Ne kusala so gi Jésus oko ayeke sara na yâ ti ye so Nzapa aleke ti sara
“Mbi yeke Lege ni, na Tene-biani na Fini. Mbeni zo aga na Babâ pëpe, gi na lege ti Mbi.”—JEAN 14:6.
1, 2. Ngbanga ti nyen ti bi bê na ndo ti kusala so gi Jésus oko ayeke sara na yâ ti ye so Nzapa aleke ti sara?
NGBENE ye giriri, azo mingi agi ti sara si azo abâ so ala yeke nde na azo so angoro ala, me a yeke gi kete wungo ti azo si azo abâ so ala yeke nde. Même na popo ti kete wungo ti azo so, gi oko oko si alingbi ti tene so ala yeke biani nde na yâ ti akota ye mingi. Ye oko, Jésus Christ, Molenge ti Nzapa, ayeke ti lo nde na alege mingi.
2 Ngbanga ti nyen ti bi bê na ndo ti kusala so gi Jésus oko ayeke sara? Ngbanga ti so a ndu songo so atingbi e na Babâ ti e ti yayu, Jéhovah. Jésus atene: “Mbi yeke Lege ni, na Tene-biani na Fini. Mbeni zo aga na Babâ pëpe, gi na lege ti Mbi.” (Jean 14:6; 17:3). Zia e bâ ambeni ye so asara si Jésus ayeke nde mingi. Sarango tongaso ayeke pusu e ti ne kusala so lo yeke sara na yâ ti ye so Nzapa aleke ti sara.
“Molenge ti Lo ngengele oko”
3, 4. (a) Ngbanga ti nyen a lingbi ti tene so gi Jésus oko ayeke ngengele Molenge ti Nzapa? (b) Na lege wa kua so Jésus asara na yâ ti crééngo ye ayeke nde?
3 Jésus ayeke gi pëpe “[“mbeni,” MN ] Molenge Ti Nzapa” tongana ti so Satan atene lani na ngoi so lo ye ti tara lo (Mat. 4:3, 6). A yeke na lege ni so a iri Jésus “Molenge Ti Nzapa ngengele oko.” (Jean 3:16, 18). Tënë ti yanga ti Grec so a kiri pekoni na tënë “ngengele oko” aye ti tene “ye so mara ni ayeke dä pëpe” wala “mbeni ye so ayeke gi oko.” Jéhovah ayeke na amolenge ti lo so ayeke acréature ti yingo kutu mingi mingi. Tongaso, na lege wa Jésus ayeke molenge ti Nzapa so “mara [ti lo] ayeke dä pëpe”?
4 Jésus ayeke nde na lege so lo yeke oko créature so Nzapa lo wani la asara lo na maboko ti lo. Lo yeke kozo Molenge. Biani, lo yeke “Kozo ti ye kue so Nzapa acréé”. (aCol. 1:15; Apoc. 3:14). Kusala ti ngengele Molenge so na yâ ti crééngo aye kue ayeke nga nde. Lo yeke Wasarango ye pëpe, wala aye kue abâ gigi gi na lege ti lo pëpe. Me Jéhovah asara kua na lo ti créé tanga ti aye kue. (Diko Jean 1:3.) Bazengele Paul atene: “Na lê ti e Nzapa ayeke gi oko, Babâ mveni, Lo so ye kue alondo na Lo, na e yeke ti Lo; na Seigneur ayeke oko, Jésus-Christ, Lo so ye kue aga na lege ti Lo, na e yeke na fini na lege ti Lo.”—1 aCor. 8:6.
5. Ye wa na yâ ti Bible agboto lê na ndo ti kusala so gi Jésus oko ayeke sara?
5 Ye oko, Jésus ayeke nde na alege mingi. Na yâ ti Bible, a yeke wara gbâ ti airi so a mû na Jésus ti gboto lê na ndo ti kusala so gi lo oko ayeke sara na yâ ti ye so Nzapa aleke ti sara. Na yâ ti mbage ti Bible so aChrétien asû na yanga ti Grec, a iri Jésus ngengele Molenge ti Nzapa nga a mû na lo ambeni iri. Zia e bâ ambeni oku ti airi so.a
“Tënë ni”
6. Ngbanga ti nyen a yeke na lege ni ti iri Jésus “Tënë ni”?
6 Diko Jean 1:14. Ngbanga ti nyen a iri Jésus “Tënë ni”, wala Logos? Iri so agboto lê na ndo ti kusala so lo yeke sara ngbene ye na ngoi so a créé a-ange na azo. Jéhovah asara kusala na Molenge ti lo ti fa aye na a-ange nga ti fa na ala tongana nyen ti sara aye, tongana ti so lo sara kusala na Molenge ti lo so ti fa tokua ti lo na azo na ndo ti sese. A hinga so Jésus ayeke Tënë ni, wala Watokua ti Nzapa na lege ti tënë so Christ atene lani na aJuif so ayeke mä lo, lo tene: “Tënë so Mbi fa na i ayeke ti Mbi pëpe, me a yeke ti Lo so ato Mbi. Tongana mbeni zo aye ti sara ye so Nzapa aye, fade zo so ahinga tongana tënë ni ayeke ti Nzapa, wala tongana Mbi sara tënë ti Mbi mveni.” (Jean 7:16, 17). A ngbâ lakue ti iri Jésus “Tënë Ti Nzapa” même na pekoni so lo kiri na yâ ti gloire ti lo ti yayu.—Apoc. 19:13, 16.
7. E yeke sara nyen ti mû tapande ti tâ be-ti-molenge so Jésus ayeke na ni na yâ ti kusala ti lo tongana “Tënë ni”?
7 Tara ti gbu li na ndo ti nda ti iri so. Atâa so Jésus ayeke na ndara ahon tanga ti acréature kue ti Jéhovah, lo zia bê ti lo na ndara ti lo pëpe. Lo yeke tene gi aye so Babâ ti lo afa na lo. Lo yeke gboto lê ti azo lakue na ndo ti Jéhovah me na ndo ti lo wani pëpe (Jean 12:50). So pendere tapande si lo zia na e! E nga kue, a mû na e pendere kua ti fango “Tene-nzoni ti nzoye”. (aRom. 10:15). Ti bâ na nene ni tapande ti tâ be-ti-molenge so Jésus ayeke na ni ayeke pusu e ti fa gi atënë so alondo na Nzapa. Tongana a ndu fango na azo tënë ti Bible so ayeke sö fini ti zo, e ye ti fa “gi ye so Mbeti ti Nzapa atene”.—1 aCor. 4:6.
“Amen”
8, 9. (a) Tënë “amen” aye ti tene nyen? Ngbanga ti nyen a iri Jésus “Amen”? (b) Na lege wa Jésus asara ye alingbi na iri ti lo ti “Amen”?
8 Diko Apocalypse 3:14. Ngbanga ti nyen a iri Jésus “Amen”? Tënë ti yanga ti Hébreu so a kiri pekoni na tënë “amen” aye ti tene “zia aduti tongaso,” wala “ni la”. Tënë ti yanga ti Hébreu so tënë so asigigi dä aye ti tene ti “duti be-ta-zo” wala ti duti “zo so a lingbi ti zia bê na ndo ti lo.” A sara kusala na oko tënë so ti fa so Jéhovah ayeke be-ta-zo (Deut. 7:9; Es. 49:7). Tongaso, na lege wa Jésus ayeke nde tongana a iri lo “Amen”? Bâ lege so 2 aCorinthien 1:19, 20 akiri tënë, atene: ‘Molenge Ti Nzapa, Jésus-Christ, so a fa tënë ti Lo na popo ti ala, Lo yeke oui na non pëpe, me oui ayeke na yâ Lo. Na yâ Lo zendo ti Nzapa kue ayeke oui; tongaso, Amen ayeke na yâ Lo nga si Nzapa awara gloire.’
9 Jésus ayeke “Amen” ti azendo kue so Nzapa amû. Jésus asara ye kue tâ na lege ni na ngoi so lo yeke na sese nga lo mû fini ti lo na sandaga, na aye so afa so azendo kue so Jéhovah amû ayeke ga ande tâ tënë biani na lege ti lo. So Jésus angbâ be-ta-zo afa nga so atënë so Satan atene, na so a sû ni na mbeti ti Job, ayeke mvene. Satan atene so awakua ti Jéhovah ayeke bere tënë ti lo tongana ala wara pëpe aye so ala yeke na bezoin ni, ala bâ pasi nga ala wara atara (Job 1:6-12; 2:2-7). Na popo ti acréature kue ti Nzapa, kozo Molenge ni alingbi ti fa nzoni mingi so Satan atene mvene. Na ndo ni, Jésus afa nzoni ahon tanga ti acréature kue so Babâ ti lo Jéhovah ayeke na droit ti komande dunia kue.
10. E yeke sara nyen ti mû tapande ti Jésus na yâ ti kusala so gi lo oko ayeke sara tongana “Amen”?
10 E yeke sara nyen ti mû tapande ti Jésus na yâ ti kusala so gi lo oko ayeke sara tongana “Amen”? E yeke mû tapande ti Jésus na ngbango be-ta-zo na Jéhovah nga na mungo mbage ti komandema ti lo. Na sarango tongaso, e yeke sara ye ague oko na tënë ti aProverbe 27:11, so atene: “Molenge ti mbi, mo duti na ndara na mo mû ngia na bê ti mbi, si mbi lingbi kiri tënë na zo so azonga mbi.”
“Wa-sara-songo ti fini mbele”
11, 12. Na lege wa kusala ti Jésus tongana Wasarango-songo ayeke nde?
11 Diko 1 Timothée 2:5, 6. Jésus ayeke ‘gi oko Wa-sara-songo na popo ti Nzapa na azo’. Lo yeke “Wa-sara-songo ti fini mbele”. (aHéb. 9:15; 12:24). Ye oko, a iri Moïse nga wasarango-songo: wasarango-songo ti Mbele ti Ndia (aGal. 3:19). Tongaso, na lege wa kusala ti Jésus tongana Wasarango-songo ayeke ti lo nde?
12 Tënë so lani a kiri na pekoni na tënë “wa-sara-songo” ayeke mbeni tënë so andu ndia. A ye ti fa so Jésus ayeke mbeni zo so ndia amû lege na lo ti duti Wasarango-songo (wala, zo ti gbungo koko) ti fini mbele so asara si fini mara, “Israël ti Nzapa” abâ gigi (aGal. 6:16). Na yâ ti mara so, a yeke wara aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala, so ayeke ‘asacrificateur na agbia’ na yayu (1 Pi. 2:9; Ex. 19:6). Ndia ti Nzapa, so Moïse ayeke lani wasarango-songo ni, asara pëpe si mbeni mara tongaso abâ gigi.
13. Kusala ti Jésus tongana Wasarango-songo andu nyen?
13 Kusala ti Jésus tongana Wasarango-songo andu nyen? Na lege ti mênë ti Jésus, Jéhovah ayeda na azo so ayeke lï na yâ ti fini mbele. Na sarango tongaso, Jéhovah asara ye ague oko na ndia ti lo na lo diko ala azo ti mbilimbili (aRom. 3:24; aHéb. 9:15). Tongaso, Nzapa alingbi ti bâ ala tongana azo so alingbi biani ti lï na yâ ti fini mbele na ti duti na beku ti ga agbia na asacrificateur na yayu. Teti so Jésus ayeke Wasarango-songo na popo ti ala na Nzapa, lo yeke mû maboko na ala si Nzapa angbâ ti bâ ala tongana azo so alingbi na lê ti lo.—aHéb. 2:16.
14. Ngbanga ti nyen a lingbi aChrétien kue, atâa beku wa ala yeke na ni, abâ biani na nene ni kusala ti Jésus tongana Wasarango-songo?
14 Ti azo so ayeke na yâ ti fini mbele ni pëpe, so ayeke na beku ti warango fini ti lakue lakue na yayu pëpe me na sese, a yeke tongana nyen? Atâa so ala yeke pëpe na yâ ti fini mbele ni, ala yeke bâ nzoni na lege ni. A sara si a pardone asiokpari ti ala na a diko ala azo ti mbilimbili so ayeke akamarade ti Nzapa (Jacq. 2:23; 1 Jean 2:1, 2). Atâa e yeke na beku ti gue na yayu wala ti ngbâ na sese, e oko oko kue e yeke na mbeni nzoni nda ti tënë ti bâ na nene ni kusala ti Jésus tongana Wasarango-songo ti fini mbele.
“Kota Sacrificateur”
15. Na lege wa kusala ti Jésus tongana Kota Sacrificateur ayeke nde na ti akoli kue so asara ândö kua ni?
15 Akoli mingi asara kua ândö tongana akota sacrificateur; ye oko, kusala ti Jésus tongana Kota Sacrificateur ayeke ti lo nde. Na lege wa? Paul afa ni, lo tene: “A yeke ngbanga ti Lo ti mû sacrifice lâ na lâ pëpe tongana akota sacrificateur so amû sacrifice kozoni teti ala mveni, na ndani teti siokpari ti azo; teti Lo mû sacrifice lege oko teti lakue tongana Lo mû Lo mveni ti ga sacrifice. Teti Ndia asara si azo so ayeke na ngangu pëpe aga akota sacrificateur; me tënë ti bä so aga na peko ti Ndia asara si Molenge ni aga Kota Sacrificateur, Lo so alingbi kue teti lakue lakue.”—aHéb. 7:27, 28.b
16. Ngbanga ti nyen sandaga ti Jésus ayeke tâ nde mingi?
16 Jésus ayeke lani mbilimbili-kue, tâ gi tongana ti so Adam ayeke lani kozoni si lo sara siokpari (1 aCor. 15:45). Ni la, Jésus ayeke oko zo so alingbi ti mû sandaga so ayeke nzoni kue, mbeni sandaga so a hunda ti sara ni gi fani oko awe. Na gbe ti Ndia ti Moïse, a yeke mû lani asandaga lâ oko oko. Ye oko, asandaga so nga na kusala so asacrificateur ayeke sara lani afa kozoni awe ye so Jésus asara (aHéb. 8:5; 10:1). Tongaso, kusala ti Jésus ti Kota Sacrificateur ayeke nde ndali ti so lo lingbi ti sara ye mingi ahon ti so tanga ti akota sacrificateur asara nga lo yeke ngbâ ande lakue na kusala so.
17. Ngbanga ti nyen a yeke nzoni e bâ na nene ni kusala ti Jésus tongana Kota Sacrificateur? E lingbi ti sara ni tongana nyen?
17 E yeke na bezoin ti akusala so Jésus ayeke sara tongana Kota Sacrificateur ti mû maboko na e ti ga nzoni na lê ti Nzapa. Nga, Jésus ayeke mbeni nzoni Kota Sacrificateur mingi! Paul atene: “E yeke na Kota Sacrificateur pëpe, so alingbi ke ti sara be-nzoni na ndo so e yeke na ngangu pëpe; me a tara Lo na ye kue legeoko tongana e, me Lo sara siokpari pëpe.” (aHéb. 4:15). Biani, a yeke nzoni bango ye so na nene ni apusu e ti duti na ‘fini teti e mveni mbeni pëpe, me teti Lo so akui teti e.’—2 aCor. 5:14, 15; Luc 9:23.
“Hale” so a fa tënë ti lo kozoni awe
18. A tene prophétie wa na pekoni so Adam asara siokpari? Ambeni tënë wa a fa na pekoni na ndo ti prophétie so?
18 Na yaka ti Eden, na ngoi so a bâ so azo agirisa ye kue awe, so ti tene nzoni songo na Nzapa, fini ti lakue lakue, tâ ngia nga na Paradis, Jéhovah asara tënë ti mbeni Zo ti Zingo zo. A tene zo ni so ayeke “hale”. (Gen. 3:15). Ngbene ye giriri, aprophétie mingi ti Bible asara tënë na ndo ti Hale so, so a hinga ye lani mbilimbili pëpe na ndo ti lo. A tene so fade lo yeke ga na lege ti sewa ti Abraham, ti Isaac nga na ti Jacob. A fa nga so fade lo yeke ga na lege ti sewa ti Gbia David.—Gen. 21:12; 22:16-18; 28:14; 2 Sam. 7:12-16.
19, 20. (a) Hale ti zendo ni ayeke zo wa? (b) Ngbanga ti nyen a lingbi ti tene so Jésus na ambeni zo ayeke hale ti zendo ni?
19 Hale so a mû zendo ti lo ayeke zo wa? A lingbi ti wara kiringo tënë ni na aGalate 3:16. (Diko ni.) Ye oko, gi na yâ ti oko chapitre so, bazengele Paul atene na aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala, lo tene: “Na tongana i yeke ti Christ, tongaso i yeke ahale ti Abraham, na i yeke ahéritier na lege ti zendo.” (aGal. 3:29). Na lege wa Christ ayeke Hale ti zendo ni tongana ambeni zo ayeke hale legeoko na lo?
20 Azo kutu mingi ayeke tene so ala londo na yâ ti sewa ti Abraham, na ambeni asara ye même tongana aprophète. Ambeni bungbi ti vorongo nzapa abâ tongana kota ye mingi so aprophète ti ala alondo na lege ti sewa ti Abraham. Me aprophète so kue ayeke Hale ti zendo ni? Ên-ën. Tongana ti so yingo ti Nzapa apusu bazengele Paul ti tene lani, a yeke azo kue pëpe so abâ gigi na lege ti sewa ti Abraham si alingbi ti tene so ala yeke Hale ti zendo ni. A yeke amolenge kue so Abraham adü la Nzapa asara kusala na hale ti ala ti iri tënë nzoni na ndo ti azo pëpe. A yeke gi na lege ti hale ti Isaac oko si Nzapa ayeke iri tënë nzoni na ndo ti azo (aHéb. 11:18). Na nda ni, gi zo oko, Jésus Christ so Bible afa so lo bâ gigi na lege ti sewa ti Abraham si ayeke kozo mbage ti hale ti zendo ni.c Azo kue so na pekoni aga use mbage ti hale ti Abraham ayeke mbage ti hale ni ndali ti so ala “yeke ti Christ”. Biani, kusala ti Jésus na yâ ti gango tâ tënë ti prophétie so ayeke biani nde mingi.
21. Ye wa apika bê ti mo mingi na ndo ti lege so Jésus asara kusala so a mû gi na lo oko na yâ ti ye so Jéhovah aleke ti sara?
21 E bâ na nduru tënë kusala so gi Jésus oko ayeke sara na yâ ti ye so Jéhovah aleke ti sara. E manda nyen dä? Ngbene ye na ngoi so a créé ngengele Molenge ti Nzapa so, lo yeke biani nde mingi, mara ti lo ayeke dä pëpe. Ye oko, na tâ be-ti-molenge, oko Molenge ti Nzapa so, so aga Jésus ayeke sara lakue ye so bê ti Babâ ti lo aye, na lo gi lâ oko pëpe ti wara gloire teti lo wani (Jean 5:41; 8:50). So ayeke mbeni nzoni tapande teti e laso. Tongana ti Jésus, zia e leke na bê ti e ti “sara ye kue teti gloire ti Nzapa.”—1 aCor. 10:31.
[Akete tënë na gbe ni]
a Na yâ ti Bible ti Sango, a zia tënë “ni” na tere ti mbeni oko ti airi so ti fa so iri ni so “alingbi gi na zo oko”, tongana ti so mbeni wagingo nda ti atënë ti Bible atene.
b Mbeni wagingo nda ti atënë ti Bible atene so tënë so a kiri pekoni na lege ti tënë “lege oko teti lakue” ayeke mbeni kpengba tënë ti Bible so “aye ti sara tënë ti kuâ ti Christ so asi biani, so mara ni ayeke dä pëpe.”
c A-Juif ti ngoi ti akozo Chrétien apensé so fade Messie ni ayeke ga na lege ti ala ndali ti so ala yeke tâ hale ti Abraham; ye oko, ala hinga so Messie wala Christ so ayeke ga ande ayeke gi zo oko.—Jean 1:25; 7:41, 42; 8:39-41.
Mo dabe ti mo na ni?
• Airi so a mû na Jésus afa nyen na mo na ndo ti kusala so a mû gi na lo oko ti sara? (Bâ encadré.)
• Tongana nyen mo lingbi ti mû tapande ti Molenge ti Jéhovah so ayeke nde na atanga ni kue?
[Encadré/Foto na lembeti 23]
Ambeni iri so afa kusala so gi Jésus oko ayeke sara na yâ ti ye so Nzapa aleke ti sara
◼ Ngengele Molenge (Jean 1:3). Jésus ayeke oko créature so Nzapa lo wani la asara lo na maboko ti lo.
◼ Tënë ni (Jean 1:14). Jéhovah asara kusala na Molenge ti lo tongana Watokua ti fa aye na a-ange nga na azo nga ti fa na ala tongana nyen ti sara aye.
◼ Amen (Apoc. 3:14). Jésus asara ye kue tâ na lege ni na ngoi so lo yeke na sese nga lo mû fini ti lo na sandaga, na aye so afa so azendo kue so Jéhovah amû ayeke ga ande tâ tënë biani na lege ti lo.
◼ Wasarango-songo ti fini mbele (1 Tim. 2:5, 6). Jésus ayeke mbeni zo so ndia amû lege na lo ti duti Wasarango-songo ti fini mbele so asara si fini mara, “Israël ti Nzapa” abâ gigi, so na yâ ni a yeke wara aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala ti ga ‘asacrificateur na agbia’.—aGal. 6:16; 1 Pi. 2:9.
◼ Kota Sacrificateur (aHéb. 7:27, 28). Jésus ayeke gi oko zo so alingbi ti mû sandaga so ayeke nzoni kue, so a hunda ti sara ni gi fani oko. Lo lingbi ti zi e na yâ ti siokpari nga na kuâ so e yeke wara na pekoni.
◼ Hale ti zendo ni (Gen. 3:15). Gi zo oko, Jésus Christ, si ayeke kozo mbage ti hale ti zendo ni. Azo kue so na pekoni aga use mbage ti hale ti Abraham ayeke mbage ti hale ni ndali ti so ala “yeke ti Christ”.—aGal. 3:29.