Mo yeke bâ azo tongana ti so Jéhovah ayeke bâ na ala?
“Tënë ti kangbi asi na yâ tere pëpe; . . . amembre kue abi bê ti ala na aita ti ala.”—1 ACOR. 12:25.
1. Bê ti mo ayeke lani tongana nyen na ngoi so mo ga na yâ ti paradis ti yingo?
NA NGOI so e zia lege ti sarango ye tongana ti mingi ti azo na e ga na popo ti awakua ti Jéhovah, kite ayeke dä pëpe so a nzere na e mingi ti bâ tongana nyen ala ye tere na popo ti ala nga ala bi bê na amba ti ala. Asarango ye ti awakua ti Jéhovah ayeke tâ nde mingi na asarango ye ti azo so Satan akomande ala, so ayeke sara ye ti sioni na amba ti ala, ala yeke ke ala nga ala yeke tiri na popo ti ala. E ga na yâ ti paradis ti yingo so azo ti yâ ni ayeke duti na siriri nga ayeke mä tere mingi na popo ti ala.—Es. 48:17, 18; 60:18; 65:25.
2. (a) Nyen la alingbi ti sara ngangu na ndo ti lege so e yeke bâ na azo? (b) A yeke hunda peut-être na e ti sara nyen?
2 Ye oko, tongana ngoi ayeke hon, awokongo ti e alingbi ti sara si e to nda ti luti mingi na ndo ti afaute ti amba ti e. Awokongo ti e alingbi ti sara si e kono yâ ti afaute so aita ti e asara ahon ti bâ anzoni sarango ye ti ala so ague oko na asarango ye ti Jéhovah. So aye ti tene e girisa ti bâ ala tongana ti so Jéhovah ayeke bâ na ala. Tongana ye so asi na mo, a yeke ngoi ni la ti tene mo gbu li na ndo ti bango ndo so mo yeke na ni na ndo ti amba ti mo, na mo sara si bango ndo ti mo ague oko na ti Jéhovah.—Ex. 33:13.
Lege so Jéhovah ayeke bâ na aita ti e
3. Bible ahaka kongregation ti aChrétien na nyen?
3 Bazengele Paul ahaka kongregation ti aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala na mbeni tere so ayeke na “amembre mingi”. (1 aCor. 12:2-26). Legeoko tongana so bê ti zo ayeke nde mingi na rein ti lo, asarango ye ti mbeni membre ti kongregation nga na akode so lo yeke na ni ayeke tâ nde mingi na ti mbeni mba ti lo. Atâa so asarango ye ti amembre ti kongregation ayeke nde nde, Jéhovah aye ala kue nga lo bâ ala na nene ni. Paul nga atene so a yeke nzoni amembre ti kongregation “abi bê ti ala na aita ti ala.” Ye so ayeke kete ye pëpe ndali ti so asarango ye ti amba ti e alingbi ti duti nde na ti e.
4. Ngbanga ti nyen a hunda peut-être ti tene e changé bango ndo so e yeke na ni na ndo ti aita ti e?
4 Peut-être e yeke nduru ti bâ gi afaute ti aita. Na sarango tongaso, e yeke sara ye tongana ti mbeni zo so ayeke bâ ndo na gigi na yâ ti mbeni kete dû ti fenêtre. Lo yeke bâ ye kue nzoni pëpe. Ye oko, Jéhovah ayeke bâ aye kue nzoni mingi. Peut-être mbeni ita ayeke sara mbeni ye so e ye ni pëpe na e yeke luti mingi na ndo ni. Me ti Jéhovah, lo yeke bâ asarango ye ti zo ni kue, so na popo ni a yeke wara anzoni sarango ye ti lo. Tongana e sara ngangu ti sara ye tongana Jéhovah, e yeke mû mbage ti e ti sara si aita aye tere na yâ ti kongregation nga ala mä tere na popo ti ala.—aEph. 4:1-3; 5:1, 2.
5. Ngbanga ti nyen a yeke na lege ni pëpe ti fâ ngbanga na ndo ti azo?
5 Jésus ahinga nzoni mingi so fani mingi azo ayeke nduru ti fâ ngbanga na ndo ti amba ti ala. Lo mû wango, lo tene: “I fâ ngbanga pëpe, si azo afâ ngbanga na i pëpe.” (Mat. 7:1). Na yanga ti Grec so Jésus atene na tënë so lani, lo tene pëpe “I fâ ngbanga pëpe”; me lo tene “I zia ti fâ ngbanga.” Jésus ahinga so azo mingi so ayeke mä lo lani ayeke azo so ayeke fâ ka ngbanga na ndo ti amba ti ala. Ka ti e, e yeke fâ ka ngbanga na ndo ti amba ti e? Tongana e yeke sara ka tongaso, a lingbi e sara ngangu ti zia lege ni si a fâ ngbanga pëpe na ndo ti e. Biani, e yeke na droit pëpe ti fâ ngbanga na ndo ti mbeni ita so Jéhovah amû na lo mbeni kua ti sarango ni na yâ ti kongregation. E yeke nga na droit pëpe ti tene so mbeni zo alingbi pëpe ti duti membre ti kongregation. Mbeni ita ayeke sara afaute; ka so Jéhovah angbâ ti ye lo so, a yeke nzoni ti tene e ke lo? (Jean 6:44). Mo yeda so Jéhovah ayeke fa lege na bungbi ti lo? Mo yeda so tongana a hunda ti tene a leke mbeni ye, lo yeke sara ni na ngoi so alingbi na lê ti lo?—Diko aRomain 14:1-4.
6. Jéhovah ayeke bâ awakua ti lo tongana nyen?
6 Mbeni pendere sarango ye so anzere na e mingi na mbage ti Jéhovah ayeke so lo yeke bâ anzoni ye so Chrétien oko oko alingbi ti sara na ngoi so ala ga ande mbilimbili-kue na yâ ti fini sese. Lo hinga nga aye so Chrétien oko oko asara kozoni awe ti gue na li ni na lege ti yingo. Tongaso, lo yeke na bezoin pëpe ti luti na ndo ti faute oko oko kue so mbeni wakua ti lo asara. Psaume 103:12 atene: “Legeoko tongana est ayeke yongoro na ouest, tongaso, Lo lungula kengo-ndia ti e, na Lo zia yongoro.” A yeke nzoni e oko oko kue e bâ ye so lo sara so na nene ni mingi.—Ps. 130:3.
7. Bango ndo ti Jéhovah na ndo ti David afa na e nyen?
7 Bible afa na e polele mbeni pendere sarango ye ti Jéhovah so asara si lo yeke luti mingi na ndo ti anzoni sarango ye ti mbeni zo. Nzapa asara tënë ti David, lo tene: ‘Boi ti Mbi David, lo so abata komandema ti Mbi, lo tambela na peko ti Mbi na bê ti lo kue, na lo sara gi ye so ayeke mbilimbili na lê ti Mbi.’ (1 aGbia 14:8). E hinga so David asara aye so ayeke na lege ni pëpe. Ye oko, Jéhovah asoro ti luti gi na ndo ti anzoni ye so lo sara ndali ti so lo hinga so bê ti David ayeke nzoni.—1 Chron. 29:17.
Bâ aita ti mo tongana ti so Jéhovah ayeke bâ na ala
8, 9. (a) E lingbi ti sara ye tongana Jéhovah na yâ ti ye wa? (b) Mû mbeni tapande so afa ni. Ye so afa na e nyen?
8 Jéhovah ahinga ye so ayeke na bê ti zo, me e azo e hinga ni pëpe. Ti hinga tënë so ayeke mû maboko na e ti bâ so a yeke na lege ni pëpe ti fâ ngbanga na ndo ti aita ti e. E hinga ye kue pëpe na ndo ti ye so apusu mbeni ita ti sara ye. A yeke nzoni e sara ngangu ti mû tapande ti Jéhovah ti luti pëpe gi na ndo ti afaute so azo ayeke sara, so ayeke hunzi mbeni lâ. Zia e zia na gbele e ti gi ti sara ye tongana Jéhovah na ndo ti tënë so. Sarango tongaso ayeke sara si e duti na siriri na aita ti e.—aEph. 4:23, 24.
9 Zia e mû mbeni tapande: Peut-être mo bâ mbeni da so afenêtre ni na aporte ni afâ kue, nga da ni ayeke yuru. Na bango da ni, mingi ti azo alingbi ti tene so a yeke nzoni ti kungbi ni na sese ndali ti so a yeke pendere oko pëpe. Me mbeni zo alingbi ti duti na mbeni bango ndo so ayeke nde na ndo ti da ni. Lo yeke bâ pëpe bubango ti da ni me lo bâ so da ni angbâ kamême nzoni nga so zo alingbi ti leke ni senge. Lo vo da ni nga lo leke aye so abuba na tere ni na tongaso da ni akiri aga pendere. Na pekoni, azo so ayeke hon na tere ti da ni abâ so da ni ayeke pendere mingi. E lingbi ti sara ye tongana ti zo so asara ngangu ti leke aye so abuba na tere ti da so? Ahon ti tene e luti gi na ndo ti afaute ti aita ti e, e lingbi ti gi ti bâ anzoni sarango ye ti ala nga na anzoni ye so ala lingbi ti sara ande na ngoi so ala yeke gue na li ni na lege ti yingo? Tongana e gi ti bâ anzoni ye so, e yeke ye aita ti e tongana ti so Jéhovah aye ala ndali ti so ala yeke gi ti sara ye tongana ti lo.—Diko aHébreu 6:10.
10. Na lege wa wango so ayeke na aPhilippien 2:3, 4 alingbi ti mû maboko na e?
10 Bazengele Paul amû wango so alingbi ti mû maboko na e ti duti na nzoni songo na aita kue na yâ ti kongregation. Lo wa aChrétien lo tene: “I sara ye oko pëpe na lege ti gingo tënë wala fango tere, me na lege ti be-kota-pepe, a lingbi azo oko oko kue abâ aita ti ala tongana azo so ayeke nzoni ahon ala; i gi ye teti i mveni pëpe, me i gi ye teti ambeni zo nga.” (aPhil. 2:3, 4). Ti duti na tâ be-ti-molenge ayeke sara si e duti na nzoni bango ndo na ndo ti azo. Ti fa so e yeke bi bê na ndo ti aye so agbu bê ti amba ti e nga ti gi ti bâ anzoni sarango ye ti ala ayeke mû maboko na e ti bâ ala tongana ti so Jéhovah ayeke bâ na ala.
11. Aye wa so achangé andu ambeni kongregation?
11 Laso, aye ayeke changé mingi na dunia so, na ye so asara si azo ayeke zia akodoro ti ala ti gue na ambeni kodoro nde. A yeke wara na yâ ti agbata azo so alondo na akodoro nde nde. Ambeni ti azo so aga fini fini na ndo so e yeke dä ato nda ti manda Bible nga na pekoni ala ga aTémoin ti Jéhovah. Ala yeke azo ti “amara kue, ti akete mara kue, ti azo nde nde kue, na ti yanga nde nde kue”. (Apoc. 7:9). Ye so asara si na yâ ti akongregation mingi, a yeke wara aita so alondo na akodoro nde nde.
12. Bango ndo wa ayeke nzoni e ngbâ ti duti na ni na ndo ti aita ti e? Ngbanga ti nyen a yeke ngangu na e ti duti lakue na bango ndo so?
12 Ni la, ye so ahunda peut-être ti tene e gi mingi ahon ti kozo ti duti na nzoni bango ndo na ndo ti aita ti kongregation ti e. A hunda ti tene e girisa pëpe wango so bazengele Pierre amû na e ti “ndoye aita na tâ ndoye,” nga ti ‘ndoye ambeni zo na popo ti e na be-biani’. (1 Pi. 1:22). Tongana aita ti kongregation alondo na akodoro nde nde, a lingbi ti duti ngangu na e ti ye ala na bê ti e oko. Asarango ye ti azo ti akodoro so aita ti e alondo dä alingbi ti duti nde mingi na ti kodoro so e yeke dä. A lingbi ti ndu nga lege so ala manda na mbeti, tënë ti konomi nga na akete mara ti ala. Mo bâ so mo gi li ti mo gbä na lege so aita so ayeke pensé na ni nga na asarango ye ti ala? Peut-être ala nga kue agi li ti ala gbä na mo. Ye oko, Bible awa e kue atene: ‘I ndoye aita kue.’—1 Pi. 2:17.
13. Bango ndo wa e yeke peut-être na bezoin ti changé ni?
13 E yeke peut-être na bezoin ti changé bango ndo ti e ti mû lege na e ti ye aita ti e mingi ahon ti kozo. (Diko 2 aCorinthien 6:12, 13.) A yeke si so e yeke tene: “Mbi ye aita kue legeoko, me . . . ” nga na pekoni, e yeke fa ambeni sioni sarango ye so e bâ e tene azo kue ti mara ti ita ni ayeke na ni? Mara ti bango ndo tongaso alingbi ti fa na e so, na gbe ti bê ti e, e ngbâ lakue ti bata asioni bibe, na a lingbi e zi ni. E lingbi ti hunda tere ti e, e tene: ‘Mbi yeke sara ka ngangu ti hinga aita so asarango ye ti azo ti akodoro so ala londo dä ayeke nde na ti mbi?’ Ye so alingbi ti mû maboko na e ti kiri ti ye mingi aita ti e so alondo na akodoro nde nde na ti bâ ala na nene ni.
14, 15. (a) Fa azo so achangé bango ndo ti ala na ndo ti azo. (b) Tongana nyen e lingbi ti sara ye tongana ala?
14 Bible afa na e tapande ti azo so achangé bango ndo ti ala, so mbeni oko ni ayeke bazengele Pierre. Pierre so ayeke mbeni Juif ayeke lï pëpe na yâ ti da ti mbeni zo so ayeke Juif pëpe. Tara ti bâ tënë ti bê ti lo na ngoi so a hunda na lo ti gue na da ti Corneille so ayeke Juif pëpe. Pierre achangé bango ndo ti lo tongana lo bâ so Nzapa aye ti tene azo ti amara kue aga na yâ ti kongregation ti aChrétien (Kus. 10:9-35). A hunda nga ti tene Saul so na pekoni aga bazengele Paul ake asioni bibe so lo yeke na ni kozoni na ndo ti azo. Lo yeda so lo ke lani aChrétien na bê ti lo oko; ni la lo “sara ngangu mingi ahon na Eglize ti Nzapa, na [lo] futi Eglize ni”. Ye oko, na ngoi so Seigneur Jésus afa na Paul so ye so lo sara ayeke na lege ni pëpe, Paul achangé aye mingi na lo yeda même ti tene azo so kozoni lo yeke sara ye ti ngangu na ala afa lege na lo.—aGal. 1:13-20.
15 Kite ayeke dä pëpe so yingo ti Nzapa ayeke mû maboko na e ti changé bango ndo ti e. Tongana e bâ so ambeni sioni bibe ayeke na yâ ti bê ti e, zia e sara ngangu ti zi ni na ti “duti na beoko ti yingo na yâ kamba ti siriri so akanga [e] oko.” (aEph. 4:3-6). Bible awa e ti ‘yü ndoye, so ayeke kamba so alingbi kue, so atingbi e.’—aCol. 3:14.
Sara ye tongana ti Jéhovah na ngoi ti fango tënë
16. Nyen la Jéhovah aleke na bê ti lo ti tene azo asara nyen?
16 Bazengele Paul atene: “Nzapa ayekia mbeni zo teti lê ti lo pëpe.” (aRom. 2:11). Jéhovah aleke na bê ti lo ti tene azo ti amara nde nde kue avoro lo. (Diko 1 Timothée 2:3, 4.) Ni la lo leke ti tene a fa “Tene-nzoni ti lakue lakue” na azo ti “amara kue, akete mara kue, azo ti yanga nde nde kue, na azo nde nde kue”. (Apoc. 14:6). Jésus atene: “Yaka ni ayeke sese so.” (Mat. 13:38). Tënë so abâ mo na sewa ti mo tongana nyen?
17. Tongana nyen e lingbi ti mû maboko na mara ti azo nde nde kue?
17 A yeke awakua ti Jéhovah kue pëpe la alingbi ti gue na ambeni kodoro ti fa nzoni tënë ti Royaume na azo. Me, e lingbi ti fa tënë so na azo ti akodoro nde nde so ayeke na yâ ti territoire ti e. E yeke gi ti mû alege so azi na e ti fa tënë na mara ti azo nde nde kue, gi pëpe azo so e fa tënë na ala teti angu mingi awe? Mo lingbi ti leke na bê ti mo ti gi ti fa tënë na azo so ade a fa nzoni tënë na ala nzoni pëpe?—aRom. 15:20, 21.
18. Tongana nyen Jésus afa so lo yeke bi bê ti lo na ndo ti azo?
18 Jésus ayeke lani na kota nzara ti mû maboko na azo kue. Lo fa tënë gi na ndo oko pëpe. Bible atene so Jésus “atambela na akota kodoro na akete kodoro kue”. Na pekoni, “tongana Lo bâ azo mingi so, Lo ye ti sara be-nzoni na ala” nga lo fa so a lingbi a mû maboko na ala.—Mat. 9:35-37.
19, 20. Jéhovah na Jésus ayeke bi bê ti ala mingi na ndo ti mara ti azo nde nde kue. Na alege wa e lingbi ti fa so e yeke mû tapande ti ala?
19 Na alege wa mo lingbi ti fa oko mara ti bibe so? Ambeni ita asara ngangu ti fa tënë na ambage ti territoire ti ala so a yeke fa ka tënë dä mingi mingi pëpe. A lingbi ti duti ando tongana ando ti kango ye na agara, aparc nga na ando so abus na ataxi ayeke luti dä ti mû azo. Na yâ ti territoire ti ambeni ita, a yeke wara agroupe ti azo so ayeke tene ayanga ti kodoro nde wala ala yeke wara agroupe so ade a fa tënë mingi pëpe na ala. Aita ayeke sara ngangu ti manda ayanga ti kodoro so ti fa tënë na agroupe so. Ti manda ti bara azo na yanga ti kodoro ti ala wani ayeke fa na ala so tënë ti nzoni duti ti ala agbu bê ti mo mingi. Tongana e lingbi pëpe ti manda mbeni yanga ti kodoro, e lingbi ti gonda aita so ayeke sara ni? Biani, e yeke ye ande pëpe ti sara si nzara ti mandango mbeni yanga ti kodoro asigigi na yâ ti aita so ayeke manda ni. E yeke ye nga pëpe ti tene so raison so apusu ala ti sara ngangu ti fa tënë na azo so alondo na ambeni kodoro nde ayeke na lege ni pëpe. Fini ti azo kue ayeke kota mingi na lê ti Jéhovah, na e ye ti bâ azo tongana ti so Jéhovah ayeke bâ na ala.—aCol. 3:10, 11.
20 Mbeni zo so ayeke bâ azo tongana ti so Jéhovah ayeke bâ na ala ayeke fa tënë na azo kue, na lo yeke bâ dutingo ti ala pëpe. Ambeni zo ni ayeke peut-être na da ti lango pëpe, ala yü bongo nzoni pëpe wala a hinga ala tongana azo so ayeke sara ye ti kirikiri. Tongana ambeni zo asara ye na nzobe pëpe na mbage ti e, ye so ayeke pusu e pëpe ti duti na sioni bibe na ndo ti ala ndali ti mara ti ala wala ti bâ azo kue ti mara ti ala tongana asioni zo. Azo asara ye lani na nzoni bê pëpe na Paul, me ye so akanga lege na lo pëpe ti fa tënë na tanga ti azo ti kodoro ni (Kus. 14:5-7, 19-22). Lo hinga na bê ti lo kue so ambeni zo ayeke yeda na tënë so lo yeke fa na ala.
21. Ti bâ azo tongana ti so Jéhovah ayeke bâ na ala ayeke mû maboko na mo tongana nyen?
21 E hinga fadeso polele awe so a yeke kota ye mingi ti bâ azo tongana ti so Jéhovah ayeke bâ na ala. Ye so ayeke kota ye na ngoi so e yeke sara ye na mbage ti aita ti yâ ti kongregation so e yeke dä, na mbage ti sewa ti aita kue na ndo ti sese wala na mbage ti azo so ayeke na yâ ti territoire ti e. Tongana e yeke sara ngangu ti bâ azo tongana ti so Jéhovah ayeke bâ na ala, e yeke mû mbage ti e mingi ti sara si aita aduti na siriri na yâ ti kongregation na ala mä tere nzoni. Ye so ayeke sara si e lingbi biani ti mû maboko na azo ti ye Jéhovah, Nzapa so ‘ayekia azo teti lê ti ala pëpe’ me lo yeke Nzapa so ayeke bi bê na ndo ti azo kue, “teti ala kue ayeke ye so tïtî Lo asara.”—Job 34:19.
Mo lingbi ti fa nda ni?
• A yeke nzoni e kpe ti duti na bango ndo wa na ndo ti aita ti e?
• Tongana nyen e lingbi ti bâ aita ti e tongana ti so Jéhovah ayeke bâ na ala?
• Aye wa mo manda na ndo ti lege so e yeke bâ na sewa ti aita na ndo ti sese kue?
• Tongana nyen e lingbi ti bâ azo tongana ti so Jéhovah ayeke bâ na ala na ngoi so e yeke fa tënë?