Tënë ti Jéhovah ayeke na fini
Akota tënë ti mbeti ti Luc
A BÂ so a sû Évangile ti Matthieu kozoni kue ndali ti aJuif, me a sû Évangile ti Marc ndali ti azo so ayeke aJuif pëpe. Ye oko, a sû Évangile ti Luc ndali ti azo ti amara kue. Évangile ti Luc, so a sû ni na ngu 56 ti si na ngu 58, ayeke mbeni buku so afa anzene nzene ye na ndo ti fini ti Jésus nga na akusala so lo sara na sese.
Luc ayeke mbeni docteur so ayeke bâ mawa ti zo nga ayeke gi ti hinga ye nzoni na ndo ti mbeni ye. Luc ‘agi nda ti ye kue mbilimbili’ nga aye so lo sû na yâ ti mbeti ti lo asi na yâ ti ngu 35, so ti tene ngu oko kozoni ti tene a dü Jésus, ti si na ngu 33 (Luc 1:3). Kota mbage ti aye so Luc asû na yâ ti Évangile ti lo, a yeke wara ni pëpe na yâ ti ambeni Évangile.
TONGO NDA TI KUSALA TI JÉSUS
Na pekoni so Luc afa anzene nzene tënë na ndo ti dungo Jean-Baptiste nga na Jésus, lo fa na e so Jean ato nda ti kusala ti lo na ngoi so Tibère César asara ngu 14 awe na ndo ti mbata ti gbia, so ti tene so Jean ato nda ti kusala ti lo na tongo nda ti ngu 29 (Luc 3:1, 2). Jean abatize Jésus na hunzingo ti ngu 29 (Luc 3:21, 22). Ti si na ngu 30, ‘Jésus akiri na sese ti Galilée na Lo fa nda ti tënë na yâ ti synagogue ti ala’.—Luc 4:14, 15.
Jésus ato nda ti kozo kapa ti kusala ti lo ti fango tënë na sese ti Galilée. Lo tene na gbâ ti azo so abungbi, lo tene: “A yeke ngbanga ti Mbi ti fa Tene-nzoni ti royaume ti Nzapa na ambeni kodoro nga.” (Luc 4:43). Lo mû na tere ti lo Simon so ayeke zo ti gingo susu nga na ambeni zo. Lo tene: “Na peko ti ye so, fade [ala] gi azo.” (Luc 5:1-11; Mat. 4:18, 19). Abazengele 12 ayeke na tere ti Jésus na ngoi so lo yeke sara use kapa ti kusala ti lo ti fango tënë na sese ti Galilée (Luc 8:1). Na ngoi ti ota kapa ni, lo tokua abazengele ti lo 12 “ti fa tënë ti royaume ti Nzapa, na ti lungula kobela ti azo.”—Luc 9:1, 2.
Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:
1:35—Para ti Marie asara mbeni ye na yâ ti mengo ngo ti lo? Ti tene molenge so Marie adü aduti tâ hale ti Abraham, ti Juda nga na ti David tongana ti so Nzapa amû zendo ni, a lingbi para ti lo asara mbeni ye na yâ ti ngo so lo më (Gen. 22:15, 18; 49:10; 2 Sam. 7:8, 16). Ye oko, na lege ti yingo vulu ti Nzapa, lo zia fini ti Molenge ti lo na yâ ti Marie nga lo sara si Marie amë ngo (Mat. 1:18). A lingbi ti tene so yingo vulu asara si siokpari so ayeke na yâ ti tere ti Marie ali pëpe na yâ ti para ni, na a sara si mbeni ye ti sioni asi pëpe na Jésus na ngoi so lo ngbâ na yâ ti mama ti lo.
1:62—Zacharie ayeke sara tënë lani pëpe nga lo yeke mä ndo pëpe? Ên-ën. A yeke gi tënë la lo yeke tene lani pëpe. Azo ‘ape tïtî ti ala’, wala ala sara maboko ti ala na Zacharie ti hinga iri so lo ye ti tene a zia na ndo ti molenge ni. A yeke pëpe ndali ti so mê ti lo akanga. Kite ayeke dä pëpe so lo mä lani tënë so wali ti lo ayeke tënë na ndo ti iri so a yeke nzoni a zia na ndo ti molenge ti ala. Peut-être azo asara maboko ti ala na Zacharie ti hunda lo na ndo ti ye so wali ti lo atene. Ndali ti so a hunda lani gi ti sara si Zacharie akiri asara tënë, ye so afa so mê ti lo akanga pëpe.—Luc 1:13, 18-20, 60-64.
2:1, 2—Na lege wa sarango tënë ti “lâ ti kozoni so a zia iri ti azo na mbeti” amû maboko na e ti hinga ngoi ti dungo Jésus? A zia iri ti azo fani mingi na mbeti na ngoi ti komandema ti César Auguste. Ti sara si tënë so Daniel 11:20 atene aga tâ tënë, a sara kozo ziango iri ti azo na mbeti ngoi kete kozoni si a dü Jésus. A sara use ni na ngu 6 wala ngu 7 (Kus. 5:37). Quirinius asara kusala lani tongana gouverneur ti Syrie na yâ ti ngoi ni so use kue, na kite ayeke dä pëpe so lo sara kusala fani use tongana gouverneur. So Luc asara tënë na ndo ti kozo ngoi so a zia iri ti azo na mbeti afa so a dü Jésus a sara laso ngu 2 010 tongaso awe.
2:35—Na lege wa yongoro “épée” ayeke kpo âme ti Marie? Ye so aye ti sara tënë ti kota vundu so ayeke sara ande Marie na ngoi so mingi ti azo ayeke ke Jésus so ayeke Messie. A ye nga ti sara tënë ti kota vundu so ayeke sara lo na bango Jésus na ngoi so lo yeke kui kuâ ti ngangu.—Jean 19:25.
9:27, 28—Matthieu na Marc atene so gbiango tere ti Jésus abâ gigi ‘lâ omene na peko ti’ so lo mû zendo na adisciple ti lo so “fade kui atara [ambeni ti] ala pëpe” juska ala bâ Jésus so ayeke komande na yâ ti Royaume ti lo. Ngbanga ti nyen Luc atene ti lo so gbiango tere ti Jésus abâ gigi “lâ miombe” na pekoni so Jésus amû zendo ni? (Mat. 17:1; Marc 9:2). Luc azia lango use na ndo ti lango omene so: lango so Jésus amû na zendo ni nga na lango so zendo ni aga tâ tënë.
9:49, 50—Ngbanga ti nyen Jésus akanga lege pëpe na mbeni koli so atomba adémon, atâa so koli so ayeke tambela na lo pëpe? Jésus akanga lege na koli so pëpe ndali ti so kongregation ti aChrétien ade ti bâ gigi na ngoi ni so pëpe. Tongaso, a hunda pëpe ti tene mbeni zo atambela na Jésus si lo fa so lo yeke na mabe na Jésus nga si lo tomba ayingo-sioni na iri ti lo.—Marc 9:38-40.
Aye ti manda teti e:
1:32, 33; 2:19, 51. Marie abata na bê ti lo aye so asi nga na atënë so a tene ti fa so aprophétie aga tâ tënë. E yeke bata na bê ti e aprophétie ti Jésus na ndo ti “nda ti ngoi so” na lege so e yeke haka aye so lo fa na aye so ayeke si na ngoi ti e laso?—Mat. 24:3.
2:37. Tapande ti Anne afa na e so a yeke nzoni e ngbâ lakue ti voro Jéhovah, e “zia ti sambela pëpe”, nga “e zia ti bungbi pëpe”.—aRom. 12:12; aHéb. 10:24, 25.
2:41-50. Joseph azia aye ti yingo na kozo ndo nga lo bâ lege ti ye so atia sewa ti lo na lege ti mitele nga na lege ti yingo. Lo zia mbeni nzoni tapande na ndo ti atënë so na ababâ ti sewa.
4:4. A yeke nzoni lâ oko oko e gbu li ti e na ndo ti aye ti yingo.
6:40. A lingbi mbeni zo so ayeke fa ye na azo azia nzoni tapande na azo so lo yeke fa ye na ala. A lingbi lo sara ye ague oko na ye so lo yeke fa.
8:15. Ti ‘bata Tënë ni na ti ngbâ ti lë lakue’, a lingbi e gbu nda ti Mbeti ti Nzapa, e bâ atënë ti yâ ni na nene ni nga e ngbâ lakue ti zia bê ti e na ndo ni. Na ngoi so e yeke diko Bible nga e yeke manda ambeti so azi nda ni, a yeke kota ye mingi ti tene e gbu li ti e na ndo ti atënë ni nga e sambela.
ANDANGBA KUSALA TI JÉSUS
Jésus atokua azo 70 kozoni na lo ti fa tënë na yâ ti agbata nga na ando nde nde na kodoro ti Judée (Luc 10:1). Lo gue “na yâ akota kodoro na akete kodoro, Lo yeke fa nda ti tënë”.—Luc 13:22.
Lango oku kozoni na lango ti Pâque ti ngu 33, Jésus alï na Jérusalem na ndo ti molenge ti lele. Ngoi ni asi awe ti tene atënë so lo tene na adisciple ti lo aga tâ tënë. Lo tene: “A yeke ngbanga ti Molenge Ti Zo ti wu pono ti ye mingi, na a lingbi a-ancien na akota sacrificateur na amaître ti ndia ake Lo. Fade azo afâ Lo, na lâ ota ni, fade A yä Lo na popo ti awakinda.”—Luc 9:22, 44.
Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:
10:18—Jésus aye lani ti sara tënë ti nyen tongana lo tene na adisciple ti lo 70, lo tene: “Mbi bâ Satan alondo na yayu, lo tï tongana nyekpa”? Jésus aye lani pëpe ti tene so a tomba Satan na yayu awe. A tomba lo ngoi kete na pekoni so Christ aga gbia na yayu na ngu 1914 (Apoc. 12:1-10). Atâa so e hinga kue pëpe ye so Jésus aye lani ti tene, na sarango tënë mo bâ mo tene ye ni asi awe, Jésus aye peut-être ti fa so ye so lo sara tënë ni ayeke ga ande tâ tënë biani.
14:26—Na lege wa aChrétien ayeke “ke” afami ti ala? Na yâ ti Bible, tënë “ke” aye ti tene so zo aye mbeni zo wala mbeni ye mingi ahon ti so lo ye na mbeni zo nde wala mbeni ye nde (Gen. 29:30, 31). A hunda na aChrétien ti “ke” afami ti ala na lege so ala yeke ye Jésus ahon afami ti ala ni.—Mat. 10:37.
17:34-37—“Angualo” ni aye ti sara tënë ti azo wa? “Kuâ” so ala bungbi na tere ni ayeke nyen? A haka azo so “a lungula” ala, wala a zi ala na angualo so ayeke bâ ndo a yo. “Kuâ” so ala bungbi na tere ni aye ti sara tënë ti tâ Christ na ngoi ti singo ti lo. A ye nga ti sara tënë ti kobe ti yingo so Jéhovah ayeke mû na azo so.—Mat. 24:28.
22:44—Ngbanga ti nyen vundu asara Jésus lani mingi? A yeke ndali ti araison mingi. Jésus agi bê ti lo mingi na ndo ti ye so azo ayeke tene na ndo ti Jéhovah Nzapa nga ye so ayeke sara na ndo ti iri ti Nzapa tongana lo kui tongana mbeni zo so ake ndia. Na ndo ni, Jésus ahinga nzoni mingi so ti tene lo nga na azo awara ande fini ti lakue lakue, a lingbi lo ngbâ be-ta-zo.
23:44—A yeke nze la akanga lê ti lâ na asara si ndo avuko teti angbonga ota? Ên-ën. Nze ayeke kanga lê ti lâ gi na ngoi so fini nze asigigi, me pëpe na ngoi so nze afa tere ti lo kue, tongana ti so a yeke si na ngoi ti Pâque. Vukongo ndo so abâ gigi na ngoi ti kuâ ti Jésus ayeke mbeni miracle so alondo na Nzapa.
Aye ti manda teti e:
11:1-4. Na ngoi so Jésus ayeke fa ye na ndo ti hoto, lo fa na adisciple ti lo ti sambela. Tongana a haka atënë ti yâ ti sambela so na atënë ti yâ ti sambela so lo fa na adisciple ti lo ngu oko na nze omene na pekoni, so e wara na Luc 11:1-4, a yeke bâ so kete kangbi ayeke dä. Ye so afa na e polele so a yeke nzoni e tene gi a-oko tënë pëpe na yâ ti sambela ti e.—Mat. 6:9-13.
11:5, 13. Atâa so Jéhovah ayeke nduru ti kiri tënë na asambela ti e, a yeke nzoni e ngbâ lakue ti sambela.—1 Jean 5:14.
11:27, 28. A yeke pëpe songo so azo ayeke na ni na popo ti ala na yâ ti sewa wala gbâ ti aye so azo ayeke na ni la ayeke sara si ala duti na tâ ngia. Me a yeke sarango na Nzapa na bê kue la ayeke sara si zo aduti na tâ ngia.
11:41. A yeke nzoni ndoye nga na bê ti e wani apusu e ti mû amatabisi.
12:47, 48. Tongana a mû na mbeni zo akota kua ti sarango ni me lo sara ni pëpe, a yeke hunda na lo mingi ti kiri tënë ngbanga ni ahon ti so a yeke hunda na mbeni zo so a hunda na lo ti sara akua so lo hinga ni pëpe wala lo gbu nda ni nzoni kue pëpe.
14:28, 29. E yeke sara ye na ndara tongana e vo aye alingbi gi na nginza ti e.
22:36-38. Raison so Jésus ahunda na adisciple ti lo ti mû épée ayeke pëpe ti bata na tere ti ala. Jésus ahunda na ala ti mû épée na bï ni so a kä lo ndali ti so lo ye ti fa mbeni kpengba ye na ala. Lo ye ti fa na ala so “azo kue so akamata épée, fade ala kui na lege ti épée.”—Mat. 26:52.
[Foto na lembeti 31]
Joseph so ayeke babâ ti sewa azia nzoni tapande
[Foto na lembeti 32]
Luc afa anzene nzene ye mingi na ndo ti fini ti Jésus nga na kusala ti lo