“A yeke ngbanga ti e ti mä Nzapa ahon ti mä azo”
‘Bira ni ayeke ti Jéhovah’
ABUNGBI ti aturugu use so ayeke awato aluti lê na lê. Mbeni aluti na li ti hoto na mbage na mbeni na li ti hoto ni na mbeni mbage nga, na popo-hoto si akangbi ala. A yeke aturugu ti Israël na ti Philistie. Teti lango 40, mbeto ahon ndo ti aturugu ti Israël, nga Goliath, walombe ti aPhilistin, ayeke fâ ala na zonga.—1 Samuel 17:1-4, 16.
Goliath ayeke gi yanga ti azo ti Israël na tenengo na kota go: “[I] lungula mbeni zo ti i oko ti ga na mbi. Tongana lo lingbi tiri na mbi si lo fâ mbi, fade e ga aboi ti i; me tongana mbi hon lo si mbi fâ lo, fade i ga aboi ti e ti sara kusala teti e. . . . Laso, mbi bi kamene na lê ti azo ti Israël kue! I mû na mbi zo oko ti i, si e tiri.”—1 Samuel 17:8-10.
Giriri, a yeke si ka mingi ti tene abungbi ti aturugu use so aye ti sara bira na popo ti ala aluti, na mbeni bungbi ni oko asoro mbeni ngangu zo ti lo oko a zia, na mbeni nga asoro ti lo ngangu zo ni a zia. Na pekoni, a zia ala use kue ti tiri. Zo so ahon mba ti lo na ngangu, songo benda ni ayeke na iri ti kodoro ti lo. A yeke ye so asi ge na popo ti aturugu ti Israël na ti Philistie, me ti ge ngangu zo ni so ayeke gi yanga ti azo ti Israël ayeke gi mbeni senge turugu tongana tanga ti aturugu ni pëpe. Lo yo kâ na lê ti nduzu, na lo yeke mbeni sioni wato so gi na bango lo tere ti mo ayeke dö na mbeto. Ye oko, na hengo aturugu ti Jéhovah, Goliath ayeke zi lani dû ti kuâ ti lo mveni.
Tënë ti tiri so ayeke gi pëpe senge tënë ti tiri na popo ti aturugu. Tënë ni ayeke na popo ti Jéhovah na anzapa ti aPhilistin. Me ahon ti tene Gbia Saül amû li ni na mbeto pëpe na ndo ti aturugu ti lo si ala gue asara bira na awato ti Nzapa so, mbeto agbu lo ngangu.—1 Samuel 17:11.
Mbeni maseka-koli azia bê ti lo na Jéhovah
Na yâ ti ngoi ni so bira ni ade ti londo pëpe, mbeni maseka-koli so a sa mafuta na li ti lo awe ti ga gbia mbeni lâ na Israël aga ti bâ aita ti lo so ayeke nga na popo ti aturugu ti Saül. Iri ti lo ayeke David. Tongana lo mä atënë so Goliath atene, maseka so ahunda ndo, lo tene: “Philistin so a fâ lo na ganza pëpe, lo yeke zo nyen ti bi kamene na lê ti aturugu ti Nzapa so ayeke na fini?” (1 Samuel 17:26). Na lê ti David, Goliath aga na iri ti aPhilistin nga na ti anzapa ti ala. Ngonzo asara David na lege ni, na lo ye ti gue na iri ti Jéhovah na ti Israël ti tiri na kota turugu ti apaïen so. Me Gbia Saül atene: “Mo lingbi gue ti tiri na Philistin so pëpe, mo yeke pendere-koli senge.”—1 Samuel 17:33.
E lingbi ti bâ ge so bango ndo ti Saül ayeke tâ nde mingi na ti David. Saül abâ ti lo David gi tongana mbeni kete berger so aye ti tiri na mbeni ngbongboro koli so ayeke mbeni sioni zo. Me David abâ ti lo Goliath gi tongana mbeni senge zo ti sese so ayeke za yanga na Jéhovah, Kota Gbia ti dunia kue. Tongana David asara mbeto pëpe, a yeke ngbanga ti so lo hinga na bê ti lo so Nzapa ayeke bâ gi na lê senge pëpe azo so ayeke he iri ti lo nga na azo ti lo. Atâa so Goliath ayeke pika kate na ndo ti ngangu ti lo, David azia bê ti lo kue gi na Jéhovah, na lo bâ ye ni tongana ti so Nzapa abâ ni.
‘Mbi yeke gue na mo na iri ti Jéhovah’
David ayeke na anda ti tënë kue ti zia bê ti lo na Nzapa. Lo dabe ti lo so Nzapa amû lani maboko na lo ti fâ mbeni ours na mbeni bamara so agi lani ti mû ambeni taba so lo yeke bata. David so ayeke maseka na berger aduti lani na kite oko pëpe so Jéhovah ayeke mû maboko na lo ti luti na ngangu wato so, so ayeke ti kodoro ti Philistie (1 Samuel 17:34-37). Aye ti bira so David amû ayeke gi mbeni ye ti bingo na tênë nga na atênë oku so tere ni ayeke nzoni, na lo gue ti tiri na Goliath.
Atâa so na bango ndo ti zo, David akpa ti sö benda na ndo ti Philistin so pëpe, David so adë gi maseka asoro ti gue ti tiri na lo na ziango bê ti lo kue na ngangu so Jéhovah ayeke mû na lo. Lo tene na Philistin ni na mbeto pëpe: “Mo yeke ga na mbi na épée na kota likongo na kete likongo; me mbi yeke gue na mo na iri ti L’Eternel [“Jéhovah”, NW ] Ti Sabaoth, Nzapa ti aturugu ti Israël, so mo bi kamene na lê ti Lo. Laso, fade L’Eternel azia mo na tïtî mbi, . . . si azo kue ti sese so alingbi hinga Nzapa ayeke na popo ti azo ti Israël. Tongaso bungbi ti azo so kue alingbi hinga L’Eternel azi zo na lege ti épée na likongo pëpe, teti bira ni ayeke ti L’Eternel.”—1 Samuel 17:45-47.
Na nda ni, ye nyen asi? Mbaï ni so a sû ni na gbe ti yingo ti Nzapa atene: “David ahon ndo ti Philistin so na lege ti mvingi na tênë, na lo pika Philistin ni, lo fâ lo. Me épée ayeke na maboko ti David pëpe.” (1 Samuel 17:50). Biani, épée ayeke lani na maboko ti David pëpe; me lo yeke lani na ngangu ti Jéhovah Nzapa so amû maboko na lo.a
David asara lani nzoni mingi ti zia bê ti lo kue na Jéhovah na yâ tiri so. Tongana a hunda ti tene e soro na popo ti sarango mbeto ti azo na ziango bê ti e na ngangu ti Jéhovah ti sö e, ti e a yeke polele: “A yeke ngbanga ti e ti mä Nzapa ahon ti mä azo.” (Kusala 5:29). Na ndo ni, tongana e tingbi na angangu kpale me si e bâ ni tongana ti so Jéhovah Nzapa abâ, atâa ala yeke mû mbeto na bê tongana nyen, e yeke bâ ande so akpale ni ayeke ye oko pëpe.
[Kete tënë na gbe ni]
a Bâ Calendrier des Témoins de Jéhovah 2006, mai/juin.
[Encadré/Foto na lembeti 9]
GOLIATH NI AKONO LANI TONGANA NYEN?
Na 1 Samuel 17:4-7, a fa na e so yongo ti lo ayeke coudée omene, so ti tene lo yo mètre ota tongaso. Tënë so a fa na ndo ti bongo ti wen so lo yü amû lege ti hinga konongo ti lo nga na ngangu ti lo. Bongo ni so ane kilo 57! Keke ti kota likongo ti lo ayeke tongana keke ti li ti da ti pere, na wen ti yanga ni ane kilo 7. Ti tâ tënë ni, peut-être aye ti bira kue ti Goliath ane même ahon David!