001]. Na tongana da so alingbi, zia siriri ti i aga na ndo ni; me tongana a lingbi pëpe, zia siriri ti i akiri na i.” (Matthieu 10:12, 13). Tënë so e yeke fa ayeke nzo tënë. Bible ahiri ni “Tene-nzoni ti siriri”, “Tene-nzoni ti grâce ti Nzapa” nga ‘Tene-nzoni ti royaume’. (aEphésien 6:15; Kusala 20:24; Matthieu 24:14). Ye so e yeke gi ayeke pëpe ti kasa atënë ti mabe ti mbeni zo wala ti papa na lo na ndo abango ndo ti lo, me a yeke ti fa na lo nzo tënë so ayeke na yâ ti Bible.
4 Sân ti tene lo mä e, mbeni zo so e wara lo alingbi gi ti tene na e: “A nzere na mbi pëpe.” Mingi ni, lege azi na e ti tene: “Mbi ye fade ti diko na mo gi mbeni versê oko na yâ ti Bible.” Peut-être lo lingbi ti ke pëpe. Wala na yâ ti ambeni ye, a yeke peut-être nzoni ti tene: “Mbi leke fade ti sala lisoro na mo na ndo ngoi so salango ye ti kirikiri ayeke duti ande dä pëpe nga azo kue ayeke manda ande ti ye tele na popo ti ala.” Tongana zo ni asala nzara ti mä mo pëpe, mo lingbi peut-être ti tene: “Mbi pensé so laso mbi tï nzoni pëpe.” Même tongana zo ni asala tënë na e na ngangu, a lingbi e tene so lo ‘lingbi pëpe’? Atâa salango ye ti zo ni ayeke so wa, e dabe ti e na wango ti Bible so ahunda na e ti “sala ye na ngangu pëpe na mbage ti azo kue, . . . [ti] hinga ti kanga bê na yâ ye ti sioni.”—2 Timothée 2:24, NW.
Lo yeke na sioni yanga, me lo hinga ye so lo sala pëpe
5 Na ngoi ti akozo Chrétien, koli so iri ti lo ayeke Saul, azo ahinga lo na sioni yanga, même na salango ye ti lo na ngangu. Bible atene so lo ngbâ “ti hu ngangu na tënë ti zingo na tënë ti fâ azo so ayeke adisciple ti Seigneur”. (Kusala 9:1, 2). Na pekoni lo mveni lo yeda so lo yeke “wazonga giriri, na zo ti sala ngangu na zo, na zo ti sio yanga.” (1 Timothée 1:13). Atâa so peut-être ambeni fami ti lo aga awamabe, lo mveni lo fa salango ye ti lo na mbage ti adisciple ti Christ: “Teti bê ti mbi aso na ala mingi, mbi sala ngangu na ala même juska na kodoro ti awande.” (Kusala 23:16; 26:11; aRomain 16:7, 11). Mbeni ye so afa atene adisciple atara ti dë gaba na Saul na gbele azo na ndo salango ye ti lo so ayeke dä pëpe.
6 Ngbanga ti nyen Saul asala ye tongaso? Ngu mingi na pekoni, lo tene: “Mbi sala tongaso tongana mbi de mbi hinga pëpe, na mbi de mbi mä na bê pëpe.” (1 Timothée 1:13). Lo yeke mbeni Farizien so a fa na lo “tâ lege ti Ndia ti akotara”. (Kusala 22:3). Atâa so Gamaliel, wafango ye na Saul, ayeke zo so biani na yâ ti ambeni ye lo yeke ndulu ti mä ye so ambeni zo ayeke fa, Kota Prêtre Caïphe, so Saul amû peko ti lo, ayeke ti lo mbeni zo so ayeke sala ye na wâ mingi. Caïphe ayeke mbeni oko ti ala so amû li ni na yâ mango tele so asi na fango Jésus Christ (Matthieu 26:3, 4, 63-66; Kusala 5:34-39). Na peko ti ye so, Caïphe abâ si a pika abazengele ti Jésus, nga lo hunda na ala na ngangu ti zia ti fa tënë na iri ti Jésus ni. A yeke nga lo si lo mû li ni na yâ Kota Bungbi ti Fango Ngbanga so na ngoi ni azo adekongo kirikiri, nga a gue na Etienne na peko ti gbata ni ti bo lo na tênë (Kusala 5:27, 28, 40; 7:1-60). Saul abâ bongo Etienne ni, nga na pekoni Caïphe amû yanga na lo ti sala ngangu ahon ti kozo ti kanga lege na adisciple na gbungo ala so ayeke lani na Damas (Kusala 8:1; 9:1, 2). So Caïphe asala ngangu na ndo ti lo, Saul abâ atene mara ti salango ye tongaso afa so zo ayeke na wâ teti Nzapa, me a yeke tongaso pëpe: a yeke tâ mabe si atia lo biani (Kusala 22:3-5). Ye ti pekoni ayeke so Saul ake ti yeda so Jésus ayeke tâ Messie ni. Me li ti Saul aga dä na ngoi so na lege ti Damas, Jésus, so azingo na kuâ, asala tënë na lo na lege ti ye ti kpene.—Kusala 9:3-6.
7 Kete na peko ti ye so, a tokua disciple Ananias ti fa tënë na Saul. Tongana a yeke mo fade, mo yeke duti ndulu ti gue ti fa tënë na lo? Mbito agbu lani Ananias, me lo sala tënë na Saul na nzobe. Saul agbian salango ye ti lo na peko ti so, na lege ti mbeni ye ti kpene, Jésus atingbi na lo na lege ti Damas (Kusala 9:10-22). Na pekoni a hinga lo na iri ti bazengele Paul, mbeni missionnaire so ayeke na wâ.
Lo yeke na tâ be-ti-molenge, me lo sala ye na mbito pëpe
8 Jésus, wafango tënë ti Royaume na wâ, ayeke lani na tâ be-ti-molenge, me lo yeke na mbito pëpe na yâ salango ye ti lo na mbage ti azo (Matthieu 11:29). Lo fa na gigi bibe ti Babâ ti lo ti yayu, so awa mingi azo ti sioni ti ke sioni lege ti ala (Esaïe 55:6, 7). Na yâ salango ye ti lo na mbage ti awasiokpari, tongana Jésus abâ aye so afa atene ala yeke gbian bê ti ala ti sala ye ti nzoni, lo mû maboko na ala (Luc 7:37-50; 19:2-10). Ahon ti fâ ngbanga ti azo ni na lege ti aye so lê abâ, Jésus amû tapande ti nzobe, dutingo ndulu ti kanga bê ti ku nga na be-nze-pepe ti Babâ ti lo na dutingo na beku so ala yeke gbian bê ti ala (aRomain 2:4). Ye so bê ti Jéhovah aye biani ayeke ti tene mara ti azo kue agbian bê ti ala na awara fini.—1 Timothée 2:3, 4.
9 Matthieu, wasungo Évangile, afa bango ndo ti Jéhovah na ndo Jésus Christ tongana lo fa peko ti atënë ti prophétie so: “Bâ, boi ti Mbi, Lo so Mbi kamata Lo awe; Lo so Mbi ndoye Lo mingi, Lo so âme ti Mbi awara ngia na yâ Lo; fade Mbi zia Yingo ti Mbi na ndo Lo, na fade Lo sala tënë ti fango ngbanga na aGentil. Fade Lo papa wala Lo dekongo pëpe, na fade zo amä yanga ti Lo na lege ti kodoro pëpe. Pepe so a suru awe, fade Lo fâ pëpe; na mèche so kete wâ ayeke dä, fade Lo mingo pëpe, juska Lo sala si fango ngbanga ahon na ngangu. Na fade aGentil azia beku ti ala na iri ti Lo.” (Matthieu 12:17-21; Esaïe 42:1-4). Ti gue oko na prophétie so, Jésus apapa na azo pëpe. Même tongana lo yeke na yâ ti aye ti ngangu, Jésus afa tâ tënë na mbeni lege so apika bê ti azo so bê ti ala ayeke mbilimbili.—Jean 7:32, 40, 45, 46.
10 Na yâ kusala ti lo ti fango tënë, Jésus asala lisoro na aFarizien mingi. Atâa so ambeni ayeke sala ngangu lani ti gbu lo na yâ ti atënë ti lo, Jésus atene pëpe so aFarizien kue ayeke na asioni bibe. Simon, mbeni Farizien so na yâ ti ambeni ye lo kasa ndo, aye peut-être ti hinga Jésus nzoni, ni la lo tisa Jésus ti te kobe na da ti lo. Jésus ayeda na tisango ndo ni nga lo fa tënë na azo so aga (Luc 7:36-50). Na mbeni ngoi nde, mbeni kota Farizien so iri ti lo ayeke Nicodème ague na hondengo ni ti bâ Jésus na bï. Jésus asuku na lo pëpe ndali ti so lo ku ndo avuko awe si lo ga ti bâ Lo. Nde na so, lo fa ye na Nicodème na ndo ndoye so Nzapa afa na tokuango Molenge ti lo ti mû lege na azo so afa na gigi mabe na mbage ti lo ti wara salut. Na nzobe, Jésus afa nene ti yengo dä na ye so Nzapa aleke (Jean 3:1-21). Na pekoni Nicodème amû mbage ti Jésus na ngoi so tanga ti aFarizien agi ti buba yâ ti nzoni tënë so a tene na ndo ti lo.—Jean 7:46-51.
11 Jésus akanga lê pëpe na ndo ndendia ti azo so atara ti zia gbanda na lo ti gbu lo. Lo zia pëpe si awato ti lo ague na lo ti dë gaba gi senge senge tongaso. Ye oko, na ambeni ngoi so alingbi, lo kiri tënë ndulu nga ngangu na salango tënë ti mbeni kpengba-ndia, na mungo mbeni tapande wala na fango peko ti ambeni tënë ti yâ ti Mbeti ti Nzapa (Matthieu 12:38-42; 15:1-9; 16:1-4). Na ambeni ngoi nde, tongana lo bâ so ti kiri tënë ayeke ga na ye ti nzoni oko pëpe, Jésus ayeke zi nga yanga pëpe.—Marc 15:2-5; Luc 22:67-70.
12 Ngoi na ngoi, azo so ayingo sioni ayeke na yâ ti ala ayeke dekongo na li ti Jésus. Tongana mara ti ye tongaso asi, lo yeke kanga bê ti lo nga même lo yeke sala kua na ngangu so Nzapa amû na lo ti tomba ayingo sioni so na yâ ti azo ni (Marc 1:23-28; 5:2-8, 15). Tongana e yeke na fango tënë si ngonzo agbu ambeni zo na ala dekongo na li ti e, e yeke nga na bezoin ti kanga bê tongana Jésus, nga a lingbi e sala ngangu ti hon ndo ti mara ti ye tongaso na nzobe nga na lege ti ndara.—aColossien 4:6.
Kangango bê na yâ ti sewa
13 Azo so ayeke mû peko ti Jésus ayeke na bezoin ti fa na gigi kangango bê mingi na yâ ti sewa. Mbeni zo so tâ tënë ti Bible andu bê ti lo ngangu ayeke tâ na kota nzara ti tene asewa ti lo asala tongana ti lo. Me tongana ti so Jésus atene, azo ti sewa alingbi ti ke lo (Matthieu 10:32-37; Jean 15:20, 21). Anda ti tënë ni alingbi ti duti ndenge na ndenge. Na tapande, atâa so afango ye ti Bible alingbi ti sala si e ga azo so ayeke sala ye na lege ni, ayeke yô kungba ti ala na lege ni nga ayeke ne amba ti ala, Mbeti ti Nzapa afa nga so, na yâ ti aye kue, ye so ayeke kota mingi ayeke kungba ti e na mbage ti Wasalango e (Zo-ti-fa-tene 12:3, 15; Kusala 5:29). Mbeni zo so na yâ ti sewa ni azo akpe lo mingi alingbi ti tene so dutingo ti e be-ta-zo na Jéhovah asala si a yeke kpe lo tongana ti kozo pëpe na lo lingbi ti sala ngonzo. Tapande ti kangango bê ti Jésus ayeke kota ye mingi ndali ti e tongana e yeke na yâ ti mara ti ye tongaso.—1 Pierre 2:21-23; 3:1, 2.
14 Azo mingi so ayeke sala na Jéhovah laso ayeke lani na koli wala wali ti ala wala mbeni zo ti sewa ti ala so ake aye so ala gbian na yâ fini ti ala tongana ala to nda ti manda Bible. Azo so ayeke kanga lege alingbi peut-être ti mä asioni tënë mingi na ndo aTémoin ti Jéhovah, na peut-être ala yeke na mbito ti tene mara ti aye tongaso asi na yâ ti da ti ala. Nyen la apusu ala ti gbian bango ndo ti ala? Mingi ni, a yeke nzoni tapande ti lo so lo ga Chrétien. Teti so lo so lo ga Chrétien lo ngbâ lakue ti sala ye alingbi tâ na wango ti Bible, so ti tene lo yeke gue na bungbi lakue, lo yeke fa tënë nga na oko ngoi ni lo yô akungba ti lo ti yâ ti sewa na lege ni, lo yeke kanga bê ti lo atâa abuba tënë kue so lo yeke mä, ye ti pekoni ayeke so, na ambeni ngoi, kangango lege ti asewa ni akiri na peko.—1 Pierre 2:12.
15 Ndali ti asioni bibe wala baba, mbeni zo so lo ye aTémoin ti Jéhovah pëpe alingbi nga ti ke ti mä afango nda ti tënë kue so a fa ni na lo na yâ ti Bible. A yeke tâ ye so mbeni koli na Amerika, so lo tene lo ye kodoro ti lo mingi, asala. Mbeni lâ, tongana wali ti lo ague na mbeni kota bungbi, lo koli ni lo mû abongo ti lo kue na lo sigigi na yâ ti da ni. Na mbeni ngoi nde, lo mû ngombe na tïtî lo na lo hon lo tene so lo ye ti fâ tele ti lo. Lo bi tënë ti sioni salango ye ti lo kue na ndo bungbi ti vorongo ti wali ni. Me wali ni angbâ lakue ti bata awango ti Bible. Ngu 20 na peko ti so wali ni aga Témoin ti Jéhovah, koli ti lo nga kue aga Témoin. Na Albanie, mbeni wali asala ngonzo ngbanga ti so aTémoin ti Jéhovah amanda Bible na molenge ti lo ti wali na lo wara batême. Mama ti lo abuba Bible ti lo fani 12. Mbeni lâ, lo zi fini Bible so molenge ti lo azia na ndo ti table. Mo ye ti bâ, Bible ni azi na Matthieu 10:36, mama ni abâ so tënë ti yâ ti versê ni andu tâ gi lo. Ye oko, teti so lo ye si sioni awara molenge ti lo pëpe, mama ni ague ti zia lo na place ti mungo amangboko na ngoi so lo na ambeni ita aye ti gue na mbeni kota bungbi na Italie. Tongana mama ni abâ ndoye, gbungo tele na wâ nga na ngia so ayeke na popo ti azo ni, bibe ti lo ato nda ti gbian. Ngoi kete na peko ti ye so, lo yeda ti manda Bible. Laso lo yeke sala ngangu ti mû maboko na azo so kozo ala ke aTémoin ti Jéhovah.
16 Mbeni tapande ni ayeke ti mbeni koli so lo mû zembe na tele ti lo na lo gue ti wara wali ti lo na ngoi so lo ga ndulu na Da ti Royaume. Koli ni ato nda ti diko asioni tënë na tele ti lo. Lo tene gi yeke na koli ni: “Lï na Da ti Royaume, na mo bâ ye ni mo mveni.” Koli ni ayeda, na tongana ngoi ayeke hon lo ga ancien.
17 Atâa tongana azo ti da ti mo kue ayeke aChrétien, teti so e yeke mbilimbili-kue pëpe, ambeni ngoi ayeke dä so nzoni mango tele ayeke pëpe, nga même ala yeke sala tënë na mba na ngangu. A yeke nzoni ti bâ so a mû wango so na aChrétien ti Ephèse: “I zia suingo bê, songo bê, ngonzo, wuluwulu, zonga, legeoko na be-ti-ke kue.” (aEphésien 4:31). A lingbi ti tene so aye so angoro lani aChrétien ti Ephèse, awokongo ti ala mveni nga na angbele salango ye ti ala asala ngangu na ndo ti ala. Ye wa ayeke mû lani maboko na ala ti gbian? Ala yeke lani na bezoin ti “kiri [ti] wara bibe ti fini na yâ yingo ti [ala]”. (aEphésien 4:23). Tongana ala manda Tënë ti Nzapa, ala gbu li na ndo lege so alingbi ti sala ngangu na ndo gigi ti ala, ala bungbi na amba ti ala wamabe nga ala sambela na bê kue, ala yeke fa na gigi lengo ti yingo ti Nzapa na yâ fini ti ala. Ala yeke manda ti ‘sala nzobe na popo ti ala, ti duti na be-ti-ndoye, ti pardone ye na popo ti ala, legeoko tongana Nzapa nga apardone ala na yâ Christ.’ (aEphésien 4:32). Atâa aye wa so ambeni zo alingbi ti sala, e yeke na bezoin ti duti azo so ahinga ti kanga bê, afa na gigi nzobe, be-ti-ndoye nga na mungo pardon. Biani, a lingbi e “kiri sioni pëpe na zo so asala sioni na [e]”. (aRomain 12:17, 18). Ti mû tapande ti Nzapa na ti fa na gigi tâ ndoye ayeke lakue nzoni ye ti salango ni.—1 Jean 4:8.
Wango so abâ aChrétien kue
18 Wango so ahunda na e ti “hinga ti kanga bê na yâ ye ti sioni” abâ aChrétien kue (2 Timothée 2:24, NW ). Me a mû ni kozoni kue na Timothée, so lo yeke na bezoin ni na ngoi so lo yeke sala kua lani tongana ancien na Ephèse. Ti fa lani abango ndo ti ala, ambeni zo na yâ ti kongregation ni ayeke tene tâ gi dandara tongaso atënë ti bê ti ala nga ala yeke fa atënë ti mabe so ayeke na lege ni pëpe. Ndali ti so ala hinga tâ nda ti Ndia ti Moïse kue pëpe, ala hinga lani nene ti mabe, ti ndoye nga na ti nzo yingo-ti-hinga pëpe. Baba asala si ala yeke papa na ndo ti atënë nde nde, na tongaso ala hinga pëpe nene ti afango ye ti Christ nga na ti batango tënë ti Nzapa. Ti leke tënë so, a lingbi Timothée amû mbage ti tâ tënë ti Mbeti ti Nzapa na mbito pëpe, me lo duti na nzobe na yâ salango ye ti lo na mbage ti aita ti lo. Legeoko tongana a-ancien ti laso, Timothée ahinga so kundu ni ayeke ti lo pëpe nga a lingbi lo sala na azo na mbeni lege so ayeke maï ndoye na beoko na popo ti aChrétien.—aEphésien 4:1-3; 1 Timothée 1:3-11; 5:1, 2; 6:3-5.
19 Nzapa awa azo ti lo ti “gi tâ be-ti-molenge.” (Sophonie 2:3). Tënë ti Hébreu so a kiri pekoni ge na “tâ be-ti-molenge” aye ti fa dutingo so ayeke mû lege na mbeni zo ti kanga bê na yâ ti mbeni ye ti sioni so a sala na lo sân ti sala ngonzo nga ti kiri sioni teti sioni. Zia e toto mingi na Jéhovah ti mû maboko na e ti duti azo so ahinga ti kanga bê nga ti duti azo so alingbi biani ti sala kusala na iri ti lo, même na yâ ti aye so ayeke ngangu.
Mo manda nyen?
• Tongana mo tingbi na mbeni zo ti sioni yanga, aversê wa alingbi ti mû maboko na mo?
• Ngbanga ti nyen Saul asala ye na mbeni lege so ayeke nzoni oko pëpe?
• Tongana nyen tapande ti Jésus ayeke mû maboko na e ti sala ye na lege ni na mbage ti mara ti azo kue?
• Aye ti nzoni wa alingbi ti ga na peko ti batango yanga ti e tongana e yeke sala tënë na azo ti sewa ti e?
[Ahundango tënë ti manda na ye]
1. Na fango tënë, ngbanga ti nyen ngoi na ngoi e yeke tingbi na azo so ayeke sala tënë na ngangu?
2. Aversê wa alingbi ti mû maboko na e ti sala ye na ndara na gbele azo so asala tënë na e na ngangu?
3. Kamba wa ayeke na popo ti dutingo na siriri nga na tënë so e yeke fa?
4. Mo lingbi ti tene nyen tongana kozoni si mo fa nda ti gango ti mo mbeni zo atene “A nzere na mbi pëpe”?
5, 6. Tongana nyen Saul asala ye na adisciple ti Jésus? Na ngbanga ti nyen lo sala ye tongaso?
7. Ye wa Saul asala na peko ti tingbingo tele ti lo na Jésus na lege ti Damas?
8. Tongana nyen Jésus afa na gigi bango ndo ti Babâ ti lo na mbage ti azo so asala aye ti sioni kozo?
9. Ye nyen e lingbi ti manda na ndo lege so Esaïe 42:1-4 aga tâ tënë na ndo Jésus?
10, 11. (a) Atâa so aFarizien ayeke lani na popo ti akota wato so ayeke dë gaba na Jésus, ngbanga ti nyen lo fa tënë na ambeni? (b) Mara ti akiringo tënë wa ngoi na ngoi Jésus ayeke mû na awato ti lo? Me lo yeke sala nyen pëpe?
12. Atâa tongana azo adekongo na li ti lo, tongana nyen Jésus awara lege ti mû maboko na ala?
13. Ngoi na ngoi, ngbanga ti nyen azo ayeke kanga lege na mbeni zo ti sewa ti ala so aTémoin ti Jéhovah ato nda ti manda Bible na lo?
14-16. Ye wa aga na ambeni zo so kozo ala kanga lege na azo ti sewa ti ala ti gbian?
17. Tongana mango tele ayeke nzoni pëpe na yâ sewa ti aChrétien, awango wa ti Mbeti ti Nzapa alingbi ti mû maboko na ala?
18. Ngbanga ti nyen wango so ayeke na 2 Timothée 2:24 alingbi na zo so ayeke ancien na Ephèse ti giriri? Na tongana nyen aChrétien kue alingbi ti wara nzoni dä?
19. Teti nyen a yeke kota ye ngbanga ti e kue ti “gi tâ be-ti-molenge”?
[Foto na lembeti 26]
Atâa asioni salango ye so a hinga na Saul, Ananias asala ye na lo na nzobe
[Foto na lembeti 29]
Yongo akungba ti e tâ na lege ni alingbi ti sala si kangango lege ti azo ti sewa adë
[Foto na lembeti 30]
A-Chrétien ayeke maï ndoye nga na beoko