‘Bâ, tongana nyen ndara ti Nzapa ayeke kota!’
“Bâ, tongana nyen mosoro ti Nzapa, ndara ti lo na hingango ye ti lo ayeke kota! Biani, zo alingbi ti gi nda ti afango ngbanga ti lo pëpe, zo alingbi nga ti hinga alege ti lo kue pëpe.”—AROM. 11:33.
1. Kota pasa wa so ahon atanga ni kue aChrétien so awara batême awe ayeke na ni?
PASA wa mo wara so ayeke kota ahon atanga ni kue? Kozoni, mo lingbi ti pensé na mbeni kusala so a mû na mo na bungbi wala na mbeni ye so a mû na mo na ekole wala na place ti kua ndali ti mbeni kua so mo sara. Ye oko, ti e aChrétien so e wara batême awe, kota pasa so ahon atanga ni kue so e yeke na ni ayeke lege so azi na e ti duti na kpengba songo na Jéhovah, oko tâ Nzapa. E wara kota pasa so ndali ti so “Nzapa ahinga” e.—1 aCor. 8:3; aGal. 4:9.
2. Ngbanga ti nyen ti hinga Jéhovah nga ti tene lo hinga mo ayeke mbeni kota pasa?
2 Ngbanga ti nyen ti hinga Jéhovah nga ti tene lo hinga mo ayeke mbeni kota pasa? Ngbanga ti so lo yeke kota mingi na yâ ti dunia kue nga lo yeke bata azo so lo ndoye ala. Yingo vulu apusu prophète Nahum ti tene: “L’Éternel ayeke nzoni, Lo yeke Gbada Ti Bira na lâ ti vundu; na Lo hinga ala so aga na Lo ti bata tere ti ala.” (Na. 1:7; Ps. 1:6). Tâ tënë, e lingbi ti wara fini ti lakue lakue gi tongana e hinga oko tâ Nzapa nga na Molenge ti lo Jésus Christ.—Jean 17:3.
3. Ti hinga Nzapa andu aye wa?
3 Ti hinga Nzapa andu aye mingi ahon gi hingango tâ iri ti lo. A lingbi e gi ti hinga Nzapa tongana ti so e hinga na mbeni kamarade ti e, e hinga aye so lo ye nga na aye so lo ke. Ti fa so e hinga Nzapa nzoni, a yeke nga kota ye ti sara ye alingbi na ye so e hinga nzoni na ndo ti lo (1 Jean 2:4). Me, a hunda ti sara nga mbeni ye nde tongana e ye biani ti hinga Jéhovah. A lingbi e hinga gi pëpe aye so lo sara, me nga lege so lo sara na aye ni nga ndani so lo sara aye ni. Tongana e hinga aye so Nzapa aleke ti sara, e yeke bâ biani so ‘ndara ti Nzapa ayeke kota’ mingi.—aRom. 11:33.
Jéhovah ayeke Nzapa so aleke mbeni ye ti sara
4, 5. (a) Na yâ ti Bible, ‘ye so zo aleke ti sara’ aye ti sara tënë ti nyen? (b) Mû mbeni tapande ti fa tongana nyen zo alingbi ti si na ye so lo zia na gbele lo ti si dä na mungo alege nde nde.
4 Jéhovah ayeke Nzapa so aleke mbeni ye ti sara. Bible asara tënë ti “ye so lo leke ti sara, ye so ayeke lakue lakue”. (aÉph. 3:10, 11). Tënë so aye biani ti tene nyen? Na yâ ti Bible, ‘ye so zo aleke ti sara’ andu mbeni mbilimbili ye so lo zia na gbele lo ti si dä. Zo ni alingbi ti mû alege nde nde ti si na ye ni so.
5 Zia e mû mbeni tapande: Mbeni zo alingbi ti mû desizion ti leke da. Lo lingbi ti duti na afason nde nde ti lekengo da nga agbakuru ti lekengo na da ni ayeke nde nde so lo lingbi ti soro mbeni na popo ni. Na ngoi so lo yeke leke da ni, lo lingbi ti tingbi na akpale so lo ku tere ti lo na ni pëpe. Akpale tongana kpale ti ngu-nzapa wala mbeni ye nde tongaso. Na popo ti agbakuru so lo ye ti sara na kua, akpale so asi ahunda na lo ti mû mbeni gbakuru nde ti sara na kua ni. Me atâa aye wa so a lingbi lo gbian, lo yeke si na ye so lo leke na bê ti lo ti si dä na ngoi so lo hunzi lekengo da ni.
6. Tongana nyen la Jéhovah afa so lo yeke nduru ti sara ye alingbi na aye so asi ti sara si ye so lo leke ti sara aga tâ tënë?
6 Legeoko tongana zo ti lekengo da, Jéhovah nga kue achangé aye mingi ti sara si ye so lo leke ti sara so ayeke lakue lakue aga tâ tënë. Jéhovah asara azo nga na a-ange na lege so lo mû na ala ngangu ti soro ye so bê ti ala aye. Na bingo bê na ni, lo yeke nduru ti gbian lege so lo yeke sara na aye ti sara si ye so lo leke ti sara aga tâ tënë. Na tapande, Jéhovah amû zendo ti mbeni Ngongoa. Zia e bâ tongana nyen lo sara si ye so lo leke ti sara so andu Ngongoa so aga tâ tënë. Na tongo nda ni, Jéhovah atene na kozo koli nga na kozo wali lo tene: “I dü amolenge mingi, i wu, i si singo na sese, i sara si ye kue aga na gbe gere ti i.” (Gen. 1:28). Ye so Nzapa aleke ti sara so atï na ngu na peko ti kengo yanga so asi lani na yaka ti Éden? Oko pëpe! Hio na pekoni Jéhovah asara ye alingbi na fini ye so asi so, na sarango kua na “mbeni gbakuru” nde ti sara si ye so lo leke ti sara aga tâ tënë. Lo fa kozoni awe tënë ti gango ti mbeni “hale” wala ngongoa so ayeke hunzi ande aye ti sioni kue so Satan, Adam na Ève aga na ni.—Gen. 3:15; aHéb. 2:14-17; 1 Jean 3:8.
7. Nyen la e manda na lege ti tënë so Jéhovah atene na ndo ti lo mveni na Exode 3:14?
7 Jéhovah ayeke na ngangu ti sara ye alingbi na aye so asi na ngoi so lo yeke sara si ye so lo leke ti sara aga tâ tënë. Ye so ague oko na tënë so lo tene na ndo ti lo mveni. Na ngoi so Moïse atene na Jéhovah so ni lingbi pëpe ti sara kusala so lo mû na ni, Jéhovah adë bê ti lo atene: “‘Fade mbi ga ye so fade mbi yeke ga.’ Lo kiri lo tene: ‘Bâ tënë so mo yeke tene na a-Israélite la: “Fade mbi ga atokua mbi na ala.”’” (Ex. 3:14, FD). Biani, Jéhovah alingbi ti ga ye kue so lo ye ti ga ni ti sara si ye so lo leke ti sara aga tâ tënë! Bazengele Paul afa ye so pendere na lege ti mbeni tapande so ayeke na yâ ti chapitre 11 ti mbeti ti lo na aRomain. Na yâ ti chapitre so, lo sara tënë ti keke ti olive na lege ti fä. Tongana e hasa yâ ti tapande so, a yeke sara si e kiri e bâ na nene ni mingi ndara ti Jéhovah so ayeke kota, atâa beku ti e ayeke ti gue na yayu wala ti wara fini ti lakue lakue na ndo ti sese.
Ye so Jéhovah aleke ti sara so andu ngongoa so a fa tënë ti lo kozo awe
8, 9. (a) Aye osio wa ayeke mû maboko na e ti hinga nda ti tapande ti keke ti olive? (b) Kiringo tënë na hundango ndo wa afa so Jéhovah ayeke nduru ti sara ye alingbi na aye so asi ti sara si ye so lo leke ti sara aga tâ tënë?
8 Ti hinga aye osio so abâ gango tâ tënë ti ye so Jéhovah aleke ti sara so andu ngongoa so lo mû zendo ti lo, a yeke mû maboko na e ti hinga nda ti tapande ti keke ti olive so. Kozoni, Jéhovah amû zendo na Abraham so “fade amara kue ti sese awara tënë nzoni” na lege ti ngongoa wala ahale ti lo (Gen. 22:17, 18). Use ni, Jéhovah amû zendo so na yâ ti mara ti Israël so aga na lege ti Abraham, mbeni “royaume ti asacrificateur”, wala aprêtre ayeke bâ gigi (Ex. 19:5, 6). Ota ni, na ngoi so mingi ti aJuif ake Messie, Jéhovah asara ambeni ye ti sara si “royaume ti asacrificateur” abâ gigi (Mat. 21:43; aRom. 9:27-29). Ti hunzi na ni, atâa so Jésus ayeke kota zo ti yâ ti “ngongoa” ti Abraham, a mû lege na ambeni zo ti ga na yâ ti “ngongoa” ni so.—aGal. 3:16, 29.
9 Na lege ti aye osio so, mbeti ti Apocalypse afa na e so wungo ti azo kue so ayeke komande ande na tere ti Jésus na yayu tongana agbia nga na aprêtre ayeke 144 000 (Apoc. 14:1-4). A sara nga tënë ti ala a tene ala yeke ‘azo ti Israël’. (Apoc. 7:4-8). Me, azo 144 000 so kue ayeke gi aJuif? Kiringo tënë ni ayeke fa so Jéhovah ayeke nduru ti sara ye alingbi na aye so asi ti sara si ye so lo leke ti sara aga tâ tënë. Fadeso, zia e bâ tongana nyen mbeti so Paul atokua na aRomain ayeke mû maboko na e ti wara kiringo tënë ni.
“Royaume ti asacrificateur”
10. Pasa wa a mû ni gi na mara ti Israël?
10 Tongana ti so a fa na nduzu ge, a yeke gi na mara ti Israël si amembre ti ‘royaume ti asacrificateur, na ti mara ti nzoni-kue’ ayeke bâ gigi. (Diko aRomain 9:4, 5.) Me, nyen la asi na ngoi so Ngongoa so a mû zendo ti lo asi? Azo 144 000 so ayeke “Israël ti Nzapa” nga so ayeke ga ande tanga ti azo ti yâ ti ngongoa ti Abraham abâ gigi gi na yâ ti mara ti Israël?
11, 12. (a) A to nda ti soro azo so ayeke komande na yayu lawa, nga mingi ti aJuif na ngoi ni so asara ye tongana nyen? (b) Jéhovah ayeke sara nyen ti tene “wungo ti ala kue” so ayeke ga ngongoa ti Abraham alingbi?
11 Diko aRomain 11:7-10. Na ngoi ti akozo Chrétien, aJuif ake Jésus. Tongaso, pasa ti tene ngongoa ti Abraham abâ gigi gi na popo ti ala akaï. Ye oko, na Pentecôte ti ngu 33, ngoi so a komanse ti soro azo so ayeke ga ande “Royaume ti asacrificateur” na yayu, ambeni Juif so bê ti ala ayeke nzoni ayeda na tisango ndo so. Teti so wungo ti ala yeke mingi pëpe, ala yeke tongana “tanga ti azo” tongana a haka ala na azo kue ti mara ni.—aRom. 11:5.
12 Me, Jéhovah ayeke sara tongana nyen ti tene “wungo ti ala kue” so ayeke ga ngongoa ti Abraham alingbi? (aRom. 11:12, 25). Bâ kiringo tënë ni so bazengele Paul amû: “A yeke pëpe mo bâ mo tene tënë ti Nzapa atï lani na ngu awe. Teti a yeke pëpe ala kue so asigigi na yâ ti [mara ti] Israël si ayeke biani ‘Israël.’ A yeke nga pëpe ngbanga ti so ala yeke ngongoa [hale] ti Abraham si ala kue ayeke amolenge ti lo [tanga ti azo ti yâ ti ngongoa ti Abraham] . . . So ti tene, amolenge so aga na lege ti mitele ayeke biani amolenge ti Nzapa pëpe, me amolenge so aga na lege ti zendo ni si a diko ala tongana ngongoa ni.” (aRom. 9:6-8). Tongaso, Jéhovah ahunda pëpe ti tene azo so ayeke ga tanga ti azo ti yâ ti ngongoa ni aduti gi ahale ti Abraham na lege ti mitele.
Ye so keke ti olive aduti fä ni
13. Aye so ge ayeke fä ti nyen? (a) Keke ti olive, (b) gunda ti keke ti olive ni, (c) kate ti keke ti olive ni, nga (d) amaboko ti keke ti olive ni.
13 Bazengele Paul ahaka azo so ayeke ga tanga ti azo ti yâ ti ngongoa ti Abraham na amaboko ti keke ti olive na lege ti fäa (aRom. 11:21). Keke ti olive ti kodoro aduti fä ti gango tâ tënë ti ye so Jéhovah aleke ti sara so andu mbele so lo te na Abraham. Gunda ti keke ti olive ni ayeke nzoni-kue nga aduti fä ti Jéhovah, lo so amû fini na Israël ti yingo (És. 10:20; aRom. 11:16). Kate ti keke ti olive ni aduti fä ti Jésus so ayeke kota zo ti yâ ti ngongoa ti Abraham. Amaboko ti keke kue ayeke fä ti “wungo ti ala kue” so ayeke na yâ ti tanga ti azo ti yâ ti ngongoa ti Abraham.
14, 15. Azo wa la “a fâ” ala na tere ti keke ti olive ti kodoro? Azo wa la a greffé ala na place ni?
14 Na yâ ti tapande ti keke ti olive so, a haka aJuif so ake Jésus na amaboko ti keke ti olive so “a fâ” ni (aRom. 11:17). A zi na maboko ti ala pasa so ala yeke na ni ti ga tanga ti azo ti yâ ti ngongoa ti Abraham. Me azo wa la ayeke mû place ti ala? Na bango ndo ti aJuif, so ayeke pika kate ndali ti so ala yeke ahale ti Abraham na lege ti mitele, mbeni zo nde alingbi ti mû place ti ala pëpe. Me, Jean Wabatizengo zo atene na ala kozoni awe so tongana Jéhovah aye, lo lingbi ti mû atênë ti sara si aga amolenge ti Abraham.—Luc 3:8.
15 Tongaso, ye wa Jéhovah asara ti sara si ye so lo leke ti sara aga tâ tënë? Paul atene so a mû amaboko ti keke ti olive ti ngonda a greffé ni na place ti amaboko ti keke ti olive ti kodoro so a fâ ni. (Diko aRomain 11:17, 18.) Ni la, aChrétien so a soro ala ti gue na yayu na so ayeke aGentil, na tapande ambeni so ayeke na yâ ti congrégation ti Rome, na lege ti fä a greffé ala na tere ti keke ti olive na lege ti fä. A yeke na lege so la ala ga tanga ti azo ti yâ ti ngongoa ti Abraham. Na tongo nda ni, ala yeke tongana amaboko ti keke ti olive ti ngonda, ala yeke na pasa oko pëpe ti lï na yâ ti mbele so ayeke nde. Me Jéhovah azi lege na ala ti ga aJuif na lege ti yingo.—aRom. 2:28, 29.
16. Pierre afa so mbeni fini mara abâ gigi na lege ti yingo. Lo fa ni tongana nyen?
16 Bazengele Pierre asara tënë na ndo ni, lo tene: “Tongaso, ndali ti ala [Israël ti Nzapa, so aChrétien so ayeke aGentil ayeke na popo ni], lo [Jésus Christ lo] yeke ye so ngere ni ayeke kota mingi, ngbanga ti so ala yeke azo so amä na bê. Me ti azo so amä na bê pëpe, ‘oko tênë so azo ti lekengo da ni ake ni aga tâ kozo tênë ti gere ti da ni’, nga a ga ‘tênë so zo ayeke pika gere ti lo dä nga mbeni kota tênë so asara si zo atï.’ . . . Me ala, ala yeke ‘mara so a soro ni awe, mbeni bungbi ti aprêtre so ayeke sara kua tongana agbia, azo ti mara so ayeke nzoni-kue, azo so ayeke ga ye ti Nzapa wani si ala lingbi ti fa anzoni’ ti lo so lo iri ala ti sigigi na yâ ti bingo ti ga na yâ ti pendere lumière ti lo. Teti ândö ala yeke mbeni mara pëpe, me fadeso ala yeke mara ti Nzapa; ândö ala yeke azo so a sara nzoni bê na ala pëpe, me fadeso ala yeke azo so a sara nzoni bê na ala.”—1 Pi. 2:7-10.
17. Nyen la Jéhovah asara so “a lingbi fade ti sara tongaso pëpe”?
17 Jéhovah asara mbeni ye so azo mingi abâ ni tongana mbeni ye so alingbi ti si lâ oko pëpe. Paul atene ye ni so ayeke mbeni ye so a sara ni atâa so “a lingbi fade ti sara tongaso pëpe”. (aRom. 11:24). Ngbanga ti nyen? Biani, ti greffé maboko ti keke ti ngonda na tere ti keke ti kodoro ayeke mbeni ye so a yeke sara ka pëpe. Ye oko, a yeke ye so ambeni zo ti fango yaka na ngoi ti akozo Chrétien ayeke sara ka.b Legeoko nga, Jéhovah asara mbeni ye so ayeke kota mingi. Na bango ndo ti aJuif, aGentil alingbi lâ oko pëpe ti lë lengo so ayeke nzoni. Me, Jéhovah asara si ala ga mbage ti “mara” so alë lengo ti Royaume (Mat. 21:43). Ti to nda ni na sorongo Corneille (kozo Gentil so aga Chrétien) so a soro lo na lege ti yingo na ngu 36, lege azi na azo so ayeke pëpe aJuif na so afâ ganza pëpe ti tene a greffé ala na tere ti keke ti olive na lege ti fä.—Kus. 10:44-48.c
18. Pasa wa a mû na aJuif na peko ti ngu 36?
18 Ye so aye ti tene so na peko ti ngu 36, lege akanga biani biani awe na aJuif ti ga tanga ti azo ti yâ ti ngongoa ti Abraham? Oko pëpe. Paul atene: “Azo so nga kue [aJuif], tongana ala ngbâ pëpe na yâ ti mabe so amanke ala, fade a yeke greffé ala na tere ti keke ni, teti Nzapa alingbi ti kiri ti greffé ala dä. Asinga so a dë mo na tere ti keke ti olive ni so ayeke ti lo ti ngonda na a greffé mo na tere ti keke ti olive ti kodoro, atâa so a lingbi fade ti sara tongaso pëpe, si fade a greffé ala so ayeke ti keke ti olive ti kodoro ni na tere ti keke ti olive ti ala wani pëpe?”d—aRom. 11:23, 24.
“A yeke sö ande Israël ni kue”
19, 20. Ye wa Jéhovah asara so aga tâ tënë so a fa ni na lege ti tapande ti keke ti olive na lege ti fä?
19 Biani, ye so Jéhovah aleke ti sara so andu “Israël ti Nzapa” aga tâ tënë na mbeni lege so ayeke tâ pendere mingi (aGal. 6:16). Paul atene so “a yeke sö ande Israël ni kue.” (aRom. 11:26). A si na ngoi so Jéhovah afa, “Israël ni kue” so ti tene wungo ti azo kue ti Israël ti Nzapa ayeke sara kusala ande tongana agbia nga na aprêtre na yayu. Mbeni ye oko alingbi pëpe ti sara si ye so Jéhovah aleke ti sara atï na ngu!
20 Tongana ti so a fa kozo awe, “ngongoa” ti Abraham, Jésus Christ na azo 144 000, ayeke ga ande na aye ti nzoni na “azo ti amara”. (aRom. 11:12; Gen. 22:18). A yeke na lege so la azo ti Nzapa kue ayeke bâ nzoni na lege ti Ngongoa so. Biani, tongana e gbu li ti e na ndo ti ye so Jéhovah asara ti sara si ye so lo leke ti sara so ayeke lakue lakue aga tâ tënë, bê ti e ayeke dö ti bâ “tongana nyen mosoro ti Nzapa, ndara ti lo na hingango ye ti lo ayeke kota”.—aRom. 11:33.
[Akete tënë na gbe ni]
a Paul asara kusala pëpe na keke ti olive tongana fä ti mara ti Israël. Atâa so mara ti Israël ayeke lani na agbia nga na aprêtre, ala ga pëpe mbeni “royaume ti asacrificateur”. Na gbe ti Ndia ti Moïse, a mû lege pëpe na agbia ti Israël ti ga aprêtre. Ni la, keke ti olive ni ayeke pëpe fä ti mara ni. Paul amû tapande so ti fa tongana nyen ye so Nzapa aleke ti sara ti tene mbeni “royaume ti asacrificateur” abâ gigi aga tâ tënë na lege ti Israël ti yingo. A yeke wara ngbene fango nda ti tapande ti Paul so na yâ ti Tour ti Ba Ndo ti lango 15 ti novembre 1983, lembeti 14-19 na Français.
b Bâ encadré “Ngbanga ti nyen a greffé amaboko ti keke ti olive ti gonda?”
c Ye so asi na hunzingo ti angu ota na ndambo na ngoi so lege azi na aJuif ti lï na yâ ti fini mara na lege ti yingo. Prophétie so andu ayenga 70 afa tongana nyen la ye so ayeke si.—Dan. 9:27.
d Mbupa ti Grec so a kiri pekoni na “ti kodoro” na aRomain 11:24 aye ti fa so keke ni so ayeke “nzoni mingi” wala ‘mbeni ye so asara kusala so a leke ni ndali ni nzoni mingi.’ A sara kusala na mbupa so mingi ni ti sara tënë ti aye so ayeke sara kusala so aleke ala ndali ni.
Mo dabe ti mo na ni?
• Lege so Jéhovah asara ti sara si ye so lo leke ti sara aga tâ tënë afa nyen na e na ndo ti lo?
• Na aRomain chapitre 11, aye so ge ayeke fä ti nyen?
Keke ti olive
Gunda ti keke ti olive ni
Kate ti keke ti olive ni
Amaboko ti keke ti olive ni
• Ngbanga ti nyen a tene so ti mû mbeni keke ti greffé ni na tere ti mbeni nde ayeke mbeni ye so “a lingbi fade ti sara tongaso pëpe”?
[Encadré/Foto na lembeti 26]
Ngbanga ti nyen a greffé amaboko ti keke ti olive ti gonda?
▪ Lucius Junius Moderatus Columella ayeke lani mbeni turugu ti Rome nga mbeni zo ti fango yaka na ngoi ti akozo Chrétien. A hinga lo nzoni mingi ndali ti abuku 12 so lo sû ni. Na yâ ni lo sara tënë na ndo ti fini ti azo na yâ ti kete kodoro nga na kua ti yaka.
Na yâ ti oku buku ni, lo sara tënë ti mbeni ngbene mato so atene: “Zo so ahon na charrue na tere ti keke ti olive ayeke hunda ti tene keke ti olive ni alë lê ni; zo so atuku engrais na gere ti keke ti olive ayeke voro yanga na keke ti olive ni ti lë; zo so afâ amaboko ti keke ti olive ayeke gbu keke ti olive ni na ngangu ti lë.”
Na pekoni so lo sara tënë ti akeke so akono me so alë pëpe, lo fa aye so a lingbi a sara ni. Lo tene: “A yeke nzoni a koro dû na yâ ti keke ni, a greffé maboko ti keke ti olive ti ngonda na place ni. Ye so ayeke sara si maboko ti keke ni ayeke tingbi tere nzoni na tanga ti keke ni nga ayeke lë mingi.”