Tambela na lege ti yingo na sara ye ague oko na mungo tere ti mo na Nzapa
“Ala ngbâ ti tambela na lege ti yingo na fade ala yeke sara ye ti nzara ti mitele oko pëpe.”—AGAL. 5:16.
1. Abatême wa abâ gigi lani na lango ti Pentecôte?
NA PEKO ti so a batize adisciple ti Jésus na yingo vulu na lango ti Pentecôte ti ngu 33 ala sara tënë na ayanga ti kodoro nde nde. Ala fa na gigi amatabisi ti yingo (1 aCor. 12:4-10). Ye ti peko ti matabisi so na ti diskur so bazengele Pierre amû ayeke so wa? “Tënë ni andu bê ti [azo mingi] ngangu”. Na mango wango ti Pierre, ala changé bê ti ala na a batize ala. Mbaï ni atene: “Ala so ayeda na tënë ti lo na bê ti ala kue, a batize ala. Na lango ni so, a-âme saki ota tongaso aga na ndo ni.” (Kus. 2:22, 36-41). Tongana ti so Jésus atene, a batize ala na yâ ti ngu na iri ti Babâ, na ti Molenge na ti yingo vulu.—Mat. 28:19.
2, 3. (a) Fa kangbi so ayeke na popo ti batême ti yingo vulu na batême na iri ti yingo vulu. (b) Ngbanga ti nyen a ku ti tene azo kue so aga atâ Chrétien laso awara batême na yâ ti ngu?
2 Me, ti batize zo na yingo vulu, na ti batize zo na iri ti yingo vulu kangbi ayeke dä? En. Azo so a batize ala na yingo vulu a kiri a dü ala tongana amolenge ti Nzapa na lege ti yingo (Jean 3:3). A soro ala ti duti ande tongana agbia nga na aprêtre na yâ ti Royaume ti yayu, na ala yeke mbage ti tere ti Christ (1 aCor. 12:13; aGal. 3:27; Apoc. 20:6). Tongaso, batême so (so a batize ala na yingo vulu) ayeke ye so Jéhovah asara tongana, na lâ ti Pentecôte nga na pekoni, lo soro azo ti ga ahéritier legeoko na Christ (aRom. 8:15-17). Ka ti batême so azo ayeke wara laso na yâ ti ngu na iri ti yingo vulu na ngoi ti akota bungbi ti azo ti Jéhovah, a yeke tongana nyen?
3 Atâ Chrétien ayeke wara batême na yâ ti ngu ti fa so ala mû tere ti ala kue na Jéhovah Nzapa. A yeke nga legeoko teti azo so awara iringo ndo ti gue na yayu. Me warango batême na yâ ti ngu ayeke nga mbeni kpengba ye teti akoli na awali kutu mingi ti ngoi ti e, so laso ayeke na beku ti duti na fini ti lakue lakue na ndo ti sese. Atâa beku ti mbeni zo ayeke so wa, ti wara batême na yâ ti ngu na iri ti Babâ na ti Molenge na ti yingo vulu ayeke mbeni kpengba ye so zo alingbi ti sara tongaso si lo mû ngia na bê ti Nzapa. A-Chrétien kue so awara mara ti batême so a ku ti tene “ala ngbâ ti tambela na lege ti yingo”. (Diko aGalate 5:16.) Mo yeke tambela na lege ti yingo na sarango ye ague oko na mungo tere ti mo na Nzapa?
Ti “tambela na lege ti yingo” aye ti tene nyen?
4. Ti “tambela na lege ti yingo” aye ti tene nyen?
4 Ti “tambela na lege ti yingo” aye ti tene ti yeda na kusala so yingo vulu ayeke sara na ndo ti mo, na ziango lege na yingo vulu ti sara ngangu na ndo ti mo. A ye nga ti tene ti zia si yingo vulu afa lege na mo na yâ ti aye so mo yeke sara lâ oko oko. A-Galate chapitre 5 afa kangbi so ayeke na popo ti dutingo na gbe ti ngangu ti yingo vulu na dutingo na gbe ti ngangu ti mitele.—Diko aGalate 5:17, 18.
5. Ti duti na gbe ti ngangu ti yingo vulu aye ti tene ti kpe akusala wa?
5 Tongana mo yeke na gbe ti ngangu ti yingo vulu, mo yeke gi ti kpe akusala ti mitele. Akusala so andu aye tongana “lango-sioni, sioni ye, sarango sioni ye na kamene pëpe, vorongo yanda, sarango yorö, kengo tere, tiri, mbanda, sarango ngonzo lakue, papa, kangbi, tënë ti secte, kota bê, nyongo sämba ahon ndo ni, pumba ti kirikiri”. (aGal. 5:19-21). So ti tene, “na lege ti yingo, [mo] fâ asarango ye ti tere” awe (aRom. 8:5, 13). A yeke mû ande maboko na mo ti zia li ti mo na ndo ti aye ti yingo na ti zia si yingo asara ngangu na ndo ti mo, ahon ti zia si anzara ti mitele akomande mo.
6. Mû mbeni tapande ti fa ye so e yeke na bezoin ni ti lë lengo ti yingo.
6 Na ngoi so yingo vulu ayeke sara kusala na ndo ti mo, asarango ye ti mo ayeke fa so mo yeke na asarango ye ti Nzapa, “lengo ti yingo”. (aGal. 5:22, 23). Me, mo yeke bâ so a hunda na mo ti sara ngangu. E mû mbeni tapande: Mbeni zo ti fango yaka ayeke biani na bezoin ti lâ na ngu; tongaso pëpe lo yeke wara alengo ti kobe pëpe. E lingbi ti haka yingo vulu na sungo ti lâ. E yeke na bezoin ti yingo vulu ti fa na gigi lengo ti yingo. Me, nyen la wafango yaka ayeke wara tongana lo sara kua ngangu pëpe? (aProv. 10:4). Biani, lege so mo yeke leke na bê ti mo la ayeke sara si yingo vulu alë nzoni nga mingi na yâ ti mo. Ni la, hunda tere ti mo: ‘Mbi yeke zia lege na yingo vulu ti lë lengo ti lo na sarango kusala legeoko na yingo vulu ni?’
7. Ti lë lengo ti yingo, ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti manda Bible na ti gbu li na ndo ni?
7 Ti wara mbeni nzoni lengo ti kobe, wafango yaka ayeke nga na bezoin ti tuku ngu na ndo ti lê ti kobe ti yaka ti lo. Ti lë lengo ti yingo, mo yeke na bezoin ti ngu ti tâ tënë so ayeke na yâ ti Bible nga so a yeke wara ni na lege ti congrégation ti aChrétien laso (És. 55:1). Peut-être mo fa na azo mingi awe so Bible aga na lege ti yingo vulu (2 Tim. 3:16). Ngbâa be-ta-zo so ayeke sara ye na ndara amû maboko na e ti hinga ye mingi na ndo ti nzoni ngu ti tâ tënë so ayeke na yâ ti Bible (Mat. 24:45-47). Tënë ni ayeke polele. Ti duti na gbe ti ngangu ti yingo vulu, a lingbi e diko Bible na e gbu li ti e na ndo ni. Na sarango tongaso, mo yeke sara ye tongana aprophète so “agi ti hinga ye mbilimbili . . . nga ala gi ye nzoni “ na ndo ti tënë so a fa na ala. A yeke nga nzoni ti hinga so même a-ange afa so tâ tënë na ndo ti Ngongoa so a mû zendo ni nga na tënë ti congrégation ti aChrétien so a soro ala agbu bê ti ala ngangu.—Diko 1 Pierre 1:10-12.
Yingo vulu afa lege na ala: Tongana nyen?
8. Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti tene mo hunda Jéhovah na yingo ti lo?
8 A yeke gi senge tënë ti mandango Bible na ti gbungo li na ndo ni pëpe. A lingbi mo ngbâ ti hunda na Jéhovah ti mû maboko na mo na ti fa lege na mo. Lo lingbi “ti sara ye mingi ahon ndo ti aye kue so e hunda wala so e bi bê ti e dä.” (aÉph. 3:20; Luc 11:13). Me tongana mbeni zo ahunda mo atene: “Ngbanga ti nyen a lingbi mbi ngbâ ti hunda Nzapa so lo hinga kozoni awe ‘ye so mbi yeke na bezoin ni kozoni si mbi hunda ni na lo’?” Mo yeke kiri tënë tongana nyen? (Mat. 6:8). Biani, tongana mo sambela ti wara yingo vulu, mo fa so mo zia bê ti mo kue na ndo ti Jéhovah. Na tapande, tongana mbeni zo aga ahunda na mo ti mû maboko na lo, mo yeke sara ye kue so mo lingbi ti sara teti lo, mo sara ni teti so lo hunda mo ti mû maboko na lo, a fa so lo zia bê ti lo kue na mo. (Bâ aProverbe 3:27.) Legeoko nga, a nzere na Jéhovah ti tene mo hunda na lo yingo ti lo, na fade lo yeke mû ni na mo.—aProv. 15:8.
9. Tongana nyen guengo na abungbi ayeke mû maboko na mo ti duti na gbe ti ngangu ti yingo ti Nzapa?
9 Biani mo lingbi ti hinga so mbeni lege ti duti na gbe ti ngangu ti yingo vulu ti Nzapa andu abungbi na akota bungbi. Ti sara ngangu ti gue na abungbi so na ti dengi mê nzoni na akapa ni ayeke kota ye. Sarango tongaso ayeke mû maboko na mo ti gbu nda ti “aye ti Nzapa so nda ni alï mingi.” (1 aCor. 2:10). Kiringo tënë lakue na abungbi ayeke ga nga na aye ti nzoni. Bi bê ti mo na ndo ti abungbi so mo sara na yâ ti ayenga osio so ahon. Fani oke la mo yôro maboko ti mo mo kiri tënë ti fa tënë ti mabe ti mo? Mo bâ so mbeni ye ti tene mo gbian ge ayeke dä? Tongana mo bâ ni, leke na bê ti mo ye so mo yeke sara ande na ayenga so ayeke ga. Jéhovah ayeke bâ so mo yeke na nzara ti mû mbage na abungbi na fade lo yeke mû na mo yingo vulu ti lo, so ayeke mû ande maboko na mo ti kiri tënë mingi na abungbi ahon ti kozo.
10. Ti tambela na lege ti yingo aye ti tene ti kangbi tisango ndo wa na azo?
10 Ti tambela na lege ti yingo aye ti tene nga ti yeda na tisango ndo so ayeke na Apocalypse 22:17 so atene: “Yingo na wali so amû koli fini fini angbâ ti tene: ‘Ga!’ Nga, zo so amä tënë so, zia lo tene: ‘Ga!’ Zo so nzara ti ngu asara lo, zia lo ga; zo so aye, zia lo nyon ngu so amû fini na zo, lo nyon ni senge senge.” Yingo, so ayeke fa lege na ala so ayeke ti wali so amû koli fini fini so a soro ala, ayeke tisa azo na ndo kue ti ga ti nyon ngu so amû fini. Tongana mo yeda awe na iringo ndo ti “ga!”, mo leke na bê ti mo ti ngbâ ti tene: “Ga”? E yeke na pasa ti mû mbage ti e na yâ ti kusala so ayeke sö fini ti zo!
11, 12. Yingo vulu ayeke sara kua ti nyen na yâ ti fango tënë?
11 A yeke sara kpengba kusala so fadeso na gbe ti fango lege ti yingo vulu. Ye so e diko afa tongana nyen yingo vulu asara kua na ngoi ti akozo Chrétien na zingo lege na amissionnaire ti fa tënë na ambeni fini kodoro. “Yingo vulu ake na [bazengele Paul na akamarade ti lo] ti sara tënë so na yâ ti kodoro-komanda ti Asie”; na yingo ake nga na ala ti lï na Bithynie. E hinga mbilimbili pëpe tongana nyen la yingo ake na ala ti lï na yâ ti akodoro so, me a yeke polele so yingo ague na Paul ti fa tënë na Poto so ayeke kota ndo ti fango tënë. Lo bâ suma so na yâ ni mbeni koli ti kodoro ti Macédoine ahunda mungo maboko.—Kus. 16:6-10.
12 Laso, yingo ti Jéhovah ayeke fa lege na kusala ti fango tënë na ndo ti sese kue. Jéhovah asara kusala na suma pëpe ti fa lege na kusala so, me lo mû yingo ti lo ti fa lege na aChrétien so a soro ala. Nga yingo apusu aita-koli na aita-wali ti sara ye kue so ala lingbi ti sara ti fa tënë na ti fa ye na azo. Kite ayeke pëpe so mo sara kpengba kusala so awe. Mo lingbi ti gi ti wara ngia mingi na yâ ti pendere kusala so?
13. Tongana nyen mo lingbi ti yeda na fango lege ti yingo vulu? Mû mbeni tapande.
13 Mo lingbi ti yeda na fango lege ti yingo vulu na sarango ye alingbi na atënë so a yeke fa na azo ti Jéhovah. E yeke na tapande ti maseka-wali Mihoko na kodoro ti Japon. Na ngoi so lo mû kua ti pionnier fini fini, lo bâ so lo lingbi ti sara avizite pëpe na lo bâ nga so lo hinga ti sara tënë ti ndu bê ti azo pëpe. Na ngoi ni so, Kusala ti Royaume amû anzoni wango ti fa tongana nyen zo alingbi ti sara anduru vizite. Na pekoni a sigigi na brochure Une vie pleinement satisfaisante : comment ? Brochure so amû maboko mingi na azo ti Japon. Mihoko asara kusala na anzoni wango so a fa tongana nyen ti sara kusala na brochure ni, mbilimbili ti sara anduru vizite. Kete na pekoni, lo to nda ti manda Bible na azo so kozoni alingbi fade ti ke ti manda ni. Lo tene: “Mbi yeke na gbâ ti a-étude (na mbeni ngoi a si même 12) na a sara si mbi tene na ambeni zo ni ti ku!” Biani, tongana mo yeke tambela na lege ti yingo, na sarango ye alingbi na awango so a yeke mû na awakua ti Jéhovah, mo lingbi ti wara ye ti nzoni mingi na pekoni.
Zia bê ti mo na ndo ti yingo ti Nzapa
14, 15. (a) Tongana nyen azo so alingbi kue pëpe alingbi ti sara ye ague oko na mungo tere ti ala na Nzapa? (b) Mo lingbi ti wara anzoni kamarade tongana nyen?
14 Mo so Nzapa airi mo na kusala, mo yeke na mbeni kusala ti sara (aRom. 10:14). Mo lingbi ti bâ so mo lingbi pëpe ti sara ni. Me, tongana ti aChrétien so a soro ala, a yeke Nzapa la asara si mo lingbi. (Diko 2 aCorinthien 3:5.) Mo lingbi ti sara ye ague oko na mungo tere ti mo na Nzapa na sarango ye kue so mo lingbi ti sara nga na ziango bê ti mo na yingo ti Nzapa.
15 Tâ tënë, a yeke ka kete ye pëpe teti e azo so e lingbi kue pëpe ti sara ye alingbi na mungo tere ti e na Nzapa ti e Jéhovah so alingbi ti lo kue. Mbeni kpale ni ayeke so bê ti angbene kamarade ti mo alingbi ti dö ti bâ so fini ti mo achangé na ala lingbi ti ‘tene asioni tënë ti mo’. (1 Pi. 4:4). Me, girisa pëpe so ngbene ye so mo changé mo wara afini kamarade, so na popo ti ala akota ni ayeke Jéhovah na Jésus Christ. (Diko Jacques 2:21-23.) A yeke nga kota ye ti hinga aita ti yâ ti congrégation so mo yeke dä, so ayeke mbage ti “sewa ti e ti aita kue” na ndo ti sese (1 Pi. 2:17; aProv. 17:17). Jéhovah ayeke mû maboko na mo na lege ti yingo ti lo ti wara anzoni kamarade so ayeke ngbâ lakue ti pusu mo ti sara ye ti nzoni.
16. Ngbanga ti nyen mo lingbi ti “wara ngia na yâ ti awokongo” ti mo tongana ti Paul?
16 Même tongana mo yeke na anzoni kamarade na yâ ti congrégation, mo lingbi ti bâ so a yeke ngangu na mo lakue ti hon ndo ti akpale ti lâ oko oko. Ngoi na ngoi mo lingbi ti bâ so kpale so mo yeke tirika na ni asara si mo woko, mo bâ mo tene akpale ni ayeke hunzi pëpe. A yeke mbilimbili ngoi ni la ti tene mo turnê lê ti mo na mbage ti Jéhovah, ti hunda na lo yingo ti lo. Bazengele Paul atene: “Na ngoi so mbi woko, a yeke na ndembe ni so si mbi yeke na ngangu.” (Diko 2 aCorinthien 4:7-10; 12:10.) Paul ahinga so yingo ti Nzapa alingbi ti sara si zo ahon ndo ti awokongo ti lo. Tongaso, ngangu ti Jéhovah alingbi ti kpengba mo na ngoi kue so mo woko nga mo yeke na bezoin ti mungo maboko. Paul atene ni “wara ngia na yâ ti awokongo” ti ni. A yeke na ngoi so lo woko si lo bâ so yingo vulu ayeke sara kusala na ndo ti lo. Oko ye so alingbi nga ti si na mo!—aRom. 15:13.
17. Tongana nyen yingo vulu ayeke mû maboko na mo ti si na ndo so mo yeke gue dä?
17 E yeke na bezoin ti yingo ti Nzapa tongaso si dutingo ti e alingbi na mungo tere ti e na Nzapa. Bâ so mo yeke capitaine ti mbeni mangboko ti voile. Ye so mo zia na gbele ti mo ayeke ti sara na Jéhovah teti lakue lakue. Yingo vulu ayeke tongana pupu so mo yeke na bezoin ni ti tene mangboko ti mo asua si mo si nzoni na ndo so mo yeke gue dä. Mo ye pëpe si yingo ti dunia ti Satan agboto mo mbage na mbage (1 aCor. 2:12). A lingbi mo hinga ndo so nzoni pupu ni ayeke ya dä si mo zia voile ti mo na lê ni. Kusala ti yingo vulu ayeke nga tongaso. A yeke na lege ti Mbeti ti Nzapa nga na bungbi ti lo so yingo afa lege na ni si yingo vulu ayeke gue na mo na nzoni lege.
18. Nyen la mo leke na bê ti mo ti ngbâ ti sara, na ngbanga ti nyen?
18 Tongana mo yeke manda Bible na aTémoin ti Jéhovah na mo yeke gue na bungbi ti ala, me ade mo sara pëpe akota ye so ayeke mungo tere na Nzapa nga na warango batême, hunda tere ti mo: ‘Nyen la mbi ngbâ ti ku nyen?’ Tongana mo hinga kua so yingo vulu ayeke sara laso na yâ ti ye so Jéhovah aye na mo yeda na ni, ku pëpe ti sara ye so ayeke nzoni. Fade Jéhovah ayeke iri tënë nzoni mingi na ndo ti mo. Fade lo yeke mû yingo vulu ti lo na mo na bê ti lo kue. Tongana mo wara batême a sara angu mingi awe, kite ayeke pëpe so mo bâ ngangu ti yingo vulu na yâ ti fini ti mo awe. Mo bâ na mo hinga awe so Nzapa alingbi ti kpengba mo na lege ti yingo ti lo. Nzapa ayeke ngbâ ande ti sara tongaso teti lakue lakue. Tongaso, leke na bê ti mo ti ngbâ ti tambela na lege ti yingo vulu.
Mo dabe ti mo na ni?
• Ti “tambela na lege ti yingo” aye ti tene nyen?
• Nyen la alingbi ti mû maboko na mo ti “ngbâ ti tambela na lege ti yingo”?
• Mo lingbi ti sara ye alingbi na mungo tere ti mo na Nzapa tongana nyen?
[Foto na lembeti 17]
Ti leke bê ti mo so ayeke tongana sese ahunda ti sara ngangu
[Afoto na lembeti 18, 19]
Yingo ti Nzapa ayeke fa lege na mo?