Akpale ti sigingo na Bible na yanga ti Italien
“MBETI ti Nzapa ayeke na popo ti abuku so azo mingi ayeke na ni na kodoro ti e [Italie], me peut-être a yeke nga buku so azo mingi ayeke diko ni pëpe. Juska laso a wa pëpe awamabe ti hinga ni tongana Tënë ti Nzapa nga a mû maboko na ala mingi pëpe ti diko ni. Ambeni zo ayeke dä so aye ti hinga Bible, me, fani mingi, zo ti fa ni na ala ayeke dä pëpe.”
A yeke Bungbi ti akota bua ti Italie si atene tënë so na ngu 1995. Me tënë so aga na ahundango tënë mingi. A yeke azo mingi si ayeke diko Bible giriri na Italie? Ngbanga ti nyen kangbingo Bible na Italie angbâ na peko nde na tanga ti akodoro? Ndani nyen si Bible angbâ lakue oko ti abuku so a yeke diko ni mingi pëpe? Mbaï ti aBible so a kiri pekoni na yanga ti Italien ayeke mû na e ambeni kiringo tënë ni.
Ayanga ti kodoro tongana Français, Italien, Portugais, Espagnol na ambeni tongaso, so asigigi na yâ ti Latin, amû ngoi mingi ti maï. Na yâ ti akodoro ti Poto so fango ye na yanga ti Latin ayeke dä, yeke yeke yanga so azo ti kodoro ni ayeke tene amaï na azo asû même abuku na ni. Guengo na li ni ti ayanga ti kodoro so asala ngangu na ndo kusala ti kiringo peko ti Bible. Tongana nyen? Kota dû ayeke lani na popo ti Latin, so ayeke yanga so Église afa na ye, na yanga ti kodoro so azo ayeke tene nga na akete kete ni so ayeke na tele ni. A si na mbeni ngoi, dû so aga kota mingi, tongaso azo so ayeke mä Latin ayeke gi ala so amanda mbeti ayo.
Na ngu 1000, mingi ti azo na Italie ayeke na kpale ti diko Vulgate, Bible so a sala ni na Latin, même tongana ala wara lege ti wara mbeni oko. Teti angu ngbangbo mingi fango mbeti ayeke na maboko ti azo ti Église, même nga akota da-mbeti oko oko ti ngoi ni kâ. Gi akota zo ti kodoro si alingbi ti manda ye lani. Tongaso, Bible aga “mbeni buku so azo ahinga ni pëpe”. Ye oko, azo mingi ayeke na nzara ti wara Tënë ti Nzapa na ti mä yâ ni na yanga ti kodoro ti ala mveni.
Mingi ni, akota zo ti Église akanga lege lani na kiringo peko ti Bible na mbeni yanga nde. Ala yeke na mbito so salango tongaso ayeke pusu azo ti kangbi atënë so ague nde na ti Église. Massimo Firpo, mbeni wasungo mbaï, atene so “salango kusala na yanga ti kodoro so azo ayeke tene ayeke lungulango yanga ti Latin so [na lege ti tenengo ni] azo ti Église awara lege ti tene gi ala si afa ye na azo na ndo tënë ti Nzapa.” Tongaso, a yeke aye tongana tënë ti hingango ndo, tënë ti nzapa na ti dutingo ti azo na yâ ti kodoro si ayeke na gunda ti ye so asala si ngbele ye kâ juska laso azo mingi na Italie ahinga Bible nzoni pëpe.
Ambage ti Bible so a kiri pekoni ti kozoni
A yeke na yâ ngu 1200 ti ga na ngu 1300 si ti kozoni a kiri peko ti ambeni buku ti Bible ti yanga ti Latin na yanga ti Italien. A sala ni ândö na maboko na ngele ni ayeke ngangu mingi. Na yâ ti ngu 1300 ti ga na ngu 1400, wungo ti abuku ti Bible so a kiri pekoni na yanga ti Italien ague na nduzu mingi. Azo so asala kua ti kiringo peko ti ambage ti Bible ni ayeke nde nde; ala yeke na ando nde nde na ala sala kua ni na yâ ti angoi nde nde. Atâa so kue, a bâ so a ngbâ lani gi kete ti wara Bible ni kue na yanga ti Italien. Mingi ti abible ni, so a hinga iri ti awakiringo pekoni pëpe, a yeke azo ti nginza wala azo so ahinga mbeti si alingbi ti vo ni. Atâa so kode ti petengo mbeti na masini asala si ngele ti abuku na abible akiri na peko, mbeni wasungo mbaï so iri ti lo ayeke Gigliola Fragnito atene so “gi azo kete” si awara lani Bible.
Teti ngu ngbangbo mingi, mingi ti azo ti kodoro ni ahinga mbeti pëpe. Même na lâ ni so Italie aga kodoro oko na ngu 1861, azo 75 na popo ti ala 100 ahinga lani mbeti pëpe. Zia e tene nga so na ngoi so lani fini ngorogbia ti Italie aleke ti tene ekole aga senge senge na a lingbi azo kue amanda mbeti, na ngu 1870 Tobua Pie ti Gumbaya ni asû mbeti na gbia ni ti hunda na lo ti kanga lege na ndia so. Lo tobua ni lo bâ ndia so tongana mbeni “kobela” so nda ni ayeke ti “futi a-ekole ti aCatholique kue.”
Kozo Bible na yanga ti Italien
A pete kozo Bible ti yanga ti Italien na Venise na ngu 1471, so ti tene ngu 16 tongaso na peko ti so a to nda ti sala kua na masini ti petengo mbeti na Poto. Nicolò Malerbi, so ayeke moine ti mbeni kongregation ti amoine so abâ gigi na gbata ti Camaldoli, akiri peko ti Bible gi na yâ ti nze miombe. Lo mû gi aBible so ambeni zo akiri pekoni kozo awe, lo haka ni na Vulgate, Bible ti Latin, lo leke peko ti atënë ni nga, na ambeni versê, lo changé ambeni tënë ni ti lingbi na kode ti salango tënë ti azo ti Vénétie, kodoro ti lo. Bible ti lo si ayeke kozo Bible na yanga ti Italien so a pete ni na a kangbi ni mingi.
Mbeni zo so asigigi na mbeni Bible na Venise ayeke Antonio Brucioli. Lo yeke lani oko ti awandara so aye mingi ti maï ndara ti giriri. Lo yeda na ambeni tënë ti aProtestant, me lo kangbi na Église Catholique lâ oko pëpe. Na ngu 1532, Brucioli amû Mbeti ti Nzapa na ngbele yanga ti Hébreu na Grec ti kiri pekoni na yanga ti Italien. A yeke kozo Bible ti yanga ti Italien so a mû tënë ni na ngbele yanga ti Hébreu na Grec si a kiri pekoni. Kode so lo sû na atënë ni na Italien ayeke pendere kue pëpe, me a bâ so atënë ni alingbi tele biani na ngbele Hébreu na Grec atâa so na ngoi ti lo azo ahinga ye mingi pëpe na ndo angbele yanga ti kodoro so. Na yâ ti ambeni versê ti ambeni bible so lo sigigi na ni, Brucioli akiri na iri ti Nzapa na place ni na lo sû ni “Ieova.” Teti ngu ngbangbo oko tongaso, Bible ti lo aga Bible so amû ndo na popo ti aProtestant na ambeni zo ti Italie so ake tënë ti ambeni ye na yâ Église Catholique.
A sigigi nga na ambeni bible nde na yanga ti Italien. Ambeni ayeke ti aCatholique. Me ti tâ tënë ni, a yeke gi Bible so Brucioli asigigi na ni si ala leke peko ti atënë ni. A kangbi nga abible so mingi pëpe. Na ngu 1607, na Genève, pasteur Giovanni Diodati, so sewa ti lo akpe na Suisse ndali ti aye ti ngangu so a sala na ala ngbanga ti tënë ti nzapa, asigigi na mbeni bible na yanga ti Italien so lo sala ni na lege ti angbele yanga ti kodoro so a sû na Mbeti ti Nzapa. A yeke Bible ti lo si aProtestant ti Italie asala na kua teti angu ngbangbo mingi. Tongana azo adabe ti ala na ngoi so lani a sala na Bible so, ala bâ ni biani tongana mbeni bible so a kiri pekoni pendere mingi. Bible ti Diodati amû lani maboko na azo ti Italie ti gbu nda ti afango ye ti Bible. Me amokonzi-nzapa, so kua ti ala ayeke ti diko abuku kozo si a kangbi ni, ake ti tene a kangbi bible so nga na ambeni.
Bible, “mbeni buku so azo ahinga ni pëpe”
Mbeni kota bakari (Enciclopedia Cattolica) atene: “Église asala lakue kua ti lo so ayeke ti kpengba lê na ndo ti abuku. Me, kozo si a sigigi na masini ti petengo mbeti, ala bâ pëpe nene ti sû na mbeti iri ti abuku so ala ke ni ngbanga ti so lani ambeti so ala bâ tongana asioni mbeti, ala yeke zö ni zongo.” Même na peko ti so nzapa ti aProtestant abâ gigi, amokonzi-nzapa ti akodoro mingi ti Poto asala kue ti kanga lege ti kangbi abuku so ala bâ atene a ke fango ye ti Église. Mbeni kota gbiango ye asi na peko ti Kota Bungbi ti akota bua na kodoro ti Trente na ngu 1546. Na ngoi ti bungbi so, ala bâ tënë ti aBible so azo akiri pekoni na ayanga ti kodoro nde nde. Kando use abâ gigi. Ala so aye ti miro sigingo na aBible atene so salango Bible na ayanga nde nde so si ayeke lani “mama ti atënë kue so ake fango ye ti Église.” Ala so ayeda na tënë so pëpe atene ti ala so fade “awato” ti ala, so ayeke aProtestant, ayeke tene ande so église ake ti kangbi Bible na azo na yanga ti kodoro ti ala ngbanga ti so lo ye ti honde “atënë ti likisi na ti handa ti lo.”
Teti so ala mä tele pëpe, akota bua so amû mbilimbili desizion pëpe, me ala tene gi so nzoni Bible ayeke Vulgate, so a ga Bible so Église Catholique asala na kusala. Ye oko, Carlo Buzzetti, wafango ye na Da senda-gi ti Saint Francis de Sales, na Rome, atene so a yeke bango Vulgate (Bible ti yanga ti Latin) tongana “ ‘nzoni Bible’ si a pusu lani azo ti bâ so gi ni oko si ayeke mbilimbili Bible.” Aye so asi na pekoni afa so tënë so ayeke tâ na lege ni.
Na ngu 1559, Tobua Paul ti Osio ni asigigi na kozo Index, mbeni buku so afa molongo ti ambeti so Église ake ti tene aCatholique adiko ni, akä ni, akiri pekoni wala awara ni. A bâ ambeti so Église aye tënë ni pëpe tongana asioni mbeti so ayeke buba mabe na nzoni tambela ti zo. Buku so tobua asigigi na ni ake nga na azo ti diko abible so ayeke na yanga ti kodoro ti ala, so na popo ni Bible so Brucioli asala. Ala so akpe ndia so pëpe a tomba ala na yâ ti Église. A sigigi na mbeni Index ni na ngu 1596, na atënë ti yâ ni ayeke ngangu mingi ahon ti kozoni so. Na yâ ni, a ke ti tene azo akiri peko ti abible wala ti pete ni na ayanga ti kodoro nde nde. A lingbi a futi mara ti abible tongaso.
Ye so asala si na peko ti ngu 1600 gbingo abible na yâ gbagba ti Église ahon ndo ni lani. Na yâ li ti azo, Mbeti ti Nzapa aga buku ti azo so ake fango ye ti Église, na bibe so angbâ ngangu juska laso. Mingi ti aBible na ambeti so asala tënë na ndo ni so ayeke na yâ ti ando ti dikongo mbeti so ayeke teti azo kue wala na da ti azo, a buba ni kue. Na yâ ti ngu ngbangbo 200 so aga na pekoni, mbeni Catholique oko ti kiri peko ti Bible na yanga ti Italien ayeke pëpe. Na ngoi ni so, aBible so atambela na popo ti azo na Italie na hondengo ni (ndali ti tene a gbu ni na maboko ti ala pëpe) ayeke gi ati so aProtestant asala ni. Ni la, Mario Cignoni, mbeni wasungo mbaï, atene: “Ti bâ ni mbilimbili, teti ngu ngbangbo mingi asenge zo adiko Bible mbeni pëpe. Bible aga lani mbeni buku so azo ahinga ni pëpe, na a-Italien kutu mingi aduti gi tongaso sân même ti diko mbeni versê oko na yâ gigi ti ala.”
A woko yâ ti kangango lege ni
Na pekoni, na yâ mbeni mbela so lo mû na ndo Index ti lango 13 ti nze ti juin ngu 1757, so agbian yâ ti kozo mbela ni, Tobua Benoît ti Bale-oko na Osio ni atene so “a zi lege na azo ti diko aBible na yanga ti Italien so Bungbi ti akota bua ayeda na ni nga so akota bua abâ lege ti sigingo ni.” Tongaso, Antonio Martini, so na pekoni lo ga kota bua ti Florence, aleke tele ti lo ti kiri peko ti Vulgate na yanga ti Italien. A sigigi na kozo mbage ni na ngu 1769, na kusala ni kue ahunzi na ngu 1781. Mbeni bakari ti aCatholique atene Bible ti Martini ayeke “kozo Bible na yanga ti Italien so alingbi biani na gonda.” Juska na ngoi ni so, aCatholique so amä Latin pëpe alingbi lani ti diko pëpe mbeni Bible ti yanga ti Italien so Église ayeda na ni. Na yâ ti ngu 150 so aga na pekoni, a yeke gi Bible ti Martini si Église amû lege na aCatholique ti Italie ti diko ni.
Na Kota Bungbi ti Église so a hiri ni Vatican 2, mbeni kota gbiango ye abâ gigi lani. Na ngu 1965, ti fani oko ni, mbeti so iri ni ayeke Dei Verbum awa azo “ti kiri peko ti Bible na lege ni na ayanga ti kodoro nde nde, mbilimbili na lege ti angbele mbeti ti tënë ti Nzapa so a sala na yanga ti Hébreu na Grec.” Kozo na bungbi so, na ngu 1958, mbeni ndokua so abâ lege ti sigingo na Bible (Pontificio istituto biblico) asigigi na “kozo Bible ti aCatholique so ala sala ni na lege ti angbele mbeti ti Nzapa ti yanga ti Hébreu na Grec.” Na yâ ni, na ambeni versê oko oko, a kiri na iri ti Nzapa na “Jahve”.
Kangango lege na azo ti diko Mbeti ti Nzapa na yanga ti kodoro ti ala asala sioni mingi na ala, na ye so angbâ juska laso. Tongana ti so Gigliola Fragnito atene, a sala si “awamabe ayeke na kite na ndo ngangu ti gbungo li ti ala nga na ye so bê ti ala mveni afa na ala.” Na ndo ni, a yôro na ngangu angobo ti Église na yâ tënë ti Nzapa, so aCatholique mingi akpe ni ahon Bible. Ye so kue asala si azo ague yongoro na Tënë ti Nzapa, atâa so mingi ti azo ahinga ti diko mbeti fadeso.
Ye oko, kusala ti fango nzo tënë ti aTémoin ti Jéhovah asala si azo asala nzara ti diko Bible na yanga ti Italien. Na ngu 1963, aTémoin ti Jéhovah asigigi na Fini Testament na yanga ti Italien so a hiri ni Les Écritures grecques chrétiennes — Traduction du monde nouveau. Na ngu 1967, a sigigi na Bible ni kue. Ti si laso, gi na Italie a kangbi ni kue ahon kutu osio. Bible Traduction du monde nouveau akiri na iri ti Nzapa, Jéhovah, na yâ ti aversê kue so iri ni asigigi dä giriri, nga a yeke nde na lege so a mû tâ gi peko ti Hébreu na Grec ni.
A-Témoin ti Jéhovah ayeke gue da na da ti diko na ti fa nda ti tënë ti Bible so amû beku na azo kue so ayeda ti mä ni (Kusala 20:20). Ti peko so mo tingbi na ala, hunda na ala ti fa na mo ye so Bible ti mo mveni atene na ndo pendere zendo ti Nzapa so na yâ ngoi kete lo yeke ga ti leke ‘mbeni fini sese so mbilimbili aduti na yâ ni.’—2 Pierre 3:13.
[Carte na lembeti 13]
(Ti bâ ni mbilimbili, bâ buku ni.)
Venise
ROME
[Foto na lembeti 15]
A wara na yâ ti Bible ti Brucioli iri ti Nzapa Ieova
[Foto na lembeti 15]
Na yâ Index ti abuku so Eglise ake, a fa molongo ti aBible na yanga ti Italien so a tene a yeke sioni
[Lingu ti foto na lembeti 13]
Bible title page: Biblioteca Nazionale Centrale di Roma
[Alingu ti foto na lembeti 15]
Brucioli’s translation: Biblioteca Nazionale Centrale di Roma; Index: Su concessione del Ministero per i Beni e le Attività Culturali