Mo bâ biani na nene ni mariage, matabisi so alondo na Nzapa?
‘L’Éternel amû lege na ala ti wu tere ti ala, ala oko oko kue na yâ da ti koli ti ala.’—RUTH 1:9.
GI AKIRINGO TËNË NI:
Ngbanga ti nyen e tene so awakua ti Nzapa ti giriri abâ na nene ni mariage so ayeke matabisi so alondo na Nzapa?
E hinga tongana nyen so Jéhovah ayeke bi bê ti lo na ndo ti zo so e ye ti sara mariage na lo?
Wango wa so Bible amû na ndo ti mariage mo leke ti sara ye alingbi na ni na yâ ti fini ti mo?
1. Fa sarango ye ti Adam na ngoi so lo wara wali.
“FADESO, so ayeke bio ti bio ti mbi, na mi ti mitele ti mbi; fade a di iri ti lo Wali, teti A kamata lo na yâ koli.” (Gen. 2:23). A yeke tënë so kozo koli, Adam, atene lani. Lo yeke lani na ngia mingi ti wara wali! A yeke na pekoni so Jéhovah asara si Adam atï na lango la lo mû mbeni bio ti kate ti Adam si lo leke na pendere wali so. Na pekoni Adam azia iri ti lo Ève. Nzapa abungbi ala na yâ ti mbeni mariage so ayeke na ngia. Teti so Jéhovah amû lani mbeni bio ti kate ti Adam si lo leke na Ève, Adam na Ève ayeke nduru mingi na mba ahon akoli na awali kue so asara mariage laso.
2. Ngbanga ti nyen akoli na awali ayeke tï mba?
2 Jéhovah so ayeke na kota ndara mingi azia na yâ ti azo nzara ti tï mbeni wali wala mbeni koli, ye so la ayeke pusu akoli na awali ti ga nduru na mba. Mbeni buku (The World Book Encyclopedia) atene: “Koli na wali so asara mariage awe aku ti bungbi koli na wali nga ti ngbâ lakue ti nzere na lê ti mba.” Ye so asi fani mingi na popo ti azo ti Jéhovah.
ALA BÂ LANI MARIAGE NA NENE NI
3. Isaac awara wali ti lo tongana nyen?
3 Be-ta-zo Abraham abâ lani mariage na nene ni mingi. A yeke ndali ni la lo tokua zo ti kua ti lo so ngu ti lo ahon ti atanga ni kue ti gue na Mésopotamie ti gi mbeni wali na Isaac. Sambela ti zo ti kua ni aga na aye ti nzoni. Rebecca so akpe mbeto ti Nzapa aga wali ti Isaac so lo ye lo mingi nga lo mû mbage na yâ ti ye so Jéhovah aleke ti bata ngongoa ti Abraham (Gen. 22:18; 24:12-14, 67). Zia si ye so apusu e pëpe ti tene so mbeni zo, même tongana lo yeke na nzoni bibe, alingbi ti tingbi azo use ti sara mariage, atâa so a hunda nga lo pëpe. Laso, azo mingi ayeke soro ala wani zo so ala ye ti sara mariage na lo. E hinga so a yeke sara mariage na yayu pëpe, me Nzapa ayeke fa lege na aChrétien na ndo ti tënë so nga na ambeni mbage nde nde ti fini ti ala tongana ala sambela ti wara fango lege nga ala zia si yingo ti lo afa lege na ala.—aGal. 5:18, 25.
4, 5. Nyen la ague na mo ti tene so Sulamite na mbeni berger aye tere ngangu?
4 Mbeni pendere maseka-wali Sulamite ti Israël ti giriri aye pëpe ti tene akamarade ti lo apusu lo ti ga mbeni oko ti gbâ ti awali ti Gbia Salomon. Lo tene: “O amolenge-wali ti Jérusalem, mbi deba na i, i zingo lo pëpe, i zingo lo pëpe, lo so mbi ndoye lo mingi, Juska bê ti lo aye.” (Bia ti Sal. 8:4). Sulamite na mbeni berger aye tere ngangu. Na tâ be-ti-molenge, lo tene: “Mbi yeke fleur ti Saron, na mbi yeke langa ti popo-hoto.” Me berger ni akiri tënë na lo atene: “Lo so mbi ndoye lo, lo yeke na popo ti amolenge-wali legeoko tongana langa na popo ti akî.” (Bia ti Sal. 2:1, 2). Biani ala ye tere ngangu mingi.
5 Teti so Sulamite ni na berger ni andoye Nzapa ahon tanga ti aye kue, a sara si songo ti ala ti mariage akpengba. Lo tene na berger so lo ye lo mingi lo tene: “Kanga mbi tongana sceau na ndo bê ti mo, tongana sceau na tïtî mo; teti ndoye ayeke ngangu tongana kui; sarango mbanda ayeke ngangu tongana ndo-ti-awakinda; zango ti lo ayeke zango ti wâ, tâ menga-wa ti L’Éternel [ndali ti so a londo na lo]. Kota ngu alingbi mingo wâ ti ndoye pëpe, na ngu so asua alingbi hon ndo ti lo pëpe; tongana zo aye ti mû ye kue ti da ti lo ti vo ndoye, fade a ke lo biani.” (Bia ti Sal. 8:6, 7). Tongana awakua ti Jéhovah aye ti sara mariage, a lingbi kpengba songo so ala yeke na ni na Jéhovah la aduti na gunda ti mariage ni.
DESIZION TI MO AYEKE KOTA YE NA LÊ TI NZAPA
6, 7. E hinga tongana nyen so Nzapa ayeke bi bê ti lo na ndo ti desizion so e mû ti soro zo so e ye ti sara mariage na lo?
6 Jéhovah ayeke bi bê ti lo na ndo ti desizion so mo yeke mû ti soro zo so mo ye ti sara mariage na lo. Jéhovah amû yanga na azo ti Israël na ndo ti azo ti Canaan lo tene: “Mo sara mariage na popo ti mo na ala pëpe; a lingbi mo mû molenge ti mo ti wali na molenge ti lo ti koli pëpe, wala mo kamata molenge ti lo ti wali ti ga wali ti molenge ti mo ti koli pëpe. Teti fade ala handa amolenge ti mo ti zia lege ti Mbi, si ala sambela ambeni nzapa nde, na fade ngonzo ti L’Éternel alondo na tere ti mo, na lo fâ mo fade fade.” (Deut. 7:3, 4). Angu ngbangbo mingi na pekoni, prêtre Esdras atene: “I ke Ndia awe, i sara mariage na awali so ayeke awande ti sara si ngbanga awu na li ti azo ti Israël.” (Esdras 10:10). Bazengele Paul nga kue atene na amba ti lo aChrétien lo tene: “A kanga mbeni wali na tere ti koli ti lo na ngoi kue so koli ti lo ayeke na fini. Me tongana a si so koli ti lo akui, wali so alingbi ti sara mariage na koli so bê ti lo aye, me gi na yâ ti Seigneur.”—1 aCor. 7:39.
7 Tongana mbeni wakua ti Jéhovah so amû tere ti lo na lo awe asara mariage na mbeni zo so ayeke wakua ti Jéhovah ape, ye so afa so lo ke yanga ti Nzapa. A-Juif ti ngoi ti Esdras ayeke be-ta-zo pëpe na lege so ala “sara mariage na awali so ayeke awande”, nga a yeke duti sioni ti gi ti woko yâ ti atënë ti Mbeti ti Nzapa so ayeke polele (Esdras 10:10; 2 aCor. 6:14, 15). Chrétien so asara mariage na mbeni zo so ayeke Témoin pëpe ayeke nzoni tapande pëpe nga lo bâ na nene ni pëpe mariage so ayeke mbeni matabisi so alondo na Nzapa. A lingbi ti zi na tïtî mbeni ita so awara batême awe si asara mara ti ye tongaso ambeni kusala so lo yeke sara na popo ti azo ti Nzapa. Nga a yeke duti na lege ni pëpe ti ku ti tene Nzapa airi tënë nzoni na ndo ti lo na ngoi so lo yeke sambela lo tene: ‘Jéhovah, mbi hinga so mbi ke yanga ti mo na mbana me pardon, iri tënë nzoni na ndo ti mbi kamême.’
BABÂ TI E TI YAYU LA AHINGA YE NZONI MINGI NA NDO NI
8. Fa ndani so a lingbi e mû peko ti fango lege ti Jéhovah na ndo ti tënë ti mariage.
8 Zo so asigigi na mbeni masini ahinga mbilimbili tongana nyen la masini ni ayeke sara kua. Lo lingbi ti fa tongana nyen ti sara kua na masini ni. Tongana e sara sanka ti aye so lo fa, nyen la alingbi ti ga na pekoni? E lingbi ti wara kpale. Tongaso, tongana e ye ti sara mbeni mariage so ayeke na ngia, a lingbi e sara ye alingbi na aye so Jéhovah, lo so azia gere ti mariage na sese afa.
9. Ngbanga ti nyen e tene so Jéhovah ahinga atënë ti bê ti zo so ayeke gi lo oko nga na ngia so zo alingbi ti wara na yâ ti mariage?
9 Jéhovah ahinga aye kue so andu azo nga na mariage. Lo zia na yâ ti azo nzara ti bungbingo koli na wali tongaso si ala lingbi ti “dü amolenge mingi, [ti] wu”. (Gen. 1:28). Lo hinga atënë ti bê ti mbeni zo so ayeke gi lo oko, ndali ti so kozo si lo leke kozo wali, lo tene: “A yeke nzoni ti tene koli angbâ gi lo oko pëpe. Mbi yeke sara ande mbeni zo ti mungo maboko na lo.” (Gen. 2:18, FD). Jéhovah ahinga nga nzoni mingi ngia so zo ayeke wara na yâ ti mariage.—Diko aProverbe 5:15-18.
10. Aye wa la a lingbi afa lege na aChrétien so asara mariage awe na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali?
10 Siokpari so azo awara na lege ti Adam asara si laso mbeni mariage so alingbi kue ayeke dä ape. Ye oko, awakua ti Jéhovah so asara mariage alingbi ti wara ngia tongana ala sara ye alingbi na Mbeti ti Nzapa. Na tapande, bâ wango so Paul amû polele na ndo ti tënë ti bungbingo koli na wali. (Diko 1 aCorinthien 7:1-5.) Bible atene pëpe so a lingbi koli na wali so asara mariage awe abungbi koli na wali gi ndali ti dungo amolenge. Bungbingo koli na wali ayeke kaï nzara ti bibe na ti mitele. Me abungbingo koli na wali so ayeke na lege ni pëpe anzere na Nzapa ape. Kite ayeke pëpe so aChrétien so asara mariage awe ayeke bâ lege ti tënë so na ndoye ti mû lege na ala ti fa tâ yengo tere so ayeke na popo ti ala. Me a lingbi ala kpe asarango ye kue so anzere na Jéhovah pëpe.
11. Na lege wa Ruth awara ye ti nzoni ndali ti so lo sara ye ague oko na fango lege ti Jéhovah?
11 A yeke nzoni ngia aduti na yâ ti mariage, me pëpe vundu nga si zo asara ye pëpe gi ndali ti so a lingbi lo sara ni. A yeke nga nzoni ti tene ndo ti mbeni Chrétien aduti mbeni ndo so zo alingbi ti wu tere dä nga so siriri ayeke dä. Bâ ye so asi asara ngu 3000 tongaso awe na ngoi so mbakoro Naomi so ayeke wali-mua nga na akogara ti lo Orpa na Ruth, so ayeke nga awali-mua, alondo na kodoro ti Moab ti kiri na Judas. Naomi awa Orpa na Ruth ti kiri na azo ti ala. Ruth so ayeke zo ti kodoro ti Moab angbâ lani na tere ti Naomi, lo yeke be-ta-zo na tâ Nzapa; a tene na lo so fade ‘L’Éternel Nzapa ti Israël, Lo so lo ga ti bata tere ti lo na gbe ti kpangbi ti Lo, Lo mû na lo futa so alingbi.’ (Ruth 1:9; 2:12). Teti so Ruth abâ na nene ni mariage so ayeke matabisi so alondo na Nzapa, lo ga wali ti Boaz so ayeke mbakoro nga mbeni tâ wavorongo Jéhovah. Na ngoi so Ruth ayeke zingo na kuâ na yâ ti fini dunia ti Nzapa, lo yeke duti ande na ngia ti hinga so lo ga lani mbeni kotara ti Jésus Christ (Mat. 1:1, 5, 6; Luc 3:23, 32). Lo wara lani aye ti nzoni ndali ti so lo sara ye ague oko na fango lege ti Jéhovah.
NZONI WANGO SO ASARA SI MARIAGE AGA NZONI
12. Zo alingbi ti wara nzoni wango na ndo ti mariage na ndo wa?
12 Zo so azia gere ti mariage na sese afa na e ye so ayeke sara si mbeni mariage aga nzoni. Mbeni zo ti hinga ye mingi na ndo ti mariage ti hon lo ayeke dä pëpe. Afango ye ti Mbeti ti Nzapa ayeke lakue nzoni, nga zo kue so aye ti mû nzoni wango na ndo ti mariage, a yeke nzoni wango ni aluti na ndo ti afango ye ti Mbeti ti Nzapa. Na tapande, bazengele Paul atene: “Zia koli oko oko na popo ti ala andoye wali ti lo legeoko tongana ti so lo ndoye tere ti lo wani. Na mbage, a lingbi wali ane koli ti lo mingi.” (aÉph. 5:33). Mbeni ye so ayeke na yâ ti wango ti Mbeti ti Nzapa so so aChrétien biazo alingbi ti gbu ndani pëpe ayeke dä pëpe. Hundango tënë ni ayeke so: Ala yeke sara ande ye alingbi na tënë ti Jéhovah so ayeke na yâ ti Bible? Ala yeke sara ye alingbi na ni tongana ala bâ biani na nene ni mariage so ayeke matabisi so alondo na lo.a
13. Nyen la alingbi ti si tongana zo asara ye pëpe alingbi na wango so ayeke na 1 Pierre 3:7?
13 A lingbi mbeni Chrétien asara ye na ndoye na wali ti lo. Bazengele Pierre atene: “Akoli, ala ngbâ ti duti na awali ti ala na lege ti hingango ye; ala ne awali tongana mbeni ta so awoko ti lo mingi, teti ala na awali ti ala nga ayeke ahéritier ti fini so a mû ni na lege ti kota nzobe ti Nzapa, si a kanga lege na asambela ti ala pëpe.” (1 Pi. 3:7). Jéhovah alingbi ti mä sambela ti mbeni koli pëpe tongana lo sara ye pëpe alingbi na awango ti Nzapa. Dutingo ti koli ni na wali ni na lege ti yingo alingbi ti buba, a lingbi ti sara si ala duti nzoni pëpe, ala papa nga ala yeke sara ye nzoni na mba pëpe.
14. Sarango ye ti mbeni nzoni wali alingbi ti sara nyen na ndo ti sewa ti lo?
14 Mbeni wali so azia si tënë ti Jéhovah nga na yingo vulu ti lo afa lege na lo alingbi ti sara aye mingi ti tene da ti lo aduti mbeni ndo so siriri nga na ngia ayeke dä. A yeke na lege ni ti tene mbeni koli so akpe mbeto ti Nzapa aye wali ti lo nga lo bata lo na lege ti mitele nga na lege ti yingo. Mbeni wali so ayeke Chrétien aye si koli ti lo aye lo, ni la lo yeke duti na asarango ye so ayeke mû maboko na koli ni ti ye même lo mingi. A-Proverbe 14:1 atene: “Awali ti ndara kue asara da ti ala, me awali ti buba afâ da ti ala na sese na maboko ti ala mveni.” Wali so ayeke sara ye na ndara nga na ndoye ayeke mû maboko mingi ti tene sewa ti lo aduti nzoni nga na ngia. Lo yeke fa nga so lo bâ biani na nene ni mariage so ayeke matabisi so alondo na Nzapa.
15. Wango wa ayeke na aÉphésien 5:22-25?
15 Akoli na awali so asara ye na mba tongana ti so Jésus asara na congrégation afa so ala bâ na nene ni mariage so ayeke matabisi so alondo na Nzapa. (Diko aÉphésien 5:22-25.) Azo so asara mariage awe so aye tere mingi, so asara tere ti ala kete nga so ake pëpe ti sara lisoro na mba, wala azia nga lege pëpe na asioni sarango ye ti buba yâ ti mariage ti ala, Jéhovah ayeke iri tënë nzoni na ndo ti mariage ti ala.
ZIA MBENI ZO AKANGBI YÂ TI ALA PËPE
16. Ambeni Chrétien angbâ kumbamba ngbanga ti nyen?
16 Atâa so mingi ti azo aleke ti sara mariage na mbeni ngoi na yâ ti gigi ti ala, ambeni wakua ti Jéhovah angbâ kumbamba ndali ti so ala wara pëpe mbeni zo so anzere na ala nga na Nzapa. Nzapa amû na ambeni matabisi ti dutingo kumbamba na ye so amû lege na ala ti mû tere ti ala kue na yâ ti kua ti Jéhovah sân ti gi bê ti ala na ndo ti aye so azo so asara mariage awe ayeke gi bê ti ala dä. Biani, a lingbi zo so ayeke kumbamba asara ye alingbi na akatikati so Jéhovah azia.—Mat. 19:10-12; 1 aCor. 7:1, 6, 7, 17.
17. (a) Tënë wa so Jésus atene na ndo ti mariage a lingbi e girisa ni pëpe? (b) Tongana mbeni Chrétien ato nda ti sara nzara ti koli wala wali ti mbeni zo, nyen la a lingbi lo sara hio?
17 Atâa e yeke kumbamba wala e sara mariage awe, a lingbi e kue e dabe ti e na tënë ti Jésus so: “Ala diko na yâ ti Mbeti ti Nzapa pëpe? Na tongo nda ni, [Nzapa] so asara ala, lo sara ala koli na wali, na lo tene: ‘Ndani la, koli ayeke zia ande babâ na mama ti lo, na lo gue ande ti duti na wali ti lo na ala use ayeke ga mitele oko.’ Tongaso ala yeke use mbeni pëpe, me mitele oko. Ni la, ye so Nzapa abungbi ni na gbe ti joug oko, zia mbeni zo akangbi yâ ni pëpe.” (Mat. 19:4-6). Ti sara nzara ti koli wala wali ti mbeni zo ayeke mbeni siokpari (Deut. 5:21). Tongana mbeni Chrétien akomanse ti duti na mara ti nzara so na yâ ti bê ti lo, a lingbi lo sara hio ti zi ni na yâ ti bê ti lo. A lingbi lo sara ni atâa so zingo ni alingbi ti ga na lo vundu mingi ndali ti so lo zia si sioni nzara so amaï (Mat. 5:27-30). A yeke kota ye mingi ti changé mara ti bibe so nga ti zi na yâ ti bê ti e asioni nzara kue.—Jér. 17:9.
18. Bê ti e ayeke tongana nyen na ndo ti mariage so ayeke matabisi so alondo na Nzapa?
18 Même mingi ti azo so ahinga ye nzoni pëpe wala ahinga ye kete pëpe na ndo ti Jéhovah Nzapa nga na mariage so ayeke pendere matabisi so alondo na lo ayeke bâ kamême ni na nene ni. Ni la, zia si e so e mû tere ti e na Jéhovah, “Nzapa so ayeke na ngia”, e duti na ngia na yâ ti aye kue so lo mû na e nga e fa polele so e bâ biani na nene ni mariage so ayeke matabisi so alondo na lo.—1 Tim. 1:11.
[Kete tënë na gbe ni]
a Ti wara anzene nzene tënë na ndo ti mariage, bâ chapitre 10 na 11 ti buku “Zia ala ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa.”
[Tënë na lembeti 6]
Nzoni mariage amû gonda na Jéhovah nga alingbi ti ga na ngia na azo kue na yâ ti sewa
[Foto na lembeti 5]
Ruth abâ na nene ni mariage so ayeke matabisi so alondo na Nzapa
[Foto na lembeti 7]
Mo fa so mo bâ biani na nene ni mariage so ayeke matabisi so alondo na Jéhovah?