Gi ti bâ ye so ayeke nzoni na mbage ti azo kue
“O Nzapa ti mbi, Mo dabe Mo na mbi, ti sala nzoni na mbi.”—NÉHÉMIE 13:31.
TONGANA lê ti nduzu avuko na mbinda teti alango mingi, me si na pekoni lâ ato nda ti su, tele ti azo ayeke nzere. Azo ayeke duti na ngia na bê ti ala anzere. Legeoko nga, tongana lâ asu ngangu na ndowa asala teti ambeni ngoi so aninga, me si na pekoni ngu apika kete, wala même apika ngangu, bê ti azo ayeke dë nzoni na ala kiri awara ngangu. Aye so kue ayeke mbeni pendere matabisi so Wasalango e ti ndoye Jéhovah aleke ni teti sese. Jésus agboto lê na ndo bibe ti Nzapa ti duti ndulu ti mû ye, tongana lo fa tënë so: “I ndoye awato ti i, na i sambela teti azo so asala ngangu na i, si i ga amolenge ti Babâ ti i so ayeke na yayu; teti Lo sala si lâ ti Lo asu na ndo azo ti sioni na azo ti nzoni, na Lo sala si ngu apika na ndo azo ti mbilimbili na azo ti kirikiri.” (Matthieu 5:43-45). Biani, Jéhovah ayeke sala ye na nzobe na mbage ti azo kue. A lingbi awakua ti lo asala ngangu ti mû tapande ti lo na gingo ti bâ aye so ayeke nzoni na mbage ti amba ti ala.
2 Jéhovah aluti na ndo nyen ti sala nzobe na azo? Ti londo na ngoi so Adam atï na yâ siokpari, Jéhovah azia pëpe ti gi ti bâ aye so ayeke nzoni na mbage ti azo (Psaume 130:3, 4). Ye so lo leke ti sala ayeke ti mû lege na azo so amä yanga ti lo ti kiri ti duti na fini na yâ Paradis (aEphésien 1:9, 10). Nzobe ti lo so e lingbi na ni pëpe amû na e beku ti tene a zi e na gbe ti siokpari na lege ti Hale ti zendo ni (Genèse 3:15; aRomain 5:12, 15). Tongana e yeda na sandaga ti kota ngele ti Jésus, ye so ayeke leke lege ti tene na nda ni zo akiri aga mbilimbili-kue. Jéhovah ayeke bi lê ti lo na ndo e oko oko fadeso ti bâ, na popo ti aye mingi, tongana nyen e yeke sala ye na peko ti aye so lo mû (1 Jean 3:16). Lo yeke bâ ye kue so e yeke sala ti fa kiringo singila ti e teti nzobe ti lo. Bazengele Paul asû na mbeti: “Nzapa ayeke kirikiri pëpe si Lo lingbi girisa kusala ti i, ndoye so i fa giriri teti iri ti Lo”.—aHébreu 6:10.
3 Teti ye so, tongana nyen e lingbi ti mû tapande ti Jéhovah ti gi ti bâ gi ye so ayeke nzoni na mbage ti azo? Zia e bâ akiringo tënë na hundango tënë so na yâ aye osio: (1) na yâ kusala ti fango tënë ti Chrétien, (2) na yâ sewa, (3) na yâ kongregation, nga (4) na yâ songo ti e na amba ti e.
Na yâ kusala ti fango tënë nga na ti salango adisciple
4 Tongana lo yeke kiri tënë na adisciple ti lo na ndo nda ti parabole ti blé na sioni pele, Jésus atene: “Yaka ni ayeke sese”. Teti so e yeke adisciple ti Christ laso, e hinga tâ tënë so tongana e bi tele ti e na yâ kusala ti fango tënë (Matthieu 13:36-38; 28:19, 20). Kusala ti e ti fango tënë ahunda ti tene e fa tënë ti mabe ti e na gbele azo. Laso, a hinga nzoni mingi aTémoin ti Jéhovah na kusala ti ala ti fango tënë da na da nga na ndo lege, na ye so afa na gigi so e mû bê ti e kue ti gi azo so alingbi na tokua ti Royaume. Biani, Jésus amû wango so: “Na kota kodoro wala kete kodoro kue so i lï dä, i gi mbeni zo ti kodoro ni so alingbi”.—Matthieu 10:11; Kusala 17:17; 20:20.
5 Tongana e yeke gue ti bâ azo na mbeni ngoi so ala ku tele ti ala na ni pëpe, e yeke bâ tongana nyen ala yeke kiri tënë na tokua so e ga na ni na ala. Ngoi na ngoi, a yeke si so mbeni zo oko ti mbeni da ayeke dengi mê na tënë ti e ni, me na oko ngoi ni, mbeni zo ni nde gi na da ni so angbâ adë mbeni kongo: “E ye ti mä ti e tënë ni pëpe”; lisoro ni angbâ a kaï tongaso. A yeke mû vundu na e tongana e bâ so salango ye ti mbeni zo so ake ti mä tënë ni asala si e sala lisoro pëpe na lo so aye ti lo ti mä! Tongana ye tongaso asi, ye nyen e lingbi ti sala ti ngbâ ti gi ti bâ ye so ayeke nzoni na mbage ti azo kue?
6 Tongana e kiri e fa tënë na ndo ni so, si e kiri e sala vizite na da ni, lege ayeke dä peut-être ti sala tënë tâ gi na zo ni so afâ lani yâ ti lisoro ti e. Tongana e kiri e dabe e na ye so asi kozo, a lingbi ti mû maboko na e ti leke tele ti e nzoni. Peut-être zo ni so asala ye lani asala na sioni bibe pëpe, lo pensé so a yeke ti lo ti gbanzi lege na zo so aye ti mä tokua ti Royaume ni ti dengi mê na tënë ti e. Peut-être a yeke atënë ti wataka na ndo ti e si asala si lo wara abango ndo so. Me ye so akanga lege pëpe na e ti ngbâ ti fa nzo tënë ti Royaume na azo ti da ni so, na tarango na lege ti ndara ti zi asioni bibe so na yâ li ti ala. A nzere na e mingi ti mû maboko na azo kue ti wara tâ hingango ye ti Nzapa. Na pekoni, peut-être fade Jéhovah agboto zo ni so ti ga na Lo.—Jean 6:44; 1 Timothée 2:4.
7 Wango so Jésus amû na adisciple ti lo asala nga tënë ti zo so azo ti sewa ti lo ayeke ke lo ndali ti nzo tënë. Lo mû lani tënë so: “Mbi ga ti kangbi popo ti azo, fade zo ake babâ ti lo, na molenge-wali ake mama ti lo, na wali ake mama ti koli ti lo”. Na lo zia na ndo ni: “Fade awato ti zo ayeke azo ti da ti lo mveni.” (Matthieu 10:35, 36). Ye oko, aye so ayeke si na azo nga abango ndo ti ala alingbi ti gbian. Salango ye ti azo na mbage ti fango tënë ti e alingbi ti gbian na pekoni so ambeni ye ti ngangu asi na ala; aye tongana kobela so ala ku tele ti ala na ni pëpe, kuâ ti mbeni zo ti sewa ti ala, akpale ti ndagigi so awara ala, akota suingo bê, na ambeni ye nde mingi tongaso. Tongana e yeke na nzoni bango ndo pëpe ti pensé so azo so e yeke fa tënë na ala ayeke ngbâ gi ti ke tënë ti e ni, e yeke gi ti bâ biani aye so ayeke nzoni na mbage ti ala? Ngbanga ti nyen ti kiri pëpe ti peko nga na ngia na bê, ti sala vizite na ala? E lingbi ti bâ so bango ndo ti ala ayeke tongana ti kozo pëpe. Ngoi na ngoi, a yeke pëpe gi ye so e tene si ayeke pusu ala ti gbian bango ndo ti ala, me nga lege so e yeke sala na tënë ni. Ni la, tongana e sambela Jéhovah na bê ti e kue kozoni si e to nda ti fa tënë, fade a yeke mû maboko na e ti duti na nzoni bango ndo na ndo azo, na ti fa tokua ti Royaume ni na mbeni lege so anzere na ala kue.—aColossien 4:6; 1 aThessalonicien 5:17.
8 Na yâ ambeni kongregation, a yeke azo mingi na yâ ti sewa oko si ayeke sala na Jéhovah. Fani mingi, ye so apika lani bê ti amaseka ti sewa ni na apusu ala ti duti na yekiango ndo ayeke gbungo ngangu ti mbeni zo ti sewa ni so ayeke kota zo na ala, na so nzoni songo na popo ti lo na azo ti sewa ni nga na popo ti lo na koli wala wali ti lo amû lege na apendere ni ti gbian aye na yâ bê ti ala. Batango wango ti bazengele Pierre amû maboko na awali Chrétien mingi ti wara akoli ti ala “na lege ti tënë pëpe”.—1 Pierre 3:1, 2.
Na yâ sewa
9 Tâ songo so abungbi azo ti sewa oko ayeke mbeni ye so na yâ ni e lingbi ti gi aye so ayeke nzoni na mbage ti amba ti e. Bâ mbeni ye so e manda na ndo salango ye ti Jacob na mbage ti amolenge ti lo ti koli. Na Genèse chapitre 37, versê 3 na 4, Bible atene so Jacob aye lani Joseph ahon atanga ni kue. Aita ti Joseph asala mbanda même juska ti gbe lingo ti fâ ita ti ala. Ye oko, bâ bango ndo ti Jacob na Joseph na pekoni. Ala use kue agi ti bâ aye so ayeke nzoni na mbage ti azo ti sewa ti ala so.
10 Na ngoi so Joseph ayeke sala kusala tongana kota zo so abâ lege ti kobe na yâ Egypte so kota nzara asi kâ, lo yamba aita ti lo ti koli. Atâa so lo fa tele ti lo hio pëpe na ala, lo leke aye ti tene a bâ ndo na ndo ti ala nzoni na ala wara kobe ti gue na ni na babâ ti ala so aga mbakoro awe. Biani, atâa sioni so lo wara teti ala ke lo, Joseph asala ye teti nzoni ti ala (Genèse 41:53–42:8; 45:23). Legeoko nga, na ngoi so lo yeke na ndo tange ti kuâ, Jacob ahiri deba nzoni na ndo amolenge ti lo kue. Atâa so sioni salango ye ti ambeni na popo ti ala asala si ala girisa ambeni matabisi, a ke na zo oko pëpe ti wara ye ti héritier na yâ sese ni (Genèse 49:3-28). Na salango tongaso, Jacob afa biani na gigi so ndoye ti lo angbâ lakue.
11 Be-nze-pepe ti Jéhovah na yâ salango ye ti lo na mbage ti azo ti Israël so mabe atia ala amû lege nga ti hinga nzoni tongana nyen lo yeke gi ti bâ gi aye so ayeke nzoni na mbage ti azo ti lo. Na salango kusala na aye so asi na yâ sewa ti prophète Osée, Jéhovah amû tapande ti fa so ndoye ti lo ayeke ngbâ lakue. Gomer, wali ti Osée, atï na yâ lango-sioni na peko ti tele. Atâa so kue, Jéhovah amû tënë so na Osée: “Mo gue mbeni, mo ndoye wali so ndeko ti lo andoye lo mingi, lo so ayeke wali so asala lango-sioni; legeoko tongana L’Eternel andoye amolenge ti Israël, kamême ala gue na peko ti ambeni nzapa, na ala ndoye gâteau ti lê ti vigne.” (Osée 3:1). Ngbanga ti nyen lo hunda ye tongaso? Jéhovah ahinga lani so na popo ti azo ti mara ni so ague yongoro tongaso na alege ti lo, ambeni zo ayeke dä so be-nze-pepe ti lo ayeke mû lege na ala ti sala ye ti nzoni. Osée atene: “Na nda ni, fade amolenge ti Israël akiri, ala gi L’Eternel Nzapa ti ala, na David Gbia ti ala. Na lâ ti nda ni, fade ala yeke na mbito na gbele L’Eternel na nzoye ti Lo.” (Osée 3:5). Biani, ye so ayeke tâ nzoni tapande ti gbu li dä tongana e tingbi na akpale na yâ sewa. Tongana mo ngbâ lakue ti gi ti bâ gi aye so ayeke nzoni na mbage ti azo ti sewa ti mo, fade a yeke duti kamême mbeni nzoni tapande na lege ti be-nze-pepe.
12 Parabole ti Jésus ti molenge so abuba ye ti lo kue amû nga lege na e ti bâ tongana nyen e lingbi ti gi ti bâ gi aye so ayeke nzoni na mbage ti azo ti sewa ti e mveni. Molenge ni, so ayeke ngambe ni, akiri na kodoro na pekoni so lo zia lege ti sioni tambela ti lo. Babâ ni asala be-nzoni na mbage ti lo. Tongana nyen babâ ni asala ye na ngoi so yaya ni so azia da ni lâ oko pëpe ti hon adema na lo? Babâ ni asala tënë na molenge ti lo so ayeke yaya ni, lo tene: “Molenge, mo yeke na mbi lakue, na ye ti mbi kue ayeke ti mo.” Babâ ni ake pëpe na mbana tënë ti molenge ni, me lo fa gi na lo so lo ngbâ lakue ti ndoye lo. Lo tene na pekoni: “A yeke nzoni e sala ngia, e duti na ngia, teti ita ti mo ti koli so akui awe, lo kiri na fini; lo girisa awe, na a wara lo.” E lingbi ti sala tongaso nga ti ngbâ ti gi ti bâ gi aye so ayeke nzoni na mbage ti amba ti e.—Luc 15:11-32.
Na yâ kongregation ti aChrétien
13 Teti so e yeke aChrétien, e yeke gi ti bata kota ndia ti ndoye (Jacques 2:1-9). Tâ tënë, e lingbi ti yeda na ambeni zo ti kongregation ti e so dutingo ti ala na lege ti mosoro ayeke nde na ti e. Me e yeke ‘bâ ambeni zo na popo ti e nzoni ahon atanga ni’ na lege ti mara, ti ngobo ti salango ye, wala même ti lege ti vorongo so ala kono dä kozo? Tongana a yeke tongaso, tongana nyen e lingbi ti bata wango ti Jacques so?
14 Tongana e yamba nzoni ala so kue ayeke ga na abungbi ti e, a yeke fa so e yeke mû bê ti e na azo kue. Tongana e mû li ni ti sala tënë na afini zo so aga na Da ti Royaume, peut-être tele ti ala so ayeke dö na mbito wala kamene so ayeke gbu ala na tongo nda ni alingbi ti girisa. Biani, ambeni zo so aga na kozo bungbi ti ala atene: “Azo kue ayeke lani ndulu ti sala kamarade. Ye ni akpa mo bâ mo tene azo ni kue ahinga mbi nzoni. Mbi bâ tele ti mbi so mbi yeke na ndo ti mbi.”
15 Na yâ ambeni kongregation, peut-être ambeni maseka alingbi ti bungbi tele ti ala na yâ da ti Royaume ni wala na gigi ni na hunzingo ti mbeni bungbi, na ala ga ndulu pëpe na ambakoro. Ye ti nzoni wa alingbi ti sala ti hon ndo ti bibe so? Biani, kozo kapa ni ayeke ti tene ababâ na mama afa lege na amolenge ti ala na kodoro, na lekengo ala teti abungbi (aProverbe 22:6). A lingbi ti mû na ala kungba ti leke ambeti nde nde si azo kue ti sewa ni awara ande aye so a lingbi ala duti na ni ti gue na ni na abungbi. Tongana a yeke ti wa amolenge ti sala lisoro kete na Da ti Royaume na ambakoro nga na ala so kobela anze ala, ababâ na mama ti ala alingbi nzoni mingi ti mû wango so na ala. Tongana amolenge ni ayeke na mbeni nzoni ye ti tënë na mara ti azo tongaso, ye so alingbi ti sala si ala wara ngia na bê.
16 A lingbi aita ti koli na ti wali so aga mbakoro awe abi bê na ndo amaseka ti kongregation (aPhilippien 2:4). Ala lingbi ti mû li ni ti sala tënë na amaseka na mbeni lege so akpengba ala. Fani mingi, a yeke fa ambeni kpengba tënë na ngoi ti abungbi. A lingbi ti hunda na amaseka ti bâ wala bungbi ni anzere na ala, wala ambeni tënë ayeke dä so a pika bê ti ala mbilimbili na so ala lingbi ti sala na kusala. Teti ala yeke nga mbeni tâ mbage ti kongregation ni, a lingbi a fa yekiango ndo na mbage ti apendere tongana ala dengi mê nzoni ti mä tënë, nga a lingbi a gonda ala teti akiringo tënë kue so ala mû na ngoi ti abungbi wala teti mbeni kusala so ala sala na yâ ambage ti programme ti bungbi ni. Lege so apendere ayeke sala ye na mbage ti ambakoro na yâ kongregation, nga lege so ala yeke sala akete kusala na yanga-da ti ala si ayeke mû lege ti hinga wala ala lingbi ti yô akungba ahon ti so na pekoni.—Luc 16:10.
17 Teti so ala yeda ti yô kungba, ambeni maseka-koli alingbi ti gue na li ni juska ti wara alengo ti yingo so amû lege na ala ti yô anengo kungba. Tongana ala yeke na mbeni ye ti sala, ye so alingbi ti mû maboko nga na ala ti kpe tambela ti buba (2 Timothée 2:22). Mara ti akungba tongaso alingbi ti mû lege ti “tara” aita so ayeke gue na li ni ti ga aserviteur ti mungo maboko (1 Timothée 3:10). Tongana ala yeke ndulu ti mû mbage na abungbi na ala yeke na wâ na yâ fango tënë, nga tongana ala yeke bi bê na ndo azo kue na yâ kongregation, fade a yeke mû lege na a-ancien ti hinga ye so amaseka ayeke na ngangu ti sala tongana ala ye ti bâ lege ti mû na ala ambeni kungba na ndo ni.
Gi ti bâ aye so ayeke nzoni na mbage ti azo kue
18 Mbeti ti aProverbe 24:23 atene: “Ti yekia zo teti lê ti lo na yâ ngbanga, a yeke nzoni pëpe.” Ndara so alondo na nduzu ahunda na mbage ti a-ancien ti gi pëpe ti yekia zo teti lê ti lo, so ti tene ti mû gi mbage ti mbeni zo pëpe, tongana ala yeke fâ ngbanga na yâ kongregation. Jacques atene: “Ndara so alondo na nduzu ayeke na sioni oko pëpe, ndara so ayeke na siriri, a yeke na nzobe, a mä tënë fade, a si na be-nzoni na lengo ti nzoni, a dekite pëpe, na a yeke na ndendia pëpe.” (Jacques 3:17). Biani, tongana ala yeke gi ti bâ aye so ayeke nzoni na mbage ti amba ti ala, a lingbi a-ancien asala kue si songo ti ala na mbeni zo wala bango mawa ti zo akanga lege pëpe na ala ti fâ ngbanga nzoni. Wasungo psaume Asaph asû na mbeti: “Nzapa aluti na popo ti bungbi ti azo ti Nzapa, Lo fâ ngbanga na popo ti anzapa [wala “azo so ayeke tongana anzapa”, so aye ti sala tënë ti azo so asala kusala tongana ajuge]. Lâ nyen si fade i zia ti fâ ngbanga ti kirikiri? Na i zia ti yekia azo ti sioni teti lê ti ala?” (Psaume 82:1, 2). Legeoko nga, a-ancien so ayeke aChrétien ayeke gi même kete pëpe ti mû mbage ti mbeni kamarade ti ala wala zo ti sewa ti ala tongana a yeke tënë ti fango ngbanga. Na salango tongaso, ala yeke bata beoko ti kongregation na ala yeke mû lege na yingo ti Jéhovah ti sala kusala nzoni na yâ kongregation ni.—1 aThessalonicien 5:23.
19 Tongana e yeke gi ti bâ aye so ayeke nzoni na mbage ti aita ti e ti koli na ti wali, e yeke fa na gigi bango ndo ti Paul tongana lo yeke sala tënë na kongregation ti Thessalonique. Lo tene: “Na lege ti Seigneur, e hinga ye so na bê ti e tënë ti i, i yeke sala ye so e komande i ti sala na fade i ngbâ ti sala ye so.” (2 aThessalonicien 3:4). E yeke duti ande ndulu mingi ti hon ndo ti akete wokongo ti amba ti e tongana e gi ti bâ aye so ayeke nzoni na mbage ti ala. E yeke gi angoi ti tene e gonda aita ti e, na biani e yeke kpe ti kasa gi ala. Paul atene: ‘Ye so a yeke hunda na mbage ti awabatango ye, ayeke ti tene ala sala kua ti ala na lege ni.’ (1 aCorinthien 4:2, Fini Mbuki, 2001). Be-biani so awabatango ye ayeke fa na yâ kua ti ala na yâ kongregation nga ti so aita ti e kue ti koli na ti wali ayeke fa asala si e ndoye ala ngangu. Na lege so, e ga ndulu mingi na ala, na e kpengba songo ti e na ala tongana andeko ti e Chrétien. Laso, e yeke na oko bango ndo so Paul ayeke na ni giriri na mbage ti aita. Ala yeke ‘afon e na yâ kusala ti royaume ti Nzapa’ na ‘azo so ayeke lungula vundu na bê ti e.’ (aColossien 4:11). Na lege so, e yeke fa na gigi bango ndo ti Jéhovah.
20 Biani, tënë ti bê ti e ague oko na sambela ti Néhémie so: “O Nzapa ti mbi, Mo dabe Mo na mbi, ti sala nzoni na mbi.” (Néhémie 13:31). So tâ ngia si e yeke na ni ti bâ so Jéhovah ayeke gi ti bâ gi aye so ayeke nzoni na mbage ti azo! (1 aGbia 14:13). Zia e sala nga tongaso na yâ songo ti e na amba ti e. Na salango tongaso, fade a yeke zi e na gbe ti siokpari, na e yeke wara fini ti lakue lakue na yâ fini sese so ayeke fadeso ndulu mingi ti si.—Psaume 130:3-8.
Fade mo kiri tënë tongana nyen?
• Jéhovah ayeke luti na ndo ye wa ti fa nzobe na azo kue?
• Tongana nyen e lingbi ti gi ti bâ aye ti nzoni na mbage ti azo kue
• na yâ kusala ti e ti fango tënë?
• na yâ sewa ti e?
• na yâ kongregation ti e?
• na yâ asongo ti e kue na azo?
[Ahundango tënë ti manda na ye]
1. Tongana nyen Jéhovah ayeke sala ye na nzobe na mbage ti azo kue?
2. (a) Jéhovah ayeke luti na ndo nyen ti sala ye na nzobe? (b) Ye wa Jéhovah ayeke ku ti bâ na mbage ti e tongana a ndu salango nzobe ti lo?
3. Hundango tënë wa a lingbi e bi bê ti e dä?
4. Tongana nyen mungo mbage ti e na kusala ti fango tënë afa na gigi so e yeke gi ti bâ gi ye so ayeke nzoni na mbage ti amba ti e?
5, 6. Ngbanga ti nyen e yeke ngbâ lakue ti sala vizite na azo na da ti ala?
7. Ye nyen alingbi ti mû maboko na e ti duti na nzoni bango ndo na ndo azo tongana e yeke ga ndulu na ala?
8. Ye nyen alingbi ti si na pekoni tongana aChrétien agi ti bâ aye so ayeke nzoni na mbage ti azo ti sewa ti ala so ayeke na yâ tâ tënë pëpe?
9, 10. Tongana nyen Jacob na Joseph use kue agi ti bâ lani aye so ayeke nzoni na mbage ti azo ti sewa ti ala?
11, 12. (a) Tapande wa so a mû ni tongana prophétie agboto lê mingi na ndo nene ti gi ti bâ gi aye so ayeke nzoni na mbage ti azo ti sewa ti e? (b) Ye wa e manda na ndo tapande ti Babâ so Jésus asala tënë ti lo na yâ parabole ti molenge so abuba ye ti lo kue?
13, 14. Mbeni lege ti bata na yâ kongregation ti aChrétien kota ndia ti ndoye ayeke so wa?
15. Tongana nyen a lingbi ti mû maboko na amaseka na yâ kongregation ti bi bê na ndo ambakoro?
16, 17. Tongana nyen akangba alingbi ti gi ti bâ aye so ayeke nzoni na mbage ti apendere ti kongregation ti ala?
18. Na ndo tënë ti fango ngbanga, son wa a lingbi a kpe ni? Ngbanga ti nyen?
19. Na yâ alege wa e lingbi ti gi ti bâ aye so ayeke nzoni na mbage ti amba ti e?
20. Adeba nzoni wa ayeke ku ala so ayeke gi ti bâ aye ti nzoni so ayeke na mbage ti azo kue?
[Foto na lembeti 18]
Atâa so aita ti lo ake lo lani na tongo nda ni, Joseph agi ti bâ gi aye so ayeke nzoni na mbage ti ala
[Foto na lembeti 19]
Atâa azo ake e, ye so akanga lege pëpe na e ti gi lege ti mû maboko na azo kue
[Foto na lembeti 20]
Atâa aye so ala sala kozo, Jacob ahiri deba nzoni na ndo amolenge ti lo ti koli kue
[Foto na lembeti 21]
Yamba azo kue so ayeke ga na abungbi ti aChrétien